plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

petak, 27.03.2009.

BANKE U RH MASNO ZARADJUJU I 'CIJEDE' DRŽAVU (TJ. NAS)

HUB Od listopada banke donijele 2,8 mld. eura kredita
Banke: Spasile smo Hrvatsku kreditima

Od izbijanja krize u listopadu 2008. godine komercijalne su banke donijele u zemlju 2,8 milijardi eura novoga kapitala, što je omogućilo nastavak kreditiranja i financiranje državnog proračuna.

Ne izvlače kapital

– Hrvatske su banke među rijetkima u svijetu uspjele održati tempo kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj fazi krize – istakao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, predstavljajući novu analizu o bankama.

Usprkos tome laka su meta za napade, no ni političari ni mediji ne služe se argumentima kada ih prozivaju. Strani vlasnici banaka ne izvlače kapital nego osiguravaju bankama u Hrvatskoj da zadrže zdrav rast kredita. Čak 43 posto sredstava od novog zaduženja banaka poslužilo je za financiranje proračuna, a da nije bilo 2,8 milijardi eura kredita, proračun bi se sada u rashodima morao prilagoditi za višestruko veći iznos od onog predložena rebalansa.

HUB-ova analiza broj 17 kaže da kamatne stope s tržišta novca nemaju velik utjecaj na kamate na kredite, ali ima cijena novca u inozemstvu. Povećanje premije na hrvatski rizik jedan posto povećava aktivne kamatne stope tvrtkama jedan posto, a stambeni krediti poskupljuju 0,90 posto.

Smanjenje državne potrošnje jedino je dugoročno rješenje kojim se može utjecati na kamatne stope, kazao je Bohaček. Nedavno minimalno smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske upozorenje je da Vlada nije bila odlučna u antirecesijskim mjerama, smatraju bankari. U Hrvatskoj se prekonoćna kamatna stopa tržišta novca u proteklih godinu dana povećala gotovo tri puta.

Učinak na tempo kredita

Povećanje kamatne stope tržišta novca trenutačno bi se prelilo na rast kamatnih stopa banaka, no to se u nas nije dogodilo. HUB je u novoj analizi priznao da ni domaća monetarna politika nema velik učinak na tempo kredita i kamatne stope. Cijenu novca kreira Vlada svojom fiskalnom politikom. Inače, Hrvatska za rast kredita rabi 30 posto inozemnih izvora, a stopa rasta kredita zadržala se na 12 posto.


Komentirajte članak


mOOha 26.03.2009 09:11 Odgovor
ovakvo bahato prenemaganje licemjera .... sramota
oni su "donijeli" kredite --- pa nisu nikom poklonili novac debelo ce im se to vratiti --- a ionako su to ispisali iz nicega sa nikakvim pokricem u dogovoru s drzavom - o cemu ovaj kreten prica - dali su kredite da pomognu odvracanju panike - da ljudi ne povuku novce iz banke jer bi ih to unistilo a jeste altrusiti stvarno - daj se pokri usima majmune...


kudacemo 26.03.2009 04:17 Odgovor
DAROVI
nikome, nikada, nije, nista, darovao.......kad ce to vise u te suplje glave nasih nepismenih naivnih potrosaca.....svi su se potgnuli za kreditima......aute....kuce....stanovi......a prazni frizideri...sad kad je dosla naplata, kukanje, plac, optuzivanje.....najlakse je za svoju nesposobnost optuzivati druge.......BANKE VAM NISU CARITAS........neka vas gulu do kosti, u pravu su......yeben ja vase bogastvo na papiru......nitko bogatstvo nije stvorijo preko noci ili preko kredita....osim kretena Sanadera...a to je druga prica.....


berlioz 26.03.2009 03:05 Odgovor
Bas vam hvala
Niste unijeli taj novac da nas spasite nego da zaradite jer u maticnim drzavama ne mozete ni sanjati takve instrumente osiguranja niti tako visoke kamate. Ako su banke u prosloj godini ostvarile rekordnu dobit to svakako znaci da nije bilo potrebe za povecanjem kamata. Nadalje ako su poskupjeli izvori novca, zasto su povisene kamate na stare kredite? Zar je bankama retrogradno poskupio novac koji je odavno plasiran? Imajte barem trunku obraza pa se nemojte predstavljati kao spasitelji kad svatko razuman zna da ste pljackasi kojima to vlast tolerira.

Athlon 26.03.2009 00:02 Odgovor
Kako su "naše" banke "osjećajne"!
One su dale kredite hrvatskoj državi i građanima iz puste ljubavi prema i jednima i drugima, a ne zbog toga što su im ovdje kamate na te iste kredite 11-14%, a u svojim matičnim zapadnoeuropskim državama svega 2%! Fuj bankarska stoko!!


popaj21 25.03.2009 23:09 Odgovor
Rohatinski lopina
Mater gubavu svim vlasnicima, direktorima, nasem grdno retardiranom Rohatinskom, i svim visim duznosicima u bankama. Godinama su nas pljackali, reketarili, i sada kada su nas doslovno isisali, sad nas drze za muda. Bravo RETARDIRANI ROHATINSKI, dobija nagrade on novina "Bankar", da mi je samo znat koliku si nagradu dobio za dugogodisnju hapacinu u dealu sa bankama.

oregon 25.03.2009 22:19 Odgovor
a kad ce to drzava vratit i od kud??????????
vani tesko da su mogli dobit lovu iz razloga kaj hrvatska spada u visoko rizicne zemlje poput madjarske, lova je trebala i trebali su je negdje dobit, pronasli su je u bankaka i to doma, po kojem postotku ja neznam ali je vani nebi dobili ispod 8%, usput kad drzava treba lovu onda barem kod nas placa kamate od 0,45% po godini, a da se zaduze na 8 godina platili bi 1,45% kamatu, a sve radi toga kaj je drzava prvoklasni duznik, a gdje ce drzava uzet lovu da istu vrati, banke je nece dobit ni za 20 godina a ako krene po zlu odnosno ako samo 1/4 klijenata hoce da povuce svoju lovu sve bi krepalo, a love nebi niko vidio, jer je nema jer je u stanovima i nekretninama, kad nema love nema ih ko ni kupovat.


guste 25.03.2009 22:00 Odgovor
wwwbos
...zato što su Hrvati "gladni" kredita i svoju enormnu potrošnju financiraju putem banaka. Početak potrošačke kulture koincidira s izumom kredita.Tebe smeta dobit-meni je drago da banka posluje s dobiti-tako znam da je moja štednja u dobrim rukama...Ja bih ti preporučio, pošto te privlači visoka dobit banaka, da se okušaš na tom polju...

wwwbos 26.03.2009 07:09 Odgovor
guste
svaka ti čast ako imaš lovu.kad banka daje meni lovu za potrošnju za luksuz auto itd nek uzima kamatu 14% nemam ništa protiv ali ako se radi o stambenom kreditu treba ipak biti manja kamata

guste 26.03.2009 09:12 Odgovor
wwwbos
Ako banke nebi imale zaradu, dioničari i štediše nebi ulagali u takvu banku...Auto danas nije luksuz nego potreba, pri čemu svatko od nas treba znati što može kupiti, a što si ne može priuštiti...Krediti za stanove su upola jeftiniji nego potrošački krediti, vjerovao ili ne...Nije jednostavno doći do svog krova nad glavom...Ja sam prije nego što sam rješavao "stambeno pitanje", rješavao problem "biznisa"( kako bi zaradio za stan). Čak i u najrazvijenijim zemljama rješavanje stambenog pitanja dugo traje, ako smo ovisni samo o plaći-potrebni su i dodatni poslovi kako bi se stvar ubrzala...

wwwbos 25.03.2009 21:18 Odgovor
porez
99,9 % porez na dobit novčanih institucija kom ne paše nek se seli


DŠ 25.03.2009 20:54 Odgovor
Čuvajte se bankara...
... i kad darove nose!


tutle1 25.03.2009 20:15 Odgovor
To je sigurno,
nema takvih dobrotvora kao što su strane banke kod nas, hahaha. Ljudi, premjestite novac, ako ga imate, u Hrvatsku poštansku banku, ta je jedina naša, barem ne nosi dobit vani nego ju ostavlja ovdje gdje ju je i stekla.


...

----------------------------------------------------------------------------
Krediti državi veći 4,5 puta
Piše: Jadranka Šević

Krediti državi rastu, a poduzećima i građanima padaju, pokazala je najnovija analiza za bankare

ZAGREB - Od prelijevanja financijske krize u Hrvatsku, krajem rujna 2008. do kraja siječnja ove godine, potraživanja banaka od države povećana su za oko 9 milijardi kuna.

To je četiri i pol puta više nego što su krediti državi rasli u prvih devet mjeseci 2008., kada su porasli za samo dvije milijarde kuna. Istodobno su krediti svim ostalim privatnim sektorima porasli za samo 10,21 milijardu kuna, što je 30 posto manji rast nego što je ostvaren u prvih devet mjeseci 2008.

Stabilnost kamata

- Za razliku od drugih zemalja gdje države pomažu bankama, Hrvatska je jedina zemlja u regiji u kojoj banke pomažu državi - pohvalio se Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, jučer na predstavljanju najnovijih analiza koje za bankare radi dr. Velimir Šonje.

Analiza pokazuje da su banke usprkos krizi osigurale i “uvoz” 21 milijarde kuna ili 2,8 milijardi eura novog kapitala, od čega je 43 posto korišteno za financiranje države.

To je omogućilo i nastavak rasta kredita i financiranje deficita, bez čega bi Hrvatska danas bila u puno težoj situaciji.

- Stabilnost kamata najviše ovisi o premiji na rizik zemlje, a to je izvan naših moći odlučivanja. To je percepcija stranih investitora i vlada o rizičnosti i sposobnosti da se Hrvatska nosi s recesijom - naglasio je Bohaček.

Tvrdi da će na kamate utjecati i rebalans proračuna kao i sve mjere koje će Vlada poduzeti, a koje će vrlo brzo utjecati na smanjenje ili pogoršanje ocjene rizičnosti Hrvatske. Niti jedna tvrtka, država ni banke ne mogu se zaduživati uz euribor, kamatnu stopu tržišta novca u Europi, jer se na nju plaća premija na rizik.

Hrvatska premija na rizik prije krize bila je ispod 100 baznih bodova, da bi u jednom trenutku dosegla 600, a sada je pala ispod 460. No, još uvijek je 4,6 puta viša nego što je bila, naglašavaju bankari.

Ovisni o situaciji

- Ako se situacija smiri, i kamate će padati, a rast kredita održat će se na prošlogodišnjoj razini od 10 do 12 posto.

U usporedbi s Latvijom, Estonijom i Češkom, u Hrvatskoj se oko 70 posto kreditnog portfelja i dalje plasira iz domaćih depozita, dok je to u Latviji više od 100 posto uvezenih izvora financiranja.

Sigurnost u manjoj zaradi banaka

Unatoč brojnim kritikama da agresivno širenje na istok Europe baš i nije bila mudra politika, Alessandro Profumo, čelnik talijanskog UniCredita u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, ostaje ustrajan u obrani odabrane strategije. “Biti igrač u više zemlja i dalje ima svoje prednosti jer omogućava racionalizaciju troškova, diverzifikaciju rizika i pomaže u privlačenju talenata”, rekao je u razgovoru za FT.
Profumo smatra da bi banke u budućnosti trebale biti manje profitabilne i smanjiti aktivnosti jer bi to pomoglo da se izbjegne rizik sistemskog kolapsa zbog propasti jedne banke. Očekuje da će doći do jasnog razdvajanja između komercijalnog bankarstva i poslova trgovanja u toj industriji. Banke bi, smatra, trebale učiti od naftne i farmaceutske industrije kako opet izgraditi javni ugled.

- 09:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 19.03.2009.

BANKE U HRVATSKOJ (JER NEMA NIJEDNE RELEVANTNE HRVATSKE BANKE) ZAKONITO 'DERU' HRVATE!!!

05.03.2009 (10:46:58)
Banke samo u siječnju zaradile 440 milijuna kuna

Bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine, prenosi Jutarnji list.

Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.

Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njihova kamatna marža je zapravo 50 posto.
Jakovčević smatra kako je još veća zarada banaka na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična."Banke pod pritiskom svojih vlasnica žestoko i brzo kompenziraju očekivani pad dobiti u ovoj godini. Smatram da nije u redu da to rade

Banke samo u siječnju zaradile 440 milijuna kunaPovećanjem kamata koje su već rasle unaprijed kao priprema za ovu, očekivano tešku godinu, niti da se ponašaju kao u država u državi. Naime, upravo ova država garantira za sve depozite građana što bi trebali oni raditi. Također banke bi trebale biti odgovorne i svjesne da dizanjem kamata dugoročno štete same sebi jer utječu na pogoršanje naplate kredita", naglasio je ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac.

Banke su već pokazale “žilavost” i brzo snalaženje u recesijskim uvjetima. Tako je smanjeno kreditiranje građana kao potencijalno problematične skupine koja bi se zbog gubitka posla i smanjenja plaća mogla naći u problemima, ali je povećano kreditiranje države i državnih poduzeća uz jamstva Ministarstva financija. Time su banke smanjile rezervacije za rizične plasmane jer se država i državna poduzeća smatraju prvoklasnim klijentima najvećeg rejtinga.

"Mjesečna usporedba nije uobičajena jer ona može biti rezultat većih prihoda i manjih rezervacija. Podaci ipak pokazuju veliku stabilnost hrvatskoga bankarskog sustava usprkos tome što se rizici povećavaju. Banke će po meni i ove godine ostvariti solidnu dobit", naglasio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Bankama po ocjeni stručnjaka stoga trenutačno odgovaraju poslovi s državom, a Vlada bi mogla iskoristiti tu “pat-poziciju” za prešutni dogovor o nedizanju kamata u ovoj godini."Bankari dakako ne misle da stoje tako dobro.

Povrat na kapital kada se pogleda siječanj ove godine u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti. Ovakva usporedba koja govori o 40-postotnom rastu dobiti može zavarati javnost", naglasio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Osim toga, napominje, banke u siječnju nemaju nikakvih poreznih davanja pa će tek tromjesečni ili polugodišnji rezultati pokazati pravu sliku.

www.business.hr



Dok vani banke propadaju, u Hrvatskoj bilježe enormne zarade!

06.03.2009 - Dok u inozemstvu banke propadaju, u Hrvatskoj kao nikad do sad – zarađuju. Kako piše Jutarnji list bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine.

Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.

Iako banke ne iskazuju mjesečnu nego kvartalnu ili prošlogodišnju dobit, i ovaj rezultat po ocjeni stručnjaka pokazuje da hrvatske banke za razliku od onih u svijetu zasad ne bilježe niti gubitke, niti stagnaciju niti pad dobiti nego naprotiv rast profita.

Hrvatske banke imaju najveće marže u Europi

- Dvije najveće banke čine 60 posto bankarskog sustava zemlje, a prvih pet 80 posto bankarskog sustava. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvarenje visokih prihoda i dobiti. Zato ovaj rezultat ne iznenađuje - naglasio je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njigova kamatna marža ili zarada je zapravo 50 posto.
Kada se i odbiju svi troškovi pa i rezervacije za gubitke riječ je o visokoj zaradi. Još je veća zarada banaka, kaže, na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična, navodi se između ostaloga.
Očito su Hrvati i dalje voljni dizati sve moguće vrste kredita i zaduživati se usprkos kamatama koje banke u Italiji, Austriji ili Njemačkoj otkud dolaze banke-vlasnice najvećih hrvatskih banaka mogu samo sanjati ili bolje rečno nema šanse da „deru“ građane koji zarađuju nekoliko puta više nego je to slučaj u Hrvatskoj.


U PRVIH ŠEST MJESECI 2008. DOBIT BANAKA U HRVATSKOJ JE ASTRONOMSKI (PO)RASLA, A DANAS U VRIJEME NAJVEĆE KRIZE, DOBIT BANAKA (SIJEČANJ-VELJAČA 2009) NEZAMISLIVO JE VELIKA (U ODNOSU NA OKRUŽJE...)

PRVO POLUGODIŠTE Bruto dobit hrvatskih banaka - 3,34 milijarde kuna Prema privremenim nerevidiranim podacima koje je objavila HNB ukupna bruto zarada hrvatskih banaka iznosi 3,34 milijarde kuna. Najnoviji članci Hrvatski se turizam zbog krize okreće susjedima


Banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine ostvarile bruto dobit od 3,34 milijarde kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Usporedba s privremenim nerevidiranim podacima za prvo polugodište prošle godine pokazuje da je bruto dobit banaka u prvom ovogodišnjem polugodištu veća za 34,4 posto.

Prema podacima iz tabelarnog prikaza kojeg je središnja banka objavila temeljem podataka koje su joj dostavile poslovne banke, od ukupno 33 banke njih 28 prvo polugodište završava s dobiti, dok njih pet bilježi gubitak.

Najveću dobit prije oporezivanja u prvoj polovici ove godine, po nerevidiranim je podacima, ostvarila Zagrebačka banka, oko 1,03 milijarde kuna, što je udio od 30,8 posto u ukupnoj bruto dobiti banaka u Hrvatskoj.

Slijedi Privredna banka Zagreb sa nešto više od 747 milijuna kuna bruto dobit i udjelom od od 22,3 posto.

Tako na te dvije vodeće banke otpada više od polovice, točnije 53,1 posto, ukupne bruto dobiti banka u Hrvatskoj.

Treće mjesto po ostvarenoj bruto dobiti u prvom polugodištu ove godine zauzima Erste & Steiermaerkische bank sa 451,27 milijuna kuna, četvrto Raiffeisen bank Austria sa 384,46 milijuna kuna, a peto Societe Generale - Splitska banka sa 188,1 milijun kuna.

Tih pet banaka, sve u stranom vlasništvu, tako je u prvom polugodištu ostvarilo 83,8 posto ukupne bruto dobiti banka u Hrvatskoj.

Slijede još tri banke u stranom vlasništvu, Hypo Alpe Adria Bank sa 160,06 milijuna kuna bruto dobiti, OTP Banka Hrvatska sa 89,19 milijuna kuna, te Slavonska banka sa 76,3 milijuna kuna.

Jedina banka u državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka na devetom je mjestu s bruto dobiti u iznosu 46,53 milijuna kuna.

Prema nerevidiranim podacima, pet banaka prvih šest mjeseci ove godine završava s gubitkom, pri čemu najmanji gubitak od 2,78 milijuna kuna bilježi Primorska banka, a najveći, 21,73 milijuna kuna, Nava banke.

Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine iznosila je 348,2 milijarde kuna, što je u 7,1 posto, ili 23 milijarde kuna više nego krajem lipnja prošle godine.

U odnosu na kraj 2007. godine ukupna je aktiva banaka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine porasla za 0,91 posto.

Po veličini aktive i dalje je vodeća Zagrebačka banka sa 82,53 milijardi kuna, što je rast aktive za 3,3 posto u odnosu na kraj prošle godine. U ukupnoj aktivni svih banaka u Hrvatskoj Zagrebačka banka ima udio od 23,7 posto.

Aktiva Privredne banke Zagreb krajem lipnja iznosila je 61,07 milijardi kuna čime ta banka u ukupnoj aktivi banaka ima udio od 17,54 posto. U odnosu na kraj prošle godine aktiva Privredne banke je smanjena za 0,44 posto, a uz tu banku još 11 banaka bilježi smanjenje aktive u odnosu na kraj 2007. godine.

Kao i po bruto dobiti i po veličini aktive Zagrebačku i Privrednu slijede Erste & Steiermaerkische bank s 42,1 milijardu kuna i udjelom u ukupnoj aktivi od 12,09 posto, Raiffeisen bank Austria s 39,28 milijardi kuna i udjelom 11,28 posto, te Societe Generale - Splitska banka s 25,47 milijardi kuna i udjelom 7,3 posto.

U postotku najviši rast aktive u odnosu na kraj prošle godine ostvarile su Banka Brod, za 13,04 posto, na 361,8 milijuna kuna krajem lipnja ove godine, i Banco Popolare Croatia, za 11,83 posto, na 1,68 milijardi kuna.


12.02.2009. | 18:53

Dobit prije oporezivanja novčarskih kuća u hrvatskoj skočila 13,8 posto na 5,8 milijardi kuna

Bankama i prošle godine rasla zarada

Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja od 5,8 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

To je 13,8 posto ili 705 milijuna kuna viša bruto dobit nego što je prema revidiranim podacima iznosila za 2007. godinu. Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj na kraju prosinca prošle godine iznosila je 370,6 milijardi kuna, što je 7,4 posto ili 25,5 milijardi kuna više nego na kraju prethodne godine.

Dobit u poslovanju iskazalo je 29 banaka, a četiri su zabilježile gubitke, u ukupnom iznosu od 116,7 milijuna kuna. Po bruto dobiti prednjače Zagrebačka banka (ZABA) sa 1,74 milijarde kuna i Privredna banka Zagreb (PBZ) sa 1,32 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja.

Udio ZABA-e u ukupnoj dobiti banaka iznosio je gotovo 30 posto, a PBZ-a 22,7 posto, pa se na te dvije vodeće banke odnosi više od polovice ukupne prošlogodišnje bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj.

Obje su u odnosu na revidirane podatke za 2007. godinu ostvarile rast dobiti - ZABA 24,5 posto, a PBZ 15,04 posto.

Po veličini bruto dobiti slijede Erste & Steiermärkische banka sa 984,9 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 600,4 milijuna, Societe Generale - Splitska banka 347,8 milijuna, Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 185,6 milijuna kuna te OTP banka Hrvatska sa 183,05 milijuna kuna. Sve su te banke u stranom vlasništvu, a domaća Hrvatska poštanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, po bruto dobiti je na 13. mjestu sa 39,9 milijuna kuna.






- 08:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ZAGREBAČKA BANKA NASTALA NA KRIMINALU I PLJAČKI SLUŽI KAO SERVIS TALIJANSKIM 'GAZDAMA'



Vlasnik Zabe traži 4 milijarde eura pomoći

Hrvatska je prema ostvarenom operativnom profitu četvrta zemlja u regiji od 15 zemalja u kojima posluje UniCredit

Talijanska banka UniCredit, vlasnik najveće hrvatske banke i jedna od pet vodećih u Europi, stat će u red za pomoć države od četiri milijarde eura. Čelnik Alessandro Profumo dobio je zadatak da dogovori uvjete uzimanja pomoći od talijanske i austrijske vlade. Nakon Banco Popolare, UniCredit je druga talijanska banka koja će zatražiti pomoć vlade.

Prikupljanje novca

Poput mnogih globalnih banaka, UniCredit je također značajno osjetio posljedice krize. U četvrtom kvartalu prošle godine dobit mu je pala 57 posto u odnosu na isto razboblje, čemu su najviše pridonijeli gubici od trgovanja.

U cijeloj 2008. dobit je smanjena 38 posto na još uvijek pozitivnih četiri milijarde eura. Da bi osnažio financijsku poziciju vlade, Profumo je već srezao bankine troškove, ukinuo radna mjesta i odustao od isplate dividende kako bi uštedio 3,6 milijardi eura kapitala, a prikupio je i dodatne tri milijarde eura od ulagača.

Vodstvo banke dugo je izbjegavalo tražiti pomoć države, nastojeći izbjeći stigmu posrnule banke, ali i neizbježno upletanje države koje ide uz pomoć koju nudi.

Iza Poljske, Turske i Rusije

Za razliku od svoje majke koja je zabilježila snažan pad dobiti, Zagrebačka banka u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 1,39 milijardi kuna, što je 25,7 posto više nego godinu prije. Povrat na kapital je i dalje visok iako je smanjen u odnosu na prethodnu godinu sa 12,1 na 11,4 posto zbog dokapitalizacije i zadržavanja neto dobiti.

Hrvatska je prema ostvarenom operativnom profitu od 260 milijuna eura četvrta u cijeloj regiji od 15 zemalja u kojoj posluje UniCredit, odmah iza Poljske, Turske i Rusije.

Veći tržišni udio

Ukupna imovina banke potkraj 2008. iznosila je 89,4 milijardi kuna i porasla za 11,9 posto, a kapital i rezerve banke 12,96 milijardi kuna.

Zagrebačka banka je lani povećala tržišni udio na domaćem tržištu u kreditima na 24,1%, depozitima na 24,9%, ukupnim prihodima na 25% i neto dobiti na 29,7%.

Zaba dala 11,6 mil. kn bonus dionica

UniCredit je obavijestio 3500 svojih investicijskih bankara da za prošlu godinu neće primiti bonuse, slijedeći time praksu mnogih banaka u vrijeme financijske krize. U 2007. godini Profumo je zaradio, prema pisanju talijanske La Repubblica, 9,4 milijuna eura, od čega tri milijuna iznosi fiksna plaća, a ostatak različite kompenzacije i bonusi.

Zagrebačka je banka, u skladu s internim pravilima nagrađivanja, bonuse za 2007. isplatila u dionicama. Tako je predsjednik Uprave Franjo Luković dobio 10.468 dionica, koje su u srijedu vrijedile po 455 kuna, dakle ukupno 4,7 miljuna kuna. Član Uprave Tomica Pustišek dobio je 4316 dionica, Milivoj Goldštajn 4147, Sanja Rendulić 3830, Miljenko Živaljić 1400 i Marko Remenar 1696 dionica. Ukupno je banka podijelila 25.857 dionica vrijednih 11,6 milijuna kuna, a pravo na nagrade u 2007. godini stekao je 1371 zaposlenik. Prema posljednjim objavljenim podacima Franjo Liković, predsjednik uprave Zabe, ima oko 78.000 kuna čiste neto plaće ili 936 tisuća godišnje.

Banke u 2008.

UniCredit
- 4 milijarde eura - dobit
- 38% - pad dobiti
- 1,046 milijardi eura - ukupna imovina
- 0,7% - pad imovine
- 6,5% - adekvatnost kapitala

Zaba
- 1,39 milijardi kuna - dobit
- 25,7% - rast dobiti
- 89,4 milijarde kuna - ukupna imovina
- 11,9% - rast imovine
- 17,39% - adekvatnost kapitala




- 08:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.03.2009.

BANKE LEŠINARSKI PROFITIRAJU, POLITOKRATSKA DRŽAVA PROPADA...

05.03.2009.

Unatoč krizi, domaće banke bilježe ekstra visoku zaradu?

ZAGREB - Unatoč krizi koja uzima sve više maha, domaće banke bilježe ekstra visoku zaradu. Samo u prvom mjesecu ove godine zaradile su čak 125 milijuna više nego u istom razdoblju lani, pokazali su nerevidirani podaci HNB-a. No iz Hrvatske udruge banaka poručuju - to je mit.

I dok u svijetu propadaju, banke u Hrvatskoj baš naprotiv - sve više zarađuju.

Recesiji usprkos, u siječnju su ostvarile neto dobit od vrtoglavih 440 milijuna kuna, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008-e. Povećale su i imovinu za 14 posto, pa je dosegnuta rekordna razina, koja je čak 100 milijarda kuna viša nego cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak države za prošlu godinu.

Iz HUB-a poručuju da nema govora o ekstra profitu banaka (Foto: arhiva)Tajna hrvatskog fenomena, objasnio je za Media servis ekonomski stručnjak Damir Novotny, leži u tome što domaće, za razliku od svjetskih banaka, nisu ulagale u nenaplative instrumente, imaju visoke kamate i ostvaruju najveće marže u Europi.

Nema govora o ekstra profitu, uzvraćaju iz Hrvatske udruge banaka. Brojke su izvađene iz konteksta, a pravu sliku dobiti banaka pokazat će tek tromjesečno izvješće, ističe direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Uz ekstra profite ili ne, jedno je sigurno - podizanje kamata na kredite, građanima ne gine. Ostaje tek za vidjeti je li ih Sanader po principu ruka ruku mije uspio odgoditi bar do ljeta.


A SADA PROČITAJTE OVU 'BLAGODAT' SLOBODNE EKONOMIJE:

I MMF bi trebao pomoći bankama

Zamjenik guvernera HNB-a drži da bi međunarodne financijske institucije trebale priskočiti u pomoć bankama, a ne da pomažu samo vlade i središnje banke

Rješavanje krize u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, kroz kapitalne injekcije banaka ne bi trebao biti samo posao središnjih banaka i lokalnih vlada, već u pomoć trebale uskočiti i međunarodne financijske institucije koje zbog toga i postoje, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Euromoney konferenciji u Beču.

Boris Vujčić Bez opcije

“Sada, kada u regiji dolazi do znatnog usporavanja rasta, a osobna potrošnja, investicije i strana potražnja su u padu, a izvori financiranja puno oskudniji, vrijeme je da se međunarodne financijske institucije uključe u pomoć. Ovo je pravo vrijeme da to učine, ako neće sada, nego kada?”, retorički je upitao Vujčić. U raspravi o ulozi regulacije, intervencija države i konkurentnosti banaka, kao predstavnik domaćeg regulatora, Vujčić je objasnio da model povećavanja potrošnje i deficita mogu primijeniti samo razvijene zemlje, no ta opcija ne stoji na raspolaganju zemljama u razvoju poput Hrvatske. “Tim zemljama problem će biti izaći na tržište i prikupiti novac na tržištu jer su investitori u ovom trenutku skloniji ulaganju u sigurne instrumente poput američkih i njemačkih obveznica. Ono što je bitno da banke nastave financirati operacije u srednjoj i istočnoj Europi koja im je ranije bila jedan od najprofitabilnijih dijelova biznisa. Također bitno je da se u pomoć bankarskom biznisu i regiji uključe i međunarodne financijske institucije osiguravanjem dodatnih linija kredita. Između ostalog, to bi im trebala biti jedna od zadaća u ovakvim situacijama kada su tržišta privatnog kapitala u problemima, istaknuo je Vujčić.

Kontroverzna pomoć

Osim Međunarodnog monetarnog fonda, čija se financijska asistencija kroz stand-by aranžmane često percipirala kontroverznom, u pomoć bi mogle uskočiti i druge institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), International finance Corporationa (IFC), koje su sve u stanju osigurati financiranje za banke u regiji. Ipak, odgovornost lokalnih vlada i dalje ostaje provođenje dubokih strukturnih reformi, a opasnost su populističke mjere jer se populizam bazira na dobrim željama. Tko provede reforme iz krize će izaći uspješno, jedan je od zaključaka konferencije. Inače, ovogodišnji Forum Srednje i istočne Europe, Euromoney konferecija, koja tradicionalno okuplja velik broj banakara i investitora iz svih dijelova Europe, započela je pesimistično riječima: “Zabava je gotova!“, što je bila direktna aluzija na ranije godine i dostupnost kapitala. Zemlje regije, smatraju prisutni, očekuje izuzetno snažno usporavanje ekonomija zahvaljujući ponajviše padu izvoza i potrošnje. Najopasniji rizik tih zemalja su deflacija, ali i veličine deficita čije će financiranje biti upitno uspješno u ovoj godini.


-------------------------------------------------------------------------------------
13.03.2009.

Hrvatska 11 milijardi kuna u minusu

Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza


ZAGREB- Državni proračun je u dramatičnoj situaciji: njegovi prihodi u 2009. godini biti će za oko 11 milijardi kuna manji nego što je to očekivala vlada. Iako uvijeno, o krahu proračunskih planova počelo se govoriti i u Banskim dvorima.

- Kada govorimo o prihodima proračuna, više-manje se vraćamo na brojku iz 2007. godine, upozorila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nakon još jedne sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj je zatraženo dodatno smanjivanje javnih rashoda.

Crne prognoze ekonomista ostvaruju se, a njima u prilog govore i aktualni statistički podaci: uvoz je smanjen za 30 posto, prihod od PDV-a manji je za 15 posto, proizvodnja je smanjena 14 posto. - U takvoj situaciji bit će dobro ako pad proračunskih prihoda u ovoj godini bude samo 11 milijardi kuna, kaže ekonomist Damir Novotny. Problem više nisu samo smanjeni prihodi od poreza, poglavito PDV-a zbog pada potrošnje. Proračun će velike prihode izgubiti zbog recesije i smanjenja BDP-a.

U vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna, država je računala na gospodarski rast od dva posto i rast proračunskih prihoda od 5,3 posto. Očekivalo se da će se u državnu blagajnu sliti više od 124,6 milijardi kuna. Ali rasta neće biti, očekuje se pad BDP-a za dva posto i samo to će značiti manji prihod državi za oko pet milijardi kuna.

- Takav pad proračunskih prihoda u skladu je s našim očekivanjima, s obzirom da smo i sami upozoravali da će država u ovoj godini zbog recesije prikupiti oko 10 posto manje novca nego što je očekivala - kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena. Dodaje kako najveći podbačaj treba očekivati u prikupljanju prihoda od PDV-a, koji najizdašnije puni državnu blagajnu.

Naime, država je u ovoj godini od tog poreza na potrošnju planirala prikupiti 44,4 milijarde kuna, što je nerealno u godini u kojoj se događa smanjenje osobne potrošnje kao glavnog generatora rasta gospodarstva. Velik podbačaj, dodaje Šantić, može se očekivati i kod trošarina na automobile, s obzirom da je već sada primjetan velik pad uvoza vozila, a u drugoj polovici godine može se očekivati i pad prihoda od poreza na dobit.

Ipak, napominje on, pad kod trošarina vjerojatno će biti manji nego kod poreza, budući da se očekuje da će država pribjeći uvođenju posebnog poreza na SMS i ostale usluge mobilne telefonije, te povećanju trošarina na naftne derivate. Izgledno je, kaže Šantić, i dodatno oporezivanje luksuzne robe.

Da bi kompenzirala drastično smanjenje prihoda, vlada mora jednako tako drastično smanjiti i potrošnju. Šef HGK Nadan Vidošević još je početkom veljače govorio kako se potrošnja mora smanjiti barem 10 posto, dakle za oko 12 milijardi kuna. No, potrebne uštede, koje bi bile usklađene s prihodima, za sada se tek naziru. Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u ovom se trenutku u rebalansu radi na rezanju rashodne strane proračuna, koja je teška 127 milijardi.


Država je već najavila da potrošnju u ovoj godini može “skresati” za dvije milijarde kuna, a ministar financija Ivan Šuker ovog je tjedna poslao naputak ministarstvima u kojem traži dodatne uštede, čime bi se, tvrdi Polančec, moglo uštedjeti još barem 1,5 milijarda, dijelom i odustajanjem od pojedinih infrastrukturnih projekata.

No, Sandra Švaljek smatra da taj iznos nije dovoljan. - Svi očekujemo da će uštede u proračunu biti veće, trebale bi iznositi između šest i sedam milijardi kuna - kazala je Švaljek. Opet su počeli i razgovori sa sindikatima o mogućem zaleđivanju plaća na razinu iz prošle godine, čime bi proračun uštedio dodatnih 1,8 milijardi kuna.

Ljubo Jurčić pak kaže kako ni to neće biti dovoljno, te da se rashodi moraju smanjiti za barem 10 milijardi kuna. - Vlada mora realno procjeniti prihode i potom uskladiti rashode s prihodima. Središnji državni proračun mora dovesti do nule deficita, dakle trošiti onoliko koliko će zaraditi. Ukupni deficit bi mogao biti oko dva posto, dakle oko pet milijardi kuna, ali taj novac treba koristiti isključivo za financiranje domaće proizvodnje, kaže Jurčić.

Po njemu, mora se odustati od svih neproduktivnih investicija, dakle i infrastrukturenih projekata, a izuzetak može biti samo ulaganje u energetiku pod uvjetom da se polovica opreme kupi u Hrvatskoj.

Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Dodatno zaduživanje u inozemstvu biti će skupo, ako ne i nemoguće, smatra Švaljek. A povećanje poreza u Ministarstvu financija za sada odbacuju kao opciju, iako je Polančec otvorio i tu mogućnost. Uoči svibanjskih izbora to je ipak nerealno.

Još jedna radna skupina

Formirat će se radna skupina koja bi trebala pripremiti analizu dosadašnjih prijedloga reforme drugog mirovinskog stupa, te napraviti projekciju do 2050., zaključak je s jučerašnje sjednice Ekonomskog vijeća. Prema najnovijim informacijama, mogućnost povratka uprvi mirovinski stup imali bi samo oni koji su u trenutku zaživljavanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina.

- 19:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 07.03.2009.

BANKE U RH SAMO OD KAMATA ZARADILE 9,9 MILIJARDI KUNA (!!!!!!) U 2008.

05.03.2009. | 19:33
PROŠLE JE GODINE DOBIT NOVČARSKOG SEKTORA PORASLA ZA 13,4 POSTO

Za njih nema krize - banke od kamata lani ubrale 9,9 milijardi kuna

Rast profitabilnosti bankarskog sektora u siječnju ove godine za 40 posto u odnosu na siječanj 2008. rezultat je činjenice da su banke imale manji rast profita početkom 2008. zbog mjera Hrvatske narodne banke, pa je statistika “odradila svoje“, ali je rast profitne stope uvjetovan i time što trenutačno postoji velika razlika u veličini kamatne stope po kojoj banke vani pozajmljuju novac i kamate po kojoj plasiraju kredite u Hrvatskoj.
Tako je rast dobiti sa 314 milijuna u siječnju prošle godine na 439 milijuna kuna u siječnju ove godine prokomentirao Ante Babić, direktor i osnivač Centra za ekonomski razvoj.

- Banke su početkom prošle godine zaista morale uzimati skuplje kredite u matičnim zemljama jer je bila porasla i kamata na europskom tržištu novca, no sredinom i krajem prošle godine ta je kamata počela jako padati, a banke su “zaboravile” to ukalkulirati u kreditnu politiku, pa im je profit znatno rastao u drugom i trećem, manje u četvrtom kvartalu prošle godine, a očito je značajno nastavio rasti i u 2009. - rekao nam je Babić.

Loši krediti

Bankari predviđaju da će se ove godine udvostručiti broj loših kredita, sa stope od 4,82 posto na osam do devet posto udjela u ukupnim kreditima. Međutim, analitičari smatraju da će povećanju loših kredita pridonijeti povećanje kamata na nove i stare kredite.

Bilanca poslovanja banaka u 2008. pokazuje da su neto prihodi od kamata porasli na 9,9 milijardi kuna, s 8,55 milijardi u 2007., dok su prihodi od provizija i naknada iznosili 2,98 milijardi kuna u odnosu na 2,83 milijarde u 2007.

Iz tih je brojki jasno da je rast prihoda od kamata dodatno pojačan rastom prihoda od provizija i naknada banaka, čija je dobit u 2008. porasla za 13,4 posto, odnosno s četiri milijarde kuna u 2007. na 4,69 milijardi u prošloj godini.

- 19:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 05.03.2009.

U HRVATSKOJ BANKE NEMORALNO ZARADJUJU, PLJAČKAJUĆI NAS ZADUŽIVANJEM NESTRUČNE DRŽAVNE UPRAVE I MONOPOLOM SVOGA POLOŽAJA...

U svijetu propadaju, u Hrvatskoj sve više zarađuju

Banke su se dobro snašle u recesijskim uvjetima, smanjeno je kreditiranje građanstva, a poraslo je financiranje države

Bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine.

Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.

Iako banke ne iskazuju mjesečnu nego kvartalnu ili prošlogodišnju dobit, i ovaj rezultat po ocjeni stručnjaka pokazuje da hrvatske banke za razliku od onih u svijetu zasad ne bilježe niti gubitke, niti stagnaciju niti pad dobiti nego naprotiv rast profita.

- Dvije najveće banke čine 60 posto bankarskog sustava zemlje, a prvih pet 80 posto bankarskog sustava. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvarenje visokih prihoda i dobiti. Zato ovaj rezultat ne iznenađuje - naglasio je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Zarada na platnom prometu

Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njigova kamatna marža ili zarada je zapravo 50 posto.

Kada se i odbiju svi troškovi pa i rezervacije za gubitke riječ je o visokoj zaradi. Još je veća zarada banaka, kaže, na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična.

- Banke pod pritiskom svojih vlasnica žestoko i brzo kompenziraju očekivani pad dobiti u ovoj godini. Smatram da nije u redu da to rade povećanjem kamata koje su već rasle unaprijed kao priprema za ovu, očekivano tešku godinu, niti da se ponašaju kao u država u državi. Naime, upravo ova država garantira za sve depozite građana što bi trebali oni raditi. Također banke bi trebale biti odgovorne i svjesne da dizanjem kamata dugoročno štete same sebi jer utječu na pogoršanje naplate kredita - naglasio je ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac.

Klijenti najvećeg rejtinga

Stručnjaci ističu da će se moguće pogoršanje rezultata banaka znati tek polovicom ili na jesen ove godine. No, banke su dosad već pokazale “žilavost” i brzo snalaženje u recesijskim uvjetima.

Tako je smanjeno kreditiranje građana kao potencijalno problematične skupine koja bi se zbog gubitka posla i smanjenja plaća mogla naći u problemima, ali je povećano kreditiranje države i državnih poduzeća uz jamstva Ministarstva financija. Time su banke smanjile rezervacije za rizične plasmane jer se država i državna poduzeća smatraju prvoklasnim klijentima najvećeg rejtinga.

- Mjesečna usporedba nije uobičajena jer ona može biti rezultat većih prihoda i manjih rezervacija. Podaci ipak pokazuju veliku stabilnost hrvatskoga bankarskog sustava usprkos tome što se rizici povećavaju. Banke će po meni i ove godine ostvariti solidnu dobit - naglasio je Damir Novotny, neovisni ekonomist i bivši član Savjeta HNB-a.

‘To nije prava slika’

Bankama po ocjeni stručnjaka stoga trenutačno odgovaraju poslovi s državom, a Vlada bi mogla iskoristiti tu “pat-poziciju” za prešutni dogovor o nedizanju kamata u ovoj godini.

Bankari dakako ne misle da stoje tako dobro.

- Povrat na kapital kada se pogleda siječanj ove godine u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti. Ovakva usporedba koja govori o 40-postotnom rastu dobiti može zavarati javnost - naglasio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Prema njegovim riječima, i lanjski rezultati pokazuju da je profitabilnost banaka značajno usporena upravo u zadnja tri mjeseca nakon eskalacije krize. Osim toga, napominje, banke u siječnju nemaju nikakvih poreznih davanja pa će tek tromjesečni ili polugodišnji rezultati pokazati pravu sliku.

Dvije najveće banke čine 60% bankarskog sustava, a prvih pet 80%. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvaranje visokih prihoda i dobiti. Zato porast profita od 40 posto ne iznenađuje.

Zoran Bohaček:
Hrvatska udruga banaka
Povrat na kapital u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je na čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti.


Krediti banaka i dalje su povećani u usporedbi sa siječnjem prošle godine, i to za visokih 16,9 posto.


Prema posljednjim podacima HNB-a, na kraju ovogodišnjeg siječnja ukupni krediti dosegnuli su razinu od 250,82 milijarde kuna. U prvih mjesec dana ove godine plasirano je 4,23 milijarde kuna, dok su na godišnjoj razini krediti povećani za čak 36,23 milijarde kuna, odnosno za i dalje vrlo visokih 16,9%.

Razlog rasta:
Jak euro i franak povećali su kunsku protuvrijednost kredita


Takvom rastu, prema ocjeni analitičara Raiffeisen banke, pridonijela je valutna struktura odobrenih kredita, jačanje eura i švicarskog franka, što je utjecalo na povećanje kunske protuvrijednosti kredita na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Do kraja siječnja građanima je plasirano 12,42 milijarde kuna više kredita, što je oko četiri milijarde kuna ili čak 25 posto manje nego godinu dana ranije. Gotovo identični rast kredita plasiran je prvi put u posljednjih 10 godina poduzećima, ukupno 12,62 milijarde kuna.

Ukupni krediti građanima, prema posljednjim podacima HNB-a, dosegnuli su 122,89 milijardi kuna, a tvrtkama 95,4 milijarde kuna. U usporedbi s istim mjesecom lani zabilježen je rast kredita za 14,7 posto, čime je nastavljen trend njihova bržeg rasta koji je počeo u drugoj polovici prošle godine. Analitičari očekuju nastavak ovog trenda i tijekom godine. Iako krediti stanovništvu i dalje rastu za više od 11,3 posto, riječ je o značajnom usporavanju u odnosu na prijašnje godine.

Tako su stambeni krediti, doduše, povećani u godinu dana za 6,8 milijardi kuna, no novih je kredita bilo 1,5 milijardi ili 23 posto manje nego godinu dana ranije. Osim stambenih, najveći rast i dalje bilježe gotovinski nenamjenski i potrošački krediti.

- 11:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se