Bahate banke propadaju radi grabežljivosti, neodgovornosti, neznanja i gluposti njihovih 'stručnih' managera: mi porezni obveznici sve to refundiramo!
Da im svima mrtvu mater...znate što!
'Politička elita', drugijm riječima masonski i islamski instruirana nemoralna stoka iz Bruxellesa , kao i svugdje po tzv. razvijenom svijetu, na račun poreznih obveznika spašava prebogate banke, koje su i stvorile krizu morala, rada, časnosti i stvaranja nove vrijednosti.
Spašavaju prodavače magle s burzi i tzv. burzi, spašavaju parazite koji i ne zanju što je stvaranje stvarne nove vrijednsoti nekom društvu.
A s druge strane, 1999. i 20003.stručnjaci u dvije tzv. narodne (centralne) banke tako su se autorotativno postavili prema nama - grupi pokretača banke za male poduzetnike što je uostalom bio i strateške projekt tadašnje Vlade RH - tumačeći kako mi ne razumijemimo suvremeno bankarstvo, mehanizam slobodnog tržišta, financijske tijekove itd. itd.
Sada vidim! Pljačkaju porezne obveznike da namire efekte tog 'slobodnog tržišta' i ostalih nebuloza koje su izgovorili, te nedjela koje su napravili dok su banke nesemetano ulazile u Hrvartsku po cijeni paketića kikirikija
Evo nekih članaka o bankrotu i spašavanju bogatih od strane oštećenih:
Europske države daju 1,1 bilijun eura za spas banaka
13.10.2008 17:24
Njemačka, Francuska i Velika Britanija u ponedjeljak su najavile opsežne mjere za financijsko spašavanje banaka dok su vlade ostalih europskih država intervenirale kako bi zaštitile banke i vratile povjerenje suočene s najgorom financijskom krizom u gotovo 80 godina, javile su agencije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel predstavila je paket mjera za spašavanje kojim će se dati 400 milijardi eura bankovnih jamstava i još 100 milijardi eura državnih sredstva za dokapitalizaciju banaka.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji je u nedjelju bio domaćin summita zemalja eurozone s Britanijom na kojemu je dogovorena koordinirana akcija, rekao je da će Francuska napraviti dva mehanizma financiranja u vrijednosti do 320 milijardi eura kako bi zajamčila bankovne zajmove i dati 40 milijardi eura kako bi se osigurao kapital za banke kojima će biti potreban.
BANKROT
Island: Aktiva banaka bila 10 puta veća od bruto proizvoda
Svi se pitaju kako je na rub bankrota mogao doći Island, koji je imao najveći BDP po stanovniku u svijetu. Sada kada je zemlja na rubu financijske propasti, postaje jasnije na čemu se temeljio islandski prosperitet. Island je zemlja sa 300.000 ljudi u kojoj je aktiva banaka dosegnula 140 milijardi dolara, otprilike 10 puta više od nacionalnog BDP-a, a imala je više stranih deponenata nego stanovnika.
Ekonomija se temeljila na stranim depozitima i funkcionirala je zapravo kao jedan veliki gotovinski fond. Novac iz svih dijelova svijeta pristizao je u islandske banke privučen velikim kamatama, pa su depoziti nadmašili sve izvore, a rezervirani su bili u centralnoj banci sa samo dvije milijarde. Islandske banke plasirale su u zlatnoj eri globalnih burzi taj golemi novac svuda po svijetu. Sjećamo se, primjerice, Actavisa koji je htio preuzeti Plivu i u to vrijeme sigurno mu nije nedostajalo kapitala.
Ima li Hrvatska ikakve sličnosti s Islandom? Što stjecajem okolnosti, što osmišljenom politikom HNB-a, u našu zemlju nije ulazio “vrući novac”. Strani investitori, na primjer, gotovo nisu mogli kupovati hrvatske vrijednosne papire kratkog roka dospijeća. Trezorski zapisi Ministarstva financija tako su ostajali u rukama domaćih banaka i drugih institucija.
A sad pročitajte što Sanader (po stručnoj osposobljenosti doktor magle i zraka) i Livnjak Šuker odlučuju: totalno će osigurati sve štedneje u bamnkma tako da banke mogu opet hazardirati i novac guniti, a porezni obveznici (koji su ih i platili, ustoličenje banaka u Hrvatskoj) sve će to lijepo platiti. Kakvi kreteni!!!
11. 10. 2008. | 22:01
Šuker najavio povećanje osiguranja depozita u bankama na najmanje 50.000 eura
Ministar financija Ivan Šuker, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na Godišnjoj skupštini Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu, u subotu je nakon sastanka s čelnicima WB za istočnu Europu izjavio da je "hrvatski bankarski sustav siguran" te je za ponedjeljak najavio odluku vlade o povećanju osiguranja depozita u bankama u Hrvatskoj na najmanje 50.000 eura.
"Ponovit ću ono što govorim već desetak dana: hrvatski bankarski sustav je siguran", izjavio je u subotu u Washingtonu, ministar financija Ivan Šuker nakon sastanka s čelnicima ureda za istočnu Europu u Svjetskoj banci.
Ukazujući na teškoće s "psihološkim momentom" i pritiskom kroz koji se globalna financijska kriza reflektira u Hrvatskoj i izaziva strah kod građana, Šuker je najavio da će hrvatska vlada u ponedjeljak donijeti odluku o povećanju osiguranja štednih uloga na najmanje 50.000 eura.
"Hrvatska vlada će sigurno reagirati i mi ćemo, vjerojatno u ponedjeljak, donijeti odluku o povećanju osiguranja štednih depozita hrvatskih građana", rekao je Šuker, dodajući kako ne želi govoriti o iznosu, ali da on "sigurno neće biti ispod iznosa u većini europskih zemalja, a to je 50.000 eura".
Ocjenjujući da je, s obzirom na bankarske krize koja je Hrvatska imala prije desetak godina i tadašnje gubitke ušteđevina građana, prisustvo straha "normalna stvar", Šuker je poručio da se "hrvatski građani ne trebaju bojati".
"Mogu hrvatskim građanima poručiti da budu mirni i da se toga ne boje, vlada dr. Ive Sanadera sigurno će donijeti takvu odluku u ponedjeljak", rekao je Šuker.
Ministar Šuker, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu, sastao se u subotu s potpredsjednikom Svjetske banke za istočnu Europu i središnju Aziju Shigeom Katsuom i direktoricom Svjetske banke za Hrvatsku Orsaliom Kalantzopoulos, s kojima je razgovarao o provedbi nedavno odobrene Strategije partnerstva Hrvatske i Svjetske banke za razdoblje od 2009. do 2012. godine te o utjecaju globalne financijske krize na Hrvatsku i regiju.
Ministar Šuker je na sastanku istaknuo da posljedice financijske krize nisu značajnije zahvatile Hrvatsku, ali da je država je u okvirima svoje monetarne i fiskalne politike maksimalno fokusirana na trenutačna događanja i ima mehanizme brzog i učinkovitog djelovanja, priopćilo je nakon sastanka ministarstvo financija.
Ministar je na sastanku najavio povećanje iznosa do kojeg Vlada jamči za štedne uloge građana, kao mjeru jačanja povjerenje građana u bankarski sustav.
A da ne bi bilo grješke svi će spašavati te parazitske banke:
13.10.2008 10:28:27
Janša najavio promjene zakona o bankarstvu
Slovenija bi trebala uskladiti svoj zakon s prošlotjednom odlukom Europske unije o uspostavi državnih jamstava za bankarske depozite u neograničenoj vrijednosti
Sovenski premijer Janez Janša izjavio je da će Slovenija u idućem razdoblju djelovati na temelju plana koji je dogovoren u nedjelju u Parizu na sastanku šefova država članica eurozone o rješavanju financijske krize, prenijeli su slovenski mediji. Janša je istaknuo da slovenske banke nisu ugrožene slabim investicijama poput banaka u SAD i europskim državama. Janša je, međutim, najavio da će njegova vlada već u utorak raspravljati o promjenama zakona o bankarstvu, kako bi se on uskladio s prošlotjednom odlukom o uspostavi državnih jamstava za bankarske depozite u neograničenoj vrijednosti, a možda i o dodatnim mjerama usmjerenim na održavanje kreditnog potencijala banaka.
Aktualni slovenski premijer rekao je da mjere neće donijeti nove troškove i da slovenske banke nisu zahvaćene lošim kreditima, no da postojeće stanje ograničava kreditiranje manjih i srednjih poduzeća. Premda nije zahvaćena financijskom krizom i premda su štedni depoziti sigurni, mora se procijeniti stanje i likvidnost fondova u koje su mnogi ljudi uložili novac, a procjenjuje se da je u te fondove plasirano između milijarde i dvije milijarde eura, rekao je Janša.
Budući slovenski ministar financija Franci Križanič izjavio je u nedjelju u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV da se aktualna vlada o mjerama na financijskom području dogovara i koordinira s predstavnicima buduće koalicijske vlade Boruta Pahora, te da će vjerojatno biti potrebno prihvatiti mjere državne pomoći bankama. Križanič je ocijenio da će nakon financijske krize uslijediti i kriza u realnom sektoru ekonomije te da se može ocijeniti kako će to trajati oko dvije godine.
12.10.2008 20:23:08
Velika Britanija spašava banke s 35 mlrd funti
Britanska će vlada postati najvećim dioničarom u barem dvije banke - HBOS-u i Royal Bank of Scotlandu, javlja Sunday Times
Britanska vlada pokrenut će u ponedjeljak najveću akciju spašavanja banaka, kada će četiri najveće komercijalne banke - HBOS, Royal Bank of Scotland, Lloyds TSB i Barclays - i službeno zatražiti pomoć u iznosu od 35 milijardi funti (60,5 milijardi dolara), izvijestio je Sunday Times. Nakon tog dosad nezabilježenog poteza britanska će vlada postati najvećim dioničarom u barem dvije banke - HBOS-u i Royal Bank of Scotlandu, objavio je taj list na svojem web siteu, ne navevši izvor te informacije.Sunday Times piše da je Royal Bank of Scotland, čija je tržišna vrijednost pala ispod 12 milijardi funti, zatražila od vlade 15 milijardi funti gotovine.
HBOS, najveći britanski hipotekarni kreditor, zatražio je 10 milijardi funti, Lloyds TSB-u, koji je u procesu preuzimanja HBOS-a kako bi ga spasio od propasti, potrebno je sedam milijardi, a Barclaysu tri milijarde funti. Britanski ministar financija Alistair Darling, koji sudjeluje na sastanku ministara financija Skupine sedam (G7) najrazvijenijih zemalja u Washingtonu, kazao je u subotu da će britanska vlada više detalja o planu spašavanja britanskih banaka, vrijednom 400 milijardi funti, objaviti početkom tjedna.
Sunday Times još piše da bi, zbog tako velike financijske intervencije, u ponedjeljak moglo biti suspendirano trgovanje na Londonskoj burzi kako bi se dalo vremena ulagačima da sve to detaljno razmotre.
12.10.2008 23:16:13
Eurozona: Postignut dogovor o planu za izlazak iz krize
Države članice eurozone jamčit će za međubankovne zajmove na određeno vrijeme, do 31. prosinca 2009.
Petnaest zemalja eurozone dogovorilo se u nedjelju o planu za izlazak iz financijske krize koji uključuje jamstva za međubankovne kredite i mogućnost dokapitalizacije banaka, objavio je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ali nije ništa rekao o visini ukupnog iznosa.
Države članice eurozone jamčit će za međubankovne zajmove na određeno vrijeme, do 31. prosinca 2009., dodao je Sarkozy po završetku kriznog summita, prvog ikada zemalja eurozone, koji je trajao više od tri sata. Zemlje eurozone obvezale su se da će spriječiti stečaj svojih većih banaka, tako što će provesti dokapitalizaciju.
Ništa nije rečeno o ukupnom iznosu, ali će Njemačka, Francuska, Italija i "druge zemlje" u ponedjeljak "istodobno" iznijeti pojedinosti u svezi sa svojim planovima za spašavanje banaka, rekao je Sarkozy.
"Dogovorili smo se o paketu mjera koje stoje na raspolaganju država članica", rekao je predsjednik Eurogrupe luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. "Nemamo pravo na neuspjeh", dodao je.
Sarkozy je na konferenciji za novinare po završetku summita rekao da će odluke petnaestorice "stupiti na snagu do kraja ovoga tjedna", pa i u "njihovu zakonodavnom obliku" te da će se državna jamstva naplaćivati od bankarskih ustanova prema uvjetima na monetarnom tržištu.
Uz ovaj akcijski plan s kojim će se u srijedu i u četvrtak u Bruxellesu upoznati predsjednici država i vlada 27 zemalja EU-a, Europljani žele pridobiti Sjedinjene Države za preustroj međunarodnog financijskog sustava. "Zatim ćemo pokušati uvjeriti naše američke prijatelje u potrebu održavanja međunarodnog susreta na vrhu radi preustroja međunarodnog financijskog sustava", kazao je Sarkozy.
12.10.2008 19:34:09
Lisabon daje jamstvo bankama do 20 mlrd eura
Portugalski ministar je izjavio da jamstva ne bi trebalo utjecati na proračun za sljedeću godinu
Portugalska vlada će dati državno jamstvo za "operacije financiranja" portugalskih banaka u maksimalnom iznosu od 20 milijarda eura, objavio je u nedjelju portugalski ministar financija Fernando Teixeira dos Santos.
"Kako bismo ojačali naš financijski sustav, vlada je odlučila pokrenuti inicijativu koja obuhvaća davanje jamstva za operacije financiranja koje provode kreditne ustanove sa sjedištem u Portugalu", rekao je Teixeira dos Santos po završetku izvanredne sjednice vlade. "Ta državna jamstva mogu dosegnuti iznos od 20 milijarda eura", dodao je nakon sjednice posvećene financijskoj krizi.
Istaknuvši da je portugalski financijski sustav "stabilan", portugalski ministar je ovu odluku opravdao međunarodnom krizom koja je uzrokovala pad međubankovnih zajmova.
Odgovarajući na pitanje hoće li ova izvanredna mjera utjecati na proračun 2009., koji će se u utorak podastrijeti parlamentu, Teixeira dos Santos je kazao da, sve dok je riječ tek o jamstvima, to "ne bi trebalo utjecati na proračun za sljedeću godinu".
"Jamstvo u biti znači da, ako neka bankovna ustanova nije kadra izvršiti svoje obveze, država preuzima odgovornost za njih", kazao je, dodavši da se takvo što ne očekuje.
8.10.2008 14:41:20
Velika Britanija spašava banke s 50 mlrd funti
Vlada se nada da će ponovno pokrenuti posuđivanje novca i stimulirati gospodarstvo
Britanska vlada objavila je u srijedu plan za spašavanje vodećih banaka u zemlji vrijedan 50 milijardi funti (87 milijardi američkih dolara), priopćila je Londonska burza. Britanski ministar financija Alistair Darling objasnio je u priopćenju burzi kako se planom želi bankarsku industriju postaviti na "sigurne temelje".
Glasnogovornik vlade rekao je da bi plan trebao omogućiti "temeljito restrukturiranje bankarstva".
Vlada se nada da će planom, zapravo djelomičnom nacionalizacijom vodećih banaka novcem poreznih obveznika, povratiti povjerenje, ponovno pokrenuti posuđivanje novca i stimulirati gospodarstvo.
Odluka, donesena na sastanku najviših dužnosnika koji je sazvao premijer Gordon Brown u utorak kasno navečer, uslijedila je nakon dva burna dana na burzi kada su dionice vodećih banaka jako izgubile na vrijednosti. Vladini dužnosnici napominju da se učinak plana ne treba procjenjivati po prvim reakcijama tržišta, nego da treba gledati dugoročno.
8.10.2008 17:33:54
Presedan: Središnje banke srezale kamatne stope
Sniženje osnovne kamatne stope nije konačno rješenje, središnje banke će nastaviti koordinirati akcije
Sedam središnjih banaka odlučilo je u koordiniranoj akciji smanjiti osnovnu kamatnu stopu. Banke su se na takav potez odlučile u nadi da će time barem donekle ublažiti ekonomske efekte financijske krize.
Središnja europska banka (ECB) snizila je stopu sa 4,25 posto na 3,75 posto, američke Federalne rezerve s 2 posto na 1,5 posto, a Bank of England s 5 posto na 4,5 posto.
U koordiniranoj su akciji sudjelovale i središnje banke Švicarske, Kanade i Švedske.
Središnja banka Kine objavila je da će slijediti sniženje kamatne stope, ali za 0,27 posto.
Japanska centralna banka odlučila je ostati po strani, pozdravivši odluku koja je, nedugo nakon objave, unijela nešto smirenja u nervozna tržišta. Europske su burze promptno reagirale na odluku, no za azijske je ona došla sat prekasno.
Mjera koordiniranog sniženja kamatne stope izuzetak je u praksi. Izuzetak je čak i odluka o promjeni kamatne stope donesena van redovnog termina. ECB je imala i verbalnu uvertiru u mjeru kroz izjave članova Upravnog odbora koji su zadnjih nekoliko dana sustavno naglašavali kako su inflatorni pritisci popustili odražavajući smirivanje cijena energije i još nekih sirovina, kao i hrane.
Sniženje osnovne kamatne stope nije konačno rješenje, središnje banke će nastaviti koordinirati akcije kao što to rade od početka izbijanja krize. Posljednji su put svjetske središnje banke ovako koordinirano i u ovolikom razmjeru smanjile kamatne stope nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine.
12.10.2008 11:31:32
Australija i Novi Zeland jamče za sve depozite u bankama
Depoziti se procjenjuju na 600 do 700 milijardi australskih dolara
Australija i Novi Zeland jamčit će za sve depozite u bankama kako bi ublažile posljedice svjetske financijske krize, a njihov potez mogao bi izazvati pritisak na druge države da učine isto.
Premda tvrdi da je tamošnji bankarski sustav stabilan, u nedjelju je australski premijer Kevin Rudd kazao kako će država u iduće tri godine jamčiti za sve depozite u bankama, koji se procjenjuju na 600 do 700 milijardi australskih dolara, kao i za kredite između banaka.
Australska vlada na to se odlučila nakon što su druge države, među kojima Britanija, Njemačka i Irska, povećale jamstva za depozite ili uskočile u pomoć bankama, jer ne želi da australske banke izgube na konkurentnosti zbog nedjelovanja vlade.
Četiri vodeće australske banke su National Australia Bank, Australia and New Zealand Banking Group, Commonwealth Bank i Westpac Banking Corp.
Nedugo nakon Rudda, i novozelandska premijerka Helen Clark objavila je da će država jamčiti za sve depozite u bankama, ne navevši vremensko ograničenje.
Obje vlade kažu da ova jamstva ne bi trebala biti shvaćena kao znakovi slabosti njihovih bankarskih sustava.
21. srpanj 2008.
Traži se spas za posrnule banke
Nada za gospodarstvo SAD-a stigla je s europskih burzi, gdje su američke banke ostvarile najbolje rezultate u posljednjih 16 godina
Spašavati dvije posrnule hipotekarne banke - Fannie May i Freddie Mac - ili ih pustiti neka propadnu? Dilema nije jednostavna, ali nije nerješiva, no posljedice bi u svakom slučaju mogle biti dalekosežne i pogibeljne po američko i svjetsko gospodarstvo.
Magnituda mogućih posljedica postaje jasna kada se govori o redu veličine financijskih gubitaka o kojima se radi. Fannie i Freddie ukupno su u gubitku 5,2 tisuće milijardi dolara. Ukupni američki javni dug u nedjelju 20. srpnja u 8 sati ujutro (po američkom vremenu) iznosio je 9,5 bilijuna dolara ili preciznije - 9,522 bilijuna i od rujna prošle godine raste brzinom od 1,7 milijarde dolara dnevno. Spašavanje Fannie i Freddie dramatično bi povećalo američki javni dug, za koji neki sada prognoziraju da bi, u tom slučaju, godine 2040. mogao iznositi više od 40 bilijuna dolara. Usporedbe radi: ukupna vrijednost američkog hipotekarnog tržišta iznosi oko 12 bilijuna dolara. Fannie i Freddie, dakle, u ovom trenutku duguju nešto manje od polovice toga iznosa. Prošloga je tjedna američki ministar financija Hank Paulsen dao naslutiti da bi američka vlada mogla posegnuti za hitnim planom spašavanja te dvije banke. Doduše, on je odbio razgovarati o najdrastičnijem mogućem rješenju - nacionalizaciji. Umjesto toga, on je naglasio da bi vlada mogla sačuvati obje hipotekarne banke "u njihovu sadašnjem obliku".
Gubici banaka
Dva dana nakon njegove najave javio se prvi čovjek američke Središnje banke (Federal Resereve) Ben Bernanke upozoravajući Kongres na inflaciju i gospodarske potrese koje bi akcija spašavanja mogla izazvati. Zapravo, što je najgore, čini se da bi inflaciju i potrese mogla izazvati svaka od dvije solucije o kojima se sada u SAD još raspravlja. Već sada je ovo najveća financijska katastrofa u SAD-u nakon velike depresije s konca dvadesetih i početka tridesetih godina prošloga stoljeća i još nije dosegnuto dno. Debakl dviju hipotekarnih banaka pripisuje se Wall Streetu, ali posljedice osjećaju mnogi, a dogodi li se potpuna katastrofa, osjetit će ih apsolutno svi, ne samo u SAD. Fannie i Freddie odveć su velike hipotekarne banke a da bi vlada mogla dopustiti njihovu potpunu propast, kažu neki analitičari. I zato se manje raspravlja o tome hoće li vlada priteći upomoć, a više o tome kako će to učiniti. U međuvremenu se pozorno prate izvješća o gubicima drugih velikih američkih banaka. Merrill Lynch, investicijska banka, treća po veličini u SAD, upravo je objavila da je u drugom tromjesečju ove godine izgubila 4,89 milijardi dolara poradi velikog otpisa dugova zbog usporavanja američkog gospodarstva.
No Merrill Lynch odmah se "pokriva" prodajom svojih 20 posto dionica Bloomberga za 4,5 milijarde dolara. Američki bankarski div Citigroup objavio je u petak da je u drugom tromjesečju ove godine zabilježio gubitak od 2,49 milijardi dolara, također zbog otpisa dugova zbog krize na tržištu nekretnina. Ukupno je između 75 i 90 američkih banaka u ovom trenutku "u problemima". Dobra se vijest, paralelno s tim zastrašujućim nagovještajima, dogodila na europskim burzama, gdje su američke banke ostvarile najbolje rezultate u posljednjih 16 godina. Razlog tome su neočekivano dobri rezultati pete po veličini američke hipotekarne banke, Wells Fargo, koji su barem malo i barem nakratko ublažili bojazni zbog utjecaja hipotekarne krize u SAD na globalno financijsko tržište. Jednu od razoružavajućih poanti propadanja i mogućeg spašavanja dviju velikih hipotekarnih banaka - Freddie i Fannie - nudi ovih dana podsjećanje na činjenicu da kapitalizam počiva na vrlo jasnom načelu: oni koji pobiru profit moraju, ako zatreba, snositi i eventualne bolne posljedice. U slučaju Fannie i Freddie - a i propale Indy Mac ili Bear Stearns koja je prije nekoliko mjeseci spašena intervencijom Središnje banke (Federal Reserve) kako bi se izbjegli veći potresi i mnogih drugih američkih financijskih institucija - to je načelo djelovalo samo polovično. Naime, profit ubiru banke i bankari, a gubitke snose - svi ostali, od vlade do Središnje banke, od velikih i malih investitora do poreznih obveznika. Porezni obveznici su ti koji će, u krajnjoj liniji, snositi trošak eventualnog (zapravo vjerojatnog) spašavanja Fannie i Freddie, čiji su brokeri i menadžeri (a to čine i svi njihovi kolege na američkoj financijskoj sceni) ubirali mnogomilijunske bonuse, nemoralno goleme zarade, dok su stvari išle dobro. Kad zaškripi - vlada i Središnja banka pojavit će se poput spasonosne plave konjice u vesternima.
Financijsko spajanje
To je, uostalom, bio i jedan od zastrašujućih poučaka nedavnog spašavanja Bear Stearnsa, investicijske banke koju je iz kolapsa izvukla Središnja banka: nisu bili u krivu oni koji su upozoravali da će nakon toga neodgovorno ulaganje i ubiranje golemih zarada postati potpuno legitimno i, zapravo, bez rizika, jer u slučaju kolapsa zove se upomoć vlada. Dakako da je prva ideja koja vladi pada na pamet - financijsko spašavanje, jer radi se o "bankama koje su previše velike da bi ih se pustilo da propadnu". Propast Fannie i Freddie i Indy Mac ili Bear Stearns prije njih značilo bi nepodnošljivo masovan gubitak radnih mjesta, potpuni kaos na hipotekarnom i tržištu nekretnina, lančane kolapse i posrtanje na Wall Streetu. Također, ako vlada ne bi podmetnula leđa i spriječila potpuni kolaps Fannie i Freddie, to bi dodatno oslabilo ionako već slabi dolar. Ali, kritičari miješanja vlade u tržišne afere, uz već spomenutu moralnu pouku o stimuliranju neodgovornog i preko svake mjere rizičnog ponašanja investicionih banaka, dodaju i zamjerke koje sarkastično govore o "Marxu na Wall Streetu" (misle, dakako na Karla, ne na Groucha ili Harpa Marxa) i cinično konstatiraju kako je "socijalizam na američkom tržištu nekretnina živ i zdrav".
George Bush: Možemo imati povjerenja u temelje našeg gospodarstva
Predsjednik George Bush izjavio je da je američko gospodarstvo pokazalo zavidnu čvrstinu tijekom - kako je rekao - nedavne kreditne krize i drugih ekonomskih nedaća. Na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući Bush je rekao kako očekuje da će Sjedinjene Države biti 'jače nego ikada prije' nakon što prebrode sadašnje ekonomske probleme. 'Možemo imati povjerenja u temelje našeg gospodarstva', rekao je Bush. Govoreći ponajviše o ekonomskim pitanjima, on je iznio potankosti o vladinim mjerama podrške najvećim stambenim kreditorskim kompanijama Freddie Mac i Fannie Mae, te ponovio svoj poziv Kongresu da ukine zabranu na nove naftne bušotine na moru. Istodobno, čelnik američke Središnje banke Ben Bernanke izjavio je pred Kongresom da je američko gospodarstvo sučeljeno s brojnim problemima. U najnovijem izvješću američkog ministarstva rada kaže se da su veleprodajne cijene robe skočile prošli mjesec za gotovo 2 posto, odnosno ukupno za više od 9 posto u zadnjih 12 mjeseci, najviše od 1981. godine. Nakon izjave Bernankea da je američko gospodarstvo sučeljeno s dvojnom opasnošću usporavanja ekonomskog rasta i povećanja inflacije, cijene nafte pale su za više od 9 dolara po barelu. U međuvremenu, organizacija zemalja izvoznica nafte, OPEC, snizila je svoju procjenu globalne potražnje za naftom u ovoj godini. Kako je objavljeno, OPEC procjenjuje da će potražnja za naftom ove godine porasti samo za malo više od milijun barela dnevno, 70 tisuća manje nego što je prvotno bilo prognozirano. Smanjena potražnja pripisuje se jačim mjerama štednje nafte, kao i usporenom rastu ekonomija u razvijenim zemljama.
MMF: Manje štete
Međunarodni monetarni fond prognozira da rastuće cijene hrane i energenata neće štetiti globalnom gospodarstvu u onoj mjeri kako se prethodno strahovalo. Prognoza MMF-a je da će u nadolazećim mjesecima svjetska ekonomija zabilježiti rast od više od četiri posto - prvi put od srpnja prošle godine. Samo prije tri mjeseca Međunarodni monetarni fond predviđao je da postoji 25 posto šansi da će se svijet naći u recesiji. Iako je globalna gospodarska situacija 'prilično teška', Fond predviđa rast od četiri posto i u sljedećoj godini. Međunarodni monetarni fond pogotovo upozorava na opasnost od inflacije, koja prijeti i industrijskim velesilama a i zemljama u razvoju. Također, s američke gospodarske scene - vijest da je u lipnju gradnja obiteljskih kuća pala za 5 posto, na najnižu razinu u posljednjih 17 godina. Ovaj podatak objavljen je dan nakon što je Nacionalna udruga građevinskih poduzetnika priopćila da je povjerenje potrošača u tržište nekretnina na rekordno niskoj razini. Američko ministarstvo rada javlja o rastu broja podnositelja molbi za socijalnu pomoć nezaposlenima.
Ovo je najbolji pokazatelj 'reguliranja' slobodnog tržišta:
SAD: Za spas banaka 700 milijardi USD
Odmah nakon što je Kongres usvojio Paulsonov plan, predsjednik Bush ga je potpisao te po hitnom postupku stavio u realizaciju
NEW YORK - Nekoliko minuta nakon što je Kongres iz drugog pokušaja usvojio 700 milijardi dolara težak paket za spašavanje američkog financijskog sustava predsjednik George Bush potpisao je "Paulsonov zakon" kojim je projekt po hitnom postupku uputio u realizaciju.
- Pravovremenom reakcijom, ovim smo zakonom preduhitrili kolaps bankovnog sistema, rekao je Bush, najavljujući da će Amerikanci ponovo, lakše moći dolaziti do kredita za kupovinu auta, financiranje businessa ili troškova obrazovanja, te ostalih temeljnih potrepština.
Predsjednik je isto tako rekao, da se očekivane promjene "neće dogoditi preko noći". Objavio je da zakon sadrži niz poreznh olakšica za male kompanije i individualne porezne oveznike uključujući i one koji se suočavaju sa gubitkom hipoteka, kupljenih pod nepovoljnim kreditnim uvjetima.
Odluka u sjeni otkaza
No, Bush je rekao da je povećanje državnog jamstva, za bankarske iznose sa sadašnjih 100.000 na 250.000 dolara samo "privremenog karaktera", što bi mogao biti znak, da država ipak računa, da će biti teško doći do, kako to kritičari ovog plana navode - "arbitrarno obračunatog iznosa" od 700 milijardi dolara za sanaciju svih posrnulih financijskih tokova.
Američki je predsjednik priznao, da je "dobra vijest" koja je stigla iz Kongresa u petak iza podne, bačena u sjenu samom činjenicom da je istog dana objavljen i podatak o gubitku 159.000 radnih mjesta u rujnu, što je apsolutni mjesečni rekord u posljednjih pet godina.
I pored udobnih 92 glasa razlike u Zastupničkom domu, Pausonov zakon nije izazvao investitorsku euforiju na Njujorškoj burzi.
Izglasavanjem zakona otvorena su vrata za početak skupljanja 700 milijardi dolara, što zapravo neće biti nimalo lagan zadatak za državnu blagajnu. Prema mišljenju ekonomista, ako plan počne škripiti, sve bi se mogao pretvoriti u "nezaustavivi inflatorni trend", u kojem bi država morala "tiskati dolare".
Vjerojatno i iz tih razloga, Wall Street je u trenutku primanja vijesti, da konačno usvojen zakon koji se u početku opisivao kao "plan za spas" Wall Streeta, reagirao s umjerenim oprezom.
U Kongresu 171 protiv
Za zakon o sanaciji banaka glasovala su 263 kongresnika a 171 je bio protiv. Zakon su podržala 172 demokratska kongresnika, a 62 su bila protiv, dok je 91 republikanac glasovao za, a 108 ih je bilo protiv. Riječ je o najvećoj državnoj intervenciji na Wall Streetu od Velike depresije 1930-ih godina. Do prihvaćanja dopunjenog prijedloga zakona došo je zahvaljujući lobiranju čelnika Kongresa, Bijele kuće i Johna McCaina te Baracka Obame.
Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike i međunarodnih ekonomskih odnosa na Pravnom fakultetu:
- Dobra vijest. Ali hoće li 700 milijardi dolara biti dovoljno? Pod upitnikom je cijela financijska arhitektura koja se razvila u svijetu u posljednjem desetljeću. To će se morati mijenjati. A hrvatski građani osjetit će posljedice ove kriza i na svojim financijama. Vjerojatno će se povećati oprez banaka prilikom davanja kredita, a moglo bi doći i do povećanja kamata.
Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar:
- To je svakako dobra vijest. Ne može se još sa sigurnošću tvrditi da će 700 miljardi dolara biti dovoljno. Naime, očekuje se daljnji pad cijena nekretnina u Americi zbog kojeg bi se neke banke opet mogle naći u problemima. Ali pozitivno je da se američka administracija želi uhvatiti u koštac s posljedicama financijske krize jer će onda taj period kraće trajati.
Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore:
- To je, medicinski rečeno, pokušaj sanacije simptoma, ali daleko od rješavanja uzroka. Amerika ima strukturni problem, a to je život na kredit ili život neprilagođen realnim mogućnostima. Taj problem imamo i mi, ali u manjoj mjeri. Hrvatski građani će ovakva kretanja na svjetskom tržištu financija osjetiti kroz ‘poskupljenje’ kredita. Ako ne morate, ne dižite kredite. Također savjetujem građanima da nikako ne prodaju, primjerice zemlju da bi kupili automobil.
Analiza vijesti Viktora Vresnika: SAD osigurao povoljan start burzi
Nakon što su i Senat i zastupnički dom Kongresa (u ponovljenoj rundi) napokon odobrili spasilački plan za američki financijski sustav, SAD, ali i cijeli svijet, mogu se nadati polaganom financijskom oporavku.
Sličan prijedlog iskupljivanja financijskog sustava stigao je ovih dana i iz Europe, gdje su Francuzi predložili paket od 300 milijardi eura za spašavanje europskog financijskog sustava, ali malo je tko europsku inicijativu shvatio ozbiljnije od verbalne podrške SAD-u.
Američko usvajanje plana, ma koliko danas bili neizvjesni konačni rezultati toga pothvata, posve sigurno je osiguralo povoljan start svjetskih burzi u ponedjeljak ujutro. Pomak nabolje može se očekivati i u Zagrebu, gdje je Ina danas, nakon završetka MOL-ove javne ponude zaprijetila rušenjem Crobexa u opasne vode ispod razine od 3000 bodova. Zagrebačko tržište pokazalo se ovih dana ipak prilično otpornim na inozemne udare. S njega su, zasad, pobjegli strani ulagači koji su rasprodajom likvidnih hrvatskih dionica pokrivali minuse napravljene u Londonu i New Yorku.
Domaći ulagači, osim amaterskog stampeda na SDA u lovu na možda posljednju priliku za zaradu na Ininim dionicama, zasad su uglavnom tek apstinirali od burze. Vladi upućene zamjerke - da je guranjem nacije u dioničarstvo zaigrala rizičnu igru koja ljude može dovesti do propasti - zasad se, srećom, nisu pokazale opravdanima. Unatoč padu vrijednosti dionica, tkogod se u kupnju privatizacijskih paketa uključio na početku, danas još može računati sa zaradom.
|
