plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

petak, 05.12.2008.

05.12.2008: Novi val rezanja kamata diljem Europe

Eto EU i SAD 'tržišne ekonomije':
Već su u EU gotovo dva budžeta ubrizgali za spašavanje uglavnom lihvarskih privatnih banaka (i to novcem poreznih obveznika, dakako), dok se hrvatskim politokratima naredjuje da moraju prodati brodogradilišta ukoliko ne udovoljavaju tržišnim uvjetima takmičenja.

A manageri banaka na sastanke u SAD i EU dolaze privatnim zrakoplovima........(??????????????????!!!!!!)

Još jedan razlog zašto cijeli koncept plusBANKE treba Hrvatima da se očuvamo od EU represije i okupacije.



'Potez ECB-a stigao je nakon odluke Bank of England i švedske Riksbanke o nižim kamatama

Potezi središnjih banaka posljedica su sve težih ekonomskih okolnosti koje europske zemlje guraju u sve dublju recesiju. Posezanje za rezanjem kamatnih stopa kao instrumentom za zaustavljanje krize u četvrtak je poprimilo najveće razmjere od početka globalne financijske krize. Unatoč donedavnom odbijanju takvih poteza na kraju je popustila Europska središnja banka (ECB).

Posljedice krize
Naime, ECB je spustio temelju kamatnu stopu za 75-baznih poena, na najnižu razinu u posljednjih deset godina, koja sada iznosi 2,5 posto. ECB-ov potez uslijedio je nakon što je britanska središnja banka (BoE) snizila svoju kamatnu stopu za jedan postotni poen, koja sada iznosi dva posto. Tim potezom kamatna stopa spustila se na najnižu razinu još od 1951. godine. Nešto prije na razinu od 1992. pala je i kamatna stopa švedske središnje banke Riksbanke koja sada iznosi dva posto. Ti potezi posljedica su sve težih ekonomskih okolnosti koje europske zemlje guraju u sve dublju recesiju.

Utjecaj na Hrvatsku
Takvim se agresivnim potezima, ali i ostalim mjerama, poput ubrizgavanja likvidnosti, pokušavaju oživjeti financijska tržišta kako bi se vratilo povjerenje ulagača te smanjile premije za rizik koje povećavaju trošak zaduživanja svim sudionicima na tržištu kapitala. Također središnje banke žele povećati kreditiranje privatnom sektoru kako bi se ublažio učinak recesije. Goran Šaravanja, voditelj službe makroekonomskih analiza Zagrebačke banke, kaže da je evidentno da se usporavanje gospodarske aktivnosti odvija brže od inicijalnih očekivanja. Na istoj liniji je i Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo banke, koji poduzete korake europskih središnjih banaka vidi kao koordinirane. Misli da europske vlasti time izražavaju veliku zabrinutost. Što se tiče utjecaja tih mjera na Hrvatsku, Šaravanja objašnjava kako bi se mogao očitovati u smislu smanjenja premije rizika koju traže da bi Hrvatskoj posudili novac. Naravno, ako ti inozemni ulagači ocijene hrvatsku ekonomsku politiku vjerodostojnom. “Tek tada smanjenje kamatnih stopa u Europi može nešto značiti za hrvatsku ekonomiju”, poručuje Zabin makroekonomski analitičar. Smatra i da je s naše strane najvažnije da Vlada uravnoteži proračun. To podrazumijeva izostanak dodatnog zaduživanja, što bi bio važan signal da je ekonomija stabilna. “Međutim, problem deflacije jest da pad cijena dovodi do odgode potrošnje jer potrošači čekaju niže cijene, pa se recesija produbljuje”, objasnio je Šaravanja. Hrvoje Stojić ne vidi pozitivne utjecaje rezanja kamatnih stopa na Hrvatsku. No smatra da će korake ECB-a slijediti i središnje banke istočnoeuropskih zemalja, članica Europske unije.

- 12:57 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se