Pogled unazad

utorak, 19.06.2012.

Samostan svete Janje (Agneze) u Bolonji

Samostan svete Janje (Agneze) u Bolonji je jedan od nekoliko samostana dominikanskih monahinja utemeljenih za života svetog Dominika.
1207. godine utemeljen je samostan u Priulliu, 1219. godine samostan u Madridu i svetog Siksta u Rimu, dok je samostan svete Janje u Bolonji utemeljen je 1223. godine.

Samostan svete Janje u Bolonji nema neku posebnu povijesnu vrijednost. Vrijedan je spomena kao mjesto s kojim je sveti Dominik imao kontakta za života.
Dominik je imao želju da se utemelji samostan što je izvršio njegov nasljednik blaženi Jordan Saski uz pomoć blažene Dijane de Andalo.e Ovdje donosim mali povijesni pregled djelovanja samostana od osnutka do danas.

1218. godine sveti Dominik u Bolonju šalje nekoliko braće da osnuju novi samostan. Zalaganjem jedne mlade žene Dijane Andalo, braća dobijaju u posjed crkvu svetog Nikole u predjelu zvanom della Vigne. Uz crkvu braća sagradiše samostan te se njihov broj počeo povećavati.


Blažena Dijana de Andalo polaže redovničke zavjete u ruke svetog Dominika

U isto vrijeme u Bolonju dolazi blaženi Reginald, koji svojim propovIjedima potiče mnoge na aktivniji kršćanski život. Među njima bijaše i gospođa Dijana Andalo. Dolaskom svetog Dominika u Bolonju Dijana dobiva bliskog prijatelja i ispovjednika s kojim je mogla razgovarati o spasenju vlastite duše. Nakon nekog vremena Dijana položi zavjete u ruke svetog Dominika.

1220. godine sveti Dominik naređuje braći da se za sestre sagradi jedan samostan pa i uz cijenu da se obustavi gradnja njihovoga. Prvo mjesto koje je predviđeno za gradnju samostana biskup Bolonje odbija uz objašnjenje da je preblizu grada. Tek je blaženi Jordan prvi nasljednik svetog Dominika uspio pronaći mjesto koje je biskup odobrio. Bilo je to u podnožju prvih brdašaca Bolonje, a graničilo je s posjedima obitelji Andalo.

1. srpnja 1223. godine Dijana i druge četiri pobožne žene, u pratnji blaženog Jordana useljavaju u mali samostan. Da bi nove sestre dominikanke imale jednu doličnu redovničku formaciju Jordan zatraži od pape Honorija III da iz rimskog samostana svetog Siksta pošalje u Bolonju četiri monahinje.

Dijana je imala još jednu želju, a to je da se mali samostan svete Janje (Agneze) priključi dominikanskom Redu i da braća dominikanci vode duhovnu skrb o njemu. 1226. godine Honorijo III daje dopuštenje uz predhodu suglasnost blaženog Jordana i braće dominikanaca.

Dijana Andalo umire 10. lipnja 1236. godine, par mjeseci poslije blaženi Jordan (13.veljače 1237.) ostavivši iza sebe samostan na solidnim temeljima.

Već negdje oko 1250. godine zbog sigurnosnih razloga samostan biva premješten unutar gradskih zidina. Danas je na tom mijestu vojarna Minghetti. Samostan se širi i zadržava duh poniznosti, pokore i molitve koji su ga pratili od prvih dana života. Na ovom mjestu samostan ostaje do 1799. kad Napoleon svojim zakonom ukida sve redovničke zajednice pa tako i samostan svete Janje.


Pogled na zgrade koje su bile sjedište samostana preko 550 godina

U razdoblju od 1250. do 1799. godine samostan je u svojoj unutrašnjosti vodio mirni život molitve, tišine, klauzure, zajedničkog života i rada odlika koje su oduvjek karakterizirale konteplativni način života.

Broje redovnica u samostanu kroz stoljeća je varirao oviseći ponajviše o vanjskim okolnostima kao što su ratovi i neimaština, te još više bezbrojnim epidemijama bolestima kuge i kolere. Crna smrt je između 1347. i 1349. odnijela polovicu europskog stanovništva što je dovelo do smanjenog broja redovnika i redovnica po samostanima.

Samostan svete Janje početkom XIV. stoljeća imao je oko 50 redovnica korista, da bi već pri kraju stoljeća imao oko 30. U 15 stoljeću broj se još više smanjio.

Tek u 17. i 18. stoljeću broj sestara se povisio što je ujedno bio i njegov povijesni maksimu. Tada se u samostanu nalazilo oko 85 sestara korista, koje sa konversama, novakinjama i postulanticama činile oko 130 sestara u samostanu. Smanjenje ovog broja bilo je dosta brzo, tako da je već 1777. godine broj sestara korista pao na 17.


Ostaci klaustra starog samostana. Lukovi su orginalni dok je ostatak preuređen.


Život unutar samostana bio je označen postojanjem dviju grupa redovnica, koriste i konverze, te se njima pridružuju još i novakinje, te pobožne žene koje su bila neka vrsta radne snage.

Koriste, već kaže i samo ime, imale su za prvenstvenu zadaću vršiti molitvu Božanskog Časlova i Liturgije u koru. Prvenstvena zadaća konverza bila je „uslužna“, tj. brigale su se za domaćinstvo samostana, održavale imanja i bile su na raspolaganju da „poslužuju koriste“.

Obe vrste monahinja polagale su vječne zavjete i jedina razlika između njih bila je u školovanju i mirazu. Doduše, neka određena vrsta pismenosti i kulture bila je potrebna za svečano slavljenje Časoslova i Božanske Liturgije, koja se odvijala na latinskom jeziku.

Miraz je bila određena suma novca ili neke nekretnine ili zemlje koje su monahinje prije zavjeta trebale dat samostanu. Taj miraz ugavnom je služio za uzdržavanje smostanske zajednice. Slična praksa bila je normalna i za mlade žene koje su stupale u brak. Razlika između sesre koriste i konverze trajala je cijeli redovnički život.

S dolaskom Napoleona i njegove vojske veliki dio redovničkih kuća i samostana bio je zatvoren. Braća i sestre napuštali su svoje samostane i pronalazili druge načine života. Samostan svete Janje zatvoren je 29. siječnja 1799. godine. Priora sestra Petra Maferdini sa 22. koriste i 15 konverse napustile su samostan u kojem su provele najveći dio svojih života.


Spomen ploča na bivšem samostan

Nakon pada Napolonove vlasti izgledalo je da dolaze bolja vremena i da su redovničke zajednice spremne za novi početak, ali došla je druga teška zapreka. Novo talijansko kraljestvo proglašeno 1861. donosi 1866 godine zakon kojim se zapljenuje sva pokretna i nepokretna dobra redovničkim zajednicama.

U ovim teškim povijesnim trenutcima pronašao bi se još pokoji „mali otok“ gdje su redovnici i redovnice opstajali. Bila bi to uglavno mala izolirana mjesta gdje ruka vlasti nije imala toliko utjecaja. Religijozne zajednice uspjele su uz velikodušnu pomoć stanovništva preživjet sve nedaće.

Jedna takva zajednica bila je u Fabrianu, utemeljena početkom 1500. godine i posvećena svetoj Katarini sijenskoj. Redovnice ovog samostana pristale su se preselit u Bolonju i uz pomoć braće dominikanca oživit samostan svete Janje.


Slika Gospe od suza prenešene iz Fabriana

18. listopada 1904. godine prve redovnice iz Fabriana došle su u Bolonju, gdje se završavala gradnja samostana. Kao vrijedni podsjetnika na vrijeme provedeno u Fabrianu sestre su donijele „Gospu od suza“ sliku u bizantiskom stilu iz 1350. godine.

Novo sjedište samostana svete Janje biva otvoreno 1905. uz velike ekonomske i organizacijske probleme. Uskoro se pokazalo da i ovo mjesto nije idealno za redovnički život. Naime oko trga Trenta i Trsta, gdje se samostan nalazio, u kratkom vremenu su izgrađene kuće za stanovanje, što je redovnicama oduzelo određeni dio potrebne izolacije.

Odlučeno je da se još jednom samostan premjesti dva kilometra dalje. Na ovom mjestu redovnice su ostale do danas, osim jednog kratkog perioda za vrijeme drugog svjetskog rata kad je zajednica iz sigurnosnih razloga podjeljena. Braća dominikanci su jedan dio zajednice poslali u samostan svetog Josipa kod Parme, a drugi do su primili u svoj samostan u Bolonji.


Zgrada samostan iz 1905. koja više ne postoji.

Nažalost, nakon skoro 790 godina djelovanja uz prekide, i raznih promjena sjedišta, mi ćemo bit svjedoci još jednog gašenja samostana. Nedostatak novih redovničkih zvanja i visoka starosna dobi dob redovnica, bili su presudni motivi u donešena odluka kojom se samostan svete Janje zatvara.

Sadašnje redovnice samostana svete Janje su mogle birati u kojoj će zajednici nastavit svoj redovnički život. Neke su već prešle u nove samostane, a neke većinom visoke starosne dobi su odlučile preostale dane života provest unutar samostana svete Janje.

<	lipanj, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters