Pogled unazad

petak, 29.07.2011.

Desni tranzet (poprečni brod 10)

Kapela svetog Tome akvinskog (10)



Na desnoj strani se nalazi mramorno poprsje kardinala i dominikanca Vicenza L. Gottia. Po sredini desnog zida su vrata koja vode u klaustar.
Sa desne strane oltara ulazi se u malu kapelu Pieta, ukrašenu od Bartolomea Cesia.
Na središnjem djelu oltara nalazi se velika slika sv. Tome Akvinskog u trenutku dok piše o Presvetom Oltarskom sakramentu. Slika je djelo G. Francescan Barbieri zvanog još i Guericino.




Na desno (lijevo od vrata sakristije) vidi se na zidu spomenik posvećen Luigiu Ferdinandu Marsili izrađen od Angela Pia 1733.



29.07.2011. u 18:10 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 25.07.2011.

Devetnica u čast bl. Augustinu Kažotiću


DEVETNICA U ČAST BLAŽENOM AUGUSTINU KAŽOTIĆU



Kip blaženog Augustina ispred samostana u Trogiru

Uvod

Devetnicu u čast bl. Augustina Kažotića napisao je davne 1962. godine dubrovački biskup mons. Pavao Butorac (+1966.). Ona u sebi sadrži kratak Blaženikov životopis te pruža niz molitava kojima se u svako doba može uteći za pomoć i zagovor svetom trogirskom dominikancu i zagrebačkom biskupu.
Lucerski povjesničar Rocco del Preite o Augustinu piše: »Po zagovoru našeg Blaženika slijepi su dobivali vid, nijemi govor, dugogodišnji bolesnici potpuno ozdravljenje, uzeti ozdravljenje udova, opsjednuti se oslobađali nečistih duhova, a onima koji su se nalazili u pogibelji na čudesan način bila je pružena pomoć.«
Iz povijesnih vrela znamo da su mu se ljudi odmah nakon njegove smrti (1323.) s puno vjere i pouzdanja utjecali za pomoć i zaštitu u svim svojim tjelesnim i duhovnim potrebama. Brojna čudesa koja su se zbila po njegovom zagovoru potvrda su Kažotićeva moćnog zagovora kod Boga. I u naše smo vrijeme svjedoci procvata pobožnosti prema Augustinu Kažotiću. Kako bismo svojim suvremenicima i Augustinovim štovateljima u tome pomogli dajemo im u ruke ovu devetnicu u čast Blaženiku.

Prvi dan 25.07

Djetinjstvo

Pouka
Blaženik se rodio oko 1260. godine u drevnome dalmatinskom gradu Trogiru. U to se doba građanstvo još živo sjećalo svoga hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV., oca dominikanke svete Margarite, koji se sklonio u Trogir pred provalama Tatara. Kako je kralj u zidinama Trogira potražio i našao zaklon pred rušiteljima vjere i kulture što nadirahu s Istoka, tako je mladi Augustin osjetio jaku pomoć u crkvama svoga rodnoga grada, u dijecezanskom i redovničkom svećenstvu i u njihovoj pouci, u vjekovnim vjerskim i kulturnim predajama, kojima je odisao njegov grad.
Okruženje u kojem je živio, dodatno je oplemenjivalo njegov duh i razvijalo svijest, a tome su pridonijele i divote dalmatinskog primorja, gdje se nebo osmjehivalo zemlji kad je Božja ruka stvaralačkom snagom oblikovala svijet. Dašak stvaralačke moći, koja u sebi krije milosno blago svetog krštenja, prožeo je mladu Augustinovu dušu i osposobio ga da bude i ostane Božje dijete te postane baštinik neba.

Molitva
O Oče, Sine i Duše Sveti, Presveto Trojstvo, što se nastanjuješ u svakoj duši koja se u svetome krštenju otvara tvojoj milosnoj ljubavi, pogledaj milostivo na nas koji ti se utječemo po zagovoru našega blaženog Augustina. Po njegovim zaslugama udijeli nam da do zadnjega daha ostanemo vjerni obećanju što smo ga dali tvojoj ljubavi pri svetom krštenju. Ne dopusti da svjetlo, koje je tada zasjalo u našim dušama, ikada napustimo.
Sačuvaj nas da se na nama ne izvrši prijetnja koju donosi Ivanovo evanđelje: “Tko ne vjeruje u Sina, neće vidjeti života, već gnjev Božji ostaje na njemu” (Iv 3, 36). Daj da ti se uvijek klanjamo u duhu i istini, jer ti si Duh, i koji ti se klanjaju, moraju ti se klanjati u duhu i istini (usp. Iv 4, 24). Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Drugi dan 26.07.

Mladost

Pouka
Godine procvata razuma i volje proveo je Augustin u povezanosti s Bogom. Proljeće života sa svojim čarima nije ga priljubilo uz zemaljsku prolaznost. Bio je privučen k Bogu, Vječnoj Ljepoti, a srce mu se ispunjalo čežnjom za Vječnom Ljubavlju, koja usrećuje sve koji je ljube. U okrilju pobožne obitelji, pod utjecajem strica, trogirskog kanonika, rastao je poput pupoljka i procvao u divan cvijet, što će ga Božja ruka presaditi u dominikanski perivoj.
Dominikanski je red već od svojih prvih početaka uhvatio korijena u hrvatskim krajevima, a u gradu Trogiru od 1265. godine. Nije čudo što je ugled novoga reda, koji se istaknuo propovjedničkom revnošću, krepošću i učenošću, privlačio srce mladog Augustina, pa kad se zaodjenuo crno-bijelom dominikanskom odjećom, sav se predao pobožnosti. Bjelina redovničke odore poticala ga je na čistoću života i prostodušnost svetih nakana, a crnina na molitvu i samozataju.
Bogoslovske je nauke usavršio u Italiji, a kad je postavši svećenikom kročio na oltar, uzeo si je za zadaću da svim silama svoga bića posluži istini i ljubavi. Svojim mladenačkim sposobnostima budio je velike nade, te su ga poslali na usavršavanje studija u Parizu, gdje je crkvena atmosfera još odisala svježinom genijalnih velikana svetoga Tome Akvinskoga i Alberta Velikoga.

Molitva
Slavni Božji slugo, blaženi Augustine, koji si se svim mladenačkim žarom posvetio molitvi, samozataji i nauci, kako bi što savršenije poslužio Vječnoj Istini i Vječnoj Ljubavi, moli kod slavne Božje Majke, posebne zaštitnice svoga Reda, da naša mladež uzljubi čistoću i samozataju, molitvu i ozbiljnu nauku.
Neka naša mladež po tvome primjeru uloži napor da se cijelim svojim vladanjem približi Vječnoj Istini i Vječnoj Ljubavi, da je ne prevari sotona i svijet, nego da joj u duši prevlada milosna Ljubav Svetoga Duha, komu budi čast i slava dovijeka. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Treći dan 27.07

Apostol

Pouka
U Augustinovo doba gmizalo je albigensko ili bogumilsko krivovjerje (patareni), koje je podrivalo i crkvenu i svjetovnu zajednicu. Protiv toga srednjovjekovnog nihilizma ustao je i Augustin po primjeru svetog oca Dominika, posebno u našoj Bosni, gdje je taj krivi nauk bio uhvatio duboko korijenje. Neki misle da mu je papa Bonifacije VIII. povjerio zadaću propovijedati protiv razdora što su ga u to vrijeme u Italiji prouzročile stranke gvelfa i gibelina te da ga je isti papa imenovao apostolskim propovjednikom na svome dvoru.
Katolički je nauk iz njegovih usta izvirao nježno i snažno. Posredovao ga je ponizno i blago. Sve je osvajao ljubavlju. Apostolskom je čovjeku samo jedno bilo na srcu: slijediti Krista i sve privući Kristu.
Kada je dominikancu kardinalu Nikoli Boccasiniju papa Bonifacije VIII. povjerio da ukloni razmirice nastale oko nasljedstva na ugarsko-hrvatskom prijestolju, kardinal je uzeo sa sobom našega Augustina, kao ljubitelja domovine i naroda, da pomogne oko uspostavljanja mira i reda u svojoj zemlji.
Kralj Andrija III. nije imao muških potomaka, pa je papa Bonifacije podupro stranku Karla Roberta, sina Karla Martela Anžuvinca.

Molitva
Sveti revnitelju za Božju stvar i za dobro domovine, smiluj nam se! U naporima da očuvamo vjeru otaca, isprosi nam duševnu jakost i ustrajnost u vjeri, da ne iznevjerimo krsni zavjet, već da ostanemo Božja djeca.
Ljubitelju domovine, daj da nam zemlja procvate svakim dobrom, vjerom, nadom, ljubavlju, poštenjem, nesebičnošću, plemenitošću! Neka mir zavlada u naše dane, da služeći Bogu u miru postignemo vječnu sreću. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Četvrti dan 28.07

Biskup i pastir

Pouka
Kad je kardinal Nikola Boccasini, nakon smrti Bonifacija VIII. izabran za papu, uzeo je ime Benedikt XI. (Crkva ga slavi kao blaženika). Potkraj te (1303.) godine imenovao je Augustina zagrebačkim biskupom i osobno ga zaredio u Rimu.
Nakon tatarske provale i pustošenja, zagrebačka se biskupija našla u čudu: sve je zamrlo u svećenstvu i narodu. Moralna i materijalna pustoš tražila je velike žrtve i svetačko umijeće u radu.
Ojačan vjerom i nadom, potpomognut milošću, svetac se svim silama dao na posao. Oboružan blagošću i poniznošću, prodahnut ljubavlju i strpljivošću, osvajao je srca i privodio ih k Bogu. Posebno se brinuo za mlade svećenike. Uredio je školu pri katedrali, koja je postojala od vremena Trećega lateranskog sabora (1179.), obogatio biskupsku knjižnicu, sazvao dijecezansku sinodu, postavio mudre smjernice Kaptolu. Još se tri stoljeća u zagrebačkoj Crkvi osjećao blagoslov njegove biskupske službe. Rado je i često zalazio među narod, bio je dobročinitelj siromahâ, sirotâ, bolesnikâ, patnikâ…
Unaprijedio je gradnju katedrale. Obilazio je naokolo kako bi smirivao političke strasti i privukao protivnike Karlu Robertu, koji je napokon bio proglašen kraljem i okrunjen po drugi put u Budimpešti 1309. godine. Na svečanosti je bio nazočan i naš Blaženik. Biskup se zauzeo i za redovnike pavline.
Bio je i na općem crkvenom saboru u Vienni (1311.-1312.), gdje je bilo riječi o templarima, o pomoći Svetoj zemlji i o raznim reformama.

Molitva
Po molitvi i zaslugama blaženog Augustina udijeli nam, milostivi Bože, da primjerom i riječju djelujemo na svoju subraću, da ih zlo ne povuče u propast, da Božja ljubav zavlada u njihovim dušama, jer smo dužni ljubiti bližnjega kao same sebe.
Po njegovim zaslugama udijeli nama i svemu kršćanskom puku milost da poštujemo i slušamo svoje pastire koje si postavio da upravljaju tvojom Crkvom, jer sam si rekao svojim apostolima i njihovim zakonitim nasljednicima: “Tko vas sluša, mene sluša. Tko vas prezire, mene prezire. Tko mene prezire, prezire onoga koji me poslao” (Lk 10,16). Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Peti dan 29.07

Augustin i Crkva

Pouka
Katolička Crkva bila je u središtu Augustinove ljubavi. Poslije dobrog Boga i preslavne Božje Majke, uvijek Crkva. Nije to samo stoga što naš Gospodin ističe da onaj tko ne posluša Crkvu, treba biti smatran javnim grešnikom (usp. Mt 18,17), nego u prvom redu stoga što je Sin Božji Crkvu osnovao da ga zastupa na zemlji, da u njegovo ime poučava ljude i vodi ih k vječnoj sreći. Ona ga predstavlja pred svijetom, pa stoga i Bog nagrađuje iskrenu i požrtvovnu ljubav prema Crkvi, a kažnjava prkos i prezir prema njoj.
Augustin je bio snažno povezan s papama svoga vremena. Uvijek ih je poštivao i spremno podupirao, a oni njega veoma cijenili. Patnje Crkve bile su njegove patnje, njezini uspjesi njegova radost.
Budući da je kralj Karlo Robert zašao na stranputicu i prepustio zemlju samovolji velikaša, sveti biskup nastojao je svoje vjernike obraniti od nereda. Biskup je opomenuo kralja da se popravi, ali bez trajna uspjeha, pa se Augustin dogovorio s braćom u biskupstvu da se obrate papi Ivanu XXII., koji je od godine 1316. preuzeo upravljanje Crkvom. Negdje potkraj 1318. ili početkom 1319. zaputio se Augustin kao legat episkopata u Avignon, gdje je papa tada boravio. Kralj mu se zbog toga osvetio te mu nije dopustio povratak u Zagreb. Ali papa je podupro revnoga biskupa, odredivši da iz Avignona upravlja zagrebačkom biskupijom.
Papa mu je povjerio i delikatne zadaće te ga uvrstio među papinske teologe.

Molitva
Predobri Gospodine, koji si veličanstvenom ljubavlju svoga Srca osnovao Crkvu na Petrovoj stijeni i apostolskome zboru, poistovjetivši se s njom, ulij nam u srca veliku ljubav prema svome djelu. Daj da budemo i uvijek ostanemo odana djeca tvoje svete Crkve, da u njoj uvijek gledamo tebe te joj privedemo mnoge duše, koje te još ne poznaju.
Daj da budemo poslušni i odani tvome namjesniku na zemlji u svemu što je povezano sa spasenjem naših duša, da slijedeći nepogrešivo vodstvo svete Crkve postignemo blizinu tvoga srca u nebeskome kraljevstvu. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Šesti dan 30.07.

Učitelj

Pouka
Augustin je bio u pravom smislu riječi učitelj vjere i morala. Ne samo u smislu u kojem je to svaki biskup po naravi svoje službe, nego na poseban način, jer je papa Ivan XXII. tražio i njegovo mišljenje u nekim pitanjima o kojima se raspravljalo u to doba.
Do naših su dana sačuvane dvije takve rasprave, koje odaju njegovu učenost i spremnost da pomogne Crkvi u borbi protiv krivih shvaćanja i učenja.
U jednoj, iz godine 1320., raspravlja o gatanju i vračanju, o krivovjerju i krivovjercima, o praznovjerju, zazivanju sotone i o svetogrđu.
U drugoj se obara na sljedbu takozvanih “fraticellijevaca”. Ovi su učili, da Isus i apostoli nisu bili vlasnici dobara, kojima su se služili za svoje potrebe, što spominju evanđelisti. Papa ih je osudio, a oni ustadoše na njega, optuže ga zbog krivovjerja i zaprijete mu da će biti svrgnut po općem saboru.
Papa Ivan XXII. tu je stvar povjerio kardinalima i teolozima, među njima i našem Augustinu, da je prouče, kako to traži dobro Crkve.

Molitva
Gospodine Isuse Kriste, vječno svjetlo “koje rasvjetljuješ svakoga čovjeka”, (usp. Iv 1,9), ti, koji si rekao o sebi: “Ja, svjetlo, došao sam na svijet da nijedan koji u mene vjeruje ne ostane u tami” (Iv 12, 46), po zagovoru i primjeru blaženog Augustina udijeli nam milost da tvoju istinu uvijek dosljedno ispovijedamo, da po tvome nauku, koji nepogrešivo naučava sveta Crkva, uredimo svoj život, da nas zablude i kriva shvaćanja ne zavedu na stranputicu.
Daj, Gospodine, da u svim zgodama života budemo sljedbenici tvoga neprevarljivog svjetla, da nam ti, Vječna Istino, budeš i ostaneš do smrti pravilo koje će nas jednom dovesti u Očevo krilo. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Sedmi dan 31.07

Obnovitelj Lucere

Pouka
Zbog kraljeva protivljenja, a posredovanjem kraljeva strica, napuljskoga kralja Roberta Anžuvinca, Augustin je 1322. godine premješten u biskupiju u Luceru (Apulija). Možemo si zamisliti kako mu je bilo teško odreći se zauvijek domovine i služenja u njoj. Ali, poslušan Providnosti, koja mudro ravna kršćanskim životom, preuzeo je posao na novom skliskom terenu, gdje su se muslimanski Saraceni miješali s kršćanskim katoličkim svijetom.
Karlo II. Anžuvinac slomio je Saracene, a 1300. godine. Lucera se prozvala “Cittŕ di Santa Maria” (Grad svete Marije). Saraceni su se raspršili po selima. Nešto revnim propovijedanjem, a nešto svetim životom i pokorom te obilaženjem župa prionuo je sveti biskup na obnovu vjerskog života u biskupiji.
Podigao je sirotište za djevojke, novu biskupsku palaču i bolnicu, koja se očuvala do danas. Zauzeo se kod kralja da se obnove gradske zidine, a kod pape Ivana XXII. da kanonici žive zajedno.
Svoju je biskupiju posvetio Presvetoj Djevici, koju je posebno štovao. Koristio je svaku prigodu da joj iskaže štovanje i širi ljubav prema njoj.

Molitva
Blaženi Augustine, isprosi nam od slavne Majke Božje da strpljivo podnosimo udarce što nam ih život donosi, da se radujemo, kad smo po križu slični Raspetoj Ljubavi. Izmoli kod presvetog Božjeg Srca i neoskvrnjenog Gospinog Srca milost da savjesno vršimo dužnosti svoga zvanja prema zahtjevima presvete Božje volje, kojoj budi čast i slava navijeke! Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Osmi dan 01.08

Kod Boga

Pouka
Patnje u domovini i rad u Luceri pridonijele su da Blaženik oslabi. Potkraj srpnja 1323. godine teško je obolio. Osjećajući da mu je došao kraj, pozove k sebi svećenstvo i gradske uglednike da im uputi zadnje pouke. Prenesu ga u ćeliju dominikanskoga samostana, kamo bi se katkad sklonio da se sasvim posveti molitvi i razmišljanju. Kad su mu podijelili popudbinu, siđe s kreveta i klečeći u najvećoj sabranosti primi svetu hostiju.
Kad je starješina samostana zazvao sv. Ivana apostola, okrenu se Augustin k svečevoj slici pod križem, naslikanoj na zidu, i preda svoj duh Bogu. Bilo je to 3. kolovoza 1323. godine. Njegovi smrtni ostaci bili su položeni u kapelu sv. Petra mučenika u dominikanskoj crkvi.

Molitva
O dragi Blaženiče, koji si cijeloga života na pameti imao samo Boga, kako bi mu u zadnjem času života predao svetu dušu, isprosi nam svojim zagovorom, a po zaslugama muke i smrti našega Spasitelja i žalosne Gospe, da nam u našem zadnjem času ne naškodi zlobni neprijatelj, nego da se zauvijek sjedinimo s Božjim srcem na nebu. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

Deveti dan 02.08.
Štovanje


Pouka
Augustinova svetost bila je tolika da su već dvije godine nakon njegove smrti zatražili od Svete Stolice da bude proglašen svetim. Zna se da je napuljski potkralj, vojvoda Karlo Anžuvinac, to izričito zatražio od pape Ivana XXII. 1325. godine. Ne zna se točno kako je papa odgovorio.
Neki misle da je Augustin bio uvršten u svece, a drugi u blaženike. Glas o čudesima, što ih je Bog činio po njegovu zagovoru, širio se sve više, pa je svijet odasvud hrlio na njegov grob da isprosi potrebne milosti.
Godine 1700. papa Inocent XII. potvrdio je Augustinovo štovanje, a iduće je godine biskupijama Lucere, Zagreba, Trogira i Dominikanskome redu dopušteno, da se njegova svečanost slavi 3. kolovoza.
Lucera ga je 1668. proglasila svojim zaštitnikom. Godine 1937. njegove su moći položene u bogatu srebrnu raku u lucerskoj katedrali. I kod Hrvata se sve više širi njegovo štovanje.
Dužni smo ga štovati i moliti se ovom svetom sinu svoga naroda te mu postojano preporučivati osobne i narodne potrebe. Što mu se više budemo s vjerom i pouzdanjem molili, više ćemo osjetiti moć njegova zagovora.

Molitva
Daj, dobri Bože i ti sveta Djevice, naša zaštitnice, da se probudi svijest vjere u našem narodu te da častimo svoje svete sunarodnjake, odlučno širimo njihovo štovanje i to smatramo svojom dužnošću. O slavni Blaženiče, uzmi nâs i sav hrvatski narod pod svoje okrilje. Udijeli nam milost koju prosimo po tvome zagovoru, a svemu narodu daj da se preporodi u Božjoj ljubavi. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…
(triput)

mons. Pavao Butorac

25.07.2011. u 08:00 • 2 KomentaraPrint#

subota, 23.07.2011.

Druge kapele - oltari desnog broda




Kapela sv. Pia V (7)
Oltarna pala koja prikazuje sveca djelo je od Felicia Torella.
Veliki pobornik Ružarija prikazan je u "poluklanjajućem" položaju, obučen u papinsko odjelo.



Kapela sv. Jacinta iz Poljske (8)
Poviše oltara se nalazi slika Svetac čini čudo. Sveti Jacint je veliki evangelizator Poljske i istočnih zemalja, a prikazan je dok uskrisuje jednog mladića.




Kapela sv.Katarine sijenske (9)
Na oltaru je slika Mistično pričest sv.Katarine od Francesca Brizzia. Na ovoj slici velika dominikanka Nučiteljica Crkve, prima pričest iz Isusovih ruku. Katarina je jedan idealni dominikanski primjer kako ujediniti akciju i konteplaciju.



Kapela sv.Katarine djevice i mučenice (11)

Oltar je ukrašen prelijepom slikom Mistične zaruke svete Katarine djevice i majke iz 1501. godine, a naslikana je od Filipina Lippia. Oltarna pala prikazuje ukop svetog Dominika. Mramorni reljef koji ukrašuje oltar djelo je Carla Bianconia.



23.07.2011. u 11:15 • 1 KomentaraPrint#

utorak, 19.07.2011.

Arca svetog Dominika

(Opis ide od vrha prema dnu) (6)



Na vrhu svjećnjaka što se diže nad Arcom, dominira kip Vječnog Oca - stvoritelja svega svijeta. On pokazuje svoju ljubav prema svijetu držeći ga usvojoj ruci.



Ispod njega dva putta - simboli duhovnih bića, pridržavaju vjence od voća -sombol zemlje, ispod kojih se „igraju“ četiri dupina - simbol mora.



Po sredini mjesta gdje se susreću vijenci od voća i delfini nalazi se Pieta (Umrli Isus) između dva anđela koji se klanjaju. Desni anđeo je anđeo Navještenja dok lijevi anđeo Muke.
Poviše četiri cvijetna ukrasa (na svakom kutu po jedan) nalaze se evanđelisti obučeni u istočnjačke haljine.
Po prednjem rubu poklopca Arce sa lijevo na desno nižu se zaštitnici grada Bolonje: sv.Franjo Asiški, sv.Petronio, sv.Dominik, sv.Florijan, dok se sa stražnje strane se nalaze: sv.Agrikola, sv. Ivan Krstitelj, sv.Prokolo, sv.Vitale.



Osim kipova koje su napravili Michelangelo (sv.Petronio i sv. Procolo) i Cortellini ( sv. Ivan Krstitelj), cijeli gornji dio sarkofaga je dijelo Nicolo d'Antonio da Bari (nazvanog još i Nicola dell'Arca). Njegov je još i slatki lijevi anđeo koji podržava svijećnjak na samoj menzi oltara dok je desni dijelo samog Michelangela.



U središnjem dijelu sarkofaga se nalazi mala kutija od čempresova drveta unutar koje su zemni ostaci sv.Dominika. Jedino se glava svetog Utemeljitelja čuva u posebnom relikvijaru.
Idejni začetnik sarkofaga je Nicla Pisano, a isklesao ga je uz pomoć svojih suradnika. Svečano je postavljen 1267. godine.

Na rubu lijeve strane sarkofaga nalazi se kip apostola Pavla. Slijedi kompozicija u kojoj sveti Dominik uskrisuje mladog Napoleona koji je pao s konja, te ga živa i zdrava vraća majci. U središnjem dijelu sarkofaga se nalazi kip Gospe s Djetetom. Slijedi kompozicija čudo s knjigama bačenim u vatru, te se na kraju nalazi kip pape Honorija III.




Na desnoj bočnoj strani prikazano je Čudo s kruhom kojeg donose anđeli, a odnosi se na događaj koji se dogodio u Mascarelli. Na kraju se nalazi kip sv.Dominika koji u ruci drži knjigu.




Stražnja strana sarkofaga podjeljenaje u dva dijela. Lijeva strana se sastoji od jedne kompozicije, dok desna donosi tri epizode iz života blaženog Reginalda utemeljitelja bolonjskog samostana.
U lijevoj kompoziciji se vidi kako sveti Reginald obećaje Dominiku ulazak u Red, blaženik „pada“ bolestan te na kraju ga Gospa ozdravlja te mu pokazuje odijelo Reda Propovjednika.U centru se nalazi kip Presvetog Otkupitelja.




Desna strana je sastavljena iz jednog komada a prestvalja tri epizode u kojima: Dominik traži odobrenje za Red od Inocenta III, papa ima san u kojem vidi gdje Dominik podržava Lateransku Baziliku, te papa odobrava projekt Reda. Na kraju se nalazi sv Augustin autor Pravila koje opslužuju dominikanci.




Reljef lijeve bočne strane prikazuje dva događaja. U prvom se sv.Petar i sv.Pavao ukazuju sv. Dominiku te mu pružaju štap i knjigu - simbole apostolata. Slijedeća scena prikazuje sv.Dominika kako šalje svoju braću da propovjedaju širom svijeta.

Između sarkofaga i oltarne menze nalazi se niz reljefa koji su dijelo Alfonsa Lombardia iz 1532.



S lijevo na desno slijede; Rođenje sv.Dominika, Mali Dominik vrši pokoru i spava na zemlji, Svetac prodaj svoje knjige da bi pomogao gladne.
U centru je reljef Poklon kraljeva.
Desno je scena kad Dominikova odlaska u Nebo sa ljestvama kod kojih se nalaze Otkupitelj i Gospa.
Sam oltar je dizajniran od Maura Tesi, izradio ga je Alessandro Salvolini 1768. godine i ukrašen je mramornim prikazom Ukapanje svetog Dominika.

Na stražnjoj strani oltar, ispod sarkofaga nalazi se mala niša zaštićena brončanim rešetkama. U njoj se se čuva Relikvijar u kojem se nalazi Glava svetog Dominika. To je remek djelo bolonjskog zlatarstva iz 1383. godine a napravio ga je Jakob Roseta di Bologna.



Relikvijar ima visoko oktogonalno postolje ukrašeno sličicama koje prikazuju događaje iz života sveca. Poviše se nalazi niz anđela glazbenika na postoljima.
Nastavak relikvijara je podjeljen na tri kata (arhitektura koja se nalazi po građevinama Bolonje).
Na prvom katu unutar antičkih lukova se nalaze kipovi ljudi. Drugi kat prikazuje prozore sa biforama, dok se sa trećeg kata granaju cvijetovi na koje je položen oktogonalni hram ukrašen gotičkim prozorima.

Unutar ovog oktogonalnog hrama čuvaju se relikvije Glave svetog Dominika. Srebreno poprsje svetog Dominika koje se nalazi na vrhu relikvijara nadodan je u kasnije doba.

19.07.2011. u 11:10 • 2 KomentaraPrint#

petak, 15.07.2011.

Kapela svetog Dominika (6)





Izgrađena je po nacrtu arhitekta Floriana Ambrozinia na mjestu stare gotičke kapele. Široka je 13,60 m, duga 23,80 m, visoka 38,00 m, te odignuta oko 1,5 m od poda. Pravokutnog je oblika sa polukružnom absidom. Na četiri stupa je naslonjen tambur sa prozorima koji osvjetljavaju kupolu.
Obložena je veronskim mramorom te je cijela oslikan freskama i ukrašena pozlatama.



Odmah nakon ukrasne ograde iz XVII st. na desnoj strani se vidi slika Sv.Dominik uskrisuje dijete rad Alessandra Tiarinia.
Poviše nje se nalaze tri pravokutne slike a prikazuju: Sveti Dominik uskrisuje djete, Sveti Dominik u slavi, Sveti Dominik uskrisuje zidara.
Sve tri slike su dijelo Maria Righettia, a potječu iz 1616.godine.
Na lijevoj strani se nalazi slika Čudo knjiga od Lionella Spada
.

Na povišenom prijestolju se nalazi se Vero volto svetog Dominika. To je autentični prikaz lica napravljen na osnovu znanstvenih dokaza koje je prof. Fabio Frassetto dobio nakon temeljitog proučavanja svečeve lubanje.




Po zidovima kapele Giovanni Andrea Donducci zvan još i Mastelletta je naslikao:
Čudo 40 utopljenika (desno), i Uskrsnuće mladog Napoleona Orsinija (lijevo). Njegove su još slike: sv.Florijana, sv.Franje, sv.Prokola i sv.Petronia zaštitnika Bolonje, Četiri svečeva čuda (sa strane dvaju prozora), te simboli vrlina i anđeli sa koji nose svečevo znakovlje (ispod luka).
Crno - bijeli šahovnica na tamburu je od Girolama Curtia. Anđeli svirači (na kupoli) su nanovo naslikani 1843. od Clementa Albertia po malim ostacima orginala iz 1605. Orginalne anđele su naslikali Alesandro Abini i Francesko Luiso.
U četiri kuta obruba, u pozi držanja svjećnjaka nalaze se Anđeli oblikovani od Alessandra Algardia.

U niši abside vide se sedam darova Duha Svetoga napravljeni u mramoru s Krete od Giovannia Todeshi.



U polukupolu apside Guido Reni je između 1613-15 naslikao veličanstvenu Sveti Dominik u slavi, „komadić raja koji je dostojan da nadkrije veličanstvenu Arku.


15.07.2011. u 23:38 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 13.07.2011.

Kapele u desnom brodu bazilike

Od ulaza na desnu stranu slijede kapele - oltari:




Kapela svete Ruža limske (1)

Na oltaru se nalazi slika Djevice u zanosu od Cesara Gennaria. U prošlosti se ovdje nalazila oltarna pala Djevice koja se ukazuje sv.Jacintu oslikana od Ludovica Capraccia, a danas se nalazi u Louvre.




Kapela svetog Vinka Fererskog (2)

Na oltaru je slika Sveti Vinko uskrisuje dječaka. Djelo je to Donata Cretia iz 1731. godine.
Sa strane su dvije slike koje prikazuju čuda svetog Vinka naslikane od Giuseppe Pedretta. Anđeli su djelo od Angela Pio.




Kapela svetog Antonina iz Firenze (3)

Nad oltarom je slika Gospodina i Blažene Djevice Marije koji se ukazuju svetom Antoninu i sv.Franji naslikana od Pietra Facinia.
Sa strana je Pietro Dardani naslikao slike koje prikazuje Blaženog Mattea Carreria (desna), i Blaženog Stefana Quinzania (lijeva).




Kapela svetog Andrije apostola (4)

Na oltaru je slika Apostol dobrovoljno podnosi mučeništvo od Antonia Rossia. Njegovo su djelo i dvije slike sa strane koje prikazuju blaženu Imeldu dominikanku (lijevo), te blaženu Ivanu franjevku (desno) obe iz ugledne i poznate obitelji Lambertini.
Isklesani anđeli su djelo Lorenza Sartia. U ovoj su se kapeli prije Dottieve obnove mogle vidjeti tri slike od Ludovica Carraccio: Ljubav (Carita), sv. Dominik i sv. Fanjo. Danas se nalaze u muzeju bazilike.

Kapela Gospe od Febri (5)

Stara slika Gospe s Djetetom je nažalost preslikana. Orginalno se nalazila u ukinutoj crkvi u ulici Miramonte.
Sliku nad oltarom Sveti Emidio naslikao je Filip Garallia. U ovoj kapeli se nalazila i slika Pokolj nevine dječice remek djelo Guida Zenia, s danas se nalazi u gradskoj pinakoteci.

13.07.2011. u 17:17 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 12.07.2011.

Trg ispred bazilike svetog Dominika


Veliki kompleks sastavljen od crkve i samostan sv.Dominika jedno je od najvažnijih mjesta koje turisti posjećuju pri razgledavanju Bolonje.



Crkva svetog Dominika svojim romaničkim pročeljem od crvene cigle dominira trgom na kojem se ističu dva srednjovjekovna groba.



Uz sam bok crkve je grobnica Rinalda Paseggieria,



dok je grobnica Egidia Fascaratia priljubljena uz kuću koja se nalazi uz sam trg.



Na vrhu stupa ispred crkve je brončani kip svetog Dominika sa uzdignutom rukom kao da blagoslivlja grad Bolonju.



U blizini kapele od Ružarija nalazi se još jedan mramorni stup na čijem se vrhu se nalazi brončani kip Gospe od Ružarija.



Trg pred crkvom je popločan oblucima kao i u srednjem vijeku.

Na mjestu današnje crkve bila je jedna starija svetog Nikole delle Vigne u koju se smjestio sveti Dominik.
Aktualna crkva počela se gradit sedam godina poslije njegove smrti (1228). Završena je 1238. i bila je podjeljena u dva dijela: jedan za redovnike «unutrašnju», te drugi za vjernike tkz. «vanjsku» crkvu.

Crkva je trobrodna bazilika sa apsidom. Uzduž lijevog i desnog broda u 13 stoljeću nadodavane su kapele od kojih neke još danas su zadržale izvornin oblik.
Početkom 17. stoljeća je srušen zid između dva dijela crkve, a drveni kor je premješten iza oltara.
Između 1728. i 1732. Papa Benedikt XIII iz Reda dominikanaca financirao je kompletno preuređenje bazilike u baroknom stilu, kakva je i danas.

U luneti glavnog ulaznog portala prikazan je sveti Dominik kako blagosliva grad Bolonju.
Reprodukcija u mozaiku je iz 1921. dok je orginal napravio Lucia Casalini- Torelli.



Uzduž lijeve strane crkve nižu se:

- kapela Ghisilardi


- kapela Bonafe
- kapela Nobili

12.07.2011. u 23:40 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.07.2011.

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika


Unutrašnjost crkve je obnovljena između 1728 -1732 pod vodstvom arhitekta Carla Francesca Bottia, i svojim ukrasima (posebno oltara) otkriva svu ljepotu i finoću bolonjskog baroka.



Ukrašeni dio smješten nad glavnim vratima podignut je na čast pape Benedikta XIII dominikanca i velikog dobrotvora bazilike. (Njegovom je zaslugom bazilika obnovljena.) Djelo je to samog Dottia dok su četri glavna vrline; mudrost, jakost, umjerenost i pravednost oblikovane od Giuseppa Mazza.

Na deset slika uzduž centralnog broda bazilike prikazani su povijesni događaji (od kojih neki nisu vjerodostojni), a dogodili su se u crkvi. Napomene koje opisuju pojedine slike mogu se pročitati na kartelama ispod njih.
Prve dvije slike su od Giuseppa Pedrettia, dok su ostale od Vittoria Biagaria.



Na desnu stranu od vrata nalazi se drveno Raspeće s kraja XVI stoljeća, a djelo je to Agostina da Rimini. Raspeće se prije nalazilo u „kapeli od Predragocjenjene Krvi“.


11.07.2011. u 16:48 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 10.07.2011.

Dominikanci u Bolonji





Sv. Dominik posjećuje Bolonju prvi put u siječnju 1218. godine, dok je iz Toulusa išao za Rim. Oduševljen životom ovog sveučilišnog grada odlučuje poslati u njega neke od svojih redovnika.

Prvi dominikanci dolaze u Bolognju 1219. te već iste godine započinju sa gradnjom samostana.
Kad je koncem 1219. godine Sv. Dominik prošao kroz Bolognju našao je jednu rastuću zajednicu sa brojnom braćom voljnih nasljedovat njegov ideal apostolskog života.

1220. sv. Dominik saziva u Bolonji prvi Generalni Kapitul na kojem su dane temeljne odrednice Konstitucijama Reda.
Već 1221. saziva drugi Kapitul kojim dovršava i utvrđuje pravnu organizaciju, djeljenje na provincije i demokratske zakone za upravu Reda.

Umoran od rada i bolesti umire 6. kolovoza 1221. u bolonjskom samostanu.
Svetim je proglašen 1234., a 1245. suzaštitnikom Bolonje. Posmrtni ostaci preneseni su u novi doličniji grob 1268.



Od samog utemeljenja u bolonjskom samostanu djeluje škola teologije, koja je 1246. postalo generalno učilište. Ovo učilište stoljećima je bilo poznato po profesorima koji predavali i po poznatim učenicima koji su ga pohađali.

Danas fakultet filozofije i teologije prestavlja jedan od najvažnijih aktivnosti dominikanske zajednice u Bolonji. Zajedno s naučavanjem i službom u svetištu-bazilici dominikanska zajednica se posvećuje propovjedanju, popularizaciji kulture (centar svetog Dominika), publikaciji knjiga i povremenih časopisa (Edizione studio Domenicano).

Zajednica je sastvljena od 50-tak redovnika od kojih je desetak studenata, tj. braće koja se duhovno i intelektualno pripremaju da postanu svećenici i propovjednici.

Dnevni red zajednice je podijeljen u tri važna trenutka molitve:
07.30 Jutarnja molitva (Lodi), sveta Misa i meditacija
12.30 Služba čitanja i srednji čas
19.30 Večernja molitva (Vespri i Compieta)

Sveta krunica se moli u 17.30 (ili privatno).

Svi vjernici su pozvani prisustvovat ovim trenucima molitve.

10.07.2011. u 22:27 • 1 KomentaraPrint#

Ukratko o blogu


Na internet portalima hrvatskog govornog područja skoro pa da i nema nekih podataka (ili ih ja bar do sad nisam pronašao ) o bazilici sv.Dominika u Bolonji, u kojoj se nalazi grob utemeljitelja dominikanskog Reda (sv.Dominika).
Nadam se, da će se taj mali nedostatak sa narednim postovima koji budu objavljeni na blogu donekle ublažit. Podataci o bazilici pruzeti su iz vodiča Bazilika svetog Dominika - Bolonja. Kojom vremenskom brzinom će se objavljivat postovi ovisi isključivo o slobodnom vremenu i trenutnom nadahnuću.

Tekstovi koji se budu objavljivali većinom su preuzet iz raznih izvora, ali nažalost nisu uvijek bili zapisani i njihovi stvarni autori. Ako netko od autora prepozna svoj rad - a nije potpisan, neka se javi na kontak e-mail i rad će bit potpisan ili uklonjen već prema autorovoj želji.

Bazilika svetog Dominka u Bolonji

10.07.2011. u 20:09 • 0 KomentaraPrint#

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.



  srpanj, 2011 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (11)
Veljača 2012 (10)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (10)

Opis bloga


Na internet portalima hrvatskog govornog područja skoro pa da i nema podataka (ili ih ja bar do sad nisam pronašao rofl) o bazilici sv. Dominika u Bolonji, u kojoj se nalazi grob utemeljitelja dominikanskog Reda (sv. Dominika). Nadam se da ću taj mali nedostatak ovim blogom ublažit. S vremenom će se nadodavati još (meni) neke zanimljive teme. Ako ste zainteresirani za jedno malo virtualno hodočašća na neka dominikanska mjesta - krenimo wave.


Molitva za dominikanska zvanja

Dobri Isuse, poučeni od Tebe, molimo Gospodara žetve da pronađe dovoljan broj radnika za dobrobit i spasenje duša. Osjećajući veliku potrebu svećenika, redovnika i redovnica, molimo Te po zagovoru Tvoje neoskvrnjene Majke, Kraljice svete Krunice i svetog oca Dominika da umnožiš Red braće propovjednika.

Izlij u obitelji, zavode i sjemeništa milost apostolskog zvanja. Ražari u srcima mladića i djevojaka sveti oganj ljubavi prema Bogu i prema dušama. Pripremaj one koje si odabrao, potakni ih da i oni ovu milost mole i po njoj žive.

Čuvaj ih od grijeha i mnogih pogibelji kojima su izloženi. Prosvijetli im pamet, očisti im srce, učvrsti im volju, pomagaj ih da svagdano i marljivo njeguju sjeme posijano u njihovoj duši. Dovedi ih putem čistoće, rada i težnje za višim ciljem do potpune spoznaje Istine.

Milostiva majko Marijo, koja svagdano prikazuješ Isusu svoje sinove i kćeri kao što si mu prikazala i svetog oca Dominika, daj da budu dostojni povjerenja koje si im iskazala.
Izmoli svome Redu vjernih vršitelja njegovih redovničkih predaja. Udijeli mu mnogo svetih i revnih osoba, prema duhu svetog Dominika.
Učini da budu vjerni pomagači Spasitelju duša. Amen.

Molitva za proglašenje svetom blažene Ozane Kotorske

Svemogući Bože, tvoja je službenica bl. Ozana Kotorska svetim životom povezivala narode različite vjere i kulture i bila im je uzor pravog jedinstva. Molimo te da što prije bude proglašena svetom kako bi je zajedničkim slavljem zazivali narodi Istoka i Zapada, te u miru i jedinstvu promicali tvoje kraljestvo na zemlji, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Po Kristu Gospodinu našem.

pogledunazad@gmail.com

Free Site Counter





Za pisanje na chatu potrebno je upisat ime i poruku. E-mail nije obavezan.










Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
sretan 4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
sretan 7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
sretan 18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
sretan 28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
sretan 4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
sretan 7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
sretan 12. BI. Reginald Orleanski
sretan 13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
sretan 19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
sretan 20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
sretan 27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
sretan 29. Sv. Katarina Sijenska
sretan 30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
sretan 3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
sretan 13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
sretan 8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
sretan 17. BI. Česlav Poljak
sretan 22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

sretan 2. BI. Ivanica od Aza

sretan 3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
sretan 8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
sretan
17. Sv. Jacint Poljak
sretan 18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
sretan 23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
sretan28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
sretan 18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
sretan 28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova



LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
sretan 5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
sretan 7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
sretan 9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
sretan3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
sretan7. Svi sveti Reda propovjednika
sretan8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
sretan24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


wave Dominikanci u Bolonji

wave Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapela svetog Dominika u Bolonji

wave Arka svetog Dominika u Bolonji

wave Druge kapele desnog broda bazilike

wave Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Sakristija bazilike svetog Dominika

wave Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

wave Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

wave Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

wave Soba (cella) svetog Dominika

wave Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)













free counters
Free counters

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se