Pogled unazad

srijeda, 24.08.2011.

Katarina sijenska 1461-2011, 550 godina od proglašenja svetom

Zadnjih dvadesetak dana posvetio sam se čitanju dviju knjiga Život svete Katarine sijenske i Dijalog Božanske providnosti. Autor prve knjige je blaženi Rajmund iz Kapue, dok je drugu svojim učenicima diktirala sama sveta Katarina sijenska. Treću Katarininu knjigu Molitve i vapaji Trojstvenome biću te četvrtu Pisma ostavljam za jesen.
Ujedno se ove 2011. godine napunilo 550. godina od kada je papa Pio II. proglasio svetom. Za sad baziliku svetog Dominika ostavljam po strani, te se posvećujem malo više svetoj Katarini sijenskoj. (Šteta bi bila da se za ovako okruglu obljetnicu malo više ne posvetim njoj.)


Knjiga Dijalog Božanske providnosti


Kratki životopis svete Katarine sijenske

Katarina je rođena kao blizanka s još jednom sestrom (Giovannom koja nedugo nakon rođenja umire), 25. ožujka 1347. u Sieni (u ulici Fonte branda), a bila je 24. dijete u svojih roditelja. Od malena ide u obližnju baziliku svetog Dominika koju drže oci dominikanci.

Sa šest godina (1353) ima prvu viziju i nad krovom bazilike svetog Dominika vidi Krista koji sjedi na prijestolju u papinskoj odijeći u pratnji apostola Petra i Pavla te svetog Ivana evanđeliste. To je iskustvo koje će je pratit kroz cijeli život; osjeća da mora srce i svjest okrenut k Bogu čineći uvjek njegovu volju.

Sa sedam godina vođena Božjom milošću, zavjetuje se zavjetom čistoće (1354), ali ne postaje redovnica. U to vrijeme postati redovnica značilo je ući u klauzurni samostan.

U dobi od dvanaest godina prema običaju tog vremena roditelji su joj našli zaručnika, ali Katarina odlučno ustraje u svojoj odluci da se ne udaje.
Jednom je otac iznenadi u molitvi i ugleda na njenom glavom goluba. Odlučuje je pustiti da sama izabere svoj put.

Poslije godina molitve i pokore (1363.) pristupa dominikanskim trećoredicama tkz. mantellate (zbog bijelog habita i crnog plašta). Dominikanske trećoredice su bile žene (u većini slučajeva udovice) koje su vršile djela milosrđa i koje su se svaki dan okupljale u crkvi svetog Dominika na molitvu.

Katarina u svojoj sobici provodi par godina pokorničkog života u konteplaciji «slatke Prave Istine», a «nastojala je spoznati Boga u sebi i sebe u Bogu». Pruža duhovo vodstvo svim koji se okupljaju oko nje (umjetnici, liječnici, naučenjci, svećenici, jednostavni građani Siene).

Sa dvadeset godina (1367) naučila je čitati, i dok moli za porast vjere doživljava mistične zaruke sa Kristom, postavši tako Njegova zaručnica (prva pisma).
Nedugo nakon viđenja Katarina ostavlja svoju sobicu i započima sa svojom mirovnom misijom i karitativnom djelatnošću među siromasima i potrebitima, često nagrađivanja kletvama i nezahvalnišću.

U srpnju i kolovozu 1370 god. Katarina ima više mističnih doživljaja u kojima dolazi do razmjene srca između nje i Isusa. Ovo joj daje snage i optimizma za navještivanje Kristove poruke.

1371. katarini se pridružuju prvi učenici tkz. «katerinisti».

1373. Katarina komunicira putem pisama sa istaknutim osobama iz svijeta politike i započima njena misija mirenja različitih talijanskih državica.

U svibnju 1374. je u Firenci gdje stječe nove prijatelje i sljedbenike.
U isto vrijeme dan joj je za duhovnog učitelja fra Rajmund iz Kapue (njen posmrtni žvotopisac).
U ljeto se žrtvuje u Sieni i pomaže oboljelima i umirućim od kuge, a svojim primjerom potiče i druge na iskazivanje milosrđa. Katarina u svakom bolesniku vidi dušu za spasiti, a brigom i lječenjem tijela nastoji «zadobit dušu».

1375. putuje u Pisu i Luccu gdje odvraća vlasti gradova od pružanja potpore antipapinskoj ligi.
1. travnja iste godine u crkvi sv. Kristine u Pisi nakon primljene pričesti biva urešena Kristovim ranama koje su blistale svjetlom, a ne krvlju.
Na proljeće je u Sieni gdje posjećuje i pomaže Niccoli di Tuldo nepravednog osuđenog na smrt.

1376. u svibnju putuje per Avignone sa dvadesetak sljedbenika, gdje se susreće sa papom Grgurom XI. Odličnom diplomatskom politikom uspjeva nagovoriti Papu da se vrati u središte svoje biskupije (Rim) i traži reformu Crkve.
Bori se oštro i tvrdo protiv francuskih kardinala koji pod svaku cijenu žele da sjedište pape bude u Francuskoj. Za njih je ostanak pape u Avignonu značio nastavak raskošnog i lagodnog života.
13.rujna 1376. papa Grgur XI napušta Avignone.


Grob svete Katarine u bazilici Sv. Marije iznad Minerva - Rim

17.1 1377. papa dolazi u Rim a Katarina se vraća u Sienu gdje utemeljuje samostan S. Marije od Anđela u dvorcu Belcaro.
U ljeto sa sljedbenicima evangelizira u Rocca di Orcia, gdje izmiruje suprostavljene strane. Prima izvaredno prosvjetljenje o Istini koja stoji u temeljima «Dijaloga» koje počima pisati u listopadu.

1378. je poslana od Pape u Firencu da ugovori mir (ostvaren 18. srpnja) i nastavlja s pisanjem Dijaloga završenog u listopadu.
U međuvremenu Grgur XI. umire, a nasljeđuje ga Urban VI. Dio kardinalskog zbora u rujnu izabire nanovo Klementa VII. i tako nastaje zapadni raskol.
Urban VI. poziva Katarinu u Rim, gdje ona ohrabruje Papu i kardinale koji su mu ostali vjerni.

1397. Katarina je u Rimu gdje je aktivna u pokazivanju političarima i vladarima zakonitost izbora Urbana VI. Katarinu iscrpljuje bol za podjeljenom Crkvom. Provodi sate u molitvi za jedinstvo crkve. Najveći dio njenih «Molitva» je iz ovog vremena.

Početkom 1380. godine njeno zdravlje se pogoršava. Ne može više piti ni jesti, ali neumorno svaki jutro odlazi u baziliku sv. Petra gdje provodi cijele dane u molitvi za Crkvu.
Od kraja veljače je vezana za krevet, trpi neopisive kušnje i tjelesne i moralne, ali piše pisma i život nudi za jedinstvo Crkve .

Umire 29. travnja 1380. sa navršenih 33 god. Sahranjena je u crkvi Sv. Marije iznad Minerva. Poslije Rajmund od Kapue da udovolji želji stanovnika Siene donosi relikviju glave koja se do danas čuva u crkvi sv. Dominika.

1461. 29. lipnja Pio II. proglašava Katarinu svetom.

Tijelo se od 1855. nalazi ispod glavnog oltara rimske bazilike.

1866. 8 ožujka Pio IX Katarinu proglašava suzaštitnicom Rima.

1939. 1 lipnja Katarina sijenska i Franjo Asiški proglašeni su glavni zaštitnici Italije.

1970. 4. listopada Pavao VI. daje Katarini titulu Crkvene Naučiteljice.

1.10. 1999. Ivan Pavao II proglašava Katarinu suzaštitnicom Europe.

<	kolovoz, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters