Hrvati na kartice potroše čak 58,3 milijarde kuna - kakvo 'čobansko' i nesofisticirano bankarstvo iz kamenog doba!
A nama su 2002/2003. godine iz nadležnih Ministarstava rekli da 'banke nemaju budućnost' i da su 'neisplative'......
Hrvati na kartice potroše čak 58,3 milijarde kuna
Trećinu tržišta kartica osvojila je Zagrebačka banka, a iza nje slijedi PBZ koji s Amexom ima 23 posto udjela te Erste banka koja s Dinersom drži 14 posto tržišta
ZAGREB - Prosječni solventni građanin zemlje, a računa se da je takvih najviše 2,5 milijuna zajedno s umirovljenicima, u svojoj lisnici ima tri do četiri kartice. Lani je broj kartica povećan za gotovo 800.000 pa je u Hrvatskoj bilo u optjecaju, prema posljednjim podacima HNB-a, gotovo 8,5 milijuna plastičnog novca.
Rast potrošnje
Hrvati su na kartice potrošili nevjerojatnih 52,3 milijarde kuna, što je gotovo pet milijardi više nego u 2007. godini. Za “peglanje” kartica građani su prosječno plaćali najveću godišnju bankovnu kamatu od 15 posto godišnje. To znači da je na ukupnu potrošenu svotu lani plaćeno nevjerojatnih 7,84 milijarde kuna.
Lakoća zaduživanja na kartice u odnosu na klasične kredite, najviše pridnose kartomaniji u Htvatskoj.
Bankomati
Hrvatska ih ima više nego Slovačka ili Norveška
Za gotovinski kredit s nešto nižom kamatom banke traže jamce, kreditnu sposobnost i oduzimaju rate najčešće direktno s plaće. Trend rasta potrošnje i broja kartica pokazuje, ističu stručnjaci, da građani usprkos krizi nisu usporili svoju kartomaniju. Tako je lani gotovo izjednačen rast potrošnje na kartice s godišnjim porastom kredita koji su također kao i potrošnja na kartice povećani za oko desetak posto. Analizirajući ukupno kartično poslovanje, najveći udio i dalje zadržava Zagrebačka banka sa 31 posto udjela u broju kartica, 26 posto u broju transakcija i 32 posto u njihovoj vrijednosti. Slijedi PBZ grupacija s Amexom sa 23 posto udjela u broju kartica, 28 posto u broju transakcija i 25 posto u njihovoj vrijednosti. Treća je Erste grupacija s Dinersom koja je lani osvojila 14 posto tržišta u broju kartica, 17 posto po broju transakcija i 14 posto po njihovoj vrijednosti.
Građani čak 57,24 posto svih transakcija plastičnim novcem obavljaju preko bankomata, a oko 36,6 posto na POS uređajima direktno u trgovinama. Udio mobitela je i dalje vrlo nizak i iznosi 0,13 posto ukupno potrošenog novca iako je njegovo korištenje lani povećano za više od 100 posto. I udjel interneta je ostao nizak i iznosi oko 0,23 posto. No, zabilježen je i velik rast prepaid (internet) kartica od čak 70 posto, pri čemu najveći porast bilježi Erste banka s Dinersom s izdanih 7496 na 22.718 kartica.
Rekorderi regije
U RH je krajem prošle godine bilo 3342 bankomata, od čega je 687 bilo smješteno u osiguranom prostoru. Smještaj bankomata u zatvorene prostore lani je posebno povećala Splitska banka na ukupno 161 bankomat. Hrvatima je na raspolaganju u trgovinama bilo čak 80.000 POS uređaja, od kojih je 66,7 posto u vlasništvu banaka, a 33,3 posto u vlasništvu kartičnih kuća. Čak 72 posto svih kartica koje se koriste u Hrvatskoj ima chip zaštitu i funkciju, što je, prema ocjeni stručnjaka HNB-a, bitno za uključivanje zemlje u SEPA sustav EU za sprečavanje i suzbijanje prevara. Uspoređujući podatke iz Hrvatske s europskim zemljama lako se može uočiti kako je Hrvatska po broju kartica po stanovniku dosegla zemlje Europske unije i apsolutni je lider u odnosu na zemlje središnje i istočne Europe. Iza nje slijedi Slovenija, Estonija, Latvija, Slovačka, Češka, Mađarska, Bugarska, a ispod prosjeka regije su Poljska, Rusija i Rumunjska s 0,6 kartica po stanovniku.
Hrvatska se s 3342 bankomata stiže Rusiju, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku i Češku, a ispred je Slovačke i Slovenije, primjerice. Ako se usporedi broj bankomata u Hrvatskoj sa zemljama zapadne Europe, onda je zanimljivo da imamo više bankomata nego, primjerice Norveška, koja ih ima 2238 bankomata. Vodeće su Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija koje imaju od 40.000 do 60.000 bankomata.Uspoređujući podatke o POS uređajima, najveći broj - 172.000 uređaja ima Rusija, a slijedi je Poljska sa 142.000. Odmah iza njih je Hrvatska sa 80.000 uređaja.
Broj kartica u optjecaju:
ukupno 8,46 milijuna
opće kartice - 94,89%
poslovne - 5,11%
debitne - 74,4%
revolving - 8,78%
charge kartice s beskamatnom odgodom - 6,79%
kartice s odgođenom naplatom - 6,61%
kreditne kartice - 2,28%
Izvor: HNB 31. 12. 2008.
|
