BANKARSTVO U RH - KAKAV BUSINESS!! Hrvati u minusu čak šest milijardi kuna!
05. 09. 2008. | 18:45
ŽIVOT NA KREDIT Nikad veće zaduženje na tekućim računima
Hrvati u minusu čak šest milijardi kuna!
Autor Ljubica Gatarić
Rujan u pravilu donosi daljnje produbljenje minusa
Unatrag godinu dana građani su putem kreditnih kartica i dopuštenog minusa potrošili oko dvije milijarde kuna novih kredita. Iako kreditna aktivnost banaka usporava, štednja nije zahvatila sve slojeve. Stanovništvo manje investira u stanove i trajna dobra, ali puno više troši.
Mali izuzeci
Od prosinca 2007. godine dopušteni minusi na tekućim računima povećani su za približno 600 milijuna kuna, na 6,1 milijardu, što je najveće ikad zabilježeno povećanje okvirnih kredita unutar jedne kalendarske godine.
Nisu samo građani ulazili u minuse, nego su to činile i tvrtke. Hrvatska narodna banka ističe da su od prosinca 2007. godine dopušteni minusi kompanija povećani sa 2,1 milijarde na tri milijarde kuna!
Usporedba tijekom proteklih godina pokazuje da se ulasci u minus samo nakratko smanje tijekom prosinca, vjerojatno zbog božićnica, i lipnja, kada plaće podebljava regres za godišnji odmor, te se ubrzo nakon toga povećavaju. Rujan u pravilu donosi daljnje produbljenje minusa, tako da će i ovaj mjesec sigurno biti obilježen peglanjem kartica i korištenjem minusa, na koje se u pravilu plaćaju najveće kamate.
Lanjskog srpnja građani su koristili 5,2 milijarde kuna minusa po tekućim računima, ovog ljeta 6,1 milijardu kuna. Tome treba pribrojiti i 5,4 milijarde kuna kredita po kreditnim karticama, a na te dvije vrste kredita godišnje ode oko 1,5 milijarde kuna kamata. Sve češće se javljaju i nevladine udruge koje upozoravaju da građani neoprezno idu iz kredita u kredit, čak i ne gledaju što potpisuju.
Prema bankrotu
To je ozbiljan znak krize i približavanja osobnom bankrotu. Budući da ih dijele šakom i kapom, kartični su krediti i najrizičniji te se kod njih najbrže pogoršava naplata. Inače, svaka hrvatska obitelj ima u prosjeku oko 95 tisuća kuna kredita, što odgovara protuvrijednosti dviju prosječnih godišnjih plaća. I druge vrste potrošačkih kredita u godinu dana porasle su sa 45 milijardi kuna na 51,3 milijarde
Rezerva za loša vremena
Savjetnici ističu da je ulazak u minus najskuplji i najneracionalniji oblik zaduživanja, minuse treba koristiti tek povremeno i brzo iz njih izlaziti, a za druge oblike potrošnje uzimati povoljnije dugoročnije kredite. Teorija kaže da lako mogu disati samo oni koji na vrijeme stvore rezervu za krizna vremana i raspolažu ušteđevinom koja odgovara protuvrijednosti od triju do šest njihovih mjesečnih plaća, jer se smatra da u tom razdoblju svatko može naći novi posao.
|
