Pogled unazad

srijeda, 26.10.2011.

Caleruega rodno mjesto svetog Dominika


U zadnje vrijeme sam vidio kako na blog dolaze posjetioci tražeći informacije o rodnom mjestu svetog Dominika. Ovim postom im želim dat koju informaciju više.

Caleruega je malo mjesto, smješteno na 900 metara nadmorske visine u pokrajini Burgos, oko 175 kilometara sjeverno od Madrida. Do dan danas je ostao malo kulurno – povijesno mjesto koje broji nekih 500 stanovnika.


Caleruega rodno mjesto svetog Dominika

U Caleruegi najvažniji objekt je samostan dominikanskih monahinja čija gradnja obuhvaća djelove rodne kuće svetog Dominika.
Godine 1266. kralj Alfons X povjerava kuću Guzmanovih dominikanskim monahinjama iz Gormaza, pošto je obitelj Guzman ostala bez nasljednika. Tim činom dominikanske monahinje kroz stoljeća održaju (kao čuvarice rodnog mjesta), uspomenu na svetog Dominika.

Pored samostana pedesetih godina XX stoljeća sagrađen je samostan braće Propovjednika. Dugo godina je služio kao kuća novicijata, dok je zadnjih 15 godina prenamjenjen u kuću duhovnih susreta za one koji žele provest neko vrijeme u zemlji gdje je sveti Dominik napravio prve korake.


Pogled na samostanske komplekse u sredini se primjećuje Torreón Guzmanovih

Okružen krilima dvaju samostanima uvisinu se diže il Torreón, stražarska kula (toranj) visoka oko 17 metara. Građevina potječe iz X stoljeća iz vremena velike rekonkviste što su španjolci poduzeli da bi oslobodili dio vlastite zemlje od islamskog kraljestva.

Stražarski tornjevi bile su građene u pograničnim zonama i služile su kao obavjesne osmotračnice u slučaju da se neprijatelj opet povrati.
Otac svetog Dominika, Srećko de Guzman dobio je od Castiljskog kralja mjesto Caleruegu, da u njoj organizira obranu u slučaju napada islamske vojske.


Klaustar dominikanskih monahinja u Caleruegi

Posebno mjesto u Caleruegi nalazi se u kripti ispod crkve monahinja. Ondje se po tradiciji nalazi soba u kojoj je rođen sveti Dominik. Vjernici tog kraja i šire oduvjek su na to mjesto pobožno hodočastili, te su u znak sjećanja i blagoslova uzimali zemlju s tog mjesta. Zbog odošenja zemlje uskoro se naišlo na podzemne vode kojima taj kraj obiluje.

Tako je na mjestu rođenja svetog Dominika, nastao izvor sa živom vodom, jasni simbol bogatog djelovanja utemeljitelja dominikanskog Reda.
I dan danas onaj tko siđe u kriptu može se napit vode koja izvire iz izvora svetog Dominika.


Izvor u kripti crkve, na mjestu gdje je po tradiciji rođen sveti Dominik.

Ali u Caleruegi se ne štuje samo sveti Dominik. Jako snažna je pobožnost prema cijeloj obitelji Guzman koja je imala pet članova.

Sveti Dominik je imao dva brata, blaženog Manesa koji ga je slijedio u Redu Propovjednika i kojem su bile povjerene monahinje u Madridu, i drugog brata Antonia koji je jednu prstoriju rodne kuće pretvorio u bolnicu te se tu posvetio liječenju ranjenih vojnika i siromašnih.

Posebno štovanje iskazuje se Ivanici iz Aza, majci svetog Dominika. Ponajviše zbog toga što je u jakoj vjeri odgojila svoja tri sina, i što se uvjek s velikom ljubavi odnosila prema siromasima.

Mjesto Caleruega nalazi se usred polja žita i loze visoravi Castilje. Najbliži centar je Arande de Duero udaljen nekih pola sata vožnje automobilom.
Izolirana pozicija i ravnica čini od njega mjesto širokih horizonata. Beskrajnoj panorami najbolje se divit ako se popnemo na mali brežuljak iza Caleruege, zvan San Jorge.


Pogled sa brda San Jorge

Upravo ovdje mnogi članovi dominikanske obitelji vole zamišljat malog Dominika kako istražuje horizont i pohranjuje u svom srcu želju za propovjedanjm Riječi Božje svim narodima.

26.10.2011. u 00:01 • 5 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 24.10.2011.

A što ako postane tvoja avantura?



U sjeni križa

Današnja Misijska Nedjelja je u meni probudila neki ushit... nadu.... Zbor pjeva ulaznu pjesmu: "Misije zovu sestro i brate, Isus i Marija čekaju na te..."
Misli lete u Afriku... Dodirujem đžep, ahaa. moj novčani doprinos je tu.... to je to. lud

Propovjed je ipak malo zabrinjavajuća i statistički poražavajuća. Fali misionara!! (pa uvjek ih je i falilo -zaključih).. Župe ostaju bez svećenika .... Samostani se zatvaraju.... itd....

A svećenik jednostavno zaključuje i vapi MOLITE, MOLIM VAS..... Molite da vam župa ne ostane bez svećenika.... Molite za obitelji iz kojih dolaze zvanja... za sjemeništarce... bogoslove... časne sestre.... za duhavna zvanja da ustraju u svom pozivu ...
Molite i za one grešne svećenike koji okaljaše svećenički poziv.... molite i za one svećenike što sablazniše sve oko sebe.... molite za one dobre svećenike za koje mediji nemaju interesa...
Molite za one koji unatoč svemu kreću pute redovničkog ili svećeničkog zvanja .... MOLITE, MOLIM VAS....

Nakon svete mise saznah da dvije djevojke nakon malo dužek razmišljanja kreću u samostan.... Preostali su im još neki "zemaljski" poslovi za dovršit, pa put pod noge.

Zaključih mudro IPAK ZOVE...
Ili možda bolje IPAK SE ODAZIVAJU...

Sveto Pismo kaže da je Isus prolazio kroz grad...
I uvjerih se, da i danas kao nekad, prolazi kroz naše gradove, hoda po našem putu, i ima želju da «boravi u tvojoj (mojoj) kući».
Za njega nema bezimenog mnoštva.
Ja sam ...
Ti si ...
On - Ona je ...

I Zakej je «želio vidjet Isusa»...
Nosio je u srcu... želju? Ili ipak možda samo znatiželju?
Imao je i "poneki nedostatak" - bio je nizak rastom, carinik - griješnik.
Pobjeđuje podsmjehe, ne postavlja sebi puno pitanja, ne interesira ga što će drugi reći, ne obazire se na vlastite nedostatke, ne ostaje samo kod pobožne želje, nego pronalazi način da je ostvari...

Slijedi ono što mu se »vrti po glavi», ...
Izabire,
Trči naprijed....
Popne se na jedno stablo..
Te se odvaži pričekat ... da «vidi».

Isus se zaustavi ispod smokve i zovne Zakeja.
«Siđi DANAS, hoću, želim, i moram boravit u tvojoj kući». Isus je njega (tebe,mene) ugledao i pozvao...

Zakej koji ne poznaje prepreke, otvara se susretu, silazi i otkriva da je bio čekan, tražen, ljubljen...

A ti?
Koga tražiš?
Zanima li te susret s Isusom?
Tko je Isus za tebe?
Kakav odnos ima s tvojim životom?


Odgovor nas čekat tamo,
U onom zgodnom trenutku što nam ga daje
Da izaberemo....
Da potrčimo naprijed...
Da se popenjemo...
Da pričekamo...
Da «vidimo Isusa».

Možda...
On čeka da ga mi vidiimo, ispod naše «smokve»,
Da nam uputi ponudu - želim ući i ostati u tvojoj kući, u tvom životu.
Jesi li voljan-na slušat glas što te zove?
Jesi li voljan-na sljedit Ga?

Dao Bog, da se svi imamo snage popeti se kao jedni, a spusti se kao drugi ljudi.
Svako u svom zvanju ...
Obiteljskom....
Svećeničkom...
Redovničkom...
Misionarskom...

Ali kako mi nekad neko reče - naći se daju samo svjesni svoje izgubljenosti.
Pronađimo se, pa možda preokrenemo našom molitvom i djelom nečiji NE-ODZIV u POZIV, pa kakav god on bio .....


Molitva za dominikanska zvanja
Gospodine Isuse Kriste, poučio si nas da molimo Gospodara žetve da pošalje radnika u žetvu svoju. Videći koliko su nam potrebni apostoli – svećenici, redovnici i redovnice – molimo Te po moćnom zagovoru Tvoje presvete i prečiste Majke i Kraljice svete krunice i svetog oca Dominika, umnoži Red propovjednika.


Sveti Dominik

Užezi u srcima mladića i djevojaka oganj ljubavi prema Bogu i prema ljudima. Pripravi one koje si odabrao i potakni ih da za ovu milost mole i žrtvom je vrše. Sačuvaj ih od grijeha i mnogobrojnih pogibelji kojima su sada u mladosti izloženi. Prosvijetli im duh, očisti im srce, učvrsti im volju. Pouči ih i pomozi da svagdano i marljivo njeguju ovaj dar pohranjen u njihovoj duši. Dovedi ih putem čistoće, rada i težnje za uzvišenim ciljem do potpune spoznaje istine.


Gospa, sveti Dominik i sveta Katarina

A Ti im, milosrdna Majko, koja svagdano prikazuješ Isusu svoje sinove i kćeri, kao što si mu prikazala svetog oca Dominika, daj da budu dostojni poslanja koje si im povjerila. Izmoli svome Redu vjernih izvršitelja njegovih redovničkih predaja. Izmoli mnogo apostola, svetih i revnih prema duhu svetog oca Dominika. Daj da budu pravi spasitelji duša.

Amen!

24.10.2011. u 01:40 • 2 KomentaraPrint#

petak, 21.10.2011.

Anđeoski pozdrav




Navještenje

Anđeo Gospodnji navijestio Mariji.
I ona je začela po Duhu Svetomu
.

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom
Blagoslovljena ti među ženama
i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja,
moli za nas grješnike sada i na času smrti naše.
Amen.


Evo službenice Gospodnje.
Neka mi bude po riječi tvojoj.


Zdravo Marijo...

I Riječ je tijelom postala.
I prebivala među nama.


Zdravo Marijo...

Moli za nas, sveta Bogorodice.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.


Pomolimo se:
Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našemu.
Amen.



Gospa od Ružarija

Iz Izlaganja svetog Tome Akvinskog, prezbitera, o Anđeoskom pozdravu

(Izd. Rossi, Piacenza 1931., str. 25-34; hrv. prijevod u: Stožeri kršćanske vjere, Split, 1981., str. 209-218)

Marija je bila puna milosti s gledišta utjecaja na sve ljude Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, itd.
U tom pozdravu nalaze se tri stavka:
Najprije su riječi anđelove: Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! Blagoslovljena ti među ženama!
Drugi je stavak usklik Elizabete, majke Ivana Krstitelja: Blagoslovljen plod utrobe tvoje!
Treći je stavak dodala Crkva, a to je zaziv: Marijo! Anđeo, naime, nije rekao: Zdravo, Marijo! nego: Zdravo, milosti puna! Ipak to ime Marija svojim značenjem odgovara onomu što je rekao anđeo, kako ću naknadno objasniti.

U starim je vremenima bila velika čast kad bi se anđeli pokazali ljudima, i smatralo se velikom čašću kad su im ljudi mogli iskazati poštovanje. Stoga je napisano u pohvalu Abrahama daje primio anđele u goste i da im je odao počast. A daje anđeo iskazao poštovanje čo¬vjeku, to se nikad nije čulo, osim nakon što je s po¬štovanjem pozdravio Blaženu Djevicu riječju: Zdravo!

Marija je bila puna milosti s obzirom na tijelo, ili točnije s obzirom na prelijevanje milosne punine na tijelo. Već je velika stvar kod svetaca da posjeduju toliko milosti te im ona posvećuje dušu. Ali duša BI. Djevice bijaše tako puna milosti te se ova prelijevala u tijelo, u kojem je začela Sina Božjega. Stoga reče Hugo od Sv. Viktora: "Budući daje ljubav Duha Svetoga žarko gorjela u njenu srcu, zato je i u njezinu tijelu činila čudesne stvari tako da se od nje rodio Bog i čovjek." Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji.

Marija bijaše milosti puna s gledišta utjecaja na sve ljude. Velika je stvar kod nekog sveca ako posjeduje toliko milosti daje to dovoljno za spasenje mnogih. Kad bi pak imali toliko milosti da bi ona bila dostatna za spasenje svih ljudi svijeta, onda bi to bila najveća punina. A to je upravo slučaj Krista i bi. Djevice. Zato se i kaže: Tisuću štitova visi na njoj, što znači da ona pruža lijekove protiv svih pogibelji.

Zatim, za svaki čin kreposti možeš je imati za pomoćnicu. I zato ona kaže: U menije sva nada života i kreposti. Ona je, dakle, puna milosti, i anđele nadvisuje tom puninom. Stoga se prikladno zove Marija, što znači: prosvijetljena: Ispunit će svjetlošću dušu tvoju. Ona je i prosvjetliteljica drugih, tj. cijeloga svijeta, pa se stoga uspoređuje sa suncem i mjesecom.

Iskaz Gospodin je s tobom najvredniji je izraz koji joj je mogao biti upućen. Zato s pravom anđeo iskazuje pozdrav Blaženoj Djevici, jer je majka Gospodinova, pa stoga i Gospodarica. Zbog toga joj i doliči ime Marija, što u sirskom jeziku znači: gospodarica.

Nadvisuje anđele u čistoći od grijeha. Bila je, naime, ne samo u sebi čista nego je tu čistoću pribavila i drugima. Ona je bila najčistija od krivnje jer nije upala ni u iskonski, ni u smrtni, ni u laki grijeh. Bila je najčistija i od kazne.
Bila je, dakle, oslobođena od svakog prokletstva, pa je zato blagoslovljena medu ženama; ona sama dokinu prokletstvo i donese blagoslov te otvori rajska vrata. Stoga joj priliči ime Marija, što znači: zvijezda mora. Naime, kao što se pomorci ravnaju po zvijezdama da stignu u luku, tako se i kršćani ravnaju po Mariji da stignu u slavu nebesku.

21.10.2011. u 15:58 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 19.10.2011.

Krunica kao pomoć


Životni uvjeti kršćana u okolici Betlehema i Jeruzalema posljednih su godina jako teški. Trenutno se nalaze kao zatvorenici u svojim mjestima i kućama bez mogućnosti zapošljavanja, a ujedno time i nemaju ekonomskih mogućnosti za normalni život.

Kršćani u Palestini predstavljaju oko 5% stanovništva i kao manjina potpuno su zanemareni. Pojedine obitelji u Betlehemu i Jeruzalemu izrađuju krunice od maslinova drveta koje prodaju da bi preživjeli.


Krunica iz Palestine

Cijena svake proizvedene krunicu je 2€ ili 2$ čime je pokrivena poštarina i trškovi proizvodnje. Svaki novčani višak bit će poslan direktno proizvođačima krunica koji su prijatelji dominikanaca koji djeluju u onoj zoni.

Dominikanska obitelj uspjela je već prodat oko 250 000 krunica. Ovaj projekt krunice se nada da će uz vašu pomoć ovaj broj povisit. Možete li i vi smislit neki način, da proširite među vašim prijateljima ovaj plemeniti projekt? Možemo li na neki način bit izvor dobrote za ovu našu palestinsku braću i sestre?

Za više informacija i narudžbe možete pisat na; dsi@curia.op.org ili posjetit stranicu www.dsiop.org odjel justicia e pace.


Pape koje su dali “priznanje” Dominiku za promicanje Krunice;

Sv. Pio V - Consueverunt Romani Pontifices - 17 rujna 1569
Lav XIII - Supremi apostolatus - 1 rujna 1883.
Lav XIII - Octobri mense - 22 rujna 1891:
Lav XIII - Magnae Dei Matris - 8 rujna 1892:
Lav XIII - Laetitiae Sanctae – 8 rujna 1893:
Lav XIII - Augustissimae Virginis - 12 rujna 1897:
Pio XI - Ingravescentibus Malis – 29 rujna 1937:
Pavao VI – Marialis cultus - 2 veljače 1974:
Ivan Pavao II - Rosarium Virginis Mariae - 16 listopad 2002:

19.10.2011. u 00:03 • 1 KomentaraPrint#

četvrtak, 13.10.2011.

Crkva promatrajući Mariju prodire u veliki misterij Utjelovljenja


Listopad, mjesec posvećen Mariji. Mjesec Krunice. Osjećam da mi treba tvoja pomoć. Budi uz mene. Gospe od Ružarija budi mi na pomoći!



Pompejska Gospa

Iz Dogmatske konstitucije Lumen gentium Drugog vatikanskog sabora o Crkvi

(Br. 65-69: AAS 57, 1965., str. 64-67; hrv. prijevod u: Dokumenti Drugog vatikanskog koncila, Zagreb, 1970., str. 183-187)

Crkva promatrajući Mariju prodire u veliki misterij Utjelovljenja

Dok je Crkva u Blaženoj Djevici već došla do sa¬vršenosti, po kojoj je bez ljage i nabora, kršćani se još trude da rastu u svetosti pobjeđujući grijeh; i zato dižu svoje oči k Mariji, koja sja kao uzor kreposti pred svom zajednicom odabranih.
Crkva pobožno misleći o njoj i promatrajući je u svjetlu Riječi, koja je postala čovjekom, s poštovanjem dublje prodire u veliki misterij Utjelovljenja i sve više postaje slična svome Zaručniku.

Marija, koja po svom tijesnom sudjelovanju u povijesti spasenja u sebi na neki način tijesno sjedinjuje i odrazuje najveće istine vjere, i dok se o njoj propovijeda i dok joj se iskazuje štovanje, zove vjernike k svome Sinu, k njegovoj žrtvi i k ljubavi Oca. Crkva pak, dok širi Kristovu slavu, postaje sličnija svome uzvišenom Uzoru, neprestano napredujući u vjeri i ljubavi, i u svemu tražeći i vršeći Božju volju.

Zato u svom apostolskom radu Crkva opravdano gleda na onu koja je rodila Krista, začeta po Duhu Svetom i rođena od Djevice, da se on po Crkvi i u srcima vjernika rađa i raste. Ta je Djevica u svom životu bila uzor onoga materinskog osjećaja kojim treba da budu prožeti svi koji rade u apostolskoj misiji Crkve na preporodu ljudi.

Crkva s pravom štuje posebnim štovanjem Mariju, koja je po Božjoj milosti uzvišena poslije Sina iznad svih anđela i ljudi, kao presvetu Božju Majku, koja je imala dio u Kristovim misterijima.

Već od najstarijih vremena Blažena se Djevica štuje pod nazivom "Bogorodice", pod čiju se zaštitu vjernici molitvama utječu u svim pogiblima i potrebama. Osobito od Efeškog sabora štovanje Božjeg naroda prema Mariji divno je poraslo u iskazivanju časti i ljubavi, u zazivanju i nasljedovanju, prema proročkim riječima: Blaženom će me zvati svi narodi, jer mi je učinio velike stvari onaj koji je moćan.

Ovo štovanje, kakvo je uvijek u Crkvi postojalo, iako je sasvim posebno, ipak se bitno razlikuje od poklonstvenog štovanja koje se iskazuje utjelovljenoj Riječi jednako kao Ocu i Duhu Svetomu, i njega upravo podupire.

Različiti su, naime, oblici pobožnosti prema Božjoj Majci, koje je Crkva odobrila u granicama zdrave i pravovjerne nauke, te prema prilikama vremena i mjesta i prema ćudi i značaju vjernika čine to da se, dok se Majka časti, Sin radi kojeg je sve i u kojemu je vječni Otac htio da stanuje sva punina, pravo upoznaje, ljubi, slavi i da se vrše njegove zapovijedi.

Sveti Sabor izrijekom uči tu katoličku nauku i ujedno opominje sinove Crkve da plemenito potiču štovanje prema Blaženoj Djevici, osobito liturgijsko, i da uvelike cijene praksu i pobožne vježbe prema njoj što ih je tijekom vjekova preporučilo učiteljstvo Crkve.

Dalje, neka se vjernici sjete da prava pobožnost nije u neplodnom i prolaznom osjećaju ni u nekoj ispraznoj lakovjernosti, nego da izlazi iz prave vjere, koja nas vodi do toga da priznajemo uzvišenost Majke Božje i da se potičemo na sinovsku ljubav prema svojoj Majci i na nasljedovanje njezinih kreposti.

Međutim, Isusova Majka, kao stoje, tijelom i dušom već proslavljena u nebu, slika i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti, tako i na ovoj zemlji svijetli putujućem Božjem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe.

Neka svi kršćani upravljaju vruće molitve Majci Božjoj i Majci ljudi, da ona koja je svojim molitvama pomagala Crkvu u početku i sada, na nebu uzvišena nad sve blažene i anđele, u zajednici sa svima svetima posreduje kod svoga Sina, dok se sve obitelji naroda, bilo one koje nose kršćansko ime, bilo one koje još ne znaju za svoga Spasitelja, sretno ne sjedine u miru i slozi u jedan Božji narod, na slavu presvetog i nerazdijeljenog Trojstva.

13.10.2011. u 22:39 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 09.10.2011.

Sv. Ljudevit Bertran


Spomen dan 9. listopada

Današnji svetac je zaštitnik dominikanskih novaka i novakinja. Rođen je 1. siječnja 1526. u Valenciji, u španjolskoj pokrajini Kataloniji, od plemenitih i pobožnih roditelja. Protiv očeve volje, sa 16 godina, napustio je očinski dom hoteći ući u samostan sv. Jakova.

Premda je bio vraćen kući i odbijen kad je htio ući u Red propovjednika, potajno se približavao samostanskom kapitulu i slušao opomene.

Konačno su mu dopustili obući habit Reda 26. kolovoza 1544. iako su se roditelji još protivili. Svom se snagom trudio oživotvoriti savršenu sliku brata propovjednika te je tako postao ostvarena "ideja" Reda i uzor novacima koji su mu bili povjereni.

Ujedinjujući strogost življenja s apostolskom revnošću za širenje vjere, isposlovao je dopuštenje da pođe u daleke krajeve Amerike, u današnju Kolumbiju, stoje 1562. i ostvario.
Ondje je proveo sedam godina, odlučno se zauzimajući za urođenike. Mnoge je od njih priveo k svjetlu Evanđelja; dok je govorio svojim jezikom, oni su ga čudesno shvaćali. Upućivao ih je u uljudbeno ponašanje i branio od ugnjetavača, hrabro nastupajući protiv konkvistadora, na što ga je poticao Bartolomej de las Casas.

Vrativši se 1569. u domovinu, apostolskim se službama sav posvetio obnovi kršćanskog i:ničkog života, još odlučnije nastojeći oko svetosti kojoj je glavno obilježje strah Gospodnji.

Preminuo je Valenciji 9. listopada 1590. Klement X. ubrojio ga je 12. travnja 1671. među svece. Njegovo tijelo je 1936., za vrijeme građanskog rata, bilo spaljeno.


Sveti Ljudevit Bertran zaštitnik dominikanskih novaka i novakinja

Iz Rasprave svetoga Ljudevita Bertrana, prezbitera, O dostojanstvu apostola i apostolskih propovjednika

(Obras y sermones, Valencia, 1973., str. 165-166)

Ovo je moja zapovijed da ljubite jedni druge.
Ovo čitanje Evanđelja dio je onog božanskog govora što gaje Otkupitelj izrekao svojim učenicima poslije Večere, kad se od njih opraštao odlazeći u smrt.

To im je bila utjeha kojom ih je Božja Mudrost htjela utješiti u njihovoj žalosti zbog njegove odsutnosti, naime: dajedni drage ljube, jer je ljubav velika utjeha potištenima koji se međusobno ljube i pomažu. Ustanovio je sakramenat da ih okrijepi; obećao im je dolazak Duha Svetoga i svoj zagovor kod Oca, i konačno im je dao ovaj lijek, tj. da jedni druge ljube i jedni drugima čine dobro.

Ova pak ljubav koju zahtijeva nije od male važnosti jer je ona težište svega kršćanstva. Stoga je zahtijeva s više razloga.

Najprije, treba ljubiti, jer je to dužnost. Ljubav se uzvraća ljubavlju. Budući da sam vas s tolikom ljubavlju ljubio te sam i život svoj položio, na tu moju ljubav treba uzvratiti ljubavlju, a to biva vašom međusobnom ljubavlju. I drugim razlozima dokazuje da nas je ljubio.

Najprije: Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.
Zatim, izabrao nas je za uzvišenu službu: Ja izabrah vas iz svijeta... da idete i rod donosite.

Treće, obećao je: Što god zaištete od Oca u moje ime, dat će vam.
Pa da vaše držanje bude mjerilo, zaključuje onako kako je počeo: Ovo vam zapovijedam da ljubite jedni druge. Za sve ono što sam za vas učinio, tražim samo ovo: da ljubite jedni druge.

Nema ni jednog mjesta u Evanđelju gdje bi Krist toliko pozivao na ljubav kao ovdje, jer toliko želi da ljubimo jedni druge, i to zahtijeva kao dužnost jer smo to dužni po pravednosti. Iz pravednosti smo dužni ljubiti bližnjega jer nam je Krist tu ljubav stekao i za nju dao ništa manje nego svoju ljubav.
Naposljetku, Krist je u Evanđelju naznačio tri vrste prijateljstva.

Prvo je prijateljstvo Krista prema ljudima. A dokazuje daje to pravo prijateljstvo jer mu ništa ne manjka da to bude: naime, život je svoj položio
(za ljude), otkrio im je tajne, i dat će nam sve što god zatražimo, kao pouzdani prijatelj koji ne može ništa uskratiti.

Apostolima se na osobiti način pokazuje pouzdanim prijateljem jer im je povjerio tako uzvišenu službu - tj. spašavati duše - a njezin plod zacijelo ostaje zauvijek.

Druga je vrsta prijateljstva međusobna ljubav između čovjeka i čovjeka. Tu pak ljubav i prijateljstvo zahtijeva na osnovi pravde i dužnosti; on nas je, naime, zato ljubio da jedni druge ljubimo pravom ljubavlju i iskrenim prijateljstvom.

Treća je vrsta prijateljstva prijateljstvo ljudi s Bogom, a to znači u duši se odlučiti da se njemu pokoravamo te da činimo što nam on zapovijeda: Vi ste prijatelji moji ako činite što vam zapovijedam.

Kako bismo to dobro shvatili, potrebno je imati na pameti da postoji prijateljstvo višega s nižim, jednakoga s jednakim i nižega s višim. A budući da je prijateljstvo priopćivanje dobara, to priopćivanje se u spomenutim prijateljstvima događa na različite načine.

Prijateljstvo višega s nižim znači priopćavanje dobra, kao što kaže Isus: »Sto god zaištete Oca u moje ime, dat će vam. Ja sam vam dao svoj život, svoju krv i tako odličnu službu da obraćate duše.

Prijateljstvo među jednakima znači međusobno dijeliti dobra, uzajamno se ljubiti i pomagati. To znače njegove riječi: Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas.

Prijateljstvo nižega s višim jest posluh i služenje. To znače njegove riječi: Vi ste prijatelji moji ako budete činili što vam zapovijedam.

09.10.2011. u 00:03 • 1 KomentaraPrint#

petak, 07.10.2011.

Blagdan Kraljice svete krunice - Gospa Ružarica, 440. godina od uspostavljanja blagadana


7. listopada

Danas dominikanski Red s cijelom Crkvom slavi divna djela Božja, iskazana ljudskom rodu, pobožnim promatranjem otajstva života, muke i uskrsnuća našega Spasitelja Isusa Krista u društvu s Marijom, njegovom majkom, koja je "uzor razmatranja Kristovih riječi i poučljivosti u vlastitom poslanju" (KKN, br. 67, § II).

Tih se dobročinstava, skladno povezanih ujedno, sjećamo posebnom vrstom molitve koja se obično zove "ružarij" (krunica). Ta je pobožnost nastala i rasla u okviru života i rada dominikanskog Reda.


Pompejska Gospa

BI. Humbert iz Romansa (1277.) u knjižici "O načinu moljenja" (Djela, II., 543), sastavljenoj za novake Reda, piše: "Najprije novak nakon Službe čitanja blažene Djevice sa žarom promišlja i razmatra o Božjim dobročinstvima, tj. o Utjelovljenju, Rođenju, Muci i slično; poslije neka rekne Oče naš i Zdravo Marijo... Nakon povečerja nek se sjeti Božjih dobročinstava kako je napisano na početku ovog "Načina moljenja'...; a moći će nadodati i Zdravo, Kraljice s drugim antifonama i posebnim molitvama na čast blažene Djevice."

Među braćom koja su imala velikog udjela u određivanju ustroja krunice i u njezinu širenju treba prije svega spomenuti bi. Alana iz La Rochea (1428.-1478.) te bratovštine što su ih naša braća svagdje širila, počevši od one koju je Alan osnovao u Douaiu (1470.) i one vrlo poznate koju je dominikanac Jakov Sprenger os¬novao u Kolnu uz odobrenje Svete Stolice (1476.).

Bulom Consueverunt Romani Pontifices (17. rujna 1569.) papa sv. Pio V, dominikanac, odredio je konačni oblik krunice, a novom bulom Salvatoris Domini (5. ožujka 1572.) ustanovio je liturgijski blagdan Gospe od Pobjede, koji se poslije nazvao "od Ružarija" (od Krunice), s tim da se slavi 7. listopada. Taj je blagdan potvrđen i u najnovijoj liturgijskoj obnovi.

Stoga nam je dužnost da u zajednicama promičemo ovaj oblik moljenja i da ga s apostolskom revnošću njegujemo među vjernicima, dakako obogaćujući staro novim.

Krunica "nas vodi k promatranju otajstva spasenja, u kojem je Djevica Marija usko združena s djelom svoga Sina" (KKN, 67, § II) te se pokazuje kao vrlo djelotvorno sredstvo kako promicati vjeru i kršćanski život u narodu. Naime, "ova je molitvena krunica kao neki sažetak Evanđelja i zato oblik crkvene pobožnosti" (Pavao VI., Apostolska pobudnica Recurrens mensis october, 7. listopada 1969.).

Iz Apostolske pobudnice Marialis cultus pape Pavla VI.

Krunica - evanđeoska molitva

Krunica, ili ružarij bi. Djevice Marije, nazvana je "sažetkom svega Evanđelja". Ona iz Evanđelja vadi iskaze otajstava i najglavnije formule; nadahnjuje se na Evanđelju te sugerira, počevši od radosnog pozdrava anđelova i vjerničkog prihvata Djevičina, držanje kojim je vjernik mora moliti. Skladnim nizanjem Zdravo-marija krunica predlaže temeljno otajstvo Evanđelja - Utjelovljenje Riječi - zahvaćeno u odlučnom trenutku Navještenja Marijina.

Krunica je, dakle, evanđeoska molitva, kao stoje danas, možda više nego u prošlosti, vole definirati pastiri i proučavatelji.
Istodobno se bolje shvatilo kako uređeno i progresivno odvijanje Krunice odražava sam onaj način kojim je Božja Riječ, ulazeći po milosrdnom planu u ljudsku povijest, ostvarila Otkupljenje.

Krunica, naime, promatra susljedno i po redu poglavite spasotvorne događaje Otkupljenja, koji su se u Kristu ispunili: od djevičanskog začeća i otajstava djetinjstva sve do vrhunskih časova Pashe - blažene Muke i slavnog Uskrsnuća - te do njezinih učinaka na Crkvu koja nastaje na dan Pedesetnice (Duhova), i na Djevicu, u dan kada je, dovršivši ovo zemaljsko progonstvo, bila dušom i tijelom uznesena u vječnu domovinu.

Upozoreno je također da podjela otajstava krunice na tri dijela ne samo tijesno odgovara kronološkom redu činjenica nego još posebno odrazuje shemu prvotnog navješćivanja vjere, te da otajstvo Krista stavlja pred oči točno onako kako gaje zahvaćao sv. Pavao u slavnom onom himnu Poslanice Filipljanima: poništenje, smrt, uzvišenje.

Kao evanđeoska molitva, usredotočena na otajstvo otkupiteljskog Utjelovljenja, krunica ima, prema tome, izrazito kristološko usmjerenje. Njezin naime najznačajniji dio - litanijsko ponavljanje Zdravomarija postaje također neprekidno hvaljenje Krista, jer se anđelov navještaj i pozdrav Krstiteljeve majke konačno odnosi na nj: Blagoslovljen plod utrobe tvoje. Reći ćemo još više: ponavljanje Zdravomarije tvori osnovu na kojoj se razvija promatranje otajstava.

Isus svake Zdravomarije jest onaj isti kojega nam otajstva jedno za drugim stavljaju pred oči, sad kao sina Djevičina, rođena u betlehemskoj spilji, od Majke prikazana u Hramu, dječaka puna revnosti za ono što je Oca njegova, Otkupitelja u smrtnoj borbi i Getsemanskom vrtu, izbičevana i trajem okrunjena, opterećena križem i umirućeg na Kalvariji; uskrsnula od mrtvih i uzašlak Ocu da ostvari izlijevanje darova Duha Svetoga.

Poznato je daje upravo s ciljem da se potpomaže promatranje i da nakana odgovara riječima - nekoć bio običaj, a taj običaj postoji još i danas u mnogim krajevima, da se u svakoj Zdravomariji iza imena Isusova nadoda spomen odgovarajućeg otajstva.

Jednako se uviđa hitna potreba da se upozori, osim na vrijednost elementa hvale i prošnje, na važnost još jednog bitnog elementa krunice: na kontemplaciju.
Krunica je bez promatranja kao tijelo bez duše, njezino moljenje u tom slučaju upada u pogibao da postane mehaničko opetovanje formula, bez duha i smisla, pa da se tako suprotstavi onoj Isusovoj opomeni: Kad molite, ne izgovarajte isprazne riječi kao pogani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani.

Moljenje krunice po samoj svojoj naravi zahtijeva polagan ritam, pružanje dovoljno vremena kako bi molitelj mogao bolje razmatrati o otajstvima života Gospodinova, gledanima kroz srce one koja je bila Spasitelju najbliža, pa da bi se na taj način mogla odatle crpsti neslućena bogatstva.


07.10.2011. u 00:36 • 1 KomentaraPrint#

četvrtak, 06.10.2011.

Molbenica Kraljici svete krunice


7. listopada slavi se blagdan Kraljice svete krunice ili kako se u mom kraju kraju pučki kaže Gospa Ružarica. Blagdan je u Crkvu uveo papa dominikanac Pio V. prije 440. godina (1571.) kao znak zahvalnosti za veliku pobjedu kršćanske vojske kod Lepanta. Ta se pobjeda pripisala moljenju krunice na koju je kršćanstvo pozvao taj isti papa.

Molbenica Kraljici svete Krunice moli se javno i zajednički u svim dominikanskim crkvama u podne 8. svibnja i u prvu nedjelju listopada, ili 7. listopada (na sam blagdan Kraljice sv. krunice ). Sve koji se sutra oko podne nađu ublizini neke dominikanske crve pozivam da se na 10-ak minuta zaustave i zajednički izmole Molbenicu. Za one spriječene donosim molbenicu ovdje te je mogu izmolit u kutku svoje sobe.
Molbenicu je napisao blaženi Bartol Longo, veliki promicatelje krunice i obnovitelj svetišta Pompeji.


Kraljica svete Krunice-Pompejska Gospa

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Uzvišena kraljice pobjeda,
vladarice neba i zemlje na čije se moćno ime raduju nebesa,
slavna Kraljice svete krunice,
mi tvoji sinovi i kćeri,
okupljeni ovdje pred tobom u ovaj svečani dan,
izlijevamo ti čuvstva svoga srca, i sinovskim pouzdanjem
prikazujemo ti naše nevolje.
S prijestolja milosrđa, na kojem sjediš kao kraljica,
pogledaj, Marijo, milostivo na nas,
na naše obitelji, našu domovinu,
na cijeli svijet i čitavu Crkvu.
Sa svih strana tjeskobe nas tište
i strah nam život ogorčuje.
Izmoli nam milost od svoga božanskog Sina,
a svojom blagošću obrati srca grešnika.
Oni su naša braća i tvoji sinovi.
Pokaži se danas svakome kakva jesi:
Kraljica mira i oprosta.

ZDRAVO MARIJO...

II.
Istina je, da mi prvi, premda tvoji sinovi,
svojim grijesima ponovo u svojem srcu razapinjemo Isusa
i nanovo ranjavamo tvoje srce.
Priznajemo:
zaslužili smo najoštrije kazne.
Ali se sjeti da si na vrhu Golgote
pokupila posljednju kap božanske krvi
i primila posljednju oporuku umirućeg Otkupitelja,
koji te je proglasio našom majkom.
Ti si, dakle, naša majka,
naša odvjetnica, naša nada.
A mi raskajana srca k tebi podižemo svoje ruke
moleći i vapijući: milosrđe!

Dobra Majko, smiluj se nama,
našim dušama, našoj rodbini,
našim prijateljima, našim pokojnicima, /
a osobito našim neprijateljima i tolikima koji se nazivaju kršćanima,
a ipak vrijeđaju ljubezno Srce tvoga Sina.
Molimo danas milosrđe za narode koji su skrenuli s pravoga puta,
za svu Europu, za čitav svijet, da se raskajani vrate tvome srcu.
Milosrđe za svakoga, majko milosrđa!

ZDRAVO MARIJO...

III.
Udostoj se dobrostivo uslišati nas, Marijo!
Isus je u tvoje ruke postavio bogatstvo svoje milosti i milosrđa.
Ti si okrunjena kraljica s desne svojega Sina ovienčana slavom
nad svim korovima anđeoskim.
Tvoja se vlast prostire dokle se protežu nebesa.
Tebi je podložna zemlja i svi stvorovi koji na njoj stanuju.
Obraćamo se tebi jer smo sigurni da nećeš dopustiti
da ti se sinovi izgube.
Dijete koje vidimo u tvome naručju i otajstvena krunica u tvojoj ruci
ulijevaju nam nadu, da ćeš nas uslišati.
Stoga se potpuno pouzdajemo u tebe kao slaba djeca u ruke najvjernije majke, i baš danas očekujemo od tebe željenje milosti.

ZDRAVO MARIJO...

Molimo u Marije blagoslov

Posljednju milost, Kraljice od tebe sada molimo,
koju ne možeš uskratiti u ovaj svečani dan.
Udijeli svima nama trajnu svoju ljubav
i na poseban način svoj majčinski blagoslov.
Nećemo se danas udaljiti od tebe, dok nas ne blagosloviš.
Blagoslovi, Marijo, u ovaj čas
svetog oca papu, namjesnika Kristova.
Izmoli jedinstvo svetoj Crkvi i mir ljudskome društvu.
Bagoslovi naše biskupe, Svećenike, redovnike i redovnice,
a posebno sve one, koji se zalažu za čast tvoga Imena
i njeguju i šire pobožnost svete krunice.

Blagoslovljena Marijina krunico,čvrsti lanče, koji nas povezuješ s Bogom,
i sjedinjuješ s anđelima,
tvrđavo spasenja, sigurna luko u općem brodolomu,
nećemo te nikada ostaviti.
Bit ćeš nam utjeha u smrtnoj borbi,
tebi posljednji cjelov umirućeg života.
A posljednja riječ naših usana bit će tvoje slatko ime,
Kraljice svete krunice, draga naša Majko,
utočište grešnika, najveća utjeho žalosnih.
Budi posvuda blagoslovljena,
sada i uvijeke, na nebu i na zemlji.
Amen.

ZDRAVO KRALJICE...

06.10.2011. u 00:02 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 05.10.2011.

Blaženi Rajmund iz Capue


5. listopada

Rođen je u plemićkoj obitelji de Vineis (delle Vigne) u Capui, oko 1330. Poslan u Bolognu radi studija i tu "čudesno pozvan od Dominika", stupio je u Red oko 1350.

Kao XXIII. učitelj Reda (od 1380.) odlučno je promicao reformu Reda nastojanjem oko molitve i primjerom evanđeoskog života. Pri tom ga je hrabrila sv. Katarina Sijenska, kojoj je bio duhovni vođa i životopisac. On je njoj bio izvrstan učitelj, a ona je njega nagovorila da djeluje u službi Crkve i pape, koji je tada boravio u Avignonu.

Sveto je preminuo u Niirnbergu 5. listopada 1399., dok je bio u pohodu njemačkim samostanima. Lav XIII. potvrdio je 15. svibnja 1899. njegovo štovanje. Tijelo mu je preneseno u Napulj.

BI. Rajmund je 14. lipnja 1396. u novoosnovanoj Dalmatinskoj provinciji osnovao u Zadru "studij teologije" (studium theologiae), za koji neki uvaženi povjesničari smatraju da je to bilo "opće učilište" (studium generale), a time i prvo veleučilište u Hrvatskoj.


Blaženi Rajmund iz Capue

Iz Pisama blaženog Rajmunda iz Capue, prezbitera

(O utješnom ohrabrenju oca učitelja Reda Rajmunda, upućenom priorima, očima i braći koji su živjeli u samostanima opsluživanja: Opuscula et litterae, Romae, 1899., str. 112-113.)

Bit ćete dobro sjeme, poseban narod blaženog Dominika

Predraga i ljubljena braćo u Gospodinu Isusu, od srca vas u Kristu blagoslivljam i pozdravljam.

Zahvaljujem Bogu što vam je dao svoga Svetoga Duha, koji vas vodi k svetom samostanskom opsluživanju, da nasljedujete svete oce, naše prethodnike, koji su, slijedeći stope blaženog Dominika, stupali najispravnijim putem.
Zato ćete s Božjom milošću, biti dobro sjeme, rod izabrani, poseban narod blaženog Dominika, postat ćete svjetlo drugih i sol.

A zaklinjem vas, braćo, milosrdnom ljubavlju Gospdina našega Isusa Krista da se ne strašite bilo kojih koji vam se protive ili vam prijete, a niti se zbog bilo kakvog opakog savjeta nemojte odvratiti od svetoga djela i od svetog života što ste ga započeli.

Uostalom, braćo moja, ne želim da se zbog toga bilo kako oholite ili prezirete druge koji drukčije žive. Moćan je, naime, Bog i njima dati Duha Svetoga.
Osim toga, možda su oni miliji Bogu nego vi. Znamo, naime, da tjelesno vježbanje malo koristi, a pobožnost je za sve korisna. Pa ako oni, služeći se mesom i vinom, više obiluju u pobožnosti, svakako su bolji od vas pred Bogom, jer kraljevstvo Božje nije jelo ili piće, nego ljubav prema Bogu i bližnjemu.

Ne želim, dakle, da se smatrate boljima od drugih, nego od svih nižima i kao oni koji, slabi i nemoćni, trebaju tih pomagala kojih drugi ne trebaju. Jer, ako ja, služeći se mesom i vinom, ispravnim i cijelim srcem ljubim Boga svoga i svoga bližnjega, a ti zbog toga jela i pića prezireš svoga bližnj ega, tvoj a se uzdržljivost pred Bogom neće moći izjednačiti s mojim blagovanjem.

Sjetite se apostolskog nauka: Misli li tko da jest štogod, a nije ništa, sam sebe vara. Čuvajte se, braćo moja, one zvijeri uznositosti i samodopadnosti, koja uništava i slabi svako dobro djelo.
I da vam sasvim otvorim srce svoje: ničega se u vama ne bojim više od te kuge ili zvijeri. I ništa tako ne želim kao to da to bude daleko od vas. I vi se isto tako bojte i za to molite Boga da vam dadne duha poniznosti.

Molim vas da često i žarko molite i za mene, vašega slugu, koji sam, slab i nenaoružan, postavljen na polje gdje se vodi velika bitka: da mi Gospodin dade svoga Svetoga Duha kako bih samo po njemu živio i za njegovu stvar pobijedio.

05.10.2011. u 00:10 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 02.10.2011.

Zdravo, o moj anđele, duše lijepog raja




Bolonja bazilika svetog Dominika - motiv

Zdravo, o moj anđele

Zdravo, o moj anđele, duše lijepog raja,
što se blistaš napunjen blaženoga sjaja;
što divnu promatraš Božju veličinu
i potpuno uživaš najčišću milinu.

Od svake pogibelji tijelo moje brani
i od grešnih ljaga svih dušu mi sahrani.
Svud i vazda štiti me od sotonske tmine,
u svem posve ravnaj mi misli, čine.

Kad proštenje zatražim, milost mi izmoli;
kad se kajem, raduj se toj mi dobroj boli.
Daj da tako provodim život Bogu mio,
vazda svojim željama u njem budem cio.


Anđel sa groba svetog Dominika u Bolonji - Michelangelo

Iz Izlaganja svetoga Tome Akvinskoga o Anđeoskom pozdravu

(Expositio super salutationem angelicam, scilicet Ave Maria [Collationes super Ave Maria]; hrv. prijevod u: Stožeri kršćanske
vjere, Split, 1981., str. 209-216)


Anđeo je veći od čovjeka, ali je Blažena Djevica nadvisivala anđele

U starim je vremenima bila velika čast kad bi se anđeli pokazali ljudima i smatralo se velikom čašću kad su im ljudi mogli iskazati poštovanje. Stoga je napisano u pohvalu Abrahamu daje primio anđele u goste i da im je odao počast. A da je anđeo iskazao poštovanje čovjeku, to se nikad nije čulo, osim nakon što je s poštovanjem pozdravio Blaženu Djevicu riječju: "Zdravo!"

Zašto anđeo u starini nije iskazivao čast čovjeku, nego čovjek anđelu? Zato štoje anđeo veći od čovjeka, i to s tri razloga.

Prvo, zbog dostojanstva. Anđeo je, naime, duhovno biće. A čovjek je tjelesno, propadljivo biće. Nije dolikovalo da duhovno i nepropadljivo biće iskazuje čast biću propadljivom, tj. čovjeku.

Drugo, zbog prisnosti s Bogom. Anđeo je prisan s Bogom ukoliko mu služi. A čovjek je kao tuđin i grijehom udaljen od Boga... Stoga dolikuje da čovjek štuje anđela kao bliskoga Bogu i ukućanina kralja.

Treće, zbog punine milosnog sjaja. Anđeli imaju vrlo velikog udjela u punini božanskog svjetla. A ljudi, i kada imaju udjela u tom svjetlu milosti, imaju to u maloj mjeri i bez tolikog sjaja.

Nije, dakle, dolikovalo da anđeo čovjeku iskaže poštovanje sve dok se nije našlo ljudsko biće koje ga je nadvisivalo s ova tri razloga. To biće bila je Blažena Djevica Marija. Stoga anđeo Gabrijel, da bi naznačio da ga ona nadvisuje s tog trostrukog stajališta, htjede joj iskazati poštovanje te reče: "Zdravo!"

Blažena je Djevica, dakle, nadvisivala anđele u trima odlikama:

Prvo, u punini milosti, koja je obilnija u Blaženoj Djevici nego u bilo kojem anđelu. Blažena Djevica bijaše puna milosti s obzirom na dušu i tijelo i utjecaj na druge.

Drugo, nadvisuje anđele u prisnosti s Bogom. To anđeo naznačuje riječima: "Gospodin s tobom!" Kao da kaže: "Zato ti iskazujem čast jer si bliža Bogu nego ja, jer je Gospodin s tobom." Gospodin, tj. Otac sa Sinom, a to je odlika koju nije imao nijedan anđeo niti ijedno drugo stvorenje.

Treće, Blažena Djevica nadvisuje anđele u čistoći od grijeha. Bila je ne samo u sebi čista od grijeha nego je tu čistoću pribavila i drugima.



02.10.2011. u 00:02 • 8 KomentaraPrint#

subota, 01.10.2011.

Sa rajskih visina


Sa rajskih visina

Sa rajskih visina na zemljicu ovu
teb' Spasitelj šalje, a djeca te zovu:
O, anđele mili, čuvaru moj sveti,
od zloće me čuvaj, u dobru posveti.

Da budemo dobri, to molimo vruće,
nek Božja dobrota sve k nebu nas vuče.
O, anđele mili...

Da nikad se grijehom ne okalja duša,
nek presveti glas tvoj da srce nam sluša.
O, anđele mili...


Anđel svjećonoša sa groba svetog Dominika u Bolonji

Iz Knjige Otkrivenja 22, 6-10. 12

Ja, Isus, poslah svoga anđela

Zatim mi anđeo reče: "Ove su riječi vjerne i istinite jer Gospod Bog, nadahnitelj proroka, posla svog anđela da on pokaže slugama njegovim što se ima dogoditi ubrzo. I evo, dolazim ubrzo! Blago onomu koji čuva riječi proročanstva ove knjige."

Ja, Ivan, čuo sam i vidio sve ovo. I kad sam vidio i čuo, padoh pred noge anđelu koji mi to pokaza, da mu se poklonim. A on mi reče: "Nipošto! Sluga sam kao i ti i braća tvoja proroci i svi koji čuvaju riječi ove knjige. Bogu se pokloni."

A zatim će mi: "Ne zapečati riječi proroštva ove knjige jer - vrijeme je blizu! Evo, dolazim ubrzo i plaća moja sa mnom: naplatit ću svakome po njegovu djelu!"

"Ja, Isus, poslah anđela svoga posvjedočiti ovo po crkvama."

01.10.2011. u 00:02 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.



< listopad, 2011 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (11)
Veljača 2012 (10)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (10)

Opis bloga


Na internet portalima hrvatskog govornog područja skoro pa da i nema podataka (ili ih ja bar do sad nisam pronašao rofl) o bazilici sv. Dominika u Bolonji, u kojoj se nalazi grob utemeljitelja dominikanskog Reda (sv. Dominika). Nadam se da ću taj mali nedostatak ovim blogom ublažit. S vremenom će se nadodavati još (meni) neke zanimljive teme. Ako ste zainteresirani za jedno malo virtualno hodočašća na neka dominikanska mjesta - krenimo wave.


Molitva za dominikanska zvanja

Dobri Isuse, poučeni od Tebe, molimo Gospodara žetve da pronađe dovoljan broj radnika za dobrobit i spasenje duša. Osjećajući veliku potrebu svećenika, redovnika i redovnica, molimo Te po zagovoru Tvoje neoskvrnjene Majke, Kraljice svete Krunice i svetog oca Dominika da umnožiš Red braće propovjednika.

Izlij u obitelji, zavode i sjemeništa milost apostolskog zvanja. Ražari u srcima mladića i djevojaka sveti oganj ljubavi prema Bogu i prema dušama. Pripremaj one koje si odabrao, potakni ih da i oni ovu milost mole i po njoj žive.

Čuvaj ih od grijeha i mnogih pogibelji kojima su izloženi. Prosvijetli im pamet, očisti im srce, učvrsti im volju, pomagaj ih da svagdano i marljivo njeguju sjeme posijano u njihovoj duši. Dovedi ih putem čistoće, rada i težnje za višim ciljem do potpune spoznaje Istine.

Milostiva majko Marijo, koja svagdano prikazuješ Isusu svoje sinove i kćeri kao što si mu prikazala i svetog oca Dominika, daj da budu dostojni povjerenja koje si im iskazala.
Izmoli svome Redu vjernih vršitelja njegovih redovničkih predaja. Udijeli mu mnogo svetih i revnih osoba, prema duhu svetog Dominika.
Učini da budu vjerni pomagači Spasitelju duša. Amen.

Molitva za proglašenje svetom blažene Ozane Kotorske

Svemogući Bože, tvoja je službenica bl. Ozana Kotorska svetim životom povezivala narode različite vjere i kulture i bila im je uzor pravog jedinstva. Molimo te da što prije bude proglašena svetom kako bi je zajedničkim slavljem zazivali narodi Istoka i Zapada, te u miru i jedinstvu promicali tvoje kraljestvo na zemlji, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Po Kristu Gospodinu našem.

pogledunazad@gmail.com

Free Site Counter





Za pisanje na chatu potrebno je upisat ime i poruku. E-mail nije obavezan.










Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
sretan 4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
sretan 7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
sretan 18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
sretan 28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
sretan 4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
sretan 7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
sretan 12. BI. Reginald Orleanski
sretan 13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
sretan 19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
sretan 20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
sretan 27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
sretan 29. Sv. Katarina Sijenska
sretan 30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
sretan 3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
sretan 13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
sretan 8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
sretan 17. BI. Česlav Poljak
sretan 22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

sretan 2. BI. Ivanica od Aza

sretan 3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
sretan 8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
sretan
17. Sv. Jacint Poljak
sretan 18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
sretan 23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
sretan28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
sretan 18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
sretan 28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova



LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
sretan 5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
sretan 7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
sretan 9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
sretan3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
sretan7. Svi sveti Reda propovjednika
sretan8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
sretan24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


wave Dominikanci u Bolonji

wave Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapela svetog Dominika u Bolonji

wave Arka svetog Dominika u Bolonji

wave Druge kapele desnog broda bazilike

wave Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Sakristija bazilike svetog Dominika

wave Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

wave Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

wave Soba (cella) svetog Dominika

wave Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)













free counters
Free counters

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se