Pogled unazad

četvrtak, 01.09.2011.

Proročanska kritika Crkve: Sveta Katarina Sijenska

Proročanska kritika Crkve: Katarina Sijenska

Katarina Sijenska (1347-1380) jedva je znala čitati i pisati. Unatoč tomu sačuvana su njezina mnogobrojna literarna svjedočanstva - prije svega, više od 300 pisama: pape i političari bili su primatelji ovih vijesti, teolozi i redovnici pripadali su u krug ljudi s kojima se dopisivala.

Rođena je 1347. u toskanskom gradu Sijeni, kao 23. dijete, Caterina - tako se talijanski piše njezino ime - potjecala je iz vrlo samouvjerenog obrtničkog staleža. Njezin otac Jacopo Benincasa posjedovao je unosnu bojadisaonicu. Već vrlo rano, unatoč protivljenju svoje obitelji, odlučila je ova mlada žena živjeti poput redovnice - doduše, ne u samostanu nego kod kuće.

Tada su bile poznate tzv. "Mantellatinnen", nazvane tako po svojim kaputima. Ove su žene pripadale jednoj duhovnoj zajednici (franjevci, dominikanci, augustinijanci, karmelićani). Kao članice laičkog društva, u okvirima različitih redova, provodile su duhovni život u postu i molitvi.


Sveta Katarina sijenska

Katarina se kao mantelata pridružila zajednici braće propovjednika. Još kao mlada žena bila je na glasu da postane učiteljicom duhovnog života. Kao tražena savjetnica, mogla je uspostaviti raznolike veze s ljudima različitih društvenih skupina, bilo da su to bili na smrt osuđeni zatvorenici ili visoki crkveni dostojnici. Ovi njezini kontakti začuđuju tim više što je ona bila žena.

Na temelju nekih glasova, koji su krajnje kritički komentirali razvijanje ove mlade žene, dodijelila su braća dominikanci mladoj mantelati ispovjednika i duhovnog pratioca: Raimunda iz Capue, koji je nekoliko godina kasnije biti izabran za učitelja Dominikanskog reda. "Raimund je uskoro stupio u osobni kontakt s Katarinom i nije postao samo njezin savjetnik, nego čak njezin sljedbenik u kojeg je utisnula svoj pečat" (Schenker, 79).

Na osnovu njezinih jako širokih kontakata i intenzivnig dopisivanja vidljivo je da je Katarina bila izuzetno dobro upućena u društvene i crkvenopolitičke prilike svog vremena. Druga polovica 14. stoljeća bila je u tom pogledu pogođena krizama: gospodarski pad, kao posljedica kuge, tištio je velik dio stanovništva.
Papinska vlast, koja je stolovala u Avinjonu i zavisila o politici Francuske, našla se u krajnje mogućoj izolaciji. Sukobi između papinske države i Firence dominantno su obilježili sliku Italije.

Izborom Urbana VI. započinje tzv. veliki zapadni raskol. Papa i protupapa podijelili su sveukupni crkveni život sve do pojedinih redovničkih obitelji. U ovom uzburkanom vremenu Katarina je pokušala posredovati da dođe do mira.
Svojim je visokim moralnim ugledom vrlo uspješno posredovala u sklapanju mira između crkvene države i Firence (1377.).

Sporno je pitanje u krugovima povjesničara, kakav je Katarina imala utjecaj u pogledu Papine odluke da se iz Avinjona vrati u Rim.
U svakom slučaju je dokazano da je mlada redovnica u svezi te molbe krenula izravno na Papin dvor u Francusku. Njezin pokušaj da ponovno pomiri protivničke papinske frakcije ipak nije uspio. "Njezin glas odjeknuo je u avinjonskoj stranci i kod Urbana VI., a da se nije čuo" (Schenker, 82).

Katarina Sijenska nije samo posredovala pri političkim sukobima. Ova je žena bila i najdublja mističarka. O tome svjedoči "Knjiga dijaloga" - nazvana i "Knjiga Božje providnosti", nastala između 1377. i 1378.


Sveta Katarina diktira Dijalog

Ovi zapisi u obliku razgovora između Dominikanke i samoga Boga, kao i njezine uslišane molitve, daju duboki uvid u misao i vjeru te tako neobične Dominikanke. Samo čežnja za Bogom, kao ishodište svake mistike, otvara čovjeka za božansku beskonačnost.

Kao Božje stvorenje koje je od samog Boga primilo svoje postojanje, čovjek vidi u svom vlastitom bitku i biću Božju ljubav. Ova božanska ljubav otvara se čovjeku koji čezne najjasnije u utjelovljenju i smrti na križu Božjeg Sina. U krvavom događaju Isusova smaknuća Katarina prepoznaje "ludost" Božje ljubavi. Na takav način žarko ljubljen, prema Katarininom mišljenju, čovjek je siguran u svom odgovoru na koji način ljubiti Boga, svoju Crkvu i čovjeka koji pati.

Katarinin je put započeo "kao put prema nutrini" (Gertz, 133) i još je na kraju svog životnog puta izmolila milost da smije skrovito sačuvati u svojoj nutrini rane Raspetog. Ipak vizionarski, ekstatični i mistični doživljaji čine samo jednu stranu ove žene. U Katarininom je životu karakteristična "Dijalektika tajnovitosti i očitovanja" (Gertz, 134). Iz svoje duboko vjerničke mistike ljubavi angažirala se Katarina Sijenska u (crkveno) - političkim sukobima svog vremena.

Iz žarke ljubavi prema Bogu i njegovoj Crkvi formulirala je Redovnica upravo proročki dojmljivim stilom svoju kritiku Crkve. Njezina duhovnost nije bila nipošto isključivo subjektivne prirode. Za životno djelo Dominikanke karakteristična je današnjim načinom rečeno - povezanost mistike i politike, borbe i kontemplacije. Protiv razaračke opsjednutosti vlašću crkvenih vođa, podigla je žena iz Sijene strastveno svoj glas.

Njezin životopisac Raimund iz Capue citira tako u svojoj "legendi maior" i jedno viđenje od kojeg je Katarina živjela: "Preda mnom (pred Bogom) nema niti čovjeka niti žene, niti običnog niti otmjenog, meni je svejedno jer je sve u mojoj moći (...) , sve što si mogu zamisliti, to mogu i ostvariti (Legenda, 98). Ako je to moralo biti, Katarina je znala u svojim riječima biti nadasve jasna: "Htjeti sve mirno prikriti, okrutnije je od svega ostaloga" (Pismo papi Grguru XI. početkom 1376.).


Sveta Katarina i Isus mole Časoslov

Unatoč svojem strastvenom angažmanu Katarini Sijenskoj nije bilo suđeno da konačno doživi uspjeh. Njezina proročanska kritika i njezino angažirano nastojanje oko reformi propalo je zbog prenaglašenog zahtjeva za vladanjem od strane Crkve čiji predstavnici u ograničenosti nisu u svojoj konačnici htjeli čuti pomirujuću riječ jedne žene.
Ipak je Katarina ljubila svoju Crkvu sve do konca života. 30. travnja 1380. umrla je s 33 godine u Rimu.
Pokopana je u crkvi Santa Maria sopra Minerva. Ovu neobičnu ženu papa Pavao VI. je 1970. proglasio Učiteljicom Crkve.

Djelovi preneseni iz Životopisa svete Katarine sijenske.

<	rujan, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters