Pogled unazad

utorak, 31.07.2012.

Devetnica svetom Dominiku Guzmanu 2.dan


31. srpnja


Sveti Dominik propovjednik

Razmišljam sveti Dominiče o danu tvoga krštenja. Razmišljam o strasti neprestalne pokore s kojom si molio Boga da oprosti griješnicima. Razmišljam o svojim grijesima i propustima.

Molim te pomozi mi da održim krsno obećanje, isprosi mi oproštenje grijeha.

Slava Ocu i Sinu ...


31.07.2012. u 00:18 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 30.07.2012.

Devetnica svetom Dominiku Guzmanu 1.dan



30. srpnja


Beato Angelico sveti Dominik

Sveti Dominiče, bio si toliko ponizan da si se smatrao najvećim i najgorim griješnikom. Bio si toliko čvrst u vjeri da si želio podnijet i mučeništvo za nju.

Daj da imam ponizno srcu i živu aktivnu vjeru.

Slava Ocu i Sinu ...









nedjelja, 22.07.2012.

Sv. Marija Magdalena (sv. Manda), apostol apostola


Sv. Marija Magdalena je Isusova učenica kojaga je prva vidjela Uskrsloga. Postala je blagovjesnicom njegova uskrsnuća i primjer ustrajne i neopozive ljubavi prema Učitelju. S tom zahvalnošću i s tom ljubavlju slijedi ga sve do križa i prva će doživjeti veliku milost susreta s Uskrsnulim.


Beato Angelico Uskrsli Krist i Marija Magdalena

Širenje kulta Marije Magdalene na zapadu došlo je i zlaganjem dominikanskog Reda. Dominikanski Red je zarana uvrstio među svoje zaštitnike, te je časti nazivom apostol apostola, uspoređuju njenu misiju navještenja Kristova uskrsnuća sa svojim apostolskim radom. Idi mojoj braći i javi im! Tim poslanjem Krist nalaže Mariji a i ostalima da pozovu Crkvu da se rodi iz propovijedanja.

Kao jedna od zaštitnica dominikanskog Reda istinska je konteplativka. Bila je toliko otvorena Isusu Kristu da ga ni mrtvog nije htijela ostaviti. Došla je na njegov grob kako bi tu crpla snagu da dalje raste u slobodi od spona od kojih ju je on oslobodio.

Tu je doživjela čudesan susret s uskrslim Isusom. Ispočetka ga nije prepoznala, misleći da je vrtlar. No, kada je on izgovorio njezino ime: Marijo, ona ga je prepoznala, hitro se okrenula i htjela mu obujmiti noge od sreće što je tu njezin Učitelj i Spasitelj.


Ženo zar te nitko ne osudi?

Iz Evanđelja o Mariji Magdaleni možemo saznat jako malo stvari. Znamo da :

- je bila žena koju su zvali Marija i koja je bila iz Migdal Nunaya, Magdalum na latinskom, malog gradića na zapadnoj obali Galilejskog mora (Genazaretsko jezero).

- je bila jedna od žena koje su slijedile Isusa i dvorile ga svojim dobrima (Lk 8,2) „One su im posluživale od svojih dobara“.

- je iz nje Isus istjerao sedam zlih duhova (Lk 8,2; Marko 16,9) „Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama“ . Nakon oslobođenja od zloduha Marija Magdalena postaje Isusova sljedbenica.

- je prva iz skupine žena koje su iz daljine promatrale razapinjanje Isusa (Marko 15:40-41) „Izdaleka promatrahu i neke žene: među njima Marija Magdalena i Marija, majka Jakova Mlađega i Josipa, i Saloma“, koje su sjedile nasuprot grobnice (Mt 27,61) „A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.“ i kada su polagali Isusa u grob (Mk 15, 47) „A Marija Magdalena i Marija Josipova promatrahu kamo ga polažu.“

Evanđelja nam govore kako su se rano u zoru prvog dana u tjednu Marija Magdalena i ostale žene vratile u grobnicu kako bi miomirisima pomazale tijelo (Marko 16,1-7) „Kad prođe subota, Marija Magdalena i Marija Jakovljeva i Saloma kupiše miomirisa da odu pomazati Isusa. I prvoga dana u tjednu, veoma rano, o izlasku sunčevu, dođu na grob.
I razgovarahu među sobom: "Tko će nam otkotrljati kamen s vrata grobnih?" Pogledaju, a ono kamen otkotrljan. Bijaše doista veoma velik. I ušavši u grob, ugledaju mladića zaogrnuta bijelom haljinom gdje sjedi zdesna. I preplaše se.

A on će im: "Ne plašite se! Isusa tražite, Nazarećanina, Raspetoga? Uskrsnu! Nije ovdje! Evo mjesta kamo ga položiše. Nego idite, recite njegovim učenicima i Petru: Ide pred vama u Galileju! Ondje ćete ga vidjeti, kamo vam reče!"


Sveti Ivan nam daje slične informacije. Kad su se učenici razbježali Marija Magdalena je uz njegovu Majku Mariju pored križa „Uz križ Isusov stajahu majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena." (Iv 19, 25)

Ona je u uskrsno jutro na grobu „Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: "Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše." (Iv 20:1-2)

Plačući se vratila do groba i tamo sretne Isusa koji joj naloži neka ide i kaže učenicima da on uzlazi svome Ocu (Iv 20:11-18) „A Marija je stajala vani kod groba i plakala. Zaplakana zaviri u grob i ugleda dva anđela u bjelini kako sjede na mjestu gdje je ležalo tijelo Isusovo - jedan kod glave, drugi kod nogu.
Kažu joj oni: "Ženo, što plačeš?" Odgovori im: "Uzeše Gospodina mojega i ne znam gdje ga staviše."
Rekavši to, obazre se i ugleda Isusa gdje stoji, ali nije znala da je to Isus. Kaže joj Isus: "Ženo, što plačeš? Koga tražiš?"
Misleći da je to vrtlar, reče mu ona: "Gospodine, ako si ga ti odnio, reci mi gdje si ga stavio i ja ću ga uzeti."
Kaže joj Isus: "Marijo!" Ona se okrene te će mu hebrejski: "Rabbuni!" - što znači: "Učitelju!" Kaže joj Isus: "Ne zadržavaj se sa mnom jer još ne uziđoh Ocu, nego idi mojoj braći i javi im: Uzlazim Ocu svomu i Ocu vašemu, Bogu svomu i Bogu vašemu."


Ode dakle Marija Magdalena i navijesti učenicima: "Vidjela sam Gospodina i on mi je to rekao." Zato je u tradiciji istočnih Crkvi nazivaju “isapostolos” (jednaka apostolima), a Crkva na zapadu “apostola apostolorum” (apostol apostola).

Poistovjećivanje svete Marije Magdalene sa drugim ženama iz Evanđelja

Što je bilo sa Magdaleninim životom prije nego je upoznala Isusa, među tumačima Svetog pisma veoma je sporno. Njihova su mišljenja ne samo različna, već i posve suprotna.

Dugo je vremena bila poistovjećivana sa drugim ženama iz Evanđelja. Pojedine su tradicije držale Mariju Magdalenu i Mariju iz Betanije sestru Marte i uskrslog Lazara istom osobom

(Lk 10,38-42) “Dok su oni tako putovali, uđe on u jedno selo. Žena neka, imenom Marta, primi ga u kuću. Imala je sestru koja se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slušaše riječ njegovu.“

Slično je je bilo i sa griješnicom koja je skupocjenom pomasti mazala noge Isusu dok je boravio u kući farizeja Šimuna (Iv 11,1-45) i

(Lk 7,36-50) „Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je Isus za stolom u farizejevoj kući pa ponese alabastrenu posudicu pomasti i stade odostrag kod njegovih nogu. Sva zaplakana poče mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje otirala, cjelivala i mazala pomašću.“

Poistovjećivanje dolazi zato što obe žene (Marije iz Betanije i griješnica) peru Kristu noge i glavu mu mažu mirisima, i što su vlasnici kuća imali ime Šimun.

U slučaju Marije iz Betanije događaj se desio u kući gubavca Šimuna

(Iv 12,1-11 - Mt 26:6-13) „Kad je Isus bio u Betaniji, u kući Šimuna Gubavca, pristupi mu neka žena s alabastrenom posudicom skupocjene pomasti i polije ga po glavi, dok je on bio za stolom. Vidjevši to, učenici negodovahu: "Čemu ta rasipnost? Moglo se to skupo prodati i dati siromasima."
Zapazio to Isus pa im reče: "Što dodijavate ženi? Dobro djelo učini prema meni. Ta siromaha svagda imate uza se, a mene nemate svagda. Izlila je tu pomast na moje tijelo - za ukop mi to učini,„
dok se u slučaju griješnice radi o kući farizeja Šimuna.

Čini se nevjerovatno da je dva puta na dva različita mjesta Isus bio mazan skupocjenim uljem iste količine i iste vrijednosti i da su mu dva puta upućene oštre kritike prisutnih .

(Mk 14:3-5) “I kad je u Betaniji, u kući Šimuna Gubavca, bio za stolom, dođe neka žena s alabastrenom posudicom prave skupocjene nardove pomasti. Razbi posudicu i poli ga po glavi. A neki negodovahu te će jedan drugomu: "Čemu to rasipanje pomasti? Mogla se pomast prodati za više od tristo denara i dati siromasima." ,

(Iv 12,2-5) “Ondje mu prirediše večeru. Marta posluživaše, a Lazar bijaše jedan od njegovih sustolnika. Tada Marija uzme libru prave dragocjene nardove pomasti, pomaže Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se kuća napuni mirisom pomasti. Nato reče Juda Iškariotski, jedan od njegovih učenika, onaj koji ga je imao izdati: "Zašto se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima?"
Marija Magdalena je zamjenjivana i s griješnicom koju spašava Isus od kamenovanja

(Iv 8,1-11) “A Isus se uputi na Maslinsku goru. U zoru eto ga opet u Hramu. Sav je narod hrlio k njemu. On sjede i stade poučavati. Uto mu pismoznanci i farizeji dovedu neku ženu zatečenu u preljubu. Postave je u sredinu i kažu mu: "Učitelju! Ova je žena zatečena u samom preljubu. U Zakonu nam je Mojsije naredio takve kamenovati. Što ti na to kažeš?" To govorahu samo da ga iskušaju pa da ga mogu optužiti. Isus se sagne pa stane prstom pisati po tlu.

A kako su oni dalje navaljivali, on se uspravi i reče im: "Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen." I ponovno se sagnuvši, nastavi pisati po zemlji. A kad oni to čuše, stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih. Osta Isus sam - i žena koja stajaše u sredini.

Isus se uspravi i reče joj: "Ženo, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?" Ona reče: "Nitko, Gospodine." Reče joj Isus: "Ni ja te ne osuđujem. Idi i odsada više nemoj griješiti."


U ovom slučaju neznamo niti ime preljubnice, a ovo poistovjećivanje Marije Magdalene s preljubnicom vraća nas u 591. godinu kada papa Grgur Veliki , bazirajući se na neke istočne tradicije u jednom svom dijelu poistovjećuje dva lika.

Poistovjećivanje Marije Magdalene s Marijom iz Betanije ili griješnice danas je jasno odbačena, iako u narodu legenda o Mariji Magdaleni kao javnoj griješnici još živi. Primjer tome su i razni filmovi koji govore o Isusovu životu. U filmu Pasija Mel Gibsona Marija Magdalena je označena kao žena lakog života.

Najstariji kult psvećen Mariji Magdaleni dolazi iz 4. stoljeća iz Istočnih Crkvi u kojem se na drugu nedjelju poslije Uskrsa slave žene koje su u Uskrsno jutro došle na grob da tijelo pomažu mirisnim mastima. Od ovih žena posebno mjesto ima Marija Magdalena kao jedina koja je spomenuta u sva četri kanonska Evanđelja.

Svetište Maximin la Sainte Baume i legenda o Mariji Magdaleni

Kad govorimo o svetištu Maximin la Sainte Baume podrazumijevamo katedralu svetog Maximina sa kriptom, gdje se nalazi relikvija svete Marije Magdalene i špilju saint Baume udaljene nekih 20 kilometara od katedrale.

Uz katedralu saint Maximina nalazi se predivni kraljevski dominikanski samostan. Nakon što je stoljećima bi sjedište visoke teološke škole, 50-tih godina XX. stoljeća dominikanci su veliki dio samostana prodali, te se u njemu danas u nalazi hotel.

Prvo mjesto štovanja Marije Magdalene bilo je u Efezu. Prema predaji na Istoku, pokopana je u Efezu, a njezini ostaci kao relikvije preneseni u Carigrad u 9. stoljeću. Uslijed povjesnih zbivanja njene relikvije su prenesene u svetište Maximin la Sainte Baume, veliku gotičku katedralu koja se drži jednom od najljepših na jugu Francuske.


Bazilika Saint Maximin la sainte Baume pogled na pročelje crkve

Pobožna Legenda na kršćanskom zapadu kaže, kako je za vrijeme prvih kršćanskih progona, Marija Magdalena doplovila iz Palestine do Francuske obale na brodu koji nije imao ni jedra ni vesla. Upravo tamo gdje su barku dovele morske struje danas se nalazi grad Saintes Maries de la Mer koji je ime dobio zahvaljujući tom događaju.


Kripta u svetištu Maximin gdje se nalaze lubanja svete Marije Magdalene

Naravno da Marija Magdalena nije bila sama na toj barci, društvo su joj pravili poznate osobe iz Isusova vremena kao što su: Marta, Lazar, Marija Jakovljeva, Marija Saloma, Maximin i Sidoniusu (dvojica učenika od 70-orice iz Evanđelja), sa slugama Marcelom i Suzanom, sveto Sara crnom.
Izbjeglice iz rodne Palestine, veliki navjestitelji Kristove poruke navještali su Radosnu Vijest po cijelom jugu Francuske, koja ih i dan danas slavi preko svetišta i mističnih mjesta.


Kip Marije Magdalene u bazilici Saint Maximin la sainte Baume

Tijelo Marije Magdalene je nakon smrti bilo svečano ukopano točno na mjesto gdje se danas nalazi katedrala svetog Maxima biskupa.

Od davnine je Marija Magdalena privlačila hodočasnike na svoj grob tako su se uskoro uz njen grob naselili monasi anakoreti (monasi pustinjaci), što su u samoći i konteplaciji čuvali svetičin grob.

415. godine dolazi Ivan Cassien, iz male Azije i osniva priorat Saint Baume u koji ulaze i anakoreti (pustinjaci) i cenobiti (monasi što žive u zajednici).

U VIII stoljeću Arapski napadi u tom djelu zaustavljaju normalni vjerski život. Od straha da bi se relikvije Marije Magdalene i njenih pratilaca oskrvnule, čuvari svetišta (monasi priorata), odlučuju da tijelo svetice prebace u skromniji grob, te da sarkofage zatrpaju zemljom.

Tjekom arapske okupacije vjernici su znali da su relikvije svetice zatrpane. ali su izgubili traga njenom grobu. Tek oko 1056. ponovo se budi kult prema Mariji Magdaleni.

Karlo II Angin knez Provanse čuvši za legendu o Mariji Magdaleni započima tražiti njezin grob. U snu mu biva otkriveno mjesto gdje se nalazi svetičino tijelo. te on uz pomoć seljak otkopava sarkofage. Sarkofazi su se nalazili u ostacima prijašnje crkve.


Kripta s oltarom u bazilici svete Marije Magdalene

Odmah se krenilo u gradnju veće i doličnije crkve (1295 - 1296) gdje bi se moglo dostojanstveno štovat svece i primit veći broj hodočasnika. Uz crkvu se gradi i Kraljevski dominikanski samostan, koji se ne uzdržava od prosjačenja kako je običaj u prosjačkim redovima, nego je dobivao godišnju rentu od kneza.

I dan danas se u kripti katedrale nalaze se četiri predivna sarkofaga svetog Maximina, svetog Sidonia, jedan u kojem su pokopane Marcela i Suzana i onaj od Marije Magdalene.


Relikvijar svete Marije Magdalene u kojem se nalazi svetična lubanja

Veliki dio njezinih tjelesnih ostataka izgubljeni su u Francuskoj revoluciji, dok je lubanja ostala sačuvana. Dio stopala svetice koji se nalazi u jednom vrijednom relikvijaru stoljećima je čašćen u Rimu u jednoj kapeli koja se nalazila na ulazu na Most svetog Anđela kao zadnja relikvija koja se časti prije dolaska na grob svetog Petra. Stopalo se danas čuva u bazilici Svetog Ivana Fjorentinca u Rimu.


Relikvijar svete Marije Magdalene nošen u procesiji


Legenda o špilji Sainte Baume isposničkom boravištu svete Marije Magdalene

Legenda dalje kaže kako se nakon propovjedničkog života sveta Marija Magdalena povukla u jednu špilju u planinskom masivu Baume. Tu je provela 30 godina života u molitvi i postu.

Kad je obavještena od Neba da će uskoro umrijeti spustila se da se susretne sa svetim Maximinom prvim biskupom Aixa i da od njega primi svetu Pričest. Po jednoj drugoj legendi Marija Magdalena je bila prenesena od Anđela do mjesta gdje se susrela s biskupom. Magdalena umire na rukama biskupa svetog Maximina i pokopaje se na mjestu gdje je poslije sagrađena veličanstvena katedrala.




Pećina se ugnjezdila u samoj stijeni planinskog masiva Sainte Baume. S vremenom je pećina pregrađena i sa njenih strana je podignut samostan sa gospodarskim zgradama. Na mjestu samostana isprva su stanovali anakoreti (pustinjaci) i cenobiti (redovnici koje žive u zajednici). Nakon njih monaški red benediktinaca. Izričitom željom i zalaganjem Karla II Angina, benediktinci su zamjenjeni dominikancima.




Pogled iz doline

Put do pećine obično počima od Hotellerie jedne vrste hodočasničko hostela kojeg vode redovnice dominikanke kako je želio padre Lacordaire. Tu se mogu pronaći karte i vodići na stranim jezicima.


Portal na Kapelici Hotellerie

Do pećine se može doći sa dva puta i svaki od njih traje oko 45 minuta hoda. Jedan put se zove 'Chemine de Canapé', i cijelim putem vodi kroz šumu, dok se drugi zove 'Chemin des Roys' (kraljevski put). Staza je označena putokazima.


Putokaz do pećine

Nakon što se dođe do samog podnožje samostana započima jedno dugo stepenište od 150 stepenica koje vodi do samog ulaza u svetište. Stepenice predstavljaju Davidove psalme ili 150 Zdravo Marija Ružarija.(Možda će trebat nadogradit još 50 stepenica :) )

Na ulaznim vratima se nalazi tabela na kojoj je naznačen vremenski period u kojem su pojedini redovi vršili službu čuvara svetišta. 22.07.2002 godine ovdje su se vratili dominikanici nakon što su svetište napustili 1998 godine. U ovom periodu svetište je bilo zatvoreno za posjete, zbog sigurnosnih radova na objektima unutar svetišta.



Nakon ulaza nalazi se malo dvorište koje se se grana na više razina. Na lijevu stranu od ulaza nalazi se scena razapinjanja-Klavarija.


Unutrašnji dio dvorišta

Kalvrija prikazuje raspetog Krista između dva razbojnika, dok se ispod križeva nalazi crvenokosa Marija Magdalena u društvu druge dvije Marije. Posebno je zanimljivo da samo Marija Magdalena dodiruje Kristov križ.


Kalvarija i tri Marije

Malo naprijed nalazi se jedan drugi kip koji privlači pažnju, a to je Pieta. Gospa drži mrtvog Krista u naručju dok je Marija Magdalena u podnožju. Iza ove skulpure pruža se predivan pogled s visine na ravnicu ispred svetišta.



Iz dvorišta se preko 7 stepenica ulazi se u kapelu, tj. pećinu koja je nadodavanjem pregradnog zida postala crkva. Vanjski nadograđeni zid od kamena ima 6 polukružnh vitražnih prozora i ulazna vrata sa vitrajem u luneti.


Saint Baume ulaz u Pećinu

Crkveni prostor je zadržao prvobitan prirodni oblik pećine koja je ukrašena oltarem i kipovima. Kako je napravljena u prirodnoj pećinini, crkva je veoma hladna i vlažna te se sa svodova cijedi voda.



Svakako u oči odmah upada veliki glavni oltar od bijelog mramora, koji ima stepenicama sa strane. Na oltaru je prikaz raspetog Krista sa sveticom u podnožju križa.
Oltarna menza je postavljena na 12 malih stupova, dok je pod oko oltara popločan crno-bijelim mramornim pločama.





Ako se stepenicama sa bočne strane oltara popenjemo možemo vidjeti zadnju stranu oltara i kip Marije Magdalene u poluležećem položaju.



U najudaljenijem dijelu pećine nalazi se kip Marije Magdalene koji prikazuje kako sveticu anđeli prenose u dolinu do biskupa Mximina. Dok se na lijevo od oltara nalazi kip anđela Mihajela i Gospin kip.



Pećina je podjeljena na dva dijela, donji i gornji. Za posjetit donji dio može se spustiti kamenim stepeništem što se nalazi na desnoj strani špilje. U donjem dijelu se nalazi oltar na čijoj menzi se nalazi urna, nalik na svetohranište. U niši oltara se nalazi kip Marije Magdalene u ležećem položaju, zasigurno je predstavlja mrtvu.









Solunski nadbiskup Grgur Palamas od 1340–1359, po utjecaju u istočnoj Crkvi tako velik kao sv. Toma Akvinski u zapadnoj, zapisao je o Mariji Magdaleni divnih misli. One prema tradiciji istočne Crkve, kao i svako drugo teološko razmišljanje, trebaju poslužiti kontemplaciji i mistici, molitvenom doživljavanju našega Gospodina.

Pročitajmo jedan dio toga nadahnutoga Palamasova teksta!

»Među onima što su nosile miomiris na Kristov grob, slavimo jedino spomen Marije Magdalene. Krist je iz nje istjerao sedam zlih duhova da bi dao mjesto sedmerostrukom djelovanju milosti Duha.

Njezina ustrajnost da ostane i dalje na grobu zavrijedila joj je viđenje i razgovor s anđelima; zatim je vidjela Gospodina te postala njegovim apostolom kod apostolâ. Poučena i potpuno uvjerena iz ustiju samoga Boga, polazi naviještati im da je vidjela Gospodina i ponavljati im što joj je rekao.

Promotrimo, braćo moja, koliko je po dostojanstvu Marija Magdalena zaostajala za Petrom, glavom apostola, i Ivanom, veoma ljubljenim Kristovim teologom, a koliko je ipak više od njih bila obdarena.

Kad su oni dotrčali na grob, ne vidješe drugo do plahtice i ručnika; no ona koja je čvrstom ustrajnošću ostala do kraja na vratima groba, vidjela je prije apostolâ ne samo anđele, nego i samoga Gospodara anđela, uskrsla u tijelu. Čula je njegov glas i tako ju je Bog svojom riječju stavio u svoju službu.

Hram je u kojem u ovaj čas stojimo slika Kristova groba. On je čak i nešto bolje od slike, on je, tako reći, stvarno jedan drugi Sveti grob. Tu se nalazi mjesto gdje se polaže Gospodinovo tijelo, tu se nalazi sveti stol.

Svaki, dakle, onaj što se cijelim srcem žuri prema ovome božanskome grobu, istinskom Božjem prebivalištu, da bi tu sabrana duha i upravljena prema Bogu ustrajao sve do kraja, taj će ne samo na anđeoski način naučiti riječi nadahnutih knjiga, nego će i sam očima duha, da ne kažem i više: očima tijela, bez ikakve prevare promatrati samoga Gospodina.

Jer onaj koji očima vjere promatra mistični stol i kruh života pohranjen na njemu, vidi u stvarnosti Božju Riječ, koja je za nas postala tijelo i nastanila se medu nama. A ako se udostoji i primiti ga, ne samo da ga vidi, već i sudjeluje u njegovu bitku, prima ga u svoje srce kao gosta te se ispunja božanskom milošću što dolazi od njega.

Isto tako kad je Marija vidjela onoga koga su apostoli željeli vidjeti, zaslužila je viđenje i uživanje onoga koga prema Apostolu i anđeli žele gledati. Po toj kontemplaciji, po tom sudjelovanju u misteriju čovjek se sav pobožanstvenjuje.«


22.07.2012. u 00:41 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 17.07.2012.

Blaženi Česlav iz Poljske

17. srpnja


Blaženi Česlav, prvi prior samostana u Wroclaw je vrlo tajanstvena osoba. Ne zna se točno kada i gdje je rođen, ali se može pretpostaviti da se to dogodilo oko 1175. godine.


Poznato je da je bio rektor u zbornoj crkvi u Sandomierz, koji je zajedno s biskupom Krakowa i njegovim suradnikom kanonikom Jacintom Odrowaza, krenuo početkom trinaestog stoljeća u Rimu. Pretpostavlja se da su sva tri pripadala poznatoj plemićkoj obitelji Odrowaza.


 


Blaženi Česlav poljak


U Rimu kao diocezanski svećenik 1220 - 1221, upoznaje sv Dominika, te oduševljen njegovom osobnošću i karizmom, zajedno s Jacintom pristupa dominikanskom Redu. Bio je jedan od prve braće Reda sv. Dominika, koji je sa žarkom revnošću ispunio primljeno poslanje da propovijeda i širi Red. 1222. zajedno s nekoliko drugih dominikanaca, vratio se preko Austrije, Moravske i Češke u Krakov, gdje osnivaju samostan u kojem se bave propovijedanjem i pastoralnim radom.


U 1225. biskup Praga pozvao dominikance u češku prijestolnicu. Tamo je Česlav poslan s nekoliko braće. Tako je Česlav postao osnivač dominikanske obitelji u Češkoj. Nakon što je utemeljio samostan u Pragu odlazi u Wroclawu na poziv mjesnog biskupa. Tamo su dominikanci dobili na upravljnje župnu crkvu.


 


Kapelica blaženog Česlava dominikanca


1233. je izabran za provincijala, te je po dužnosti sudjelovao na Generalnom kapitulu u Bologni, i kanonizaciji svetog Dominik u Rimu (1234).


Nakon završetka mandata provincijala postaje prior samostan u Wroclawu, gdje ostaje do svoje smrti. U Wroclawu se bavio propovjedanjem, organiziranjem kateheza, u samostanu je otvorio utočište za gradsku sirotinju, odakle zrači njegova dobrotu i osjećaj za siromašne, tako da je čak i za života uživao zasluženu reputaciju svetosti. Legenda kaže da je njegovom molitvom spriječeno razaranje grada Wroclawa tijekom najezde Mongola 1241.


Česlav je umro 15. srpnja 1242, a pokopan je na glasu svetosti u Crkvi sv Adalbert, vjerojatno u kripti ispod svetišta. Briga za blaženika izviješćuje o izvanrednim milostima, i čudima što se pripisuju njegovu zagovoru.


U ranom 17. stoljeću oživljava kult blaženog Česlava, između ostalog kroz proces beatifikacije i pisanjem monumentalne biografiju pod nazivom Tutelaris Silesiae. Nakon pomnog ispitivanja vjerodostojnosti tih čuda, i pažljivo provedena procesa za beatifikaciju, Sveta Stolica je proglasila Česlava blaženim. Beatifikacija je svečano je proslavljena sa svim sjajem i raskoši kako u Rimu tako i u Wroclawu.


18. listopada 1713. papa Klement XI odobrio kult Blaženik za dominikanace i nadbiskupije Wroclaw, a 1753. Klementa XIII ga proširiti na sve poljske biskupije.


 


Sarkofag sa tijelom blaženog Česlava


U 17. stoljeću, nakon posvete nove zbora, njegovi posmrtni ostaci preneseni su ispod oltara u južnog tranzeta. Od 15. stoljeća pa sve do ranog 18. stoljeća, Česlavove relikvije se čuvaju u Kapeli od muke.


 Kad su se nakon drugog svjetskog rata poljski dominikanci vratili u Wroclawu od svoje crkve, našli su samo ruševine i pepeo. No, među tim ruševinama ostala je netaknuta nekim čudom kapela s grobom blaženog Česlava.


Blaženi Česlav je 1963. odobrenjem pape Pavla VI, proglašen suzaštitnikom grada Wroclawa uz sv Ivana Krstitelja. Već nekoliko godina nastojanjem poljske dominikanske provincije vodi se proces za proglašavanje svetim blaženoga Česlava.


 Ikonografija ga prikazuje s vatrenom kuglom, ili stupom od ognja nad glavom, koja je po predaji, bio je puštena tijekom opsade Wroclaw na Tatara. Drugi su mu atributi: misionarski križ, kalež, otvorena knjiga Evanđelja, hodočasnik osoblje, ljiljan, monstranca, krunica.


 


Kapela blaženog Česlava


Kapela svetog Česlava Odrowaza je sagrađena između 1711. do 1718, u vrijeme beatifikacije. Svečanosti posvete kapele koja je održana u to vrijeme bili su među najimpresivnijim u baroknom Wroclaw. Kapela je dobila bogatu skulpturalni barokni ukras zahvaljujući F. Mangoldtu Weberu. Velika brončana plaketa i natpis na latinskom jeziku daje kratak životopis Blaženik.


Na ulazu arkada su nalaze kipovi dva svetaca dominikanskog Reda - svetog Dominik i svetog Jacinta. U središtu oltar je sarkofag ukrašen s reljefnim prizorima iz života blaženika. Iznad oltara nalaze se pozlaćeni reljefi, od kojih jedan pokazuje blaženog Česlava u borbi protiv Mongola. Freske predstavljaju nebesku slavu sveca.


Dvije velike slika na platnu pokazuju dva izvanredna događaja u životu blaženika: obraćanje mongolskog poglavica i liječenje umirućeg dijeteta.


Iz Starih konstitucija Reda propovjednika


(ASOP 2, 1895.-1896., str. 622-624.)


Naš je Red otpočetka ustanovljen osobito radi propovijedanja i spašavanja duša.


Budući da po zapovijedi Pravila trebamo imati jedno srce i jednu dušu u Gospodinu, pravedno je da mi koji živimo pod jednim pravilom i pod istim zavjetovanjem budemo jedinstveni u obdržavanju kanoničke redovničke ustanove.


Ta jedinstvo što ga treba čuvati unutra u srcima njeguje i predstavlja jednolikost koja se izvana obdržava u ponašanju. To se jamačno može primjerenije i potpunije obdržavati i držati u sjećanju kad je napisano što treba raditi; kad ono što je napisano svima svjedoči kako treba živjeti; kad nikome nije dopušteno išta svojom voljom promijeniti, ili dodati ili oduzeti.


Naime, ako bismo i najmanje stvari zanemarivali, malo-pomalo bismo nazadovali. Ipak neka predstojnik u svom samostanu ima vlast osloboditi braću od nekih propisa kad mu se ponekad čini da je to korisno, pogotovo od onih propisa za koje mu se čini da priječe studij, ili propovijedanje, ili korist duša.


Poznato je, naime, daje naš Red otpočetka bio ustanovljen osobito radi propovijedanja i spašavanja duša, pa naš studij mora prvenstveno i s vrlo velikim marom biti usmjeren da mognemo biti od koristi dušama bližnjih. Onima koji su prikladni, kad budu morali ići propovijedati, neka prior dadne pratitelja, kako mu se bude činilo da je primjereno njihovu vladanju i dostojanstvenom nastupu.


Oni će, primivši blagoslov, otići i svagdje se vladati čestito i redovnički, kao muževi koji se žele brinuti za spasenje svoje i drugih, kao evanđeoski muževi koji slijede stope Spasiteljeve govoreći u sebi s Bogom ili s bližnjima o Bogu; izbjegavat će prisnost sa sumnjivim društvom.


Kad pak idu da vrše službu propovijedanja ili inače kad putuju, nek ne primaju ili nose zlata, srebra, novac i darove, izuzevši hranu, odjeću, potrebnu obuću i knjige.


Svi koji su određeni za službu propovijedanja ili studij moraju biti slobodni od materijalnih briga ili upravljanja vremenitim dobrima kako bi lakše i bolje mogli ispuniti povjerenu im službu koja se odnosi na duhovna dobra, dakako, osim slučaja da nema nikoga drugoga koji bi se pobrinuo za potrebno, budući da se katkada treba baviti i svakidašnjim potrebama.

17.07.2012. u 00:46 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 09.07.2012.

Sveta Katarina sijenska primjer mladomisnicima



Vrijeme je svećenički ređenja i mladih Misa. Možemo zahvaljivat Bogu za sve one mladomisnike što su se odvažili svoj život posvetiti bližnjem i Bogu.

Nikad nije bilo lako ušutkat buku svijeta, te jasno čut Njegov zov i uputit se Njegovim putem. Mnogi se upute i ubrzo osvrnu, dok tek mali dio dođe do ređenja. Ne mislim da su svi mladići koji dođu do ređenja najhrabriji, najpametiji ili najsvetiji, i da su bez mane, ali sam uvjeren da su imali vjere i pouzdanja u Boga i snage da utišaju zov svijeta.

A zašto baš oni to zna sam Bog i nije na meni da o tome razbijan glavu. Bog ih je preodredio i pozvao, a oni su slobodnom voljom odgovorili na ponuđeni im poziv.


Mladomisničko davanje zavjeta

Danas imamo potrebu za svetim svećenicima. Dnevni tisak po običaju naglašava samo nedostatke pojedinih svećenika. Kao vjernik znam da je svjetlost jača od mrak, da ljubav nadvladava zlo, a svetost potvrđuje Božju ljepotu. Svetost jednog svećenika sigurno nadmašuje nedostatke nekog drugog.

Svećenik nije samo svećenik za sebe, on je to i za druge osobe, i za zajednicu kojoj je poslan. Nadam se da su to naučili i ovogodišnji mladomisnici. :) On je svećenik i u trenutcima krize, i kada nezna kako dalje, i kad mu prepreke koče započeti put.

Bez obzira na sve mladomisniče znaj, da je sve podređeno Bogu. Zaustavi se pokoji put i napuni rezervar. Mlad si, i sigurno ne želiš gubiti vrijeme na punjenje rezervara, ali znaj da ćeš izgubit više vremena ako ostaneš na pola puta. Kad osjetiš potrebu povuci se u osamu, u pustinju, ne da bi pobjegao od svijeta nego da bi u miru osmislio kartu po kojoj ćeš naći izlaz iz iste. Nebrigaj se sve župske obaveze mogu pričekati.

U vašem tek započetom svećeničkom životu neka vam uzor i pomoć bude sveta Katarina sijenska. Ona je dio svog života provela zatvorna u svoju sobicu - svoju ćeliju, da bi se u tišini i društvu s Gospodinom pripremala za aktivno djelovanje.

Slično je i s vama. Godine provedenih u bogosloviji bile su godine pripreme. U tišini, studiju i molitvi pripremani ste za vaš svećeničko djelovanje. Sad nakon ređenja i vama Gospodnin kao nekad svetoj Katarini sijenskoj kaže: »Sada idi, tvoja se obitelj okupila oko stola. Pridruži im se, a kasnije se vrati meni.«

Ta tvoja nova obitelj je tvoja župna zajednica u koju si došao. Okupljena oko stola čeka da tvoje tek posvećene ruku uzmu Kruh te ga razlome i razdjele braći. Nasiti braću Riječju i Tijelom i sjeti se da je On uz tebe po tvojoj ljubavi prema njima.

Bezbroj puta sam se upitao, kako moliti za svećenička i redovnička zvanja? Znam da svatko to radi na svoj posebni način ili kao ja onako općenito za zvanja.

Negdje sam pročitao da klauzurne sestre karmelićanke duhovno posvajaju svećenike. One molitvu, žrtvu i pokoru te darivanjem samih sebe, prinose za svećenike i svećeničke kandidate. Pojedinoj sestri bude dodjeljen određeni bogoslov kojeg ona kao njegova duhovna majka molitvom prati do svećeničkog ređenja.

Ovo je jedan lijepi primjer kako je dobro moliti za određenu osobu koju smo susreli u životu ili za koju znamo da razmišlja o duhovnom pozivu. Bilo bi zgodno da svaki vjernik - katolik moli za svećenike s kojima se susretao i susreće u svom životu i od kojih je primao svete sakramente.

Ovdje mi posebno dolazi u svijest svećenik od kojeg sam kršten, pa onaj kod kojeg sam se prvi put ispovjedio i pričestio, svećenik koji me pripremao za krizmu, biskup koji me je krizmao .......

Kao vjernik nastojat ću se sjetit u svojim molitvama svih župnika, kapelana, časnih sestara koji djeluju u župama i crkvama koje posjećujem. Molit ću da oni budu vidljive slike (iako možda koji put i nesavršeno slikane) Božje ljubavi, okupljači zajednice, učitelji nade, da budu jaki, ponizni i iskusni svjedoci vjere.


Dio iz knjige Životopis svete katarine sijenske blaženog Rajmunda iz Capue

Iza zaruka što sam ih opisao, naš je Gospodin počeo malo po malo uvoditi Katarinu među ljude; ne odveć naglo, nego vrlo oprezno.
U isto ju je vrijeme jednako posjećivao i kako ću to, uz Božju pomoć, kasnije pokazati, češće nego prije. Povremeno bi joj se ukazao, poučavao je u kraljevstvu Božjem, upućivao je u božanske tajne, čitao i molio s njom psalme Časoslova. Tada bi joj rekao: »Sada idi, tvoja se obitelj okupila oko stola. Pridruži im se, a kasnije se vrati meni.«

Ona bi gorko zaplakala i jecajući rekla: »Preslatki Gospodine, zašto me tjeraš od sebe? Ako sam uvrijedila tvoje veličanstvo, evo me pred tvojim nogama, osudi me na najteže muke. Prihvatit ću svaku kaznu, ali me poštedi od toga da budem udaljena od tebe pa i za jedan čas. Što uopće znači za mene jelo? Ja imam hranu za koju oni kojima me šalješ ne znaju. Živi li čovjek samo od kruha? Duša svakoga putnika na ovoj zemlji živi od riječi koja izlazi iz tvojih ustiju. Nitko ne zna bolje od tebe da sam se odrekla svega kako bih tebe našla, Bože moj i Gospodine moj.

Nedostojna sam, ali uz pomoć tvoga milosrđa našla sam tebe i po tvojoj dobroti postao si moja svojina. Nikada se neću odreći toga dragocjenog blaga i ponovno se prihvatiti svjetovnih poslova, jer ću se ugušiti u svome neznanju ako budem daleko od tvoje nazočnosti. Ne, Gospodine, zbog svoje savršene dobrote ne naređuj ni meni ni bilo kome da se udaljujemo od tebe.«

Govoreći više suzama nego riječima, otkrila je svoje osjećaje, bacivši se pred njegove noge. On joj odgovori: »Smiri se, predraga kćeri. Moraš posve ispuniti svoju dužnost. Milost koja ti je dana ima donijeti ploda ne samo tebi nego i drugima. Ne namjeravam se udaljiti od tebe. Naprotiv, želim te imati uza se po tvojoj ljubavi prema bližnjemu.

Sjeti se dviju zapovijedi ljubavi: ljubavi prema meni i ljubavi prema bližnjemu. O tim dvjema zapovijedima ovise zakon i proročanstva. Želim da ti ispunjaš te dvije zapovijedi. Treba hodati dvjema nogama, a ne jednom, moraš letjeti prema nebu dvama krilima. Sjeti se da si od djetinjstva izgarala željom za spasenjem duša, a ja sam tu želju zasadio u tvoje srce, zalijevao je i njegovao.

Sjeti se kako si smišljala da kao muškarac uđeš u Red braće propovjednika u nekom dalekom kraju, da još više koristiš dušama. Sjeti se kako si od toga vremena čeznula za odjećom koju sada nosiš iz ljubavi i odanosti prema mome vjernom slugi Dominiku, osnivaču Reda, koji se na osobit način brine za duše. Zašto se čudiš i zašto se jadaš ako te sada zovem da radiš ono što si od djetinjstva željela?«

Pogođena duboko u srce odgovorom našega Gospodina, Katarina odgovori riječima Blažene Djevice Marije: »Kako se to ima dogoditi?« Naš joj Gospodin odgovori: »Onako kako moja dobrota odluči.« Katarina, vjerna sljedbenica svoga Učitelja, reče: »Ne moja, Gospodine, nego tvoja volja neka bude. Ja sam tama, ti si svjetlo. Ja sam ona koja nije, ti si onaj koji jest. Ja sam velika neznalica, ti si mudrost Boga Oca.

No, smijem li te zapitati, Gospodine, ukoliko to nije drsko od mene. Kako se može dogoditi to što kažeš? Kako mogu ja jadnica, puna bijede, išta dobro učiniti za duše? Moja ženskost, to nije potrebno ni spominjati, velika je zapreka tome. Svijet se i ne obazire na nas kad tako nešto radimo, i ne dolikuje se ženama da budu u društvu muškaraca.«

U Životima otaca čitamo da se slično događalo svetoj Eufraziji. Nije čudno što Bog dopušta da se takve stvari događaju odabranim dušama, ako se sjetimo da je dopustio đavlu da njegova ljubljenoga Sina povede na vrh hrama i na visoko brdo zbog iskušavanja.

Priznajem, dragi čitatelju, da sam od ranijih dogođaja prešao na kasnije. Do toga me je doveo sam predmet. Zato kasnije neću morati spominjati čudesa što ih je Gospodin po njoj izveo s ognjem.

Vratimo se pripovijedanju. Katarina, pod vodstvom svoga jedinog učitelja, sve više je napredovala u milosti. Vodila je razgovore sa svojim vječnim Zaručnikom u njegovim cvjetnim odajama. Nekada bi se poput uljana spustila na livade u nizinama da razvedri svijet oko sebe divnim djelima ljubavi.

Nijedan posao nije ostavljala nedovršenim. Uvijek je znala postići ravnotežu života, a to je znak savršenstva na zemlji. Temelj i pokretač svih njezinih djela bijaše ljubav i djela njezine ljubavi nadvisivahu sve ostale čine. Naš se bližnji sastoji od dvije bitnosti, duhovnosti i tjelesnosti. Zato i Katarinina djela ljubavi bijahu dvovrsna, duhovna i tjelesna.

Prikazat ću najprije njezina djela ljubavi prema tijelu bližnjega. Sama nas priroda upućuje da počnemo s onim što je manje savršeno i potom pređemo na ono što je savršenije. Kasnije ću spomenuti što je učinila za spas duša svojih građana, iako sumnjam da ću u tome uspjeti. Tjelesna su djela milosrđa raznolika pa ću ih podijeliti u dvije skupine: u prvu ću sabrati djela ljubavi prema bolesnim tijelima, u drugu razumijevanje potreba siromaha. Svako je od tih djela čudo za sebe i pokazuje Božju moć pred kojom se svi moramo duboko pokloniti.





09.07.2012. u 00:01 • 0 KomentaraPrint#

subota, 07.07.2012.

Molitva sv. Josipu za dominikanski Red



Evo polako i nenadano dođoh do jubilarnog 100 posta. U posljednje vrijeme razne obaveze mi ne ostavljaju vremena za redovitije pisanje na blogu. Nastojat ću ipak s vremena na vrijeme osvježit blog nekim novim postovima.

Iako sam blog pokrenuo prvenstveno za svoj gušt i nisam imao nekih veliki očekivanja, ostao sam ugodno iznenađen brojem posjeta i poruka na blogovski e-mail. Bilo je tu svakojakih znatiželjnih pitanja i traženja informacija i savjeta.

Nisam ni svećenik ni redovnik, nego laik koji se nadahnjuje duhovnošću koju nam je u nasljeđe ostavio sveti Dominik de Guzman. Ovdje donosim jednu molitvu svetom Josipu za dominikanski red. Neka hranitelj i zaštitnik svete nazaretske Obitelji, bude na pomoći dominkanskoj Obitelji i svim onim koji se nadahnjuju primjerom svetog Dominika i njegovih sljedbenika.



Sveti Josip s Djetetom Isusom u društvu dominikanaca


Molitva sv. Josipu za dominikanski Red

O slavni Patrijarhu, sveti Josipe koji si bio glava, oslonac i tješitelj svete Obitelji, preporučujem ti sve kršćanske obitelji kojih si zaštitnik, i čitavu svetu Crkvu kojoj si postavljen nebeskim pokroviteljem.

Na osobiti način ti preporučujem dominikansku obitelj kojoj duhovno pripadam. Daj, molim te, onima koji njom upravljaju vjernost duhu i predajama svetog Utemeljitelja; isprosi im razboritost da mogu voditi tim putem sve svoje podložnike.

A ovima isprosi duh poslušnosti, poniznosti, požrtvovnosti, radosti srca, ljubavi prema sabranosti i skromnosti, radu, revnosti za spas duša te nježnu i sinovsku pobožnost prema Mariji.

Napokon isprosi im ono što je najvažnije, to jest, da poznaju i ljube Isusa, kako bi ga mogli poput tebe grliti, da kraljuje u njihovim srcima i da bude ljubljen od svih ljudi za njihovo vječno spasenje.
Tako budi.


07.07.2012. u 00:05 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.



< srpanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (11)
Veljača 2012 (10)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (10)

Opis bloga


Na internet portalima hrvatskog govornog područja skoro pa da i nema podataka (ili ih ja bar do sad nisam pronašao rofl) o bazilici sv. Dominika u Bolonji, u kojoj se nalazi grob utemeljitelja dominikanskog Reda (sv. Dominika). Nadam se da ću taj mali nedostatak ovim blogom ublažit. S vremenom će se nadodavati još (meni) neke zanimljive teme. Ako ste zainteresirani za jedno malo virtualno hodočašća na neka dominikanska mjesta - krenimo wave.


Molitva za dominikanska zvanja

Dobri Isuse, poučeni od Tebe, molimo Gospodara žetve da pronađe dovoljan broj radnika za dobrobit i spasenje duša. Osjećajući veliku potrebu svećenika, redovnika i redovnica, molimo Te po zagovoru Tvoje neoskvrnjene Majke, Kraljice svete Krunice i svetog oca Dominika da umnožiš Red braće propovjednika.

Izlij u obitelji, zavode i sjemeništa milost apostolskog zvanja. Ražari u srcima mladića i djevojaka sveti oganj ljubavi prema Bogu i prema dušama. Pripremaj one koje si odabrao, potakni ih da i oni ovu milost mole i po njoj žive.

Čuvaj ih od grijeha i mnogih pogibelji kojima su izloženi. Prosvijetli im pamet, očisti im srce, učvrsti im volju, pomagaj ih da svagdano i marljivo njeguju sjeme posijano u njihovoj duši. Dovedi ih putem čistoće, rada i težnje za višim ciljem do potpune spoznaje Istine.

Milostiva majko Marijo, koja svagdano prikazuješ Isusu svoje sinove i kćeri kao što si mu prikazala i svetog oca Dominika, daj da budu dostojni povjerenja koje si im iskazala.
Izmoli svome Redu vjernih vršitelja njegovih redovničkih predaja. Udijeli mu mnogo svetih i revnih osoba, prema duhu svetog Dominika.
Učini da budu vjerni pomagači Spasitelju duša. Amen.

Molitva za proglašenje svetom blažene Ozane Kotorske

Svemogući Bože, tvoja je službenica bl. Ozana Kotorska svetim životom povezivala narode različite vjere i kulture i bila im je uzor pravog jedinstva. Molimo te da što prije bude proglašena svetom kako bi je zajedničkim slavljem zazivali narodi Istoka i Zapada, te u miru i jedinstvu promicali tvoje kraljestvo na zemlji, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Po Kristu Gospodinu našem.

pogledunazad@gmail.com

Free Site Counter





Za pisanje na chatu potrebno je upisat ime i poruku. E-mail nije obavezan.










Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
sretan 4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
sretan 7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
sretan 18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
sretan 28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
sretan 4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
sretan 7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
sretan 12. BI. Reginald Orleanski
sretan 13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
sretan 19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
sretan 20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
sretan 27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
sretan 29. Sv. Katarina Sijenska
sretan 30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
sretan 3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
sretan 13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
sretan 8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
sretan 17. BI. Česlav Poljak
sretan 22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

sretan 2. BI. Ivanica od Aza

sretan 3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
sretan 8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
sretan
17. Sv. Jacint Poljak
sretan 18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
sretan 23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
sretan28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
sretan 18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
sretan 28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova



LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
sretan 5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
sretan 7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
sretan 9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
sretan3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
sretan7. Svi sveti Reda propovjednika
sretan8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
sretan24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


wave Dominikanci u Bolonji

wave Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapela svetog Dominika u Bolonji

wave Arka svetog Dominika u Bolonji

wave Druge kapele desnog broda bazilike

wave Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Sakristija bazilike svetog Dominika

wave Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

wave Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

wave Soba (cella) svetog Dominika

wave Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)













free counters
Free counters

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se