plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

srijeda, 16.12.2009.

KRIMINAL U HRVATSKIM BANKAMA I POLITICI - MI SMO TO (RAZ)OTKRILI

SVI KOJI SU ŽELJNI ISTINE O BANKARSKOM KRIMINALU I PLJAČKI RAVNOJ RATNOM ZLOČINU POD NADZOROM VLADA RH I HNB, ULOGIRAJTE SE NA
www.necenzurirano.com


HVALA STRUČNJACIMA IZ HNB I NJIHOVOM NADZORU POSLOVANJA HPB PAR STOTINA METARA OD NJIHOVE ZGRADE

ZA GUBITKE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE OD NAJMANJE MILIJARDU KUNA...
Josip Protega i Sladonja sebe nagradili s 12 milijuna kuna godišnje

Prosinac 11, 2009 08:30

ZAGREB - Josip Protega, bivši predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, nakon četverogodišnjeg mandata banci je ostavio gotovo milijardu kuna rizičnih kreditnih plasmana. - Samo do kraja ove godine gubici državne banke, zbog poteza bivše uprave, popet će se na 400 milijuna kuna. No, Protega je, nakon što je u kolovozu smijenjen, HPB-u (ZSE:HPB-R-A) i novoj upravi ostavio i “raskoš” od 79 ljudi s menadžerskim ugovorima, 42 službena auta i čak 330 službenih mobitela. Pokazuju to podaci koji se mogu iščitati iz različitih izvještaja HNB-a do kojih smo neslužbeno došli.Mjesečno 360.000 kunaA oni pokazuju i da je Protega ipak najviše nagradio sebe i Ivana Sladonju, najbližeg suradnika i bivšeg člana Uprave.

----------------------------------------------------------------------------

SA 8 GODINA ZAKAŠNJENJA U ODNOSU NA NAŠ BLOGA 2001.:ETO KAKO CJELOVITO I 'PROFESIONALNO' RADE EUROPOLI, DRŽAVNA ODVJETNIŠTVA SLIČNA ZLOČINAČKA BAGRA

Sanader od Hypo banke dobio 800.000 DEM provizije?.

Objavljeno: 14.12.2009

U sklopu teme o spašavanju Hypo Group Alpe Adria, austrijski list Die Presse objavio je i priču agencije APA pod naslovom “Bombastični detalji o poslovima na Balkanu koruške banke”, u kojoj se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader spominje kao osoba koja je Hypo banci otvorila vrata za poslovanje u Hrvatskoj i koja je za posredovanje u kreditiranju dobivala masne provizije.

VEZANE VIJESTI
Vijesti
Istražuju se transferi novca Hypo banke u investicije u Hrvatskoj

Opaka poruka s Tuđmanova groba
Ivo Sanader - nervoza s pokrićem
“Usred borbe za spas Hypo banke isplivali su novi detalji o poslovima te banke na Balkanu. Uz nerazjašnjene poslove s jednim bivšim generalom, radi se i o kreditu u čijem je ishođenju posredovao bivši hrvatski šef Vlade Ivo Sanader, koji je za to navodno dobio masnu proviziju. Također su dvojbena ulaganja u Sloveniju, primjerice u Kempinski Palace Hotel u Portorožu”.

U Hypo Alpe Adria banci u Hrvatskoj nisu željeli komentirati navode iz austrijskog dnevnika.

- Riječ je o spekulacijama koje ne možemo komentirati - odgovorili su iz Odjela za odnose s javnošću navedene banke.

Austrijski novinari, pozivajući se na informacije dugogodišnjeg člana Uprave Hypo Grupe, Wolfganga Kulterera, koji je u međuvremenu u Austriji osuđen zbog lažiranja bilanci, pišu da je korušku provincijsku banku u Hrvatsku uveo upravo Sanader.

Pritom napominju da je prema nepotvrđenim medijskim informacijama Sanader dobio 800.000 njemačkih maraka provizije za posredovanje u ishođenju 4 milijuna maraka kredita.

U članku se također spominju sumnje da je Hypo banka financirala izborne kampanje HDZ-a kako bi mogla računati na određene protuusluge.

- Hypo banka nikada nije financirala HDZ. Ni u jednoj kampanji i ni u jednom drugom obliku - izjavila je Sunčana Glavak, glasnogovornica HDZ-a.

I zagrebačkog gradonačelnika, predsjedničkog kandidata Milana Bandića u navedenom članku dovode u vezu s poslovanjem banke. Pišu da mu je Hypo banka navodno odobravala kredite po iznimno dobrim uvjetima, kao i da mu je isplaćivala provizije.

- Ne bih ništa komentirao. Sve što ima, neka se objavi, ja ne mogu komentirati objede i laži. Jedino što imam u Hypo banci je kredit od 111.000 erua koji uredno otplaćujem, a dobio sam ga pod istim uvjetima kao i svi ostali građani - izjavio je Bandić.

Die Presse još jednom ističe i više nego sumnjiva ulaganja u poslove s nekretninama umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, čije je projekte u Puli, Rovinju, Dubrovniku i na Hvaru Hypo banka kreditirala s čak 260 milijuna eura.

“Na istoku zemlje u središtu poslovanja Hypo grupe navodno je bio Branimir Glavaš, koji je u međuvremenu osuđan kao ratni zločinac te je pobjegao u susjednu BiH”, piše Die Presse.

Obradivši i sumnjiva ulaganja u Sloveniji, austrijski novinari u cijeloj priči s rizičnim investicijama Hypo banke spominju i upitno ulaganje 70 milijuna eura u luksuzni Kempinski hotel s hrvatske strane granice, u Savudriji.

Napominju da je prije tri godine zbog kritičkog pisanja o Hypo banci bez posla ostalo sedam novinara Glasa Istre, a u tekstu se pozivaju i na pisanje Nacionala o tome kako je Hypo grupa preko fiktivnih tvrtki prebacivala novac u Lihtenštajn, da bi ga potom prebacivala u Hrvatsku pod krinkom investicija.


Hypo Alpe-Adria-Bank | Ivo SanaderKOMENTARIKomentari RSS Kad se planira ispitat poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj- od samog početka do dan danas. Da li i sumnjiva prodaja Plive ide putem Hypo banke i Sanadera???? I zašto je uopće Sanader želio upropastit Hrvatsku, gdje mu je domoljublje?
v-ilica


prije 20 min
kažu da u demokraciji narod ima onakvu vlast kakvu zaslužuje...
kokos

prije 39 min
E ljudi moji„ mislim da su nas u "Die Presse" dobro skinuli. Jedna jedina, naša, voljena " K.u.K – Kroatien und Korruption “
Tko zna njemački OK, inače.... "translate.google"

Crveni križ
Gradsko društvo Crvenog križa u Osijeku je podiglo kredit kod Hypo banke u Osijeku. 10.000.000,00 kn na 10 mjeseci !? Opaaa, dobra rata od preko milijun kuna mjesečno za jednu neprofitnu udrugu... Investicijski program koliko znam - jok! Hipoteka na zgradu Crvenog križa u samom centru Osijeka. Nadam se da je makar tu sve u redu. Nezaposleni ravnateljev sin u isto vrijeme digao preko milijun kuna kredita bez ijednog dana radnog staža... Pitanje: U kojoj banci je ravnateljev sin digao kredit?
--------------------------------------------------------------------

UGLEDNI BANKARSKI SVIJET (U SVIJETU)

NUŽDA ZAKON BRIŠE
Banke u recesiji posegle za mafijaškim novcem?
Ne birajući načina da u financijskoj krizi održe likvidnost, banke širom svijeta prihvatile su i oprale 352 milijarde dolara prljavoga mafijaškog novca zarađenog uglavnom trgovinom drogom.

Autor: Marko Fančović/VLM14.12.2009 14:46 (Foto: AFP)
Kako kaže Antonio Maria Costa, šef UN-ova ureda za drogu i kriminal sa sjedištem u Beču, postoje dokazi da je zarada od organiziranog kriminala bila "jedini dostupni kapital na raspolaganju nekim bankama koje su prošle godine bile na rubu kolapsa, i da su brojne banke tu "otrovnu ponudu" očajnički prihvatile. Costa kaže da su mu pažnju na priliv nezakonitog novca prvo skrenule pažnju obavještajne službe i tužitelji iz Britanije, Švicarske, Italije i SAD-a prije nekih 18 mjeseci. No, ne želi navoditi koje su države i banke u pitanju, je kaže da se njegov ured treba baviti rješavanjem problema, a ne raspodjelom krivnje. No, potvrđuje da je novac uspješno opran i sad je dio legalnoga financijskog sustava.

Antonio Maria Costa (lijevo) (Foto: AFP)
- U mnogim slučajevima novac od droge bio je jedini likvidni investicijski kapital. U drugoj polovici 2008. likvidnost je bila glavni problem bankarskog sustava i stoga je likvidni kapital postao bitan faktor – kaže Costa i dodaje:

- U jednom trenutku prošle godine sustav je bio paraliziran zbog nevoljkosti banaka da jedne drugima posuđuju novac. Progresivna likvidizacija sustava i progresivno poboljšanje vrijednosti dionica nekih banaka značilo je da je problem nelegalnog novca postao daleko manje ozbiljan nego što je bio. Međubankarski krediti bili su financirani novcem koji je nastao u trgovini drogom i drugim nelegalnim aktivnostima. Postoje naznake da su se neke banke spasile na taj način.

Velika količina novca koji je sad "čist" i koji mafijaši mogu legalno ulagati bila bi dovoljna za vođenje jednoga američkog rata u pola svijeta udaljenoj zemlji, ili za slanje ekspedicije s ljudskom posadom na Mars. Da bi ubuduće spriječili takve pojave, svjetski vođe traže donošenje novih MMF-ovih propisa. No, za već opran novac je "prošla baba s kolačima" i njegovo nezakonito porijeklo bit će iznimno teško dokazati. Na Costine optužbe je glasnogovornik Britanskog udruženja bankara izjavio:

- Nismo bili sudionici nikakva regulacijskog dijaloga koji bi podržavao takvu teoriju. Jasno je da je postojao nedostatak likvidnosti u sustavu, a to je popunjeno intervencijom središnjih banaka.

OCJENA:
5 14.12.2009. u 18:36h c@n@jisraM je napisao/la:
A tko je i do sada prao sav taj mafijaski novac od droga,prostitucije i cega sve ne ???( nedavno je jedan od predsjednickih kandidata u Ukrajini ustvrdio kako je Izrael kidnapirao 25,000 ukrajinske djece u svrhu trgovine njihovim organima.Istovremeno u New Yorku je uhicen rabin sa skupinom pomagaca koji je preprodavao organe po $120,000. Hmmmm ciji su to organi bili?Prisjetimo se i izjava Svedjana o organima palestinske djece). .................Ocigledno je da novac kriminalnog podzemlja ispiru oni jos veci mafijasi ,MONETARNI,kriminalnog nadzemlja...


OCJENA:
8 14.12.2009. u 18:03h dbob je napisao/la:
Bila recesiji ili ne, hrvatske banke posegle odavno za mafijaskim novcem!!? Marko, napravi pravu novinarsku anketu, a ne prepisivat od drugih novina?!





OCJENA:
13 14.12.2009. u 15:04h Venlo je napisao/la:
Da ne bi ovih "boraca" protiv mafije,još bismo mislili kako mafijaši između sebe vrše plaćanja paketnom dostavom.Napune pakete novcem i šalju poštom.
Danas,kad špijunski sateliti mogu snimiti vrstu crijepa na vašem krovu,smiješna je ta njihova "borba".
Umjesto slike svijeta u kojoj su na jednoj strani dobri momci(političari,sudovi,policija,građani),a na drugoj loši momci(mafijaši,lopovi,razbojinici,ubojice),svatko će pomalo,s vremenom,poimati pravu sliku-da su na vrhovima i jedne i druge strane isti ljudi.


Pohvali Pokudi

Stranice: 1/2Sljedeća6 KomentaraBroj pregleda: 1874Najnovije08:46 | Tržište mobitela rast će 9 posto u sljedećoj godini08:41 | FOTO Dubrovnik i okolica bez struje, prekinuta nastava u školama08:26 | Zbog nestanka struje u Dubrovniku obustavljena nastava08:00 | Želimo ostati lider hrvatskoga tržišta životnih osiguranja07:56 | Britanske spremačice i dadilje korisnije su za društvo od bankara00:29 | Ina do 28. prosinca vraća državi milijardu i pol kuna23:03 | FOTO Snijeg i olujna bura blokirali promet između Dalmacije i sjeverne Hrvatske22:36 | Tisućama poziva građani donirali ZakladuPrikaži sveVijesti danaSanader i B. Matković opovrgavaju optužbe na svoj računNova masovna uhićenja u KopenhagenuRadnici Željezare Split umjesto u crkvi Božić će dočekati u tvorniciBozanić: Tko je Hrvatima ukrao Božić? Rončević je drugi ministar koji je optužen u 19 godinaJ. Kosor: U ovom trenutku ne može se isplatiti puni iznos božićnicaPrimorac: Tužit ću Vidoševića ako se ne ispriča meni i mojoj obiteljiAustrijanci nacionalizirali Hypo banku, Zagreb odahnuo
NajčitanijeKosor želi učvrstiti svoj položaj izvanrednim izborima u HDZ-uSanader i B. Matković opovrgavaju optužbe na svoj računBozanić: Tko je Hrvatima ukrao Božić? FOTO Snijeg i olujna bura blokirali promet između Dalmacije i sjeverne HrvatskeVIDEO Budućeg policajca udarili bejzbolskom palicom po glavi"Obiteljska" škola: Suprug ravnatelj, žena kuharica, kći učiteljicaVozio unatrag zaustavnim trakom prema benzinskoj postajiFOTO Dubrovnik i okolica bez struje, prekinuta nastava u školama


-----------------------------------------------------------------------
EVO ŠTO O BANKARIMA MISLE (BIJELI) BRITANCI:
------------------------------------------------------------------------

Britanske spremačice i dadilje korisnije su za društvo od bankara
Spremačice, dadilje i smetlari Velikoj Britaniji donose opipljiviju korist od bankara, računovođa i reklamnih agenata, pokazalo je istraživanje u Velikoj Britaniji.
Autor: jra16.12.2009 07:56 Spremačice, dadilje i smetlari Velikoj Britaniji donose opipljivu korist, dok bankari, računovođe i zaposleni u reklamnoj industriji, kojima se i unatoč krizi i dalje isplaćuju basnoslovni bonusi, donose samo gubitke, pokazalo je nezavisno istraživanje New Economic Foundationa, a prenosi BBC.

Prema njihovom istraživanju, spremačice u bolnicama donose deset funti dodatne vrijednosti na svaku funtu svoje zarade, dok bankari na svaku zarađenu funtu Britaniju koštaju sedam funti. Tvrdi se da su bankari postali postali preteško breme zbog gubitaka koje je financijski sektor nanio domaćoj privredi, tako da je zaključak istraživanja kako nivo zarada često ne odražava realan značaj posla.

U gubitaške profesije istraživanje je svrstalo i zaposlene u reklamnoj industriji. Oni, tvrdi se, svojim reklamnim kampanjama kod građana stvaraju osjećaj nezadovoljstva i potiču na bezumnu potrošnju. Iako čelnici i menadžeri takvih agencija zarađuju od 50.000 do 12 milijuna funti, godišnje i "pojedu" 11 funti za svaku dobivenu funtu, a ekonomske gubitke donose i računovođe, koji raznim smicalicama pomažu u izbjegavanju plaćanja poreza državi. Na svaku njihovu zarađenu funtu izgubi se 47 funti.

Dadilje, s druge strane, rade puno korisniji posao i pomažu roditeljima da rade i zarađuju, donoseći britanskoj ekonomiji 9,5 funti na svaku zarađenu funtu. Spremačice u bolnicama na svaku zarađenu funtu donose 10, a prerađivači komunalnog otpada, zahvaljujući kojima se smanjuje i emisija CO2, donose dodatnih 12 funti, tvrdi se u istraživanju.

- 09:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 04.12.2009.

HPB U MILIJARDAMA KUNA DUGOVANJA - POLITIČARI I HGB KRIVCI!

Spašavanje HPB-a: Novi šefovi traže načine kako sanirati štetu koju je napravio bivši predsjednik uprave

Otkriće revizije: HPB može izgubiti milijardu kuna!

Nije isključeno da se banka sanira i loše plasmane zamijeni vrijednosnicama. HPB i Zaba žele spajanje H1 i Optime.


12.2009
Josipa Protegu svojevremeno je postavio bivši premijer Sanader pa se pretpostavlja da je novac plasirao po nalogu iz Vlade

Loši plasmani Hrvatske poštanske banke mogli bi biti i milijardu kuna, kažu nam dobro upućeni izvori. Razlog su rizični plasmani koje je banka odobravala za vrijeme bivše uprave na čelu s Josipom Protegom, kojeg je svojevremeno na to mjesto postavio bivši premijer Sanader.

Plasmani HPB-a – koji bi mogli biti rizični

U HPB-u političari su nam ubili nadu

Protega pod istragom USKOK-a?


U Hrvatskoj poštanskoj banci trenutačno pregovaraju sa šest domaćih državnih tvrtki s namjerom da uđu u banku s hibridnim depozitom. Odgovori tvrtki tek se čekaju, a realizacija bi trebala biti gotova do 18. prosinca. O kojim je tvrtkama riječ, ne može se doznati, no jedna od njih sigurno je Croatia osiguranje, za koju se već godinama špekulira da je partner banci, a to i ne čudi s obzirom na to da su obje državne i da danas iza svake banke stoji neko osiguravajuće društvo. Osim Croatije osiguranja, govori se da bi u šestorki mogli biti i neki državni fondovi. U proljeće bi, pak, trebala završiti dokapitalizacija banke, a za sada je najozbiljniji kandidat EBRD. Nakon toga postoji mogućnost da državne tvrtke svoje depozite pretvore u dionice čija bi vrijednost porasla.Čedo Maletić, sadašnji predsjednik uprave banke, koji je imenovan na to mjesto u kolovozu ove godine da izvuče HPB iz situacije u kojoj se našao, ne opovrgava iznos loših kredita od milijardu kuna, no vjeruje da će veći dio biti naplativ. Među tim kreditima su, primjerice, oni odobreni KIO-u Orahovica, SMS-u, Fantazija grupi, PPK Valpovo i Đakovštini.

A od već znanih kredita o čijem se vraćanju pregovara spomenimo one Adriatica.netu, Spačvi, Badelu 1862, te telekomunikacijskom operateru H1. Među kreditima je i onaj namijenjen brodogradnji, koji je osiguran državnim jamstvima i koji će sigurno, iako vjerojatno uz odgodu, biti vraćen. U ostalim slučajevima osiguranja su loša: vrijednost im je nekoliko puta manja od kredita.

Poslovanje se popravlja

Ovih dana čelnici HPB-a i Zagrebačke banke Maletić i Luković razmatraju opciju povezivanja dvaju telekomunikacijskih operatera – H1 i Optime. Zaba je, naime, jako izložena prema Optimi, a povrat novca je upitan. S obzirom na to da H1 ima znatan broj korisnika, a Optima infrastrukturu, spajanje bi bilo korisno rješenje za dvije tvrtke, ali i njihove kreditore.

U vrijeme bivše uprave za velik broj rizičnih kredita nije odvajana rezervacija te su nakon tog otkrića dolaskom nove uprave neprestano otkrivani i novi gubici, koji će do kraja godine iznositi 400 milijuna kuna.

Bez obzira na takve loše rezultate, nova uprava trenutačno daje sve od sebe da banka stane na noge. A prvi rezultati već su vidljivi iz podataka za studeni, kad je, primjerice, banka imala tri puta veći porast štednje u odnosu na ostvareni u ovoj godini. No banka planira i niz novih koraka.

Svježi kapital

HPB dogovara sa šest državnih tvrtki uplatu hibridnog depozita u vrijednosti od oko 150 do 200 milijuna kuna, što bi se trebalo realizirati za dva tjedna. Nakon toga, vjerojatno u proljeće, trebala bi se obaviti i dokapitalizacija banke u vrijednosti od oko 500 ili 600 milijuna kuna. Za sada se spominje EBRD kao potencijalni ulagač, koji bi postao 25-postotni vlasnik banke.

Iako konačni dogovor o tome još nije postignut, na takvo što upućuje navodni nedavni sastanak premijerke Jadranke Kosor sa čelnikom EBRD-a Thomasom Mirowom. Ako se ne realizira ta dokapitalizacija, HPB bi to pokušao realizirati s IFC-om, dijelom Svjetske banke, ili bi se išlo u IPO, ali za to vrijeme na tržištu nije idealno. Plan je da nakon što se obavi dokapitalizacija, tvrtke koje su uložile hibridni depozit, zamijene taj depozit za dionice, jer bi njihova vrijednost prema procjenama nakon poboljšanja poslovanja mogla znatno porasti.

Postoji i zadnja opcija, da se banka sanira, odnosno da se po receptu devedesetih godina loši plasmani prebace u HFP, a u zamjenu banka dobije prvoklasne državne vrijednosne papire. Kapital je banci neophodan, s obzirom na ovogodišnji gubitak od oko 400 milijuna kuna, te postizanje adekvatnosti kapitala od minimalno potrebnih 12 posto.

Maletić koji je na čelu banke od sredine godine rješava gomilu propusta koje je napravio njegov prethodnik Josip Protega. Smijenjen je nakon što je HNB utvrdio da banka iskazuje krive podatke, a i nakon što su došla upozorenja iz financijskih krugova o nepravilnosti u poslovanju banke. No, prava visina gubitaka banke počela se otkrivati tek nakon njegova odlaska.

No, treba imati i na umu da su u trenutku plasmana kredita mnogi izgledali manje rizični jer je gospodarstvo bilo u boljoj situaciji, te da su ove godine, nakon sloma, postali nenaplativi. Stoga, nije isključeno da uz HPB gubitke krenu brojati i ostale banke, za koje se ne zna jesu li, primjerice, kredit Pevecu ocijenili rizičnim.


Komentari


1 04.12.2009. u 11:16h mr_brown je napisao/la:
"Radio sam sve po zakonu"; tvrdi pripadnik zločinačke Zajednice. (gore na slici)

OCJENA:
6 04.12.2009. u 11:05h Venlo je napisao/la:
Kratki tečaj za tajkuna
Preduvjeti:imati kuma,rođaka,ili tetkovog kuma u banci,registrirati firmu d.o.o.,imati pašnjak u vukoj*****.
Uzeti predračun uvećan za 30%od stvarne vrijednosti od firme koja gradi stanove za stan od 100 m2,ukupno 250.000 EUR.Od tetkovog kuma iz banke dobiti financiranje s 10 % učešća,za hipoteku dati onaj pašnjak iz vukojebine kojeg je procjenitelj procijenio na 300.000 eura za 2000 eura na ruke.Kako nemate traženih 10% za učešće,od Porezne uprave zatražiti povrat PDV-a na fakturu za stan.Dobivate 57.500 eura od Porezne uprave,plaćate 25.000 eura banci za učešće,ostaje vam 32.500 eura netto.
Kredit ne vraćate,banka uzima pašnjak,vi imate stan vrijednosti 200.000 eura plus 32.500 eura za džeparac.
Ne vjerujete????
Kad biste znali koliko je takvih perpetum mobilea napravljeno,hahaha.


OCJENA:
15 04.12.2009. u 10:17h tvrdi_l je napisao/la:
CITAT:
Josipa Protegu svojevremeno je postavio bivši premijer Sanader pa se pretpostavlja da je novac plasirao po nalogu iz Vlade

Neka gospodin Protega objasni u roku od tjedan dana na osnovu cega je odobravao kredite koje ne bi ni malo dijete odobrilo.I neka se to rijesi a ne neke PREPTOSTAVKE.Ako je Ivo Sanader zapovijedio Protegi (koji to mora potvrditi) odobravanje kredita onda gospodina Sanadera treba pitati za objasnjenje.
Hrvatska drzava nije vlasnistvo niti gospodina Protege niti gospodina Sanadera.

OCJENA:
18 04.12.2009. u 09:54h tvrdi_l je napisao/la:
Ne znam kako ih nije sramota pisati ocigledne lazi.Taj kredit brodogradnji ce biti vracen od drzave!!!
Drzava ionako nema novaca, uvela je krizni porez.Sve ce vratiti poreski obveznici.
Gdje je tu linija odgovornosti?
Drzava nije vise na koljenima,sad je gotova.To nije pesimizam to je cinjenicno stanje:SVAKIM DANOM SVE VISE AFERA I LOPOVLUKA,GDJE GOD DA SE OKRENES.
Pravosudni organi i sudstvo i policija - nesposobni.Drzavno vodjstvo-nesposobno.
Uvijek je fantomski krivac - KRIZA.

- 11:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se