plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

subota, 06.09.2008.

BANKARSTVO U RH - KAKAV BUSINESS!! Hrvati u minusu čak šest milijardi kuna!

05. 09. 2008. | 18:45

ŽIVOT NA KREDIT Nikad veće zaduženje na tekućim računima
Hrvati u minusu čak šest milijardi kuna!

Autor Ljubica Gatarić


Rujan u pravilu donosi daljnje produbljenje minusa

Unatrag godinu dana građani su putem kreditnih kartica i dopuštenog minusa potrošili oko dvije milijarde kuna novih kredita. Iako kreditna aktivnost banaka usporava, štednja nije zahvatila sve slojeve. Stanovništvo manje investira u stanove i trajna dobra, ali puno više troši.

Mali izuzeci

Od prosinca 2007. godine dopušteni minusi na tekućim računima povećani su za približno 600 milijuna kuna, na 6,1 milijardu, što je najveće ikad zabilježeno povećanje okvirnih kredita unutar jedne kalendarske godine.

Nisu samo građani ulazili u minuse, nego su to činile i tvrtke. Hrvatska narodna banka ističe da su od prosinca 2007. godine dopušteni minusi kompanija povećani sa 2,1 milijarde na tri milijarde kuna!

Usporedba tijekom proteklih godina pokazuje da se ulasci u minus samo nakratko smanje tijekom prosinca, vjerojatno zbog božićnica, i lipnja, kada plaće podebljava regres za godišnji odmor, te se ubrzo nakon toga povećavaju. Rujan u pravilu donosi daljnje produbljenje minusa, tako da će i ovaj mjesec sigurno biti obilježen peglanjem kartica i korištenjem minusa, na koje se u pravilu plaćaju najveće kamate.

Lanjskog srpnja građani su koristili 5,2 milijarde kuna minusa po tekućim računima, ovog ljeta 6,1 milijardu kuna. Tome treba pribrojiti i 5,4 milijarde kuna kredita po kreditnim karticama, a na te dvije vrste kredita godišnje ode oko 1,5 milijarde kuna kamata. Sve češće se javljaju i nevladine udruge koje upozoravaju da građani neoprezno idu iz kredita u kredit, čak i ne gledaju što potpisuju.

Prema bankrotu

To je ozbiljan znak krize i približavanja osobnom bankrotu. Budući da ih dijele šakom i kapom, kartični su krediti i najrizičniji te se kod njih najbrže pogoršava naplata. Inače, svaka hrvatska obitelj ima u prosjeku oko 95 tisuća kuna kredita, što odgovara protuvrijednosti dviju prosječnih godišnjih plaća. I druge vrste potrošačkih kredita u godinu dana porasle su sa 45 milijardi kuna na 51,3 milijarde


Rezerva za loša vremena

Savjetnici ističu da je ulazak u minus najskuplji i najneracionalniji oblik zaduživanja, minuse treba koristiti tek povremeno i brzo iz njih izlaziti, a za druge oblike potrošnje uzimati povoljnije dugoročnije kredite. Teorija kaže da lako mogu disati samo oni koji na vrijeme stvore rezervu za krizna vremana i raspolažu ušteđevinom koja odgovara protuvrijednosti od triju do šest njihovih mjesečnih plaća, jer se smatra da u tom razdoblju svatko može naći novi posao.





- 08:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 03.09.2008.

2007: Ukupna aktiva banaka u Hrvatskoj narasla na 344 milijarde kuna


Ukupna bruto dobit 33 banke u Hrvatskoj prošle je godine (2007) iznosila 5,14 milijardi kuna, pokazuju privremeni podaci Hrvatske narodne banke za poslovne banke.
Ti podaci pokazuju da je dobit prije oporezivanja banaka narasla za više od 901 milijun kuna ili 21,3 posto u odnosu na revidirane podatke iz 2006. godine. Te je godine bruto dobit banaka u odnosu na 2005. povećana 5,3 posto što znači da su banke u Hrvatskoj, usprkos njihovoj zabrinutosti zbog restriktivne politike HNB-a, ipak zabilježile priličan rast profita. Dobit banaka prije oporezivanja u prošloj je godini rasla i brže od porasta aktive banaka.

Veća aktiva 13,26 posto

Ukupna aktiva banaka iznosila je 344 milijarde kuna, što je povećanje od 13,26 posto ili 40,4 milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Tri banke su zabilježile gubitak, a riječ je o Banci Kovanica, Vaba banci i Primorskoj banci. Banka Kovanica je zabilježila najveći gubitak od 27 milijuna kuna, što je povećanje gubitka od 16 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnje revidirane podatke. Na šest banaka u stranom vlasništvu otpada više od 90 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Prema bruto dobiti prednjače Zagrebačka banka s gotovo 1,4 milijarde kuna ili 29,4 posto više u odnosu na prošlu godinu i Privredna banka Zagreb sa 1,1 milijardom kuna bruto dobiti, što je 10,2 posto više u odnosu na godinu prije. Te dvije banke ostvarile su ujedno gotovo polovicu ukupne prošlogodišnje bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj jer je udio Zabe iznosio 27,2 posto, a PBZ-a 22,3 posto. Po veličini bruto dobiti slijede Erste & Steiermärkische banka sa 753,7 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 483,6 milijuna, Société Générale - Splitska banka 367,5 milijuna te Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 186,5 milijuna kuna. Na sedmom je mjestu banka u domaćem državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka, sa 163,5 milijuna kuna bruto dobiti iz prošlogodišnjeg poslovanja, što je 24 posto više nego u godini prije. Prvih šest banaka ima ujedno 79 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj. Ukupna aktiva banaka također se povećala te je na kraju prosinca prošle godine iznosila 345 milijardi kuna, što je 40,4 milijarde kuna više od prethodne godine.

Velik rast HPB-a

HPB među većim bankama bilježi najvišu stopu rasta aktive, za 28,23 posto, pa je aktiva na kraju 2007. iznosila 14,5 milijardi kuna, s udjelom od 4,2 posto, po čemu je također na sedmom mjestu među vodećim bankama u Hrvatskoj. Prva po veličini aktive je Zaba sa 80 milijardi kuna, odnosno udio od 23,22 posto, uz porast od 14,16 posto prema kraju prethodne godine, dok je aktiva PBZ-a iznosila 61,3 milijarde kuna što je udio od 17,77 posto, uz rast za 10,03 posto. Po veličini aktive slijede Erste & Steiermärkische banka sa 40,5 milijardi kuna i rastom od 13,65 posto, odnosno njezin udio čini 11,76 posto u ukupnoj aktivi, Raiffeisenbank Austrija sa 38,4 milijarde kuna i rastom od 13,77 posto, Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 26,4 milijarde kuna aktive na kraju 2007. i porastom od 14,88 posto. Société Générale - Splitska banka zabilježila je pak blagi pad aktive za 0,67 posto, na 25,8 milijardi kuna, ali ta je banka lani ostvarila u postotku najveći rast dobiti, od 79,2 posto. Krediti banaka u Hrvatskoj krajem prosinca prošle godine iznosili su 215,6 milijardi kuna, što znači da je za 25,5 milijardi kuna ili 13,4 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Te brojke pokazuju da je stopa rasta usporena jer je prošle godine na godišnjoj razini iznosila 22,7 posto.

Izvor: poslovni.hr

- 09:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #