Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0.01 km2) i hridi (manje od 0.01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini. Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena). Može se nalaziti u rijeci (gdje se naziva i ada), jezeru ili moru.

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je dio kopna potpuno okružen morem.

Razdioba po površini:

otok je dio kopna potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
otočić je kopno potpuno okruženo morem površine od 0.01 do 1 km2
hridi i grebeni su površina manjih od 0.01 km2.

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3195.71 km2, na otočiće 62.41 km2, te na hridi i grebene 1.44 km2.

Ukupna dužina obalne crte je 4398 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

Ribe su vrlo stara i velika grupa kralježnjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrecemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4 572 m) do najvecih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tocke zamrzavanja do toplih izvora.
U suvremenoj fauni postoji oko 28 000 (prema FishBase.org) vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetara.

Po broju vrsta ribe su najveća grupa kralježnjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno (kružnouste, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima ( knjige i internet ) nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavicnjace) koji obuhvaca morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjace) koji obuhvaca ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).

Okusi se razmjerno mogu razlikovati ovisno o načinu točenja piva, pa će se svaki istinski ljubitelj piva istaknuti važnost pravilnog točenja piva: svježe servirano i pravilno rashlađeno. Od sada možete Vaše prijatelje i sebe poslužiti upravo na taj "pravi" naćin, i ovaj istinski pivski doživljaj upriličiti u svom domu, vrtnoj zabavi, na brodu ili omililjenom izletištu.

WAECO "Beerkeg Cooler" za Vaše 5 lt. burence omiljenog piva, daje vam prednost savršeno ohlađenog i serviranog ukusa Vašeg piva.

* Pogodno za korištenje najomiljenijih 5-litarskih nepovratnih bačvica piva s integriranim točionikom, poznate kao i tzv. "party kegs" - veliki izbor proivođača piva
* Bazirano na tradiconalnom principu točenja iz bačve ( istakanje sa dna, odzračivanje odozgora), ne koristi skupe CO2 "uloške"
* Učinkovito, jednoliko cirkuliranje hladnog zraka oko bačvice, jamči optimalnu temperaturu piva od prve do posljednje kapi
* Idelani točionik vašeg omiljenog piva na vanjskim i unutarnjim zabavama, spremno za spajanje na 220V i mogućnost napajanja na auto piključak od 12V, pomoću opicionalnog kabela


PROČITAJTE VIŠE

TropiCool TC - 14FL	ColdMachine CU-55 + isparivač VD-01	CoolFreeze CF-110
CoolFreeze CF-80	Engel MT27	ICEY-TEK 70

Neusporedivo detektiranje objekata u neposrednoj blizini

Broadband radar pruža nevjerojatne rikaze objekata, čak i pri dometu od 1/32 nm. Dokovi, markeri kanala, plovila i ostali objekti su prikazani zapanjujuće bistro. Broadband tehnologija također eliminira «main bang» pulsnog radara, nejasnu tamnu zonu odmah do plovila koja onemogućava detekciju objekata u neposrednoj blizini.

Uistinu drugačija tehnologija

Lowrance Broadband radar kontinuirano odašilje val sa linearno povečavanom frekvencijom. Val održava svoju frekvenciju i odbija se od svakog objekta na koji naiđe. U međuvremenu, odašiljač šalje nove valove sa pojačanom frekvencijom. Razlika podataka između prvog vala i vala sa pojačanom frekvencijom je osnova preciznog kalkuliranja i određivanja udaljenosti meta. Ovaj sistem osigurava detektiranje meta superiorno pulsnim radarima odašiljuči pod puno slabijim nivoima energije.

· Ekskluzivna tehnologija i karakteristike performansi Broadband radara čine sam radar idealnim za gotovo svako plovilo.
· Neparalelna rezolucija kratkog dometa i diskriminacija: idealan dodatak za velike sustave radara na jahtama.
· Vrlo jednostavno korištenje ga čini idealnim prvim radarom na malim i srednjim brodovima.
· Malih dimenzija, minimalni zahtjevi za energijom, sigurnija transmisija energije; prednosti sofisticiranog radara za sve brodice.

PROČITAJ VIŠE



Usporedite sami – očite prednosti NAVICO Broadband radara

Luka/Marina - Dokovi i brodovi odvojeni superiornom definicijom meta

PROČITAJ VIŠE

Sljedeći u seriji novih Lowrance HDS multifunkcionalnih tehnologija je ovaj veliki ali kompaktni uređaj, 6.4”/16.3 cm full VGA ekranom koji renderira zarepašsonarne i navigacijske detalje. Također uključuje novi SolarMAX™ PLUS ekran sa bijelim LED pozadinskim osvjetljenjem koje se u potpunosti prilagoava za rad u noćnim uvjetima. Unikatan FlyWheel™ omogučava jednostavnu i brzu kontrolu Broadband Soundera za ribolov i satelitsku navigaciju putem ugraene 16-kanalne GPS+WAAS antene.

LINK

Zaštitne torbe

Najbolje izolacija Vašeg hladnjaka sa praktičnim đepovima sa strane.

Materijal:
- Vanjski; visokokvalitetni Oxford najlon srebrne boje, gumom-presvučeni crni najlon
- Iznutra; poliester obložen aluminijem
Boja:- Strane; srebrne boje - Poklopac i baza; crne

Zaštitne torbe dostupne su za: CF-110, CF-18, CF-25, CF-35, CF-40, CF-80, CDF-35, CDF-45

LINK

CoolFreeze Universal Fixing Kit

Univerzalni Waeco Fixing Kit osigurava Vaš hladnjak u vozilu dok ste u pokretu.

Pogodno za: CF-25, CDF-35, CF-35, CF-40, CF-50, CF-60, CCF-35, CCF-40, CCF-45.
Materijal: metal powder-obložene
Boja: crna
Opseg isporuke: dva okvira profili, podesiv remen s zaključavanjem, set vijaka

		Klizni nosači (transverzalni i longitudinalni) Bilo to u praznom prostoru spremištu Vašeg kampera ili na Vašoj jahte – klizni nosači garantiraju brzi i laki pristup Vašem hladnjaku u bilo koje doba. Jednostavan i lagan način da osigurate Vaš Waeco hladnjak od oštećenja u vozilu.

LINK

Icey-Tek je nova generacija kutija – ice box, idealna za održavanje stvari hladnima za vrijeme Vaše plovidbe, ribolova, kampiranja, roštilja, hakla na otvorenom itd. ICEY-TEK kutije za održavanje temperature su kutije sa najboljim izolacionim karakteristikama koje se trenutno mogu naći, a zbog količine ugrađene izolacione komponente održavat će hladnoću kao i toplinu unutar kutije. Ova ICE BOX kutija je tako dobra, da ju je i NASA koristila na jednom od svojih zadnjih shuttle misija!

Što čini ICEY-TEK kutiju najboljom na svijetu

Termo plastične kopče


Uvezen iz SAD-a, termoplastični elastomer je najbolje što je trenutno u ponudi.
Nehrđajuće, otporne na kemijske utjecaje i UV zračenje. Testirane na pritisak-istezanja 55kg.

Ručke-konop


Icey-Tek je jedini Brand koji koristi ručke-konop.
Svojom čvrstoćom osiguravaju podizanje i najvećeg tereta.

Panti-šarke


Icey-Tek je ovim osigurao najbolji sistem zatvaranja i prijanjanja poklopca kutije.
Panti-šarke su varene za kutiju i dodatno pričvršćene sa 6 nehrđajućih vijaka.

Izolacija


Icey-Tek radi pod pritiskom ubrizganim ICI polietilenom.
Debljina do 40 mm bočnih stranica, poda i poklopca, osigurat će bloku leda postojanost i do 12 dana.
Čak je i NASA testirala i upotrijebila Icey-Tek kutije za dijelove izolacionih spremnika!

Gumena brtva poklopca i odvodni ventili


Za održavanje maksimalnih svojstava izolacije, koristi se gumena brtva od 3 mm.
Sve Icey-Tek kutije imaju 25mm odvodne ventile.
To omogućuje jednostavno održavanje i ispuštanje otopljenog leda.

Kutija se može rashlađivati sa ledom ili Techniice vrećicama.

• 70W x 4 (Max)
• Multi-zonalna kontrola
• Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine
• Veliki rotirajući koder i gumena tipkovnica za jednostavno upotrebu
LINK


Istinski vodootporni dizajn
Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine sa prednje i stražnje strane. iPod povezanost
Pružena je kompletna iPod integriranost i kontrola kroz repliku iPod izbornika na samome tuneru,što vam omogućava jednostavnu navigaciju kroz sami izbornik.

Istinska Multi-zonalna kontrola
Potpuno podesiva kontrola jačine zvuka u svim zonama na plovilu.
Istinsko očuvanje energije

Visoka izlazna iskorištenost i malo trošenje baterije omogućeno je najnovijom tehnologijom D-klase.
Stvorite Utimativni Marine Stereo komplet. Marine CD stereo uređaj (MS-CD500) i eksterni iPod Dock (MS-IPDOCK) se mogu povezati kako biste dobili ultimativnu fleksibilnost sustava.

- AM/FM Tuner
- CD/CD-R/CD-RW, MP3 playback
- iPod povezivost i kontrolu

LINK

Ribe su vrlo stara i velika grupa kralježnjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrecemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4 572 m) do najvecih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tocke zamrzavanja do toplih izvora.
U suvremenoj fauni postoji oko 28 000 (prema FishBase.org) vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetara.

Po broju vrsta ribe su najveća grupa kralježnjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno (kružnouste, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima ( knjige i internet ) nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavicnjace) koji obuhvaca morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjace) koji obuhvaca ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).

Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilježeno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (koštunjace) i 50 vrsta iz razreda Chondrichthyes (hrskavicnjace), što iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u Mediteranu (ukupno 579 vrsta i podvrsta).

Premda slatke vode predstavljaju tek mali postotak ukupne vodene površine, jedna trecina svih riba primarno su slatkovodne vrste. Do danas je opisano oko 10 000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se oko 200 novih vrsta. Europska ihtiofauna broji oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je ledenih doba.
Sve riblje vrste koje žive u slatkim vodama Hrvatske pripadaju razredu Actinopterygii (zrakoperke) i redovima Chondrostei (štitonoše) i Teleostei (prave koštunjace) . U Hrvatskoj nalazimo oko 150 vrsta slatkovodnih riba rasporedenih u 29 porodica, te 15 redova. Ovdje smo zajedno sa ribama obradili i razred Cyclostomata (kružnouste), iz nadrazreda Agnathae (bezceljusti), koji sadrži samo red Petromyzoniformes u koji spada porodica Petromyzontidae (paklare) .



Amur
Babuška
Balavac
Balonijev balavac
Basak
Belica
Bezribica
Bijeli amur
Bijeli glavaš
Bijeli klen
Bijeloperajna krkuša
Blistavec
Bodorka
Bolen
Brancin
Brkica
Cetinski vijun
Cetinska ukliva
Cipal balavac
Cipal dugaš
Cipal glavaš
Cipal plutaš
Cipal putnik
Cipal zlatac
Crnka
Crnooka deverika
Crvenperka
Cvergl
Čepa
Dalmatinska gaovica
Deverika
Dunavska haringa
Dunavska paklara
Dvoprugasta uklija
Dvoprugasti vijun
Drlja
Gambuzija
Gatačka gaovica
Glavatica
Gavčica
Glavočić
Glavočić crnotrus
Glavočić sićušni
Glavočić vodenjak
Grgeč
Hrvatski pijor
Ilirski klen
Imotska gaovica
Jadovski vijun
Jadovski pijor
Jadranska jesetra
Jegulja
Jez
Jezerska zlatovčica
Kalifornijska pastrva
Karas
Kečiga
Keslerov glavočić
Keslerova krkuša
Klen
Klenić
Komarča
Kosalj
Krbavska gaovica
Krbavski pijor
Krkuša
Krupatica
Lički pijor
Linjak
Lipljen
Lubin
Mali vretenac
Makal
Manjić
Masnica
Mekousna pastrva
Mladica
Morska paklara
Moruna
Mramorasti glavoč
Mren
Mrena
Nosara
Neretvanska mekousna
Neretvanski vijun
Obrvan
Orada
Oštrulja
Pastruga
Pastrva
Pastrvski grgeč
Patuljasti somić
Peš
Peškelj
Pijor
Pijurica
Piškur
Plotica
Podbila
Podust
Podustva
Popovska gaovica
Potočna mrena
Potočna paklara
Potočna pastrva
Potočna zlatovčica
Primorska paklara
Primorska uklija
Primorski peš
Prugasti balavac
Radovićev glavočić
Riječna babica
Riječni glavočić
Rogan
Sabljarka
Sjeverna ozimica
Sitnoljuskavi klen
Sivi glavaš
Sval(ić)
Slatkovodni glavočić
Smuđ
Smuđ kamenjak
Som
Somić
Solinska mekousna
Sunčanica
Svijetlica
Šaran
Štuka
Tankorepa krkuša
Tolstolobik
Trebinjska gaovica
Turski klen
Uklija
Ukrajinska paklara
Velika ozimica
Velika pliska
Veliki vijun
Veliki vretenac
Vijun
Visovačka pastrva
Visovački glavočić
Vrgoračka gobica
Zlatna nežica
Zlatna ribica
Zlousta*
Zrmanjska pastrva

Zrmanjski klen
Zubatak

Psina zmijozuba sivka
Pas ljudozder
Macka bljedica
Mlat
Pas prasac
Sklat sivac
Pilan
Drhtulja mrkulja
Golub cukan
Jesetra
Srdela
Papalina
Trbobrosic plosac
Jajak
Pastrva morska
Srebrnica
Srebrnica veleoka
Guster
Zaboglav djerdancic
Gusteran rogook
Gusteran vitkorep
Gusteran tupoglav
Stukovcica krezupka
Jegulja
Poletusa
Obrvan
Sljuka
Dugorepac rilas
Ugoticica srebrenka
Ugotica pucinka
Ugotica mala
Tabinja mrkulja
Ugorova majka zubusa
Ugorova majka pecatica
Okatica veleljuska
Pojas
Kljuncica
Kirnja golema
Lubin piknjavac
Lica bjelica
Gof
Koraf
Crvenac barjaktar
Bukva
Fratar
Ovcica
Arbun
Kantar
Crnelj
Kosirica mjesecica
Sarko crveni
Pauk mrkulj
Zmijicnjak sabljas
Skusa
Tuna

Jadransko more je bogato raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Mnoštvo riba nalazi svoje
prebivalište širom razvedene Jadranske obale. Na ovim stranicama su navedene samo neke od mnoštva
vrsta. Navedene ribe su većinom dostupne i podvodnom ribolovcu i njihove najmanje dimenzije
dozvoljene za lov navedene su uz text slike. Isto tako more je bogato i glavonošcima čiji su predstavnicie hobotnica, lignja i sipa.

Abramis ballerus kosalj kesega kosalja, kesega špicaljka, šiljar (Kostajnica), šiljarica, šiljarić, špicaljka (Županja), špicar (Osijek), špicara, špicer, špicera čakara, špice, špicerka kleba
Abramis bjoerkna krupatica halider (Zagreb, Sisak ), jurjevčan (Karlovac), kerekinja, kesega, lidra, platica, plotica krupatica krupatica
Abramis brama deverika ajn, ajna, anj (Česma), dever, diver, diverika (Požega), gologlavka, hajin, hajin (Sisak), hajn, hajna, hanj, hanja (Sisak), kecel (Zagreb), kesiga, kesega, koza (Zagreb), kozel, ljeskar, ljeskarak, ljeskarica (Stara Gradiška), pečenica, platnica (Sisak), plosk, plošič, sinj, sinjača, sinjevac (Karlovac), sinjur (Virje), sivac, šusta, šušta deverika, djeverika (Zemun), kesega, lapara, ploska, sinjac, širajka ajn (Bosanska Dubica), deverika, košćak, sinjac, sinjevac, sinjac, pečenica, ploska (Bosanska Dubica), šiljan
Abramis sapa crnooka deverika crnovka crnooka okača
Acipenser gueldenstaedtii jesetra bodljivi tok (Šarengrad), kašikar (Sisak), koster crveni jesetar, čičkavi jesetar, džebaš,
kašikara, mersim

Acipenser naccarii jadranska jesetra
Acipenser nudiventris sim sima (Sisak) bijeli jesetar, glatki jesetar, sim, simče
Acipenser ruthenus kečiga čečuga, čiga, kačuga (Virje), kečega (Osijek, Valpovo, Dalj), kečika (Sarvaš i Bijelo Brdo), kečuga (Banovina), kljunica (Slavonski Brod), kočiga, kočuga, nosvica, nosvica, šljuka čiga, čigra (Srijem), kačiga, kačuga, kečega
(Petrovaradin), kečiga, kljunara, nesreća,
nosvica
Acipenser stellatus pastruga riblji kralj, šarga, šerg, šureg (Vukovar, Borovo), šurek, zvjezdan, zvjezdar pastruga, ševrljuga, šureg
Acipenser sturio atlantska jesetra jesetra, storiun, storijun, storjun, sturion, sturiun, štirijun, štiriun, štirjun domuzbaluk, domuzbalj, jesetar
Alburnoides bipunctatus dvoprugasta uklija kolašica, paroklis, pisanac, pisanec, platica, pliska, plovka, poplatar, potplatar (Gorski Kotar), šnajdar (Vukovar), šnajder, šoštar (Karlovac), šuster platica, platičica, platika, pločan, ploskuša, plosnač, plosnutak, plotica, plovak, plovka, prutaja, terzić kolašica, papučar (Herc.), pliska
Alburnus albidus primorska uklija skoranča, skurin, skurjenča caraga (Crna Gora), plašica, skoranca likarica, plašica
Alburnus alburnus uklija belka, belica (Samobor), brzac, brzak, klea (Martinska Ves, Lonja), kleja, kleha (Sava, Lonja), klejčica (Sisak), klija (Karlovac, Lepoglava), muarica, muharica, muvarica (Ogulin, Slunj), povrhušica, savulja, švarba (oko Varaždina), švijerba (oko Varaždina), ukleja (Kalnik), ukliva, ukljeva, ukljiva (oko Siska), vitrotrunac, zeka (Kostajnica) baleka, belevica, belvica, beljka, bjeloperka, džidak, džidakinja, kleać, oklija, platica, platika, pločka, povrhuša, ukliva, varavac belevica, likarica, svitloka, svjetloka, uklija, zeka, zekica, zelenka, zelenuša
Alosa caspia dunavska haringa
Alosa fallax čepa ćepa, lojka, kubla (Dubrovnik), ščepa (ušće Neretve) skumrija, svraga
rod Ameirus som patuljak, patuljasti som, patuljasti som amerikanski somić, somić patuljak
Ameiurus nebulosus patuljasti somić
Ameiurus melas somić, crni somić
Anguilla anguilla jegulja angulja, bižat, capor (Sinj), čapor, glaveš, gor, jamarica, janjula, jangulja, janjula, kajman, ogor, punjeglavica, ugor gabeoka ugor
Aphanius fasciatus obrvan pastrica, solinarka
Aspius aspius bolen albuk (Dvor), bajin, bajn (Sarvaš, Bijelo Brdo), balin (Valpovo), bucov (Dunav), bolenika, bolin (Zaprešić), bolun (Glina), bucika, buco, buconja, bulen albaluk, bjelav, bolijen, bucov, kurjak, landov, rapa albaluk (Bosanski Brod), balan, buc (Bosanski Brod), buco (Tuzla), buconja, ramija
Atherina mochon sin. Atherina boyeri mali gavun batelj (Brač), čiga, gaun batelj, gaun hrskavac, grčki,
grima (Dubrovnik), mahača, ojiga, tupača
Atherina hepsetus veliki gavun agun, girica, barfun (otok Žirije i otok Kaprije, otok
Zlarin), batača (Hrv. Primorje), batelj, brofun, čiga,
gaun pravi, gavun, gerica (Dubrovnik), giga, gira, jiga,
mandica, ojiga, mešica, uliga

Aulopyge hügelii oštrulja oštruljica, oštrulj, uklija oštrulja (Sinj), ukliva oštrica, uklja oštrulja
B
Barbatula barbatula brkica bibica, brka, brkan (okolica Zagreba), gnjuša (Brod na Kupi), golac, mrganza, mrganza (Brod na Kupi), pujza, puza, skuza (Lonja), tivuška crni picgalj, gljiva, gljivar, kamenjarac, klisar, kruša, lešak, picgalj, položara, puzija, tijuška, tivuška, vrluga, vrljuga tivuška
Barbus barbus mrena bradac, bradač, brka (Munjava kod Ogulina), cijuk (Plaški), marač, marača, mren, zelena mrena (Krapina), mrenjak (oko Zagreba), mrinica, mriona, muč, musta (Lobor), mustača mren, mrena, mrenica, mrenka mren, mrena, riječna mrena
Barbus meridionalis potočna mrena gonjuša (Kupa), jalševka (Samobor), krkoša (Sisak), mrenče, mrena brkašica, mrenica, prasica (Gorski Kotar), prkra, sapača, šaran (Dobra) karakuša, karakuška, krkavac, krkuša, krkuška, krkmanja, šotka krka, krkuša, potočna mrena, sapača
Barbus plebejus mren
C
Carassius carassius karas blatar, blatarka, karas žuti (Vuka), karastac, karaš, koravac, koroselj, plosnačica, vališ (Bedekovčina) karaš
Carassius gibelio babuška
Chalcalburnus chalcoides velika pliska
Chelon labrosus cipal putnik ćifalj (Crikvenica), kraćurac, kuljavac, mrena selica, platun, poštar, putnik
Chondrostoma knerii podustva
Chondrostoma nasus podust batust, blatnjak (Molve), cipelar, condra, kaluđerka, morunaš, nostnica, oštroglav (Žirovac), patoc (Jasenovac), patuc (Vukovar), pisar, podmost, podovčest, podus, podusta, podustać, podustić, podustrijač, podustva, podvozt, podvust, podvusta, podvuštek, rajtar (Sisak), rijač (Kostajnica), rijać, rijnica, rujač, rujnica, škobalj, tintač(Drava, Bednja, Plitvica), tintar (Osijek), tintaš (Zagreb, Ozalj, Dobra), ugljevka bjeliš, bletvač, bojnik, duvandžija, jovača, morunaš, skobalj, šljivar, ugljevka, kaluđerka, skobalj, škobalj, zlotrba, zlotrbica česika, ćesika, jataroš (Zvornik), mrijesnica, oštroglav, podust, škobalj, podust
Chondrostoma phoxinus podbila
Cobitis bilineata dvoprugasti vijun
Cobitis dalmatina cetinski vijun
Cobitis elongata + Cobitis elongatoides (prije pod imenom Cobitis taenia) veliki vijun + vijun babliga (Dubica), badelj, bijon, bijun, bjelorepka, čigica (Kostajnica), guja devetog koljena, igličar (Novska), jelšnica, kačela, leza, lezbaba (Orljava), lezibaba, lizababa (Sinj, Štivica), potajnica (Fužine), pujza, puza (Kupa), seka (Ivanić-Kloštar), sekuš (Ludbreg), sjekača (Drenovac), vijun, vijunac, vijunka, vivun bodavac, ciganče, cigančica, fuca, jegavac, kukica, legava, legbaba, ležica, podležak, šareni picgalj, predenac, prutenac, skolojadica, šavarka, ujedač, ujedalo, viguljaš, vijon, vijulan, vijun, žigavica badelj, legbaba, ljezbaba, lizbaba, vijun
Cobitis narentana neretvanski vijun
Coregonus lavaretus velika ozimica
Coregonus peled sjeverna ozimica
Cottus ferrugineus primorski peš
Cottus gobio peš glamoč (Orljava), glavač (Mrežnica, Dobra), glavaš, kapelj, pakič, peš, pašćak (okolica Jastrebarskog), peleš (Dobra, Vrbovsko), poluglavac, žabak (Pisarovina) đavolče, gulka, keljavac, peš, pulja, puljče, tanac, žaba-riba geljavac, kamenarica, katil (Mostar), keljavac (Hercegovina), lasta
Ctenopharyngodon idella bijeli amur
Cyprinus carpio šaran krap, krapac, krapec (Gračanica), šaranac (Gacka), šaranec, šaren (Korana), šiška čortan, krap, šaran, šartan, šavran šaran
D
Dicentrarchus labrax lubin agač, agača, brancin, dut, gač, jubin, luben, lubin,
lubijao, lubina, lubjo, lubljaj, lubljao, lumbijao, lubanj,
ljubalj, ljuban, ljubin, ljubljaj, ljubljan, ljubljen, morski
grgeč, ogač, smudut, vuk
E
Esox lucius štuka ščuka čuka, ščuka, turna
Eudontomyzon danfordi dunavska paklara
Eudontomyzon mariae ukrajinska paklara
G
Gambusia affinis gambuzija gambuzija
Gasterosteus aculeatus koljuška bodica, bodonja, zet kulja, zubaljić
Gobio albipinnatus bjelopera(jna) krkuša bujan
Gobio gobio krkuša brkaš, globoček, grgač, jamečak, jarne, jarnečak (Brod na Kupi, Koprivnica), kolba, kreselj, krešek, krešelj, mrenčić, mrenec, mrnja, mrnjak, puzak, pesavka, pesek (Hrv. Zagorje), pesjaka, pešok, pjesanac, pjeska (kolica Varaždina), puzak (Lonja), puzavac, sedrak brašnajka, brčak, brčka, brkulja, brodarica,
ciganka, đupka, govedarak, govedar, govedarka,
marinkovac, mirnjaja, mrenac, položarka
Gobio kesslerii kesslerova krkuša
Gobio uranoscopus tankorepa krkuša krešelj, tankoper
rod Gymnocephalus balač (Sopje), slinja (Osijek), slinjač (Martinjska Ves), slinjak (Zagreb), šrac
Gymnocephalus baloni balonijev balavac
Gymnocephalus cernuus balavac babak (Vrbovljani kod Okučana), balavan (Zagreb), balač, balavac,baleš (Jasenovac na Savi), bauk (Vinkovci), bodljivi grgeč, bulješ balavac, bulješ bijeli, bijeli grgeč, carić (Osijek), cvar (Zagreb), firšt (Karlovac), fišt, košmrlj (Zagreb), kurjak, picmuš, prdeš, sivi ostriž (Glina), slinjak (Zagreb), šmrkiš (Karlovac), šmrkeš (Pisarovina), šmrkilj (Banija), šmrkir (Karlovac), šmrkiš (Sisak), šmrklivec (Zagreb), žandar bakica, balavac, balavka, bauk, barski grgeč, bodljivi grgeč, crevara, crvendoveka, crvendovka, čkeka, kurjak, oštrica, platika, ploščica bauk, đolovski kurjak, ibrišim, ibro, maturski kurjak, porkolabić
Gymnocephalus schraetser prugasti balavac balava (Čezma), balavac, balavac mali, balavac isprutani, smrkiš, bodljivi ostriš, prdeš, balonja, brondež, bulješ šarac, rac (Stara Gradiška), slinavac, slinavec (Varaždin), sliniš, šmrkir (Karlovac), tonček (Varaždin), šrac, štrac balavac, šrac savski kurjak, šrac
H
Hucho hucho mladica glavačica (Zaprešić), glavatica, glavatić (Varaždin), huj (Osijek), ljepotica, sulac, sulač, sulak, sulc, sulčik, sulica, suljač, štulac, šulica, šumaj mladica, uj glavatica, gonjavac, mlačak, mladica, mladica-glavatica, sulač, šumaj
Huso huso moruna beljuga, beluga, bjeluga, visa bjeluga, moruna, morunja, šip, šipar moruna
Hypophthalmichthys molitrix bijeli glavaš
Hypophthalmichthys nobilis sivi glavaš
K
Knipowitschia caucasica glavočić
Knipowitschia croatica vrgoračka gobica
Knipowitschia mrakovcici visovački glavočić
Knipowitschia panizzae glavočić vodenjak
L
Lampetra planeri potočna paklara pužak (oko Mostanja) potočna paklara, potočna zmijuljica
Lepomis gibosus sunčanica sunčanica sunčanica
Lethenteron zanandreai primorska paklara
Leucaspius delineatus belica
Leuciscus cephalus klen bijeli krap (Zagreb), glavan (Zagreb), glavoč (Ogulin), glavoš, klein (Kamenica, Lepoglava, Trakoščan, Presečno kod Novog Marofa), klijen, klin, kljen (Neretva), mišar (Slavonski Brod), mišolovac (Opatovac), tustovratac (Sisak) ikona, klenče, ledarac, šaran, verozub glavaš, klijen, mišer, mišožder, pjenušac, pjenušar (Herc.), verozub
Leuciscus idus jez ez, jal, jalac, jas (Vukovar, Osijek), jaso (Aljmaš, Erdut), jaz, jazvenac, jezarak, jezovka, ježevka, jiz, koren, masnica jaz, jaza, jazava, jazika, udovica jaz
Leuciscus illyricus ilirski klen
Leuciscus leuciscus klenić belun koščelj, strug, strugača
Leuciscus microlepis makal
Leuciscus polylepis svijetlica svjetličica
Leuciscus souffia blistavec jelšovka laska jelšovka
Leuciscus svallize sval(ić) svalić svalić
Leuciscus turskyi turski klen makalj, makli (Vrgorac, Imotski), maklja makalj
Leuciscus ukliva cetinska ukliva
Leuciscus zrmanjae zrmanjski klen
Liza aurata cipal zlatac cipal zlatar, mrena puzavica, zlatan, zlatar, zlatoperec, zlatulj, žutac
Liza ramada cipal balavac
Liza saliens cipal dugaš cipal sisavac, cipal slinavac, cipal vodeni, crnac, ćifal
od kurenta, dugaš, kefala, korun, mulo, plaznik,
skakavac, skočac, slinavac
Lota lota manjić džigernjača, kucić, kucin (Osijek), len (Krapina), malić (Gunja), menko (Zagreb, Sisak), mamić (Dalj, Sotin), manić (Vukovar, Županja), manjak, memko (okoica Siska), meneh (Sutla), menek (Samobor), meng (Martinska ves), menk (Zagreb, Zaprešić), menka, menko (Zagreb, Sisak), menjak, menjek, menjk (Lonja), menjko (okolica Siska), ming (Zabok), mlatica, mleč (Pitomača), mlič, mlić (Valpovo, Petrijevci), mliđ (Varaždin), mliječ, štuljan, mljević (Davor), mljič (Novi Marof), mnič (Varaždin), nič (Novi Marof), nić, vnić (Bednja) džigernjača, kalamut, karamura, manić, manj, manjić, manjov, mijalac, puzija derač, derać, mlič, mlječ, štuljan
M
Micropterus salmoides pastrvski grgeč crni grgeč
Misgurnus fossilis piškur ciguf (Lužani, Bečić, Oriovac), cijuk (Plaški), cikov, čig, čiga, čik, čikor, čikov, cmrča, piškor, zujac, žujac, žingor (Samobor), žingur, žujac, žujan ciškov, (Sinjac, točkov, udovica, čikovac), gliba, piskavac, vrisak većak, većak-riba
Mugil cephalus cipal glavaš askar, babaš, bir, blatnjak, cipal babaš, cipal bataš,
cipal govnjar, cipal kaljužar, cipal putnik, cipal
škorupavac, cipal škorupnjak, cipol, ćifalj vodenjak,
gluhać, javra, macar, muča, muil, muja, mujalo, mujel,
mulj, muljača, muljal, muljaš, munjela, platun,
škljutavac, šćap, škljutavac, vodenjak
N
Neogobius fluviatilis riječni glavočić
Nerophis ophiodon ???
O
Oedalechilus labeo cipal plutaš plutaš
Oncorhynchus mykiss kalifornijska pastrva američka pastrva, gromizna pastrva, pastrva šarenka dužičasta pastrva
P
Padogobius bonelli slatkovodni glavočić
Pelecus cultratus sabljarka babov, brdva, kisir (Orljava), kosac, kosjerica, kosijerica (okolica Jasenovca), kusijer, kusir (Stara Gradiška), kusorić (Otok), peculjaš (Karašica), sabler (Petrinja), sabljača (Osijek), sabljak (Sisak), sabljar (Osijek), sabljarka, sabljica (Lonja), zec (Varaždin) babov, britvaš, dmitra, gmitra, sabljar sabljak
Petromyzon marinus morska paklara lakerda, lampreda, lamprida, lamprina, morska zmijica,morska zmijuljica, okatica, pegulka piskavica
Perca fluviatilis grgeč balavac (Križ, Petrinja), balješ (oko Siska), bandal (Mrsulja, općina Sibinj), bandar (Osijek, Valpovo, Sotin, Jasenovac), bandar bodljivi (Bosut), bandaš (Dunav kod Banovaca), bokreš (Stara Gradiška), bukreš, buco (Orljava), bucov (Dalj), bulj (Gradište u Slavoniji), bulja (Bosut), bulješ (Petrijevci kod Osijeka), buljež (Bosut), grgac (Kupa, opć. Vivodina), grgeč crveni (Podravska Moslavina), jokun (Zagreb), kostreš (Vuka), kostriješ (Sisak), kostriš (Čazma), okak, okan, okonja (Našice), okun, ostreš, ostrež, ostriješ, ostrijež, ostriš, ostrug (Orljava), oštrić, oštriš, oštriž, strež (Krapina), koštrunac, perš, peršlin (okolica Zagreba), prdeš, smrkiš, rež (Lonja, Popovača), reža (Križ), režec (Česma) bandar, grgeč, grgeš, kokelj, kokeljan, kostreb, kostreš, oštrnica grgeč, koštra
rod Phoxinellus ribe jamarice, suriba
Phoxinellus adspersus imotska gaovica
Phoxinellus alepidotus pijurica uklja mečica (Sinj) prikanac, turčić
Phoxinellus croaticus lički pijor
Phoxinellus dalmaticus dalmatinska gaovica
Phoxinellus fontinalis krbavska gaovica
Phoxinellus ghetaldii popovska gaovica fatnička gaovica
Phoxinellus metohiensis gatačka gaovica
Phoxinellus pstrossi trebinjska gaovica
Phoxinus phoxinus pijor frigalj (Dobra), frilj (Brod na Kupi), frilja, friljak, gaovica, govica (Konavle), koravica, sunčanica (Orljava), svjetlica, svjetličica (Josipdol), udičarka (Orljava), tupčić, zelenka (Voćin), zelenjak (Sutla), zlatan (Banovina), zlatica, zlatnica (Ogulin, Josipdol) bojan, bojani, bojanka, gaovica, gauvica, kaugler, potočara, pljuca, zboj, zelenka, zelenkara, zelentrba, zelenjak, zeljar, zeljara, zlatica pijor, gaga, gagica, gaovica, govica, jošavka, kaugler, loša, mečica, šijuk, tupčica
Platichthys flessus iverak kalkan, iver, pasara, plosnatica, zlatopjeg, poluriba, zlatopjeg poluriba kalkan
Pomatoschistus canestrinii glavočić crnotrus
Pomatoschistus microps glavočić sićušni
Proterorhinus marmoratus mramorasti glavočić
Pseudorasbora parva bezribica
R
Rhodeus amarus gavčica crljenoguzica (Strug), dorica, gavica, gavičica, gavačica, gavica, gorka pljucavica, grčica, grenčak, grenkljač, ogavčica, okruglica, okrugljica, pezdirk, plačika bakica, crevara, crvendoveka, crvendovka, čkeka, gorčika, plojka, plotica, popadići, popadika, širovčica, trboserka platica, plotika
Rutilus pigus plotica
Rutilus rutilus bodorka bjelica crvenpera, budovoljka, crvenoperka, ćesika, kesega klocara (Donji Miholjac), bijelka kladarica (Klokočevac, Veliki Zdenci, Česma kod Farkaševca), kladnača, kladnjača, kladnjaš, klocara (Donji Miholjac), kraputica, kraputka, platica, žutoperka, plotica (Severin na Kupi, Petrinja, Slunj, Glina), podorka, potorka (Vinkovci), sval (Neretva), svalica, svalić, svelka, švelica (Samobor), švelka (Koprivnica), zlatoperka, žutookica, žutoperka bodorka, bodovoljka, mrguda ćesika (Goražde)
S
Sabanejewia balcanica zlatna nežica
Salaria fluviatilis riječna babica balavica, slingura, slinka, slinovica
Salmo dentex zubatak glavatica zubatka, zubasta pastrva, zubatka zubara
Salmo marmoratus glavatica neretvanska glavatica neretvanska glavatica
Salmo trutta fario potočna pastrva baška (Knin), bistrajnga (Samobor), bistranga (Voćin) , Ilova kod Donje Rašenice??? , bistranka (okolica Zagreba), furela, kamenita pastrva (Vrbovsko), mastrma (Plitvička Jezera), pastrma, pastrova, pastrva, pastrva kamenica, postrv, postrva, salamun (Rijeka Dubrovačka), strug (Veličanka kod Požege), struga (Topolovac) pastrmka, pastrva, strv, strvka, šarenka gara, merdžan riba, pastrma, pastrmka, pastrva, pastrva kamenjarka, pastrva potočarka, šarenka
Salmo trutta faroides primorska pastrva
Salmo trutta lacustris jezerska pastrva pastrva jezerica, plitvička pastrva jezerkinja, jezerska pastrva jezerka, jezerska pastrva
Salmothymus obtusirostris obtusirostris mekousna glavač (Trilj) mekouska, mekousna, mekousnica, mekušica
Salmothymus obtusirostris krkensis zlousta zlousta pastrva
Salvelinus alpinus jezerska zlatovčica golac, zlatovčica alpska zlatulja, zlatulja jezerska zlatovčica
Salvelinus fontinalis potočna zlatovčica planinska pastrmka zlatovka bajrakuša, barjaktarica, barjakuša, kanadska pastrva
Sander lucioperca smuđ bijeli smuđ, fogoš (Varaždin), geca (Jasenovac), plavi smuđ (Kostajnica), ruca (ludbreg), smuđ plavac (Kostajnica), smuđ zuban, smuđarak, smulj (Karlovac), striga (Otok), šil (Zagreb), šil bijeli, šilj, šulj (Osijek), šilj veliki (Zagreb), šiljar (Kostajnica), štriga, zuban smulj, supar
Sander volgense smuđ kamenjak crni smuđ, kameničak (Bosut, Zagreb, Županja), kameni smuđ, kameniti smuđ, kamenjar (Slavonski Brod), prugasti smuđ (Ilok), smuđ kamenjar, smuđ šarac, smuđ šareni, šarac (Sisak), šil prugasti (Zagreb) kamenjak, kameniti smuđ, smuđ kamenar, smuđ šareni kladaš, krezubac, smuđ šarac
Scardinius erythrophthalmus crvenperka androga, bjelica crvenooka, crvenookica, crvenperka, crnoperka, gerelj, jandroga, jandrušica, jandužica (Karlovac), jendroga, jurjevčan, kraputka, krupatka, krvoperka (Gudinci), podnika, rdečeoka, šarankesega (Bosut) crvenka, crvenperka, lola krupatka, krvača, krvenjača, latinin, merdžan riba, peškelj (Herc.)
Scardinius scardafa peškelj
Silurus glanis som som som bičkaš, som
Sparus aurata komarča dinigla, gilinga, komejuša, komorka, lovrata, obrat, orat,
orata, ovrata, ovratnica, podlanica, sekulica, škarnatica,
štrigavica, zlatka, zlatobrov, zlatočica, zvizdača zlatva
Syphonostoma typhle
Syngnathus abaster igla, iguc
T
Thymallus thymallus lipljen lipan, lipljan, lipen, lipljen, lipanj, lipenj lipen, lipljen lipen, lipljen
Tinca tinca linjak cvičenica, linj, lim, lin, šlajn (Karlovac, Ogulin, Slunj), šlam, šlanj lineš, liniš, linjak liniš
U
Umbra krameri crnka ruca (Lupoglav-Dugoselo, Križ)
V crnka, rapa
Vimba vimba nosara bajcaš (Varaždin), bajsa (Zaprešić, Hrvatsko Zagorje), diver gubičasti, dorst, ogrica, palašika (Resnik), planas, plavonosa, plavonosac, šljivar, šljevar (Vinkovci), ugrica buborak, gibort, plavonosa, šljevar, šljivak, šljivar, šljivonosa nosara, plavonosa, šljivonosa
Z
rod Zingel preslica, zvretenec, zvrtenko
Zingel streber mali vretenac baba (Sisak), bogec (Virjanski konaci), čep (Zagreb, Krapina, Petrinja, Sisak), čepek (Samobor), fratarac (Osijek), fratarski šulj (Osijek), hlepivec, klinec (Varaždin), mali vretenar (Jamnica), puncur (Gliboki Potok), rihtar, upiravec kočić fratarski, kočić, rapavac, vretenjar fratarski kolc, fratarski palac, kolc, kočić, kolčić, vretenac
Zingel zingel veliki vretenac cindl, cingl, cinkl, vretence (Sisak, Karlovac), vretenjak, vretenjar, vretenjek (Zabok) veliki vretenar, vretenarka, vretence, vretenjar mrsaćki zet, vretenar, crni peš

* Kapacitet: približno. 80 litra (73 litra za hlađenje i duboko zamrzavanje, 7 litara za svježu hranu)

* Napon: 12/24 volti DC i 110-240 volti AC

* Snaga: 65 vata

* Prosječno vrijeme rada: 12% na 20°C okolne temperature, 22% at 32°C okolne temperature, oboje na 5°C unutarnje temperature

* Potrošnja energije: Unos energije x prosječno vrijeme rada

* Temperaturni raspon: +10°C do -18°C, prilagodljivi putem eletroničkog termostata s LED

* Izolacija: CFC-slobodno od pune Poliuretan pjene

* Sustav: Puni hermetički Danfoss BD35F kompresor sa ugrađene kontrole eletronike integr, nisko naponska prilagodba zaštite za korisnika ili starter baterije načinom skliznog prekidača, električka osigurač automatski okrenuta polska zaštita kontole, dinamički lamellar kondenzator, aluminijski omotan isparivač

* Materijal: Kučište: PP, poklopac: PE

* Boja: Sanduk: blijedo siva/tamno siva, poklopac: tamno siva

* Težina: približno 31 kg

LINK

Smrznuta hrana je praktična i kod kuće i na odmoru. Ali, što da radite ako se u Vašem zamrzivaču kupe onboard frižider koji je premali za smještaj svega što želite za Vaše putovanje? Ne brinite, WAECO nudi ledeno hladno skladištenje.

Mobilnog freezers CoolMatic CRF-50 i CoolMatic RSF-115 su opremljeni s Danfoss kompresora BD35F za snažno duboko zamrzavanjem. Oba modela mogu se koristiti kao samostalni ili zamrzivač upareni s iste veličine hladnjak WAECO iz programa za stvaranje kul usporedni kombinirani.

Novi Engel MT17 je kompaktni i snažni prijenosni hladnjak koji ima mogućnost zamrznuti skoro sve. Savršen je za brzo zamrzavanje i za izradu leda. Engel MT17 je odličan za ljude u pokretu – sve što Vam treba je 12 ili 220 volto napajanje. Automatski mjenja struju sa 12/24 voltni DC na 220 voltni AC. Upravo zbog tih razloga često ga koriste pomorci i kamperi.

* Kapacitet: približno 14 litara

* Napon: 12/24 volti DC i 230 volti AC

* Prosječna potrošnja energije: 60 wata kod 12 volti, 75 wata kod 24 volti, 70 wata kod 230 volti

* Temperaturni raspon: u rashladnom načinu: 1°C do 15°C (do 30°C ispod okolne temperature); u grijačem načinu: 50°C do 65°C

* Izolacija: izolacija od pune Poliuretan pjene

* Sistem: dugotrajan termoelektrik (Peltier-sistem), prijenos hlađenja/grijanja u unutrašnjost uz pomoč obojane aluminijske posude, odvod topline prema van uz pomoč dugotrajnog ventilatora bez kolektora

* Boja: tamno siva/svjetlo siva

* Težina: približno 5 kg

* Oprema : TC posebna elektronika, elektronski termostat sa 7-raspodjela i LED indikatorima, memorijska funkcija, ON/OFF i hlađenje/grijanje aktiviramo sa soft-touch upravljačkom pločom, pametna sklopka za uštedu energije; pametna sklopka za prednost mrežnom naponu, odskaču svojom rashladnom snagom, magnetski prekidač isključuje unutrašnji ventilator kada je hladnjak otvoren, odvojiv poklopac sa magnetnim zatvaranjem, čvrst, preklopni rukohvat

*
Ispitni znak: TÜV/GS, 95/54/EC (EMC )

* Oznaka jedinice: TropiCool TC-14FL

• 70W x 4 (Max)
• Multi-zonalna kontrola
• Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine
• Veliki rotirajući koder i gumena tipkovnica za jednostavno upotrebu
LINK


Istinski vodootporni dizajn
Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine sa prednje i stražnje strane. iPod povezanost
Pružena je kompletna iPod integriranost i kontrola kroz repliku iPod izbornika na samome tuneru,što vam omogućava jednostavnu navigaciju kroz sami izbornik.

Istinska Multi-zonalna kontrola
Potpuno podesiva kontrola jačine zvuka u svim zonama na plovilu.
Istinsko očuvanje energije

Visoka izlazna iskorištenost i malo trošenje baterije omogućeno je najnovijom tehnologijom D-klase.
Stvorite Utimativni Marine Stereo komplet. Marine CD stereo uređaj (MS-CD500) i eksterni iPod Dock (MS-IPDOCK) se mogu povezati kako biste dobili ultimativnu fleksibilnost sustava.

- AM/FM Tuner
- CD/CD-R/CD-RW, MP3 playback
- iPod povezivost i kontrolu

Odredivanje položaja broda na moru uvijek je bilo jedno od najzahtjevnijih radnji i po znanju i po tehnici koja se pri tom primjenjivala. U prošlosti ravnalo se po položajima nebeskih tijela gdje se korištenjem sekstanta i kronometra određivala geografska duljina i širina. Međutim magla, oblačan dan i uopće nemogućnost opažanja zvijezda, sunca ili mjeseca ostavljali su bespomočnog i najboljeg kapetana. Krajem 50-tih godina, lansiranjem prvih umjetnih satelita, rađa se ideja njihovog korištenja i u navigaciji. Do danas u upotrebi bilo je nekoliko navigacijskih satelitskih sustava, a najpoznatiji su svakako TRANSIT i SECOR. Prvi je uglavnom koristila vojska, a drugi trgovačka mornarica gdje je uštedeno tone i tone goriva. Nažalost oba dva sustava zahtjevala su velika novčana ulaganja, znanje i kompliciranu upotrebu, a da pri tom nisu osiguravala baš pretjerano veliku točnost. Krajem 70-tih u američkom ministarstvu obrane pristupilo se planiranju i izradi novog, globalnog satelitskog sustava za navigaciju pred koji su već u početku postavljeni doista rigorozni uvjeti. Novi sustav trebao je između ostalog zadovoljiti slijedeće: 24 satni pristup, trenutno određivanje pozicije, neovisnost o meteorološkim uvjetima, globalna pokrivenost Zemlje, visoka točnost, jednostavnost rada, itd. Sve to i još mnogo više trebao je zadovoljiti sustav koji je nazvan GPS Global Positioning System. Nakon prvog lansiranja satelita 1978 godine, trebalo je proći još 17 godina dok nije postignuta puna konstalacija od 24 satelita i sustav proglašen potpuno operativnim.

Zbog velikog interesa američko ministarstvo odbrane pristaje omogućiti korištenje svog novog sustava pozicioniranja i u civilne svrhe. Tada počinje ekspanzija uporabe GPS-a na moru, kopnu i u zraku.

Nautičarima GPS postaje nezamijenljiv dio brodske opreme, a u kombinaciji s digitalnim nautičkim kartama obale i dubinomjerom te priključen na auto-pilot omogučit će sigurnu plovidbu i početnicima. Digitalne nautičke karte napravljene su za gotovo sva mora na svijetu pa tako i za Jadransko more, a osim konfiguracije obale ucrtani su i svi svjetionici s režimom rada, podvodni kablovi, benzinske crpke smještene duž obale i sve marine, luke i lučice.

Na ekranu svakog GPS prijamnika osim geografske širine i duljine, možemo vidjeti našu trenutnu brzinu i smjer. Kompas koji vidimo u GPS-u nije magnetski kompas i za očitanje smjera trebamo biti u pokretu. Najnovija generacija ručnih GPS-a ima ugrađene i elektronske kompase koji rade i dok stojimo na mjestu.

Svaki GPS prijamnik može pohraniti od 500-3000 točaka s imenom, simbolom te podatkom o geografskoj dužini/širini. Točke se mogu markirati na slijedeće načine: fizički stati na točku koju markiramo, upisivanjem poznatih koordinata, upisom smjera i udaljenosti od poznate točke i, samo kod plotera, kursorom sa digitalne karte na ekranu.

Sve pohranjene točke mogu služiti kao ciljne odnosno GPS nas može na njih navesti. Ova funkcija zove se GO TO i nakon njezine aktivacije iz liste pohranjenih točaka moramo odabrati naš cilj. Nakon toga GPS prikazuje smjer kojim se moramo kretati i udaljenost koju trebamo prevaliti. Nešto naprednija funkcija navigacije je ruta. Jedna ruta može sadržavati nekoliko točaka ( kod nekih uredaja i preko 50). Rutu moramo sami kreirati dodjeljujući joj redom točke kroz koje trebamo proći.

U svakom GPS uređaju postoji nekoliko funkcija za alarme. Najkorisniji su: Alarm kod sidrenja -ukoliko se moramo sidriti u nepoznatoj vali ili za vrijeme nevremena zadajemo radijus kružnice u kojoj se brod može slobodno okretati oko sidra. Ako sidro Ťzaoreť i brod izađe iz zadane kružnice pali se alarm; PROXIMITY Waypoints - odredene točke iz memorije uredaja oko kojih opisujemo zamišljenu kružnice. Ukoliko na našem putu udemo u tu kružnicu pali se alarm (korisno kad noću prolazimo područjem gdje postoje teško vidljive hridi); Off Course Alarm upozorava na skretanje s zadanog kursa. Od funkcija povezanih sa alarmom treba još spomenuti i mogućnost njegovog aktiviranja pri dolasku na ciljnu tocku (Arrival Alarm).

Točnost GPS-a u navigaciji danas iznosi izmedu 5-10 metara. Nedavno je pušten u probni rad sustav WAAS/EGNOS koji popravlja GPS tocnost na 2-3 metra u svim uređajima koji imaju mogućnost prijema takve korekcije. WAAS/EGNOS je potpuno besplatna korekcija za cije primanje nije potreban nikakav dodatni radio uređaj već se ga sam GPS automatski prepoznaje, prima i popravlja točnost.

Osim za uporabu na moru najnoviju primjenu GPS nalazi u automobilima i kamionima. Auto-karte polako će zamijeniti LC zasloni s digitalnim kartama u CD-ROM-u ili internoj memoriji na kojima se vidi položaj automobila u odnosu na ceste i križanja. Velike transportne kompanije sve više uvode praćenje svojih kamiona putem GPS-a i mobitela. Tako se u jednom dispečerskom centru u svakom trenutku može vidjeti gdje se kamion nalazi te smjer i brzinu kretanja, a da tog vozač uopce nije svjestan. Slično praćenje moguće je izvesti i za charter kompanije koje iznajmljuju skupocjena plovila nakon cega po 7 i više dana ne znaju gdje se brodovi nalaze.

Buducnost GPS-a je zbilja zadivljujuća. Ipak, razvoj dogadaja u slijedečih deset godina teško je predvidjeti, medutim sigurno je da GPS prijamnici ulaze u naš svakidašnji život poput telefona, radio prijamnika ili televizora.

Nosivost broda označava razliku između vlastite mase broda i deplasmana. Izražava se u tonama.

Razlikuju se dvije vrste nosivosti:

* korisna nosivost - masa robe (tereta) i putnika sa njihovom prtljagom tj. ona masa za koju se plaća prijevoz
* ukupna nosivost (eng. Deadweight = mrtva težina) - zbroj korisne nosivosti i mase goriva, hrane, namirnica i posade s njihovom prtljagom

LINK

Sljedeći u seriji novih Lowrance HDS multifunkcionalnih tehnologija je ovaj veliki ali kompaktni uređaj, 6.4”/16.3 cm full VGA ekranom koji renderira zarepašćujuće sonarne i navigacijske detalje. Također uključuje novi SolarMAX™ PLUS ekran sa bijelim LED pozadinskim osvjetljenjem koje se u potpunosti prilagođava za rad u noćnim uvjetima. Unikatan FlyWheel™ omogućava jednostavnu i brzu kontrolu Broadband Soundera za ribolov i satelitsku navigaciju putem ugrađene 16-kanalne GPS+WAAS antene. Ugrađena je osnovna karta svijeta (Navionics World Background map). Uređaj je kompatibilan sa svim Navionics kartama (Platinum+, Platinum, Platinum HotMaps) te opremlljen sa dva čitača karata. Potpuno spreman za upotrebu kao samostalan ili umreženi uređaj.


LINK

Balast je masa koja se dodaje brodu da stvori određeno opterećenje i ravnotežu broda. Balast se dodaje u brodske balastne tankove u pravilu da smanje statička i dinamička opterećenja broda i za vrijeme kad je brod prazan da se smanje otpori koji se javljaju tijekom plovidbe, te da se snizi težište broda kako bi mu se povećala stablnost tokom plovidbe.

Balastni tankovi se mogu nalaziti pri dnu broda (središnji) ili se nalaziti i na bočnim stranama broda.

Satelitska navigacija jest postupak određivanja trenutne pozicije i upravljanja prometalom (zrakoplovom, plovilom, vozilom ili svemirskom letjelicom) na temelju prijama i obrade satelitskih signala. Trenutno je potpuno funkcionalan američki sustav GPS (Global Positioning System), ruski sustav Glonass povremeno je u punoj funkciji, a EU priprema potpunu operabilnost sustava Galileo (satelitski navigacijski sustav) za 2008. godinu.

Naravno svaki sustav ima svoje pogreške, pa je tako tolerantna pogreška kod GPS standard sustava +/- 30m.

Northstar Explorer 310 serija instrumenata uključuje:

LINK

* Explorer D310 – dubina (u feet-ima, metrima ili fathom-ima) plus alarmi plitke I duboke vode.
* Explorer S310 – Brzina i temperatura vode. Funkcije uključuju brzinu plovila; prosječnu brzinu; maximalnu brzinu; trimanu brzinu; dnevnik puta; cjelokupni dnevnik; temperature vode; napon akumulatora (baterije) i mjerač vremena.
* Explorer F310 – kompletni fuel management sustav, koji kad je povezan sa podacima o brzini, može izračunati potrošnju i podatke o ekonomičnost vožnje. Tu su uključeni i grafički podaci o preostalom gorivu; protok goriva (jedan motor ili opcija za lijevi ili desni motor, ili oba) i podaci o potrošenom gorivu. Sa pridodanim podacima o brzini (brzina plovila ili SOG), F310 će pružiti ekonomiju goriva u stvarnom vremenu (real time); doseg ili pretpostavljeni doseg, te brzinu i udaljenost.
* Explorer W310 – prikazuje ključne funkcije vjetra, uključujući kormilarenje prema vjetru; prividni kut vjetra (AWA) i prividnu brzinu vjetra ( AWS ), maksimalnu brzinu vjetra (prividnu) i alarm prevelike brzine vjetra. Sa ulaznim podacima od GPS uređaja, W310 također pokazuje i stvarni kut vjetra ( TWA ) i stvarnu brzinu vjetra ( TWS ) i postignutu brzinu (VMG).
* Explorer W315 – Pruža analogni prikaz kljuučnih funkcija vjetra, kao i W310.
* Explorer M310 – kombinira funkcionalnost S310 (brzinomjera) i D310 (dubinomjera) u jedan instrument, pružajući informacije kao što su brzina plovila; prosječna i maksimalna brzina plovila; brzina trima; dnevnik puta i totalni dnevnik; dubina; alarm plitke i duboke vode; temperatura vode; napon baterije (akumulatora) i brojač tajmer.
* Explorer R310 – prikazuje bilo kakav izlaz podataka iz instrumenata serije 310, kao i NMEA 0183 v2 podatke iz kompatibilnih instrumenata. R310 se također može ponašati i kao GPS repeater. Njegove su značajke više NMEA ulaza kako bi omogućili spajanje raznih instrumenata i tri vrste prikaza (dvostruka, vjetar i NMEA). Explorer 310 serija instrumenata je idealna za vlasnike jedrilica i motornjaka koji cijene raspon tradicionalnih instrumenata koji daju trenutni i stalni pristup ključnim podacima. Dodatni uređaji i ekrani se mogu dodati s vremenom, i Explorer serija je u potpunosti kompatibilna sa drugim Northstar uređajima i ekranima. Northstar je vodeći brand unutar Navico grupacije brandova.

LINK

Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada i položajna određenost u datom sustavu.
Ilustrirana karta.

Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem, i proučavanjem karata.

Kartografija je staro umijeće, vještina, struka, ali riječ kartografija prvi se put pojavljuje uz riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine. Kao pojam za znanstvenu djelatnost prvi ju je upotrebio povjesničar geografije M. F. Desantarem 1839. godine. Kartografija je sve do 19. st. bila gotovo isključivo u okrilju geografije, jer su geografska otkrića bila poticaji za razvoj. Od 15. st. pravi poticaj dolazi od matematike, osobito za teoriju kartografskih projekcija. Idući poticaj je od strane geodezije kao primijenjene matematičke discipline, osobito kao geodetska osnova teorije izohipsi. U geodeziji je kartografski prikaz krajnji rezultat rada.

Kartografija se od geografije i geodezije razlikuje po objektu istraživanja. Objekt istraživanja geografije je izgled, sadržaj i značenje pojedinih dijelova površine Zemlje. Objekt istraživanja geodezije je izmjera Zemlje. Objekt istraživanja kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini. To znači da su objekt istraživanja kartografije pronalaženje najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza, kako bi taj prikaz ili znakovni model određenih vanjskih i unutrašnjih obilježja prostorno vezanih i položajno određenih objekata bio takav da kod korisnika može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti.

Sonar ili podvodni električni lokator je elektroakustični uređaj za traženje i otkrivanjem određivanje daljine, dubine, smjera i za identifikaciju podvodnih pokretnih i nepokretnih objekata (podmornica, mina, potopljenih brodova, podvodnih hridi, jata riba). Služi i za navigaciju, oceanografska istraživanja i podvodnu vezu. Rad se zasniva na osobinama prostiranja ultrazvučnih i zvučnih valova kroz vodu. On šalje zvučne impulse i odbijenu energiju prima kao jeku. Na osnovi izmjerenog vremenskog intervala određuje se istovremeno daljina, smjer, a kod nekih i dubina cilja.

Elektronika je područje elektrotehnike koje proučava i koristi sustave čiji se rad temelji na kontroli protoka elektrona i drugih nositelja električnog naboja u dijelovima od kojih su izgrađeni.

Ti dijelovi su elektronički elementi: tranzistor, dioda, trijak, elektronska cijev. Povezivanjem više elektroničkih elemenata zajedno s elementima električnih krugova (kondenzator, otpornik, zavojnica) nastaju elektronički sklopovi, npr: ispravljač, pojačalo, filtar, bistabil, logička vrata. Sklopovi se dijele na analogne (niskofrekventne i visokofrekventne) i digitalne.

Hrvatska je mala zemlja u jugo-istoku Europe. Njezin glavni grad je Zagreb. Hrvatska je poznata po nacionalnim parkovima, Jadranskom moru i vrlo bogatoj i razvijenoj obali sa mnošvo prirodnih luka i zbog toga je jedriličari nazivaju rajem na zemlji. Hrvatska ima mješovitu klimu. Kontinentalnu klimu na sjeveru i istoku, mediteransku duž obale i planinsku u centralno-južnom djelu. Hrvatska ima preko 1200 otoka različite veličine. Volite li jedriti Jadransko more je najbolji izbor. Najbolja sezona za jedrenje je Maj i Jun. U tom periodu su dobri vjetrovi za jedrenje. U Julu i Augustu možete uživati u osvježenju koje donosi more. Jesen i zima zbog jakih vjetrova dobre za "morske vukove" koji vole izazove.

Zanimljiva mjesta za jedrenje:

Počnimo naš put od Splita. Split je jedan od največih i najbitnijih gradoova Dalmacije. Početak nastajanja Splita se obično vezuje uz izgradnju Dioklecianove palače koja potječe iz 3 stoljeća. Split ima više luka poput Lučice Špinut.

Otoci:

Brač
Brač je poznat po svom gradu Bolu koji se nalazi na jugu otoka. Bol je poznat po svojoj plaži Zlatni rat. Na njemu se isto nalazi i grad Milna koja ima dvije marine i jednom ACY marinom sa benzinskom pumpom.
Brač je poznat i po proizvodnji maslinovog ulja.

Hvar
Otok dužine odprilike 80 km, jedna od najvažnijih turističkih destinacija. Za jedrenje je lijepo posjetiti Paklene otoke koji su pored grada Hvara i imaju ACY marinu. Otok Hvar ima uvalu Tiha uvala (blizu Starog grada),koja je dobila naziv "Tiha" jer je dobro zaklonjena od bura i tamo možete naći zaklon a i ljepa je za plivanje. Hvar je poznat po plantažama lavande.

Plovite li sjeverno od Splita dolazite do Kornata.

Kornati
Kornati su locirani u centralnoj Dalmaciji i nacionalni su park sjeverno od Zadra. Zajedno sa 150 otoka imaju odprilike 320 km2. Kornati su jedan od največih otoka, dvije trećine spada pod park. Otok je 25.2 km dug a nije širi od 2.5 km.

Brioni
Brioni su grupa od 12 manjih otoka u sjevernom dijelu Jadrana pored Pule. Oni su nacionalni park i poznati su po svojoj ljepoti i Titu koji je na njima imao rezidenciju. Na brionima se nalazi safari park, ZOO, Titov paviljon...
Na Brionima je skoro 100 predsjednika različitih zemalja posjetilo Tita, a osim njih u posjet su došle i filmske zvijezde poput Richard Burton, Elizabeth Taylor, Sophia Loren....

Pag
Pag je otok smješten na sjevernom dijelu Jadranskog mora blizu Zadra. Pag je jedan od najdužih otoka u Hrvatskoj. Poznat je po proizvodnji soli, ovčarstvu kao i po ovčjem siru. Takoder je i uz otok Hvar jedan od najpoznatijih turistickih otoka Hrvatske i po mjestu Zrće.

Krk
Krk je naduži otok u Hrvatskoj smješten na sjeveru Jadranskog mora blizu Rijeke. Poznat je po aerodromu, lijepim plažama i po velikom mostu koji ga spaja sa Rijekom, a koji ga je na taj način pretvorio u Hrvatski najveci poluotok.
Ako plovite sa našom jahtom iz Lućice Špinut prema jugu Hrvatske naići ćete na Dubrovnik.

Dubrovnik
Dubrovnik je povijesni grad u Hrvatskoj, poznat po svojim zidinama, kulama i bistrom moru. Nalazi se na samom jugu Hrvatske i uz Split je najpoznatiji turisticki grad u svijetu. Zovu ga “Perlica Jadranskog mora”. Okružen je sa mnogobrojnim otocima od kojih je najpoznatiji nacionalni park otok Mljet.

Mljet
Mljet leži južno od otoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal. Ima mnogo brda i dolina od kojih je najpoznatije Babino polje koje spaja sjever i jug otoka. Luka Polače je glavna luka na sjeveru otoka.

Jabuka
Ona je jedan od najmanjih otoka Jadranskoga mora i zato je tobila to ime. Jabuka je posljednji otok u Jadranskom moru i graniči sa djelom koje pripada Italiji. Na njoj ne može živjeti nitko osim crnih guštera.

More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Također je i životna zajednica. Mora se dijele u tri oceana: Tihi, Atlantski i Indijski ocean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.

Katamaran je vrsta čamca ili broda koji se sastoji od dva trupa spojena platformom. Iako su principi plovidbe jednaki kod katamarana i jednotrupaca, razlika je u činjenici da je katamaran puno stabilniji i prosječno puno brži.

Evolucijom katamarana napravljen je SWATH brod, a evolucijom oba napravljen je vrlo brzi neljuljajući hidrozračni brod.

Krma je stražnjiu dio broda i drugih plovila.

Pramac je prednji dio broda i drugih plovila.

Hrvatsko podmorje skriva više od 85 registriranih i opisanih ronilačkih destinacija. Zaronite do antičkih jedrenjaka i koraljnih livada na okomitim podvodnim zidovima, posjetite morske špilje i olupine ratnih brodova nastanjene ribljim jatima i otkrijte Hrvatsku obalu i otoke pod morem.

ISTRA: OLUPINA PUTNIČKOG TRAJEKTA BARON GAUTSCH: 8 NM OD ROVINJA
- dubina: 28 - 42 metara
- lokacija namijenjena samo naprednim roniocima
Putnički trajekt Baron Gautsch dug 85 i širok gotovo 12m, potonuo je nedaleko od Rovinja 1914. godine. Prometovao je na relaciji Kotor-Trst kad je slučajno naletio na zaostalu podvodnu minu i sa sobom na dno ponio 240 žrtava. Gornja se paluba broda nalazi se na dubini od 28 metara, donja paluba leži na 36 metara dubine, a dno se broda nalazi na dubini od 42 metra. Olupina je vrlo dobro očuvana i spada među najljepše na Jadranu, a posebna je atrakcija mogućnost ulaska u unutrašnjost broda.

KVARNER: OLUPINA BRODA PELTASTIS: UVALA KLIMNO, OTOK KRK
- dubina: 7-32 metra
- lokacija je prikladna za sve kategorije, od početnika do naprednih ronilaca.
Brod je potonuo 1968. godine, razbivši se za nevremena o stijene, pa olupina leži na samo 50 metara od obale. Vrh jarbola vidljiv je već na 7 metara dubine, a sam brod ukopan je u muljevito dno. Roniocima su dostupni gornja paluba, prostor za teret i željezni trup, a na krmi se nalazi strojarnica do koje se može spustiti uskim brodskim stepenicama. Na olupini se često mogu vidjeti brancini teški 4 do 5 kg.

SJEVERNA DALMACIJA: KATEDRALA - SISTEM PODVODNIH ŠPILJA U UVALI ŠIROKA: OTOK PREMUDA
- dubina: 5-40 metara
- lokacija je prikladna za sve kategorije, od početnika do naprednih ronilaca.
Iako je čitava jugozapadna obala otoka Premude, od uvale Zaporat do rta Lopata ronilačka destinacija za preporuku, osobito mjesto ipak pripada Katedrali - lokaciji uz obalu uvale Široka - poznatoj po nizu podvodnih spilja s brojnim pukotinama i rupama. Spilje su međusobno povezane hodnicima pa ih je moguće preroniti, a zahvaljujući poroznom kamenu od kojeg su sazdane, dnevno svjetlo stvara lijepu igru svjetla i sjene na zidovima podvodnih prostorija.

SREDNJA DALMACIJA: PODVODNI ZID KOD OTOČIĆA STAMBEDAR, PAKLENJACI: OTOK HVAR
- dubina: 5 - 45 metara
- lokacija je prikladna za sve kategorije, od početnika do naprednih ronilaca.
Stambedar je maleni otočić iz skupine Paklenih otoka nadomak otoka Hvara. Roniocima je Stambedar zanimljiv zbog prelijepog podvodnog zida koji počinje na dubini od oko 5 metara odakle se pruža sve do 45 metara dubine. Na dubljem se dijelu nalazi prava šuma crvenih i ljubičastih gorgonija, a osobita je atraktivnost lokacije vrlo bogat životinjski svijet: raznovrsne ribe, alge, puževi i ježinci zajedno s brojnim drugim morskim organizmima nastanjuju vode otočica.

JUŽNA DALMACIJA: OLUPINA TRGOVAČKOG BRODA TARANTO: DUBROVNIK
- dubina: 23-55 metara
- lokacija je namijenjena samo iskusnim roniocima.
Brod Taranto potonuo je pred Dubrovnikom 1943. godine uslijed naleta na savezničku minu, pa se uokolo dobro očuvane olupine nalaze razbacani dijelovi brodskog tereta i motora. Sam brod je puknuvši na pola, krmenim dijelom utonuo u pijesak, dok mu je pramac naslonjen na podvodnu liticu ostao stajati uzdignut pod kutem od 45 stupnjeva. Atraktivnosti destinacije doprinosi što u olupini uz nekoliko ribljih jata već godinama obitavaju 2 velike kirnje.

Zone zabranjene za ronjenje:
- luke, sidrišta i područja gustog prometa
- vojni objekti i brodovi
- strogi i posebni rezervati mora, parkovi prirode i svi zaštićeni dijelovi mora i podmorja
- nacionalni parkovi Brijuni i Krka
- Otoci Palagruža i Jabuka

Zone ronjenja s posebnom dozvolom:
- Nacionalni park Kornati
- Nacionalni park Mljet

Gliser je vrsta čamca ili manjeg broda kojem oblik trupa i pogonska snaga motora omogućuju da klizi vodom velikom brzinom.

Capelli CAP 21 WA
Estetski sklad i uravnotežen dizajn, čvrsti trup te jednostavno organiziran prostor unutar kokpita i kabine, glavni su aduti novog CAP 21 WA, koji je zamjena modela 20 WA. Karakterističnog je velikog prostora u kokpitu, omogućujući lako kretanje. To je bitno jer je brodica, osim za ljubitelje brze plovidbe namjenjena ribičima, roniocima, kupačima i skijašima na vodi. Stoga otvoreni prolaz na malu krmenu platformu nije napravljen slučajno. Prostrana pramčana paluba dugačka 1,70 metara, gostima ispred vjetrobrana pruža udobno izležavanje na suncu.
Spremišni se prostori nalaze unutar omanje kabine, u koju se može dodati WC i hladnjak od 35 litara. Maksimalna snaga vanbrodskog motora je 175 KS, s kojim se mogu postići solidne brzine koje prelaze 40 čv. Kraća lista dodatne opreme (el. vinč, tuš, hidraulično kormilo, tenda i već spomenuti brodski zahod i hladnjak) omogućuje vlasnicima da urede ovo plovilo u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.

Capelli CAP 18 Open
Capelli CAP 18 Open je izdržljiv gliser s centralnom konzolom, čije djelotvorne perfomanse omogućuje hidrodinamički dizajniran podvodni dio trupa dubokog V oblika. Standardna centralna konzola skiperu pruža pregledno okruženje svim neophodnim instrumentima motora, uz dovoljno predviđenog slobodnog prostora za dodatnu navigacionu elektroniku, dok ga visoko vjetrobransko staklo djelotvorno štiti od vjetra i neugodnih kapljica morske pjene. Pažljivo projektiran i s nizom praktičnih značajki, "komfor" je standard ovog modela: pramčani jastuci za sunčalište, kompas, ploča s prekidačima, stol, preklopni naslon, ljestve i kaljužna pumpa uključeni su u standardnu opremu. Za još bolji komfor, potrebno je nadoplatiti za: ceradu konzole i klupe, tuš, drveno postolje, radio stereo CD, brodsku ceradu, inox držače za bimini-top + tendu i aluminijski luk. Uz pomoć snažnog vanbrodskog motora od 135 KS, CAP 18 postiže maksimalne brzine koje prelaze brojku od 40 čvorova. Povoljna kupnja je paket trup + motor, gdje je u ponudi vrhunski vanbrodski motor Evinrude E-Tec snage od 75, 90 i 110 KS

ACY JEZERA MARINA
ACY marina jezera je smještena na S strani uvale Jezera i radi kroz cijelu godinu i ima recepciju, restoran i wc sa tušem i toplom vodom.

ACY KORČULA MARINA
Acy marina Korčula je smještena u maloj uvali istočno od mjesta Korčula i radi cijelu godinu. Marina ima recepciju, restorane , apartmane, kafić, dućane i wc sa tuševima sa toplom vodom.

ACY OPATIJA MARINA
ACY marina Opatija je dobro zaštićena od I vjetrova. U marini se nalazi recepcija, wc i tuševi sa toplom vodom i marina je otvorena tokom cijele godine.

ACY PULA MARINA
ACY marina Pula je smještena u SI dijelu glavne luke u Puli. U marini se nalazi recepcija, wc i tuševi sa toplom vodom i benzinsku stanicu, isto tako i mogućnost manjih popravaka na jahtama, za veće popravke postoji Brodoplast d.o.o. Split, marina je otvorena tokom cijele godine.
Zemljopisni položaj: 44° 52'N; 13° 50'E


ACY PALMIŽANA MARINA
ACY marina Palmižana je smještena u uvali Palmižana na Južnom dijelu otoka Sv. Klement. ACY marina radi samo u ljetnim periodima i ima recepciju, restoran, tuševe sa toplom vodom i wc, kao i taxi jahte do Hvara.

ACY VODICE MARINA
ACY marina u vodicama je otvorena tokom cijele godine i ima ima recepciju,restoran, tuševe sa toplom vodom i wc, kao i benzinsku stanicu.

ACY MILNA MARINA
ACY marina Milna se nalazi na jugo-istočnom dijelu otoka Brača. Marina ima recepciju, restoran, wc i tuševe s toplom vodom i benzinsku stanicu, kran i mjesto za izvlačenje jahti. Za popravke brodova je zadužen Brodoplast d.o.o.

ACY OMER MARINA
ACY marina Omer se nalazi 10km udaljena od Pule i otvorena je tokom cijele godine. Marina ima recepciju, wc i tuševe sa toplom vodom i benzinsku stanicu.

ACY PISKERA MARINA
ACY marina Piskera je smještena na otoku Panitula vela i otvorena je tijekom cijele godine. U marini postoje wc i tuševi sa toplom vodom, restoran i recepcija.

ACY RAB MARINA
ACY Rab marina je smještena na istočnoj strani u mjestu Rab i zaštićena je od svih vjetrova. Marina radi tokom cijele godine i ima recepciju,wc sa tuševima sa toplom vodom, restoran i benzinsku stanicu.

ACY ROVINJ MARINA
ACY marina Rovinj se nalazi u SI dijelu luke Rovinj i zaštićena je od svih vjetrova osim SZ vjetrova. Marina je otvorena tokom cijele godine.

ACY SKRADIN MARINA
ACY Skradin marina se nalazi u uvali JZ u zaljevu Skradin i otvorena je tokom cijele godine. Marina ima recepciju, wc i tuševe sa toplom vodom, restorane.

ACY SPLIT MARINA
ACY marina Split se nalazi na JZ dijelu glavne splitske luke, i zaštićena je od S vjetrova. Marina je otvorena tokom cijele godine i ima recepciju, wc i tuševe sa toplom vodom, parkiralište za auta, restoran.

ACY SUPETARSKA DRAGA MARINA
ACY marina Supetarska draga se nalazi na SI istoimene uvale i zaštićena je od SZ vjetrova. Marina radi tokom cijele godine i ima wc sa tuševima s toplom vodom, recepciju, restoran i benzinsku stanicu.

ACY TROGIR MARINA
ACY Trogir marina se nalazi na S obali poluotoka Čiovo. Marina ima recepciju, restoran, wc i tuševe sa toplom vodom i radi tokom cijele godine.

ACY UMAG MARINA
ACY marina se nalazi u S dijelu luke Umag. Marina je zaštićena od svih vjetrova osim S i SZ. SZ vjetrovi su najopasniji u proljece i Srpnju. Ljetne oluje su kratke i dolaze sa zapada. Marina je otvorena tokom cijele godine i ima recepciju, wc i tuševe sa toplom vodom, benzinsku stanicu.

ACY VRBOSKA MARINA
ACY marina Vrboska je smještena na J strani istoimene uvale. Marina je otvorena tokom cijele godine i ima recepciju, restoran, wc sa tuševima sa toplom vodom i benzinsku stanicu.

ACY ŽUT MARINA
ACY Žut marina se nalazi u uvali Podražanj i otvorena je samo u ljetnoj sezoni. Marina ima recepciju restoran, wc sa tuševima sa toplom vodom i benzinsku stanicu.

ADMIRAL MARINA
Admiral marina se nalazi u Opatiji ispred hotela Admiral i rezervirana je samo za goste hotela. Marina je otvorena tokom cijele godine i zaštićena je od svih vjetrova osim Bure.
Zemljopisni položaj: 49° 19'N; 14° 18.4'E

AGANA MARINA
Agana marina se nalazi na zapadnom dijelu uvale Marina i otvorena je tokom cijele godine. Marina ima hotel, restoran i recepciju.

ALTANA
Altana je luka zaštićena od svih vjetrova osim I i JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 49'N; 13° 52'E

ARTATURI
Artaturi je uvala koja je zaštićena od S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 34'N; 14° 24.6'E

BAKAR
Bakar je gradić i luka poznata po svojim baroknim dvorcima, muzejima i crkvama. Bakar se nalazi blizu grada Rijeka i ima restoran, hotel,dućane.
Zemljopisni položaj: 45° 18'N; 14° 32.2'E

BAKARAC
Bakarac je mala luka koja nije zaštićena od Bure jer jako puse i dolazi neočekivano.
Zemljopisni položaj: 45° 16.8'N; 14° 34.8'E

BALUN
Balun je uvala na I dijelu otoka Biševo. Uvala je poznata po svojoj Plavoj Laguni u koju mogu prilaziti samo male jahte.
Zemljopisni položaj: 42° 58.5'N; 16° 01'E

BALVANIDA
Balvanida je uvala koja je zaštićena od svih vjetrova osim JZ i Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 29'N; 14° 30'E

BANJ
Banj je uvala koja se nalazi na SI dijelu otoka Pašman.
Zemljopisni položaj: 44° 00'N; 15° 18'E

BAŠKA
Baška je mala luka koja je zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 58'N; 14° 46'E

BAŠKA VODA
Baška voda je mala luka koja nije zaštićena od bure i juga. Luka ima postu, apoteku,dućane i hotele.
Zemljopisni položaj: 42° 21'N; 16° 57'E

BELE LUČICE
Bele Lučice je uvala na Z dijelu SZ dijela Kornata i zaštićena je od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 50.6'N; 14° 16'E

BELI KAMIK
Beli Kamik je zaštićen od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 45° 10'N; 14° 32'E

BETINA
Betina je mala luka smještena na SI obali otoka Murter i zaštićena je od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 36'E

BETINA MARINA
Betina marina je smještena SZ od mjesta Betina.U luci se nalaze recepcija, wc sa tuševima sa toplom vodom.

BIJAR
Bijar je uvala koja je zaštićena os svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 42'N; 14° 24'E

BIOGRAD
Biograd je luka koja je zaštićena od svih vjetrova i mora osim JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 56'N; 15° 27'E

BIŠEVSKA LUKA
Biševska luka je uvala na Z dijelu Biševa i dobro je zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 42° 59'N; 16° 00' E

BOBOVIŠĆA
Bobovišća je uvala na Z obali otoka Braca, dobila je ime po istoimenom mjestu. Uvala je zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 21'N; 16° 29'E

BOL
Bol je mala luka na J obali otoka Braca i jedno je od najpoznatijih turistickih mjesta u Hrvatskoj. Luka je zaštićena od svih vjetrova osim JZ i bure,
Zemljopisni položaj: 43° 16'N; 16° 40'E

BORIK MARINA
Borik marina se nalazi u uvali Fratara i zaštićena je od svih vjetrova.

BOROVICA
Borovica je uvala koja je zaštićena od bure ali ne od juga.
Zemljopisni položaj: 43° 30'N; 15° 59.5'E

BOZAVA
Bozava je mala luka na SI dijelu dugog otoka i zaštićena je od svih vjetrova osim JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 08'N; 14° 55'E

BRBINJ
Brbinj je uvala na SI dijelu dugog otoka i S dio uvale je zaštićen od svih vjetrova, adrugi dio uvale je izložen Buri.
Zemljopisni položaj: 44° 04.4'N; 15° 00.6'E

BRELA
Brela je mala luka izložena svim vjetrovima.
Zemljopisni položaj: 43° 23'N; 16° 55'E

BRIJESTA
Brijesta je selo i uvala na S strani otoka Peljašac i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 54.2'N; 17° 32'E

BRSICA
Zemljopisni položaj: 45° 01.8'N; 14° 03'E

CASKA
Caska je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 33'N; 14° 56'E

CAVLENA
Cavlena je uvala zaštićena od bure i I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 06'N; 14° 28'E

CAVTAT
Cavtat je mala luka zaštićena od bure i juga. U luci se nalaze pošta, kapetan, hoteli svih kategorija i dućani.
Zemljopisni položaj: 42° 35'N; 18° 13'E

CEPRLJANDA
Ceprljanda je mala uvala zaštićena od vih vjetrova osim onih koji pušu sa SZ.
Zemljopisni položaj: 44° 07'N; 15° 07.5'E

CERVAR
Cervar Marina je smještena na JI dijelu Zuba i zaštićena je od svih vjetrova osim SZ. Marina ima recepciju, wc sa tuševima sa toplom vodom.
Zemljopisni položaj: 45° 17' N; 13° 36' E

CIKAT
Cikat je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 32'N; 14° 27'E

CRES
Cres je grad i luka, a zaštićena je od svih vjetrova ali jugo izaziva valove. U luci se nalaze; posta, hoteli, kapetan i benzinska pumpa.
Zemljopisni položaj: 44° 57'N; 14° 24'E

CRES MARINA
Cres marina je otvorena tokom cijele godine i ima recepciju, restoran, wc i tuševe sa toplom vodom i benzinsku stanicu

CRIKVENICA
Crikvenica je luka koja je zaštićena od svih vjetrova osim Z i JZ vjetrova i bure. Crikvenica ima hotele, postu i benzinsku stanicu.
Zemljopisni položaj: 45° 10.4'N; 14° 42'E

CRVENA LUKA
Crvena luka je mala luka zaštićena od bure ali ne od juga.
Zemljopisni položaj: 43° 56'N; 15° 30'E

DALJA
Dalja je mala uvala zaštićena od bure i juga ali je otvorena za Z vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 22'N; 13° 33'E

DINJISKA
Dinjiska je uvala zaštićena od bure ali ne od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 22'N; 15° 10'E

DOBROPOLJANA
Dobropoljana je uvala zaštićena od J i Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 59'N;15° 20'E

DOLI
Doli je uvala zaštićena od svih vjetrova osim juga.
Zemljopisni položaj: 42° 48'N; 17° 48'E

DONJE ČELO
Donje Čelo je uvala na SZ obali otoka Kolocep i zaštićena je od J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 41'N; 18° 0.1'E

DONJI MOLUNAT
Donji Molunat je selo i uvala otvorena za SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 42° 27'N; 18° 26'E

DRACE
Drace je luka u uvali Bratkovica na S dijelu Pelješca i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 56'N; 17° 27.4'E

DRAGOCA
Dragoca je uvala i mala luka koja je zaštićena od J i Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 14° 18'E

DRVENIK
Drvenik je uvala i luka otvorena za J i JZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 09'N; 17° 15'E

DRVENIK
Drvenik je mala luka na otoku Drvenik Veli. Uvala je zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 27'N; 16° 09'E

DUBA PELJEŠKA
Duba Pelješka je mala luka na S dijelu otoka Pelješac i zaštićena je od Bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 01'N; 17° 10'E

DUBROVNIK MARINA MIHO PRACAT
Dubrovnik marina Miho Pracat je smještena na Kolomacu i otvorena je tokom cijele godine. U marini se nalaze recepcija, kapetan, restoran, dućani kao i dizalica i manji popravci. Za veće popravke je BRODOPLAST SPLIT.

DUBROVNIK
Dubrovnik je uz Split najpoznatije turističko mjesto u Hrvatskoj. Dubrovnik ima 3 luke. Jedna od njih je stara luka na I dijelu grada i rezervirana je samo za mještane.
Zemljopisni položaj: 42° 38,5'N; 18° 07'E

DUGA
Duga je uvala na S dijelu otoka Hvara i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 11.5'N; 16° 25'E

FAŽANA
Fažana je mali grad i luka koja je zaštićena od SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 56'N; 133° 48'E

FUNTANA
Funtana je uvala udaljena 3M od Poreca koja je otvorena za Z i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 11'N; 13° 36'E

GORNJI MOLUNAT
Gornji Molunat je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 27'N; 18° 26'E

GRADAC
Gradac je mala luka zaštićena od svih vjetrova ali je otvorena za valove uzrokovane jugom.
Zemljopisni položaj: 43° 06'N; 17° 21'E

GREBASTICA
Grebastica je uvala zaštićena od bure ali je otvorena za Z vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 38'N; 15° 58'E

GRIPARICA
Griparica je uvala zaštićena od svih vjetrova osim juga
Zemljopisni položaj: 44° 16.6'N; 14° 43.4'E

GRUŽ
Gruž je komercijalna luka u Dubrovniku i zaštićena je od svih vjetrova osim Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 40'N; 18° 05'E

HRAMINA MARINA
Hramina marina je zaštićena od svih vjetrova. Marina je otvorena samo u ljetnoj sezoni i ima recepciju, restoran, wc i tuševe sa toplom vodom.

HRVATIN
Hrvatin je uvala zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 10'N; 15° 00'E

HVAR
Hvar je grad na J dijelu otoka Hvara. Uvala je otvorena za SZ vjetrove. Jugo uzrokuje valove u luci. Hvar je poznato turističko mjesto i ima hotele, restorane, kafiće....
Zemljopisni položaj: 43° 10.5'N; 16° 27'E

IGRANE
Igrane je luka zaštićena od svih vjetrova osim I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 12'N; 17° 09'E

IKA
Ika je mala luka koja je zaštićena od svih vjetrova osim S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 18.3'N; 14° 17'E

ILOVIK
Ilovik je mala luka smještena na SZ obali otoka Ilovik.
Zemljopisni položaj: 44° 28'N; 14° 33'E

INJOLE
Injole je malo mjesto na JI obali Istre i zaštićena je od JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 55'N; 14° 02'E

IST
Ist je mala luka zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 44° 16'N; 14° 46'E

JABLANAC
Jablanac je luka zaštićena od juga ali bura je jaka.
Zemljopisni položaj: 44° 42.6'N; 14° 54'E

JADRANOVO
Jadranovo je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45°13.4'N; 14°37'E

JADRISCICA
Jadrisica je uvala na JI dijelu otoka Cres i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 37'N; 14° 30.4'E

JASENOVA
Jasenova je uvala zaštićena od svih vjetrova osim bure.
Zemljopisni položaj: 45° 08'N; 14° 44'E

JAZI
Jazi je uvala otvorena SI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 44° 13'N; 14° 53'

JELSA
Jelsa je mala luka na S dijelu otoka Hvara i zaštićena je od svih vjetrova. Jelsa ima benzinsku stanicu.
Zemljopisni položaj: 43° 10'N; 16° 42'E

JEZERA
Jezera je luka na SI obali Murtera i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 47'N; 15° 38'E

KABLIN
Kablin je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 08'N; 15° 01'E

KACJAK
Kacjak je zaštićen od bure.
Zemljopisni položaj: 45° 12'N; 14° 39'E

KALDONTA
Kaldonta je uvala na JZ obali otoka Cres i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 38'N; 14° 27'E

KALI
Kali je uvala otvorena za S vjetrove.
Zemljopisni položaj: 44° 04'N; 15° 12'E

KAMPORSKA DRAGA
Kamporska draga je uvala na SZ obali otoka Raba.
Zemljopisni položaj: 44° 47'N; 14° 42'E

KARLOBAG
Karlobag je mala luka zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 31.5'N; 15° 04.6'E

KLENOVICA
Zemljopisni položaj: 45° 06.5'N; 14° 50.3'E

KNEZA
Kneza je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 57'N; 17° 04'E

KOLORAT
Kolorat je uvala na JI obali otoka Cresa i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 38.6'N; 14° 31.5'E

KOMIŽA
Komiža je grad na otoku Vis i otvorena je za Z i Jz vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 03'; 16° 05'E

KORČULA
Korčula je mjesto i luka na SI obali otoka Korčula i zaštićena je od svih vjetrova koji pusu sa JI i JZ.
Zemljopisni položaj: 42° 58'N; 17° 08'E

KOROMACNO
Koromacna je uvala zaštićena od S vjetrova ali ne od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 47'N; 14° 27.5'E

KOSIRACA
Kosiraca je uvala zaštićena od JI i JZ vjetrova, ali nije zaštićena od S i SZ i bure.
Zemljopisni položaj: 44° 17'N; 14° 45'E

KOSLJUN
Kosljun je mala luka zaštićena od SI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 22.8'N; 15° 05'E

KRALJEVICA
Kraljevica je mala luka sa benzinskom stanicom.
Zemljopisni položaj: 45° 16'N; 14° 34'E

KRAPANJ
Krpanj je mala luka koja nije zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 40,4'N; 15° 55'E

KRAVLJACICA
Kravljacica je uvala na Z dijelu Kornata i zaštićena je od svih vjetrova osim JI.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 17'E

KREMIK MARINA
Kremik marina je otvorena tokom ljetne sezone i ima recepciju, kapetaniju.

KRK
Krk je grad i luka na SZ otoka Krka. Luka je zaštićena od bure ali ne od juga.Luka ima kapetaniju, muzeje,hotele i kamp.
Zemljopisni položaj: 45° 10.6'N; 14° 34.5'E

KRMČINA
Krmčina je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 59.6'N; 15° 22'E

KRNICKA LUKA
Krnicka luka je zaštićena od svih vjetrova osim JI.
Zemljopisni položaj: 44° 57'N; 14° 03'E

KUKLJICA
Kukljica je mala luka zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 02'N; 15° 15'E

KUTA
Kuta je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 50'N; 17° 45'E

LAVSA
Lavsa je najljepša uvala na S obali istoimenog otoka.
Zemljopisni položaj: 43° 45'N; 15° 22.5'E
LEVRNAKA
Levrnaka je uvala na S obali Kornata i nije zaštićena od vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 16'E

LISKI
Liski je uvala zaštićena od J vjetrova ali ne od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 35.8'N; 14° 23'E

LOJENA
Lojena je uvala zaštićena od bure, a otvorena je za J vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 15'E

LOJENA
Lojena je uvala na JI ulazu u Kornatski kanal i zaštićena je od SI i SZ vjetrova ali je otvorena za J vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 43'N; 15° 29'E

LOPATICA
Lopatica je uvala na Z dijelu Kornata i otvorena je za JI i JZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 47'N; 15° 20'E

LOPUD
Lopud je uvala na SZ obali Lopuda i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 41'N; 17° 57'E

LOVIŠCE
Lovišce je uvala na S dijelu otoka Ščedro i zaštićena je od svih vjetrova osim S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 06'N; 16° 42.5'E

LOVIŠTE
Lovište je uvala zaštićena do svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 02'N; 17° 02'E

LOVRAN
Lovran je mala luka J od Opatije i zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 45° 17'N; 14° 17'E

LUČICA SPLIT
Lučica Split je mala luka na SI dijelu Marjanske obale i otvorena je tokom cijele godine. Lučica ima recepciju , restorane, wc, dizalicu i male popravke jahti. Za veće popravke je Brodoplast d.o.o. u lučici Špinut zadužen.

LUKA
Luka je uvala na I obali Vrgada i zaštićena je od Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 51'N; 15° 30'E

LUKA
Luka je uvala na otoku Korčula i zaštićena je od svih vjetrova osim Bure.
Zemljopisni položaj: 42° 57'N; 17° 07'E

LUKA
Luka je uvala na SI obali Dugog otoka i otvorena je za SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 59'N; 15° 06'E

LUKORAN VELI
Lukoran veli je uvala zaštićena od svih vjetrova osim SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 06.2'N; 15° 10'E

LUKOVO
Lukovo je mala luka na Velebitskom kanalu i zaštićena je od bure i JI i JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 51.3'N; 15° 53.6'E

LUMBARDA
Lumbarda je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim juga.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 17° 11'E

LUMBARDA MARINA
Lumbarda marina je marina smještena u istoimenoj uvali i ima recepciju, restoran,hotel, i benzinsku stanicu.

LUPESCINA
Lupesica je uvala na Kornatima i zaštićena je od J vjetrova ali je otvorena za S vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 52'N; 15° 14'E

MAKARSKA
Makarska je grad i luka zaštićena od bure ali JZ i Z vjetrovi izazivaju valove. Marina ima kapetaniju, postu, benzinsku stanicu,hotele,dućane i trajekt koji vozi na otok Brac u Sumartin.
Zemljopisni položaj: 43° 18'N; 17° 01'E

MALA STINICA
Mala Stinica je uvala zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 43.1'N; 14° 53.6'E

MALI LAGO
Mali lago je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 46,5'N; 16° 50'E

MALI LOŠINJ MARINA
Mali Losinj Marina je smještena na SI strani luke Mali Lošinj.
Zemljopisni položaj: 44° 32'N; 14° 28'E

MALI STON
Mali Ston je luka na SI strani Stona.
Zemljopisni položaj: 42° 51'N; 17° 42'E

MALINSKA
Malinska je luka otvorena za SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 08'N; 14° 32'E

MANASTIR
Manastir je uvala na S obali otoka Šćedro koja nije zaštićena od S vjetrova ali je zaštićena od J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 05.5'N; 16° 42.6'E

MANDRE
Mandre je uvala na Z obali otoka Pag.
Zemljopisni položaj: 44° 29'N; 14° 55'E

MARACOL
Maracol je uvala na I strani otoka Unije i zaštićena je od svih vjetrova osim jugo.
Zemljopisni položaj: 44° 38,6'N; 14° 15,4'E

MARINA
Marina je mala luka na Z dijelu Trogirskog zaljeva i nije zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 31'N; 16° 07'E

MARTINŠĆICA
Martinšćica je mala luka zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 49'N; 14° 21,5'E

MASLINICA
Maslinica je smještena na Z dijelu otoka Solta i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 24'N; 16° 12'E

MERAG
Merag je trajektna luka u uvali Merag na otoku Cresu i zaštićena je od J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 59'N; 14° 26.5'E

METAJNA
Metajna je uvala zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 15° 05'E

METKOVIC
Metkovic je mala luka na neretvanskom uscu.
Zemljopisni položaj: 43° 03'N; 17° 39'E

MIKAVICA
Mikavica je uvala na SZ obali otoka Žirje i zaštićena od j vjetrova ali je otvorena za SI i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 40.5'N; 15° 36.5'E

MILNA
Milna je mjesto na z obali otoka Braća. Milna ima 3 marine a jedna od njih je ACY marina. Milna nije zaštićena od bure i I vjetrova. Marina ima kapetaniju, postu, hotele, restorane i benzinsku stanicu.
Zemljopisni položaj: 43° 20'N; 16° 27'N

MIR
Mir je uvala na Z obali Telaščice i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 54'N; 15° 09.5'E

MIRINE
Mirine je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 38.5'N; 15° 57'E

MIRNA
Mirna je uvala na J strani Novigrada i zaštićena je od svih vjetrova osim Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 19'N; 13° 34'E

MOŠČENICKA DRAGA
Zemljopisni položaj: 45° 14'N; 14° 15'E

MRTINOVIK
Mrtinovik je uvala na J obali Hvara i zaštićena od svih vjetrova osim od JI i JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 07'N; 17° 06'E

MULINE
Muline je uvala zaštićena od svih vjetrova osim JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 08.3'N; 15° 04.5'E

MURTER
Murter je mali grad na istoimenom otoku i poznat je sa svojom hramina marinom.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 36'E

NEČUJAM
Nečujam je uvala na S obali otoka Šolta i otvorena je za S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 23'N; 16° 19'E

NEREZINE
Nerezine je mala luka na otoku Lošinj.
Zemljopisni položaj: 44° 40'N; 14° 24'E

NEVIANE
Neviane je mala uvala zaštićena od JI i Jz vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 58.5'N; 15° 21'E

NIN
Nin je stari povijesni grad i laguna u istoimenoj uvali i nije zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 44° 14'N; 15° 11'E

NOVA POVLJANA
Nova Povljana je luka na JZ obali otoka Paga i zaštićena je od bure i juga ali ne od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 21'N; 15° 06'E

NOVALJA
Novalja je mjesto zaštićeno od SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 33'N; 14° 53'E

NOVI VINODOLSKI
Novi Vinodolski je mali grad i luka zaštićena od JZ i SZ vjetrova. Luka ima benzinsku stanicu.
Zemljopisni položaj: 45° 07,4'N; 14° 47.4'E

NOVIGRAD
Novigrad je luka zaštićena od svih vjetrova osim bure.
Zemljopisni položaj: 44° 11'N; 15° 33'E

NOVIGRAD MARINA
Novigrad Marina je smještena na JI dijelu novigradske luke i zaštićena je od svih vjetrova. Marina ima benzinsku stanicu.

OBROVAC
Obrovac je luka zaštićena od svih vjetrova i bure.
Zemljopisni položaj: 44° 12'N; 15° 41'E

OKUKLJE
Okuklje je mala luka na S obali otoka Mljet i zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 42° 44'N; 17° 41'E

OLIB
Olib je mala luka na Z obali otoka Olib.
Zemljopisni položaj: 44° 23'N; 14° 47'E

OMIŠ
Omiš je grad i luka na rijeci Cetina i otvorena je za buru i tremuntanu. Ljetne oluje koje dolaze sa JZ mogu biti opasne. U Omišu se nalazi kapetanija, posta i mnoge crkve i kapela Sv. Petra i po Radmanovim mlinicama.
Zemljopisni položaj: 43° 26'N; 16° 42'E

OMIŠALJ
Omisalj je mala luka na S obali otoka Krk.
Zemljopisni položaj: 45° 13'N; 14° 33'E

OPAT
Opat je uvala na J obali otoka Kornati i otvorena za J vjetrove ali je zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 44'N; 15° 27'E

OPATIJA
Opatija je grad i luka zaštićena od svih vjetrova osim JI. Centralni dio luke je rezerviran za jahte za mještane. U Opatiji se nalaze mnogobrojni hoteli,restorani i benzinska stanica. Opatija je poznata po crkvi Sv. Jakova i Sv. Marka.
Zemljopisni položaj: 45° 20'N; 14° 19'E

OPUZEN
Opuzen je grad i luka na rijeci Neretvi.
Zemljopisni položaj: 43° 01'N; 17° 34'E

OREBIĆ
Orebić je mala luka na Pelješkom kanalu i poznato je turističko mjesto.
Zemljopisni položaj: 42° 58.5'N; 17° 11'E

PAG
Pag je grad na otoku Pagu i luka zaštićena od svih vjetrova osim Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 27'N; 15° 03'E

PAKOŠTANE
Pakoštane je mala luka koja je dijelom zaštićena od juga i otvorena za JZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 31'E

PALMIŽANA
Palmižana je uvala zapadno od otoka Hvar na Paklenim otocima i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 49° 09.5'N; 16° 24'E

PAŠMAN
Pašman je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 57.5'N; 15° 23.5'E

PAZDUHOVA
Pazduhova je mala uvala zaštićena od Z i J vjetrova ali je otvorena za SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 12'N; 14° 40'E

PETRČANE
Petrčane je luka zaštićena od bure i J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 11'N; 15° 09'E

PINIZEL
Pinizel je uvala zaštićena od svih vjetrova osim SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 53'N; 15° 15'E

PIROVAC
Pirovac je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 40'E

PISAK
Pisak je mala luka zaštićena od bure ali i ne od ostalih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 24'N; 16° 52'E

PISKERA
Piskera je uvala na istoimenom otoku koji pripada Kornatima i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 45'N; 15° 21'E

PLAVA LAGUNA
Plava laguna je luka blizu Poreca i zaštićena je od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 12'N; 13°36'E

PLOČE
Ploče je komercijalna luka na SZ ušću rijeke Neretva. Luka je zaštićena od svih vjetrova osim bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 03'N; 17° 25.6'E

PLOMINSKA LUKA
Zemljopisni položaj: 45° 06.8'N; 14° 12'E

PODGORA
Podgora je malo mjesto jugoistočno od Makarske i ima dvije male luke; istočnu i zapadnu. Istočna luka je zaštićena od bure, a zapadna luka je zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 15'N; 17° 05'E

PODOBUĆE
Podobuće je uvala na J dijelu otoka Pelješac i zaštićena je od svih vjetrova osim J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42 ° 57'N; 17 ° 17'E

POKRIVENIK
Pokrivenik je uvala na otoku Hvaru i zaštićena je od svih vjetrova osim S vjetrova i bure.
Zemljopisni položaj: 43° 09'N; 16° 53

POLACE
Polace je uvala na S obali otoka Mljeta i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 47'N; 17° 23E

POLJANA
Poljana je uvala otvorena za I i JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 44° 05'N; 15° 12'E

POMENA
Pomena je uvala na otoku Mljet i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 47.5'N; 17° 20'E

PORAT
Porat je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 14° 17'E

POREČ
Poreč je poznati turistički grad i luka zaštićena od svi J vjetrova kao i od SI, JZ i SZ vjetrova ali je otvorena za J vjetrove. Bura je jaka i izaziva velike valove.
Zemljopisni položaj: 45° 14'N; 13° 36'E

POROZINA
Porozina je mala luka i uvala zaštićena od svih vjetrova osim JZ i Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 08'N; 14° 17'

POSEDARJE
Posedarje je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim juga.
Zemljopisni položaj: 44° 13'N; 15° 29'E

POSTIRA
Postira je mala luka na S obali otoka Brac i otvorena je za S i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 23'N; 16° 38'E

POVLJA
Povlja su uvala i luka na SI obali otoka Braca i zaštićena je od svih vjetrova osim S i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 20'N; 16° 50'E

PRAPRATNA
Prapratna je uvala na Jz obali otoka Pelješac i zaštićena je od I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 49'N; 17° 41'E

PRAPRATNA
Prapratna je uvala na S obali otoka Korcula i zaštićena je od J i S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 59'N; 16° 43'E

PREKO
Preko je mala luka na I obali otoka Ugljan i nije zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 06'N; 15° 02'E

PRELUK
Preluk je mala luka koja nije zaštićena od JI i JZ vjetrova kao i bure.
Zemljopisni položaj: 45° 21'N; 14° 20'E

PRIBINJA
Pribinja je uvala na Z obali otoka Hvar i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 12'N; 16° 26'E

PRIGRADICA
Prigradica je mala luka na S obali otoka Korcula i nije zaštićena od bure i I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 58'N; 16° 49'E

PRIHONJA
Prihonja je uvala na S obali otoka Korcule i zaštićena je od J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 59.5'N; 16° 42'E

PRIMOŠTEN
PrimoŠten je mali grad i luka blizu Šibenika. Primošten je poznato turističko mjesto i ima kapetaniju,restorane,hotele, postu i auto kamp. Luka je zaštićena od SI i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 34' N; 15° 55'E

PRIVLAKA
Zemljopisni položaj: 44° 33'N; 14° 27,5'E

PRIZNA
Prizna je uvala zaštićena od juga ali bura jako puse i izaziva valove u uvali.
Zemljopisni položaj: 44° 36'N; 14° 58.3'E

PRKLOG
Zemljopisni položaj: 45° 02'N; 14° 10'E

PROŽURA
Prožura je uvala na S obali otoka Mljet i otvorena je za buru.
Zemljopisni položaj: 42° 44'N; 17° 39'E

PRVIć LUKA
Prvić luka je mala luka na J obali otoka Prvic i otvorena je za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 43'N; 15° 48'E

PRVIĆ ŠEPURINE
Prvić Šepurine je luka zaštićena od bure i juga ali je otvorena za J vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 44'N; 15° 47'E

PUČIŠĆA
Pučišća je luka na otoku Braču i nije zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 22'N; 16° 44'E

PULA VERUDA MARINA
Pula veruda marina se nalazi na istočnom dijelu luke Veruda i zaštićena je od svih vjetrova. U marini se nalaze recepcija, benzinska stanica.
Zemljopisni položaj: 44° 50'N; 13° 50'E

PUNAT
Punat je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 01'N; 14° 37'E

PUNAT MARINA
Punat marina je smještena na S dijelu uvale Punat i otvorena je tokom cijele godine, a ima recepciju, wc sa tuševima sa toplom vodom, apoteku i restoran.

PUPNATSKA LUKA
Pupnatska luka je uvala na J obali otoka Korčula i zaštićena je samo od S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 56'N; 17° 00'E

RAB
Rab je grad i luka na istoimenom otoku i zaštićena je od svih vjetrova osim Ji vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 45'N; 14° 46'E

RABAC
Rabac je mala luka na I dijelu Istre i zaštićena je od bure ali je otvorena za sve J vjetrove. U luci se nalaze posta, hoteli i benzinska stanica.
Zemljopisni položaj: 45° 06'N; 14° 10'E

RAČIŠĆE
Račišće je mala luka na S obali otoka Korčula i zaštićena je od svih vjetrova osim S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 58'N; 17° 0,16E

RASA
Zemljopisni položaj: 44° 57'N; 14° 03'E 45° 02'N; 14° 05'E

RAVA
Zemljopisni položaj: 44° 02'N; 15° 04'E

RAVNI ZAKAN
Ravni zakan je uvala na JI dijelu Kornata i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 43'N; 15° 26'E

RAZANAC
Razanac je luka zaštićena od svih vjetrova osim bure.
Zemljopisni položaj: 44° 17'N; 15° 21'E

RIJEKA
Rijeka je grad u Istri i ima 3 luke, a jedna od njih je brodogradiliste. Istocni dio luke je rezerviran za trajekte koji prevoze putnike kao i trajekte za izvoz-uvoz.
Zemljopisni položaj: 45° 20'N; 14° 25'E

ROGAC
Rogac je mala luka na S obali otoka Solta i zaštićena je od svih vjetrova osim S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 24'N; 16° 18'E

ROGOZNICA
Rogoznica je uvala i luka u istoimenoj uvali u blizini Sibenika i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 31'N; 15° 58'E

ROVENSKA
Rovenska je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim SZ.
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 14° 30'E

ROVINJ
Rovinj je grad i luka u Istri,sastoji se od juznog i sjevernog dijela. Sjeverna luka se zove Valdibora i zaštićena je od bure, a juzna luka se zove Sabionera i zaštićena je od bure ali je otvorena za Z i JZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 05'N; 13° 38'E

SALI
Sali je najdulje mjesto i luka na SI obali Dugog otoka. Vanjski dio uvale je otvoren za JI vjetrove dok je unutarnji dio bolje zaštićen od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 56'N; 15° 10'E

SAPLUNARA
Saplunara je uvala na I dijelu otoka Mljet i zaštićena je od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 42° 42'N; 17° 44'E

SAVUDRIJA
Savudrija je mjesto i luka i otvorena je za JZ i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 30'N; 13° 30'E

SELCE
Selce je mala luka zaštićena od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 09,4'N; 14° 43'E

SENJ
Senj je grad i luka u velebitskom kanalu i zaštićen je od SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 59.4'N; 14° 54'E

ŠIBENIK
Šibenik je grad i luka na rijeci Krki koja se ulijeva u SZ dio luke. Sibenik je poznat po svojoj katedrali,mnogobrojnim crkvama, hotelima,restoranima,djecjim festivalima. U Šibeniku se nalazi benzinska stanica i željeznička stanica, a isto tako je i otvoren za morski promet kao sto po okolnim otocima tako i u inozemstvo.
Zemljopisni položaj: 43° 44'N; 15° 54'E

SILBA
Silba je luka na I strani otoka Silba i zaštićena je od svih vjetrova osim bure i tremuntane.
Zemljopisni položaj: 44° 22.5'N; 14° 42.4'E

SKRADIN
Skradin je mala luka na ušću rijeke Krke i ima za jahte ACY marinu.
Zemljopisni položaj: 43° 49'N; 15° 55.6'E

SKRIVENA LUKA
Skrivena luka je uvala na J obali otoka Lastovo i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 44'N; 16° 53'E

SLANO
Slano je mala luka zaštićena od juga i dijelom od bure.
Zemljopisni položaj: 42° 47'N; 17° 52'E.

SOBRA
Sobra je uvala na S obali otoka Mljet i otvorena je za buru i jugo.
Zemljopisni položaj: 42° 45'N; 17° 37'E

SOLARIS
Solaris je mjesto blizu Zablača i ima kompleks hotela i luku koja je zaštićena od svih vjetrova osim juga.
Zemljopisni položaj: 43°42'N; 15° 52'E

SOLINE
Soline je uvala na JZ obali otoka Pasman i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 55.6'N; 14° 21.6'E

SOLINE
Soline je uvala na J obali otoka Sv. Klementin i nije zaštićena od J i JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 09.5'N; 16° 22'E

SPLIT
Split je glavni grad Dalmacije i najveca hrvatska luka. Split je poznat po Dioklecijanovoj palači u čijem se centru na Peristilu nalazi katedrala i zvonik Sv. Duje, kao i po svojim Dioklecijanovim podrumima i po zlatnim, srebrenim, željeznim vratima. Ispred zlatnih vrata se nalazi statua biskupa Grgura Ninskoj. Na zapadnom dijelu grada se nalazi brdo Marjan. Oko Splita se nalaze mnogobrojni otoci koji su jako dobro povezani s njim sa trajektima koji voze iz glavne luke. Split ima mnoge marine. Tu se nalazi i Brodoplast d.o.o. koji se bavi remontima i popravcima jahti.
Zemljopisni položaj: 43° 30'N; 16° 26'E

SV. FILIP I JAKOV
Saint Filip i Jakov je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 57'N; 15° 26'E

STARA BAŠKA
Stara baska je uvala zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 44 57,5'N; 14 41E

STARA POVLJANA
Stara Povljana je uvala na JI dijelu otoka Paga i zaštićena je od bure ali ne od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 19'N; 15° 10'E

STARI GRAD
Starigrad je mala luka otvorena za buru.
Zemljopisni položaj: 44° 17.7'N; 15° 26.4'E

STARI TROGIR
Stari Trogir je uvala na SZ na otoku Drvenik mali i nije zaštićen od Bure i JZ vjetrova ali je zaštićen od Juga.
Zemljopisni položaj: 43° 29.5'N; 16° 02'E

STARIGRAD
Stari grad je luka na sjevernoj obali na otoku Hvaru i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 11'N; 16° 35'E

STARIGRAD
Starigrad je mala luka u velebitskom kanalu i djelomično je zaštićena od bure, JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 48'N; 14° 53'E

STIPANJA
Stipanja je uvala na I obali otoka Krk i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 09'N; 14° 40'E

STOMORSKA
Stomorska je uvala na S obali otoka Solta i zaštićena je od svih vjetrova osim bure.
Zemljopisni položaj: 43° 22'N; 16° 21'E

SUHI RT
Suhi rt je mala uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 52'N; 15° 14'E

SUKOSAN
Sukosan je luka i uvala zaštićena od svih vjetrova osim JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 03'N; 15° 18'E

SUMARTIN
Sumartin je mala luka na I dijelu otoka Braca i zaštićena je od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 17'N; 16° 53'E

SUNJ
Sunj je uvala na JI obali Lopuda i otvorena je za J vjetrove.
Zemljopisni položaj: 42° 41'N; 17° 57'E

SUPETAR
Supetar je grad na otoku Bracu i nije zaštićen od bure, juga i S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 23'N; 16° 33'E
SUPETARSKA DRAGA
Supetarska draga je uvala i marina na SZ dijelu otoka Rab i otvorena je za S i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 44° 48.5'N; 14° 42.5'E

SUTIVAN
Sutivan je luka na S obali otoka Braca i zaštićena je od svih vjetrova osim bure i tremuntane.
Zemljopisni položaj: 43° 23'N; 16° 29'E

SUTOMIŠĆICA
Sutomišćica je mala luka zaštićena od svih vjetrova ali je otvorena za tremuntanu.
Zemljopisni položaj: 44° 06'N; 15° 10'E

SVETA MARA
Sveta mara je uvala na JZ obali otoka Rab i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 47'N; 14° 40'E

SVETI ANDRIJA
Sveti Andrija je mala luka udaljena 1.5m od Rovinja i ima juznu i sjevernu luku. Sjeverna luka nije zaštićena od SI i SZ vjetrova dok je juzna luka otvorena samo za JZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45° 03'N; 13° 37'E

SVETI ANTE
Saint Ante je uvala na JZ obali otoka Silba i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 21'N; 14° 42'E

SVETI JURAJ
Sveti Juraj je luka na obali velebitskog kanala i zaštićena je od JZ i SZ vjetrova i bure.
Zemljopisni položaj: 44° 56'N; 14° 55'E

SVETI NIKOLA
Sveti Nikola je uvala na JZ obali Oliba i zaštićena je od bure i Z vjetrova ali nije zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 21'N; 14° 47'E

ŠIMUNI
Šimuni je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 28'N; 14° 57'E

ŠIPANSKA LUKA
Šipanska luka je uvala na SZ dijelu otoka Sipan i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 44'N; 17° 52'E

ŠPINUT
Lučica Špinut je mala lučica i nalazi se na JI Marjanskoj obali i zaštićena je od J i Z vjetrova. Lučica ima restoran, kafić,agenciju za iznajmljivanje jahti kao i firmu Brodoplast za popravak jahti i iznajmljivanje jahti. Marina radi tokom cijele godine.

TATINJA
Tatinja je najveća uvala na otoku Šolta.
Zemljopisni položaj: 43° 22'N; 16° 17'E

TELAŠĆICA
Telašćica je prirodna luka na Ji dijelu Dugog otoka i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 10'E

TIJAŠĆICA
Tijašćica je uvala otvorena za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 42'N; 15° 47'E

TISNO
Tisno je mala luka na otoku Murter i nije zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 48.5'N; 15° 39'E

TKON
Tkon je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 25'E

TORKUL
Torkul je uvala na JZ obali otoka Krk i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 02.6'N; 14° 28.2'E

TOVARNELE
Tovarnele je mala luka i uvala na SZ obali otoka Pag i zaštićena je od S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 41.5'N; 14° 44.1'E

TRGET
Zemljopisni položaj: 45° 01.4'N; 14° 03.4'E

TRI LUKE
Tri luke je uvala na JZ dijelu otoka Korčula i otvorena je za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 16° 40.5'E

TRIBUNJ
Tribunj je mala luka otvorena za J vjetrove i buru.
Zemljopisni položaj: 43° 45'N;15° 45'E

TRILUKE
Triluke je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 53.5'N; 15° 27'E

TRPANJ
Trpanj je mala luka na S obali otoka Peljesac i zaštićena je od svih SI i JI vjetrova..
Zemljopisni položaj: 43° 00.5'N; 17° 16'E

TRSTENIK
Trstenik je mala luka SZ dijelu Zuljana uvale i zaštićena od Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 17° 24'E

TUČEPI
Tučepi je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 16,5'N; 17° 03,4'E

TUNARICA
Zemljopisni položaj: 44° 58.4'N; 14° 05.8'E

TURANJ
Turanj je luka koja nije zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 43° 58'N; 15° 25'E

UGLJAN
Ugljan je mala luka zaštićena od juga ali je otvorena za buru.
Zemljopisni položaj: 44° 08'N; 15° 07'E

UJE
Uje je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 49'N; 13° 59'E

UMAG
Umag je grad i luka na SZ Istre i zaštićena je od svih vjetrova osim S i SZ vjetrova. Ljetne oluje su kratke ali opasne jer izazivaju valove u luci.
Zemljopisni položaj: 45° 26'N; 13° 31'E

UNIJE
Unije je mala luka na Z obali otoka Unije i zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 38'N; 14° 15'E

USTRINE
Ustrine je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 45'N; 14° 23'E

UVALA SCOTT
Uvala Scott je otvorena za S i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45°15'N; 14°34'E

VALALTA MARINA
Valalta marina je smještena u uvali sveti Feliks i otvorena je samo u ljetnoj sezoni.

VALBISKA
Valbiska je uvala na SZ obali otoka Krk i nije zaštićena od JZ vjetrova ali je zaštićena od SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 01'N; 14° 30'E

VELA GARŠKA
Vela Garška je uvala na otoku Hvaru i zaštićena je od svih SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 11'N; 16° 25'E

VELI IZ
Veli iz je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 03'N; 15° 07'E

VELA LUKA
Vela luka je uvala na Z obali otoka Korcula.
Zemljopisni položaj: 42° 58'N; 16° 43'E

VELI LOSINJ
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 14° 30'E

VELA STINICA
Vela Stinica je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 43.5'N; 14° 54'E

VELIKI STON
Veli Ston je mala luka na SZ dijelu Stonskog kanala i zaštićen je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 41° 49.5'N; 17° 42'E

ŠIMUNI
Šimuni je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 28'N; 14° 57'E

ŠIPANSKA LUKA
Šipanska luka je uvala na SZ dijelu otoka Sipan i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 44'N; 17° 52'E

ŠPINUT
Lučica Špinut je mala lučica i nalazi se na JI Marjanskoj obali i zaštićena je od J i Z vjetrova. Lučica ima restoran, kafić,agenciju za iznajmljivanje jahti kao i firmu Brodoplast za popravak jahti i iznajmljivanje jahti. Marina radi tokom cijele godine.

TATINJA
Tatinja je najveća uvala na otoku Šolta.
Zemljopisni položaj: 43° 22'N; 16° 17'E

TELAŠĆICA
Telašćica je prirodna luka na Ji dijelu Dugog otoka i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 10'E

TIJAŠĆICA
Tijašćica je uvala otvorena za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 42'N; 15° 47'E

TISNO
Tisno je mala luka na otoku Murter i nije zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 48.5'N; 15° 39'E

TKON
Tkon je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 25'E

TORKUL
Torkul je uvala na JZ obali otoka Krk i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 02.6'N; 14° 28.2'E

TOVARNELE
Tovarnele je mala luka i uvala na SZ obali otoka Pag i zaštićena je od S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 41.5'N; 14° 44.1'E

TRGET
Zemljopisni položaj: 45° 01.4'N; 14° 03.4'E

TRI LUKE
Tri luke je uvala na JZ dijelu otoka Korčula i otvorena je za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 16° 40.5'E

TRIBUNJ
Tribunj je mala luka otvorena za J vjetrove i buru.
Zemljopisni položaj: 43° 45'N;15° 45'E

TRILUKE
Triluke je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 53.5'N; 15° 27'E

TRPANJ
Trpanj je mala luka na S obali otoka Peljesac i zaštićena je od svih SI i JI vjetrova..
Zemljopisni položaj: 43° 00.5'N; 17° 16'E

TRSTENIK
Trstenik je mala luka SZ dijelu Zuljana uvale i zaštićena od Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 17° 24'E

TUČEPI
Tučepi je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 16,5'N; 17° 03,4'E

TUNARICA
Zemljopisni položaj: 44° 58.4'N; 14° 05.8'E

TURANJ
Turanj je luka koja nije zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 43° 58'N; 15° 25'E

UGLJAN
Ugljan je mala luka zaštićena od juga ali je otvorena za buru.
Zemljopisni položaj: 44° 08'N; 15° 07'E

UJE
Uje je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 49'N; 13° 59'E

UMAG
Umag je grad i luka na SZ Istre i zaštićena je od svih vjetrova osim S i SZ vjetrova. Ljetne oluje su kratke ali opasne jer izazivaju valove u luci.
Zemljopisni položaj: 45° 26'N; 13° 31'E

UNIJE
Unije je mala luka na Z obali otoka Unije i zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 38'N; 14° 15'E

USTRINE
Ustrine je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 45'N; 14° 23'E

UVALA SCOTT
Uvala Scott je otvorena za S i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45°15'N; 14°34'E

VALALTA MARINA
Valalta marina je smještena u uvali sveti Feliks i otvorena je samo u ljetnoj sezoni.

VALBISKA
Valbiska je uvala na SZ obali otoka Krk i nije zaštićena od JZ vjetrova ali je zaštićena od SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 01'N; 14° 30'E

VELA GARŠKA
Vela Garška je uvala na otoku Hvaru i zaštićena je od svih SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 11'N; 16° 25'E

VELI IZ
Veli iz je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 03'N; 15° 07'E

VELA LUKA
Vela luka je uvala na Z obali otoka Korcula.
Zemljopisni položaj: 42° 58'N; 16° 43'E

VELI LOSINJ
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 14° 30'E

VELA STINICA
Vela Stinica je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 43.5'N; 14° 54'E

VELIKI STON
Veli Ston je mala luka na SZ dijelu Stonskog kanala i zaštićen je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 41° 49.5'N; 17° 42'E

ŠIMUNI
Šimuni je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 28'N; 14° 57'E

ŠIPANSKA LUKA
Šipanska luka je uvala na SZ dijelu otoka Sipan i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 44'N; 17° 52'E

ŠPINUT
Lučica Špinut je mala lučica i nalazi se na JI Marjanskoj obali i zaštićena je od J i Z vjetrova. Lučica ima restoran, kafić,agenciju za iznajmljivanje jahti kao i firmu Brodoplast za popravak jahti i iznajmljivanje jahti. Marina radi tokom cijele godine.

TATINJA
Tatinja je najveća uvala na otoku Šolta.
Zemljopisni položaj: 43° 22'N; 16° 17'E

TELAŠĆICA
Telašćica je prirodna luka na Ji dijelu Dugog otoka i zaštićena je od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 10'E

TIJAŠĆICA
Tijašćica je uvala otvorena za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 43° 42'N; 15° 47'E

TISNO
Tisno je mala luka na otoku Murter i nije zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 48.5'N; 15° 39'E

TKON
Tkon je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 55'N; 15° 25'E

TORKUL
Torkul je uvala na JZ obali otoka Krk i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 02.6'N; 14° 28.2'E

TOVARNELE
Tovarnele je mala luka i uvala na SZ obali otoka Pag i zaštićena je od S vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 41.5'N; 14° 44.1'E

TRGET
Zemljopisni položaj: 45° 01.4'N; 14° 03.4'E

TRI LUKE
Tri luke je uvala na JZ dijelu otoka Korčula i otvorena je za JI vjetrove.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 16° 40.5'E

TRIBUNJ
Tribunj je mala luka otvorena za J vjetrove i buru.
Zemljopisni položaj: 43° 45'N;15° 45'E

TRILUKE
Triluke je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 53.5'N; 15° 27'E

TRPANJ
Trpanj je mala luka na S obali otoka Peljesac i zaštićena je od svih SI i JI vjetrova..
Zemljopisni položaj: 43° 00.5'N; 17° 16'E

TRSTENIK
Trstenik je mala luka SZ dijelu Zuljana uvale i zaštićena od Z vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 17° 24'E

TUČEPI
Tučepi je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 16,5'N; 17° 03,4'E

TUNARICA
Zemljopisni položaj: 44° 58.4'N; 14° 05.8'E

TURANJ
Turanj je luka koja nije zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 43° 58'N; 15° 25'E

UGLJAN
Ugljan je mala luka zaštićena od juga ali je otvorena za buru.
Zemljopisni položaj: 44° 08'N; 15° 07'E

UJE
Uje je mala luka zaštićena od svih vjetrova osim I vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 49'N; 13° 59'E

UMAG
Umag je grad i luka na SZ Istre i zaštićena je od svih vjetrova osim S i SZ vjetrova. Ljetne oluje su kratke ali opasne jer izazivaju valove u luci.
Zemljopisni položaj: 45° 26'N; 13° 31'E

UNIJE
Unije je mala luka na Z obali otoka Unije i zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 44° 38'N; 14° 15'E

USTRINE
Ustrine je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 45'N; 14° 23'E

UVALA SCOTT
Uvala Scott je otvorena za S i SZ vjetrove.
Zemljopisni položaj: 45°15'N; 14°34'E

VALALTA MARINA
Valalta marina je smještena u uvali sveti Feliks i otvorena je samo u ljetnoj sezoni.

VALBISKA
Valbiska je uvala na SZ obali otoka Krk i nije zaštićena od JZ vjetrova ali je zaštićena od SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 01'N; 14° 30'E

VELA GARŠKA
Vela Garška je uvala na otoku Hvaru i zaštićena je od svih SI i JI vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 11'N; 16° 25'E

VELI IZ
Veli iz je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 03'N; 15° 07'E

VELA LUKA
Vela luka je uvala na Z obali otoka Korcula.
Zemljopisni položaj: 42° 58'N; 16° 43'E

VELI LOSINJ
Zemljopisni položaj: 44° 31'N; 14° 30'E

VELA STINICA
Vela Stinica je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 43.5'N; 14° 54'E

VELIKI STON
Veli Ston je mala luka na SZ dijelu Stonskog kanala i zaštićen je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 41° 49.5'N; 17° 42'E

VELI IŽ
Veli Iž je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 03'N; 15° 07'E

VELJI LAGO
Velji lago je luka na Z obali otoka Lastavo.
Zemljopisni položaj: 42° 45'N; 16° 49'E

VERUDA
Veruda je luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 50'N; 13° 50'E

VIGANJ
Viganj je mala luka na J obali Peljesca.
Zemljopisni položaj: 42° 59'N; 17° 06'E

VINIŠĆE
Vinišće je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 29'N; 16° 0.7'E

VINJERAC
Vinjenac je luka zaštićena od svih vjetrova osim bure.
Zemljopisni položaj: 44° 15.5'N; 15° 28'E

VIS
Vis je grad i luka na istoimenom otoku i nije zaštićena od bure ali je zaštićena od J vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 04'N; 16° 11'E

VODICE
Vodice su malo mjesto i luka kao i poznato turističko mjesto blizu Šibenika. Luka je otvorena za buru i jugo.
Zemljopisni položaj: 43° 45'N;15° 47'E

VOLOŠKO
Vološko je luka zaštićena od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 21'N; 14° 19'E

VRBNIK
Vrbnik je luka na I obali otoka Krk i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 05'N; 14° 41'E

VRBOSKA
Vrboska je mala luka na S obali otoka Hvar i zaštićena je od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 11'N; 16° 40.5'E

VRSAR
Vrsar je mali grad zaštićen od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 09'N; 13° 36'E

VRULJA
Vrulja je uvala na Z obali Kornata.
Zemljopisni položaj: 43° 48'N; 15° 18'E

VRULJE
Vrulje je uvala i zaštićena je od bure.

ZADAR
Zadar je grad i luka u srednjoj Dalmaciji i nije zaštićena od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 44° 07'N; 15° 13'E

ZADAR MARINA
Marina zadar je otvorena tokom cijele godine

ZAKLOPATICA
Zaklopatica je uvala na S obali otoka Lastovo i zaštićena je od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 46'N; 16° 52.5'E

ZALIC
Zalic je uvala zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 44° 22.4' N; 14° 41.8'E

ZAOSTROG
Zaostrog je mala luka zaštićena od bure.
Zemljopisni položaj: 43° 08'N; 17° 17'E

ZAPUNTEL
Zapuntel je uvala i zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 15'N; 14° 49'E

ZATON
Zaton je uvala zaštićena od svih vjetrova osim juga.
Zemljopisni položaj: 43° 47'N; 15° 50'E

ZAVALA
Zavala je mala luka na J obali otoka Hvar i zaštićena je od svih vjetrova osim JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 07.5'N; 16° 42'E

ZAVALATICA
Zavalatica je uvala na J obali otoka Korčula.
Zemljopisni položaj: 42° 55'N; 16° 56'E

ZDRELAC
Zdrelac je mala luka zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 01' N; 15° 17'E

ZENTA
Zenta je lučica na I dijelu grada Splita.

ZLARIN
Zlarin je uvala na SZ obali otoka Zlarin i zaštićena je od bure i juga.
Zemljopisni položaj: 43° 42'N; 15° 50'E

ZLATNA LUKA MARINA
Marina zlatna luka je zaštićena od svih vjetrova i otvorena je tokom cijele godine.

ZRNOVNICA
Zrnovnica je uvala zaštićena od juga.
Zemljopisni položaj: 45° 06.5'N; 14° 50.3'E

ZVERINAC
Zverinac je uvala zaštićena od svih vjetrova osim JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 44° 10'N; 14° 55'E

ŽULJANA
Žuljana je luka na I dijelu Žuljana uvale i zaštićena je od JZ i SZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 42° 53,5'N; 17° 27'E

ŽURKOVO
Žurkovo je luka zaštićena od JI i JZ vjetrova.
Zemljopisni položaj: 45° 18'N; 14° 29'E

ŽUT
Žut je uvala zaštićena od svih vjetrova.
Zemljopisni položaj: 43° 53' N; 15° 18'E

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka, te Apeninskog gorja od Dinarskog gorja.

Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 738 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m.

Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskom je glasilo Mare Hadriaticum. Ime vjerojatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljev. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev.

Balkanski Slaveni su prvotno zaljev nazivali Sinje more.

talijanski: Mare Adriatico
slovenski: Jadransko morje
hrvatski: Jadransko more
crnogorski: Jadransko more
bošnjački (bosanski): Jadransko more
albanski: Deti Adriatik
njemački: Adriatisches Meer
engleski: Adriatic Sea
poljski: Morze Adriatyckie


Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije.

Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od Pule mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m (taj prostor je za vrijeme ledenog doba bio na kopnu). U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne pada ispod 11°C. Prozirnost mu je također velika. Važno svojstvo morske vode je i slanost ili salinitet kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode.

Karakteristika hrvatske obale je izrazito velika razvedenost, dok je talijanska obala mnogo ravnija. Također je hrvatska obala izrazito visoka (uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru Zadra i zapadne Istre), dok je talijanska obala niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi). Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.

Morske struje su u Jadranskom moru tople te teku uz hrvatsku obalu od juga prema sjeveru, a uz talijansku od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene.

Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka Po). Srećom to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera morskih struja.

Salinitet:
Prosječni salinitet u Jadranu je 38.3 g po mililitru. U sjevernom dijelu salinitet je manji nego u srednjem i južnom dijelu zbog utjecaja rijeke Po.

Temperatura mora:
Prosječna temperatura mora iznosi 11 ÚC. Tijekom zime, more je najhladnije i površinska temperatura iznosi oko 7 ÚC. U proljeće površinska temperatura diže se i do 18 ÚC, a ljeti temperatura iznosi oko 22 – 25 ÚC, a u sjevernom dijelu i do 27 ÚC.

Valovi:
Valovi su u Jadranu posljedica vjetrova. Što je veća udaljenost veći su i valovi. Snaga ovisi o konfiguraciji i izloženosti obale. Visina valova kreće se između 0.5 i 1.5m.

Meteorološki podaci
Klima:
Klima na Jadranu je tipična mediteranska s blagim i kišnim zimama i vrućim i suhim ljetima. Ljetne temperature u Srpnju dosežu do 34 ÚC u sjevernom dijelu dok u južnim predjelima one idu i do 38 ÚC. Najniže temperature zimi su zamijećene u sjevernim predjelima Jadrana (do – 16 ÚC).

Vjetrovi Bura, Jugo i Sjeverozapadnjak su oni koji pušu najčešće.

Bura je suhi hladni vjetar koji puše smerom sjever – sjeveroistok preama istoku – jugoistoku, a smjer je uvjetovan konfiguracijom tla. Bura puše zimi. Ljeti obično traje jedan dan ili čak nekoliko sati dok zimi zna puhati i po dva tjedna.

Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše smjerom istok – jugoistok prema jugu – jugozapadu. Posljedice juga su visoki valovi i kiša. Karakterističan je za južni Jadran. Ljeti obično puše do 3 dana, a zimi zna puhati i po 3 tjedna.

Maestral je dnevni toplinski povjetarac koji puše iz pravca sjeverozapada. Puše u razdoblju od proljeća do jeseni i to tijekom dana. Često mijenja smjer.

Burin je vjetar koji puše u pravcu suprotnom od Maestrala. Najjače puše pred zoru,a nakon toga naglo prestaje. Puše noću iz pravca sjever – sjeveroistok u sjevernom Jadranu te iz pravca istok – jugoistok na južnom Jadranu.

Razina mora:
Hidrometeorološki institut pruža informacije o prognozi vremena na VHF frekvencijama obalnih radio postaja i lučkim upravama. Također se emitiraju na FM radiopostajama ili na kraju vijesti u dijelu o prognozi vremena za pomorce.

Komunikacija i usluge Nautičkog radija:
Radio usluge za zaštitu ljudskih života i sigurnost navigacije pruža Plovput iz Splita, preko radiopostaja Split, Dubrovnik i Rijeka. Prema globalnom morskom sigurnosnom sistemu (Global Maritime Distress and Safety System - GMDSS), kanal za automatski prijem poziva upomoć je kanal 70 nakon čega se komunikacija prebacuje na kanale obalnih postaja (16 ili 10). GMDSS je u uporabi od 1999 i prisutan je na VHF kanalu za pozive upomoć – kanal 16. Za direktan poziv u lučku kapetaniju koristi se kanal 10.

Plava zastava:
Plava zastava je projekt kojemu je cilj očuvanje mora i obala, a od 2000.g. porširio se na svjetske razmjere. Plava zastava simbolizira očuvana, sigurna i ugodna mjesta za zabavu, odmor i razonodu, ali isto tako uključuju elaborirane sisteme upravljanja resursima i održivom razvoju u turizmu. Plaže i marine koje imaju plavu zastavu nude kvalitetnu uslugu, imaju čiste obale te se vodi briga o urednosti i adekvatnoj opremljenosti. Plava zastava daje se na period od jedne godine, a postavlja se početkom Lipnja. Za svaku godinu potrebno je ispuniti upitnik o kriterijima da bi se dobila dozvola za produženje postavljanja zastave.


O Hrvatskoj
Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, a južni joj dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:
Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Napučenost:
4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:
Zagreb (779.145 st.) gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:
5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena:
1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Najveći vrh:
Dinara 1831 m/nm

Klima:
U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime; prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Novac:
kuna (kuna=100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima;
Službeni jezik i abeceda
Hrvatski jezik i latinica

Religija
Većinu populacije čine Rimokatolici,a od ostalih tu su Ortodoksna vjera, Muslimani te ostali pravci kršćanstva.

Povijest i kultura
Hrvatska je uistinu jedinstvena ne samo po svom kristalno čistom plavom moru već i po različitim kulturama koje su se tisućlječima izmjenjivale,a ponekada i spajale jedna u drugu.

Jadransko more ne samo da je smješteno u Mediteranu već zadire u samo srce Europe te je zbog toga jako ekonomično za povezivanje Europe i istoka. Gore navedeni razlozi također su uzrok tomu da je Jadran kolijevka drevnih civilizacija. Mnogo materijalnih dokaza napokon su počeli izlaziti na vidjelo iz mračnih dubina Jadrana koji govore tomu u prilog. Obala Jadrana bila je naseljena već u kameno doba,a postoje dokazi da je i većina otoka koji su bili pristupačni u to doba bili naseljeni (primjer: arheološka nalazišta na otoku Hvaru i Palagruži). Zahvaljujući geografskim karakteristikama obale sa mnogim uvalama i prolazima, obalni je pojas uvijek bio važna trgovačka i nautička ruta.

Arheološka nalazišta isto tako potvrđuju da su u 6. st. pK Grci morem trgovali s Ilirima te da su na ovim područjima osnovali svoje kolonije.

Kasnije su došli i Rimljani koji ne samo da su gradili palače i odmarališta nego su proveli dobar dio vremena na moru pa tako postoje brojna podvodna nalazišta između Pule i Cavtata. Najviše pronađenih predmeta su amfore koje su se u to doba koristile za pohranu gotovo svega: od vina preko ulja do parfema. Svaki put kada zaronite, zasigurno ćete naći ostatke antiknih brodova i njihovih tereta. Jedan od najvažnijih nalazišta iz toga doba su ostaci velikih lončanih spremnika koji su bili ugrađivani u brodove za prijevoz rasutog tereta (žito itd.) Jedno takvo nalazište nalazi se blizu Cavtata dok je drugo blizu Murtera.

Nova era svanula je nakon dolaska Slavena,a taj period obilježen je stalnom borbom za nadmoć i obranu od raznih neprijatelja. Eminentni Dubrovnik ustrojen kao republika imao je važnu ulogu u kulturi i trgovini. Kao podsjetnik na ta vremena služi olupina broda iz 17. st. – galija koja je plovila iz Venecije prevozeći razna stakla i druge vrijedne predmete,a pretrpila je udare topova i potopila se kraj otoka Olipa na Dubrovačkoj obali.

U 18. st. Napoleon je vladao kratko vrijeme nakon čega je na vlast došla monarhija Austrija. Slijedećih sto godina italija i Austrija borile su se za prevlast na obali,a stvar je kulminirala bitkom na Visu 1866. Austrijska flota koju je predvodio admiral Tegetthoff sa zapovijednog broda Erzherzog Ferdinand Max suprotstavila se admiralu Persanu, zapovijedniku Talijanske flote. U bitci je Persano bio poražen na svom brodu Re d'Italia od strane Tegetthoffa pa se Talijanska flota povukla poražena.

Dokazi iz tih vremena mogu se naći kako na obali tako i u moru u olupinama i ostacima nekada velikih brodova. Period Austro – Ugarske vlasti slijedio je nakon toga. Građene su luke i utvrđivane, a trgovina i brodogradnja su procvale. Tijekom dva Svijetska rata, Jadransko je more bilo jedno od važnijih poprišta te isto tako postoji dosta olupina koje idu tomu u prilog. Na primjer, pokraj Pule (koja je u to doba bila važna strateška i vitalna nautička luka) dosada je pronađeno 20 olupuina i to podmornica,razarača i torpedo-brodova.

Jadransko more je oduvijek bilo važna morska ruta između istoka i zapada,a to se i dan danas može vidjeti zbog brojnih relikvija koje nas podsjećaju da prošlost ne treba zaboravljati nego bi nas ona trebala učiti kako kreirati svoju budućnost.

Brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5 kW. Pojam brodica ne obuhvaća plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova, plovila namijenjena isključivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole i pedaline, daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima. Identično plovilo koje je namjenjeno za plovidbu unutrašnjim vodama (rijeke, jezera, kanali) naziva se po hrvatskom zakonu čamac.

Čamac je manji plovni objekt koritastog oblika koji služi za prijevoz ljudi i tereta rijekama, jezerima ili drugim unutarnjim vodenim površinama (osim mora na području Republike Hrvatske). Čamac se može pokretati veslima, manjim jedrom, a često i vanbrodskim motorom. Manje plovilo namjenjeno plovidbi morem na području Republike Hrvatske naziva se brodica.

Riječ čamac je izvedena iz turcizma čam < (tur.) çam "bor, jela" (plovila su se izrađivala od tog drveta).

U natjecateljskom veslanju koriste se specifični čamci, ovisno o veslačkoj disciplini. Čamci su specifične građe, nekad građeni od drveta u novije vrijeme uglavnom od različitih umjetnih materijala. Veslački čamac se sastoji od trupa čamca i metalnih izbočnika koji pridržavaju veslo. U samom čamcu i na njemu nalazi se cijeli niz manjih dijelova, kao što su nogari (uporište za noge veslača), pokretno sjedište ili rol, šine po kojima se kreće pokretno sjedište, kormilo, kobilica, i drugi dijelovi. Za svaku pojedinu veslačku disciplinu postoje odgovarajući natjecateljski čamci čije su tehničke karakteristike (prije svih težina), odeđene pravilnicima o natjecanju međunarodne veslačke federacije FISA.

Kajak je izvedba čamca najčešće zatvorenog nadgrađa u kojem veslač ili više njih koristi veslo s dvije lopatice. Kajak potječe od Eskima koji ga koriste za lov, ribolov i prijevoz morem.

Danas postoje brojne izvedbe kajaka: od onih sportskih, npr. za discipline kao što su kajak na mirnim vodama, kajak na divljim vodama, pa do rekreativnih izvedbi za vožnju rijekama, jezerima ili morima.

Kanu je čamac u kojem veslač (ili više njih) koristi veslo s jednom lopaticom. Iako u osnovi građom može podsjećati na kajak, u pravilu kanu nema zatvoreno nadgrađe, ima izraženiju vedenu liniju te viši i oštriji pramac i krmu u odnosu na kajak. Kanu se koristiti u sportske namjene na mirnim i divljim vodama ali sa sportskim plovilima, a turistički kanui za rekreaciju na isto takovim vodama. Sportski čamci sada više i ne sliće pravim kanuima jer se radi o plovilima od kojih se traži jedino brzina i neupotrebljivi su za druge namjene.

Kanu je izvorno transportno plovilo kanadskih indijanaca. Slična plovila, po dizajnu, koriste se i danas za turizam i rekreaciju. Ti kanui se i zovu "canadien".

U Hrvatskoj se koriste tradicionalne izvedbe čamaca za različite namjene. U Slavoniji postoji posebna vrsta čamca koja se naziva čiklja ili čikl. U hrvatskom primorju (Dalmacija, Istra, Kvarner) se koriste različiti tipovi čamaca, koji ovisno o namjeni i izvedbi imaju i različite nazive: barka, kuter, kajić, bajbot, rovinjska batana, itd. U dolini Neretve izvorni su tipovi čamaca manja trupa (trupica) i veća lađa koja se danas koristi u sportskom natjecanju maratonu lađa.

Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešče za prijevoz robe i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamci. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi.

Svaki brod se sastoji od više međusobno spojenih dijelova koji čine cjelinu.

Prateći sliku mogu se izdvojiti slijedeći dijelovi broda:

* pramac (na slici oznaka 1) - prednji dio broda
* bulb-pramac (na slici oznaka 2) - nalazi se ispod pramca na vodenoj liniji broda a služi za stvaranje manjeg otpora valova koje pri kretanju broda uzrokuju pramac, krma i bulb
* trup broda (na slici oznaka 4) - čini ga skelet (rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajučih nosača i profila što ovisi o vrsti broda) i oplata (oplata je s vanjske i unutarnje strane učvršena na odgovarajući način u ovisnosto od vrste broda na skelet). Unutrašnjost brodskog trupa podijeljena je po visini na palube, a po dužini na poprečne pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne površine, povećaju krutost i čvrstoću broda i u slučaju prodora vode u brod spriječe poplavljivanje cijelog broda i njegovo potonuće.
* brodski vijak (na slici oznaka 5)- sa pogonskim postrojenjem pogoni brod pri kretanju (iza vijka nazire se kormilo broda)
* krma (na slici oznaka 6) - stražnji dio broda ispod kojeg je smješten pogonski dio broda
* paluba (na slici oznaka 9)
* nadgradnja (na slici oznaka 8) - je sve ono što se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja pruža od jedne do druge bočne strane broda naziva se nadgrađe a ako je uže onda se naziva palubna kućica. U pravilu na najvišem nadgrađu se nalazi brodski komadni most sa komandnim uređajima za upravljanje brodom. Nadgrađe pridonosi povečanju čvrstoće broda.
* ugradnja - svi dijelovi na i u brodu koji ne doprinose povećanju čvrstoće broda (unutarnje obloge, stropovi, podovi, čvrsto ugrađeni namještaj...)
* pogonski dio - svi dijelovi koji omogućavaju brodu kretanje (npr. kod motornog broda tu spada motor, vod vratila i brodski vijak)
* pomoćni uređaji - svi oni uređaji strojevi i instalacije koji za pomoćne djelatnosti strojarnice i palube (agregati za električnu struju, razne pumpe, pogon sidra, kormilarnica, vodovodne, električne instalacije isl.)
* pokretna oprema - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...

U osnovne značajke broda spadaju:

* vlastita masa - Izražava se u tonama.
* deplasman - Izražava se u tonama.
* istisnina - Izražava se u m3.
* nosivost - Izražava se u tonama.
* prostornost - Izražava se u m3, a može se izraziti i u registarskim tonama.

U osnovne dimenzije broda spadaju:

* dužina broda
o dužina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda
o dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti
o dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
* širina broda
o širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda
o širina na konstrukcijskoj vodenoj crti
o širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
* visina broda
o najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka, jarbola, komandnog mosta)
o konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda
* gaz broda
o najveći gaz - mjeri se od najnižeg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte na mjestu gdje je brod najviše uronjen
o gaz na pramcu
o gaz na krmi
o najmanji konstrukcijski gaz
o najveći konstrukcijski gaz
* nadvođe broda - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće od njih su podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.

Podjela brodova prema namjeni

Prema namjeni brodovi se dijele na:

* trgovačke brodove - namijnjeni za prijevoz putnika i robe
o teretni brodovi - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
o putnički brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
o putničko-teretne brodove
* ratne brodove - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
o glavni ratni brodovi - nosači zrakoplova, krstarice, razarači, podmornice, minopolagači, minolovci, torpedni čamci, patrolni brodovi, desantni brodovi...
o pomoćni ratni brodovi - brodovi tankeri, matični brodovi, brodovi radionice, prateći brodovi...
* specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - ribarski brodovi, remorkeri, ledolomci, trajekti, jahte, jedrilice, brodovi-svjetionici, brodovi za polaganje kabela, brodovi-dizalice (vidi "Veli Jože")

Podjela brodova prema području plovidbe
Ratni brod

Prema području plovidbe brodove možemo podijeliti na:

* brodove za plovidbu morem
o brodove male obalne plovidbe
o brodove velike obalne plovidbe
o brodove duge plovidbe
* brodovi za plovidbu unutarnjim vodama
o riječne brodovi
o jezerske brodovi
o kanalske brodovi

Podjela brodova prema materijalu od kojeg su izgrađeni

Prema materijalu od kojeg su izgrađeni brodove možemo podijeliti na:

* drvene brodove
* čelične brodove
* kompozitne brodove
* betonske brodove
* brodove od aluminija i njegovih legura
* brodove od plastičnih masa.

Podjela brodova prema vrsti pogona

Prema vrsti pogona brodove možemo podijeliti na:

* jedrenjake - za pogon koriste vjetar koji djeluje na jedra
* parobrode - za pogon koriste parni stapni stroj
* motorne brodove - brodovi sa Diesel motorom i brodovi sa parnim ili plinskim turbinama
* brodove na električni pogon - za pogon koriste elektromotore koji se napajaju iz akumulatora, (npr. podmornice)
* brodove na Diesel električni pogon - sami pogon je elektromotor koji dobiva električnu energiju od generatora pogonjenog Diesel motorom

Povijesno su značajni i brodovi (prvenstveno ratni) na vesla. Osim toga, postoje i brodovi s kombiniranim pogonom, na pr. klasična podmornica ima za vožnju po površini Diesel-motor, u zaronjenom stanju koristi elektromotore; česte su i kombinacije jedra i Diesel-motora.

Jahta (izvedenica engleske riječi yacht) je manje ili veće plovilo koje služi za rekreaciju, sport i nautički turizam. Jahte se prema izgledu, načinu plovidbe i veličini dijele na nekoliko vrsta.

Jedna od najpopularnijih vrsta jahti su jedrilice svih veličina i oblika. Sam naziv jedrilica govori da ova vrsta jahti kao pogon koristi jedra pričvršćena na jarbole, koja kad su podignuta i zategnuta, pod naletom vjetra pogone ovo plovilo. Jedrilice osim ovog pogona najčešće imaju i motorni pogon. Jedrilice se razlikuju po obliku pa tako postoje jednotrupne jedrilice, katamarani, trimarani itd. Izrađene su od plastike, drva ili metala a dužina im varira od 6 pa do 30 metara.

Druga jako popularna vrsta jahti su motorne jahte koje kao pogon koriste isključivo snagu svojih motora. Ove jahte su kao i jedrilice izrađene od metala, plastike ali i drva a dužina im iznosi od 9 pa čak do preko 100 metara.

Gotovo sve jahte su opremljene najsuvremenijim sredstvima za navigaciju bez kojih bi plovidba bila gotovo nezamisliva, pa tako u opremu spadaju kompas, satelitski sustav za pozicioniranje, radar itd.

U obaveznu opremu spadaju i čamci za spašavanje koji su opremljeni sredstvima za preživljavanje na moru u slučaju havarije.

Jahte su obično uređene prema odgovarajućim standardima, ali često i prema željama samog vlasnika. Unutrašnjost jahte može biti mala i skučena, ali i vrlo prostrana, ovisno o njenoj veličini. Sve veće jahte imaju salone, spavaonice za vlasnika, goste i posadu, kuhinju, blagovaonicu, WC sa kupatilima itd.

Broadblue 415
Okarakteriziran istim suštinskim standardima kao i bratski modeli, Broadblue 415 baziran je na dokazanom i vrlo uspješnom dizajnu modela 435 uz znatno nižu cijenu. 415 pruža više mjesta za smještaj od izvanrednog Broadblue 385, ali manje od kompleksnog i luksuznog Broadblue 435. Kao savršena kombinacija snage, prostora i odnosa između cijene i onog što ovaj katamaran pruža, Broadblue 415 se može naručiti za osnovnu cijenu od 219.995 funti, što je isplativ iznos za katamaran njegovog pedigrea s ovakvom kakvoćom izrade.
Nakon popriličnih istraživanja, Broadblue je odabrao propulzioni sustav Ossa Powerlite, kao opciju za predstojeću seriju brodova, pa će 415 biti prvi na kojega će se moći instalirati ovaj izvanredni dizelsko-električni pogonski sustav. U odnosu na druge dostupne električne motorne pogone, Ossa Powerlite nudi mnoštvo prednosti kao što je generator bez dodatne naplate, dostatan da energijom opskrbljuje kompletan električni sustav (izmjenični i istosmjerni) uključujući klima uređaj. Maleni, Mercedesov Smart motor pogoni generator od 25 kW koji onda pogoni dva vodom hlađena električna motora od 35 KS bez oslonca na akumulatore i sposobne da neprekidno rade s blizu upola manje utroška goriva od standardnih motora, uz čak i bolje performanse. Tiha, vrlo štedljiva i ekološka alternativa u odnosu na dizelske motore.
Broadblue 415 omogućuje svojim klijentima da posjeduju odličnog, prostranog krstaša dobre maritimnosti i sposobnog za brza i sigurna krstarenja. Smještaj je ekstremno prostran i komforans s mogučnošću biranja dva rasporeda smještaja. Uvijek popularna vlasnička verzija s potpuno zatvorenim trupom pruža potpunu privatnost, a praktičan raspored s 4 kabine i 4 WC-a idealan je za veće obitelji. Za čarter se ova verzija može nadopuniti s dva dodatna kreveta u pramcu što ukupno čini 10 postelja.

Beneteau Oceanis 54
Eksperti za super jahte iz Nauta Designa vrlo su jasni u unutarnjem prostoru i razmještaju Oceanisa 54. Trupni bočni prozori s dugim pleksiglas prozorima iznad palube donosi u unutrašnjost prirodno svijetlo i pruža lijep profil koji će očarati estete. Što se tiče same palube, pristup moru preko širokog krmenog zrcala, vrlo je komotan.
Zahvaljujući palubnoj opremi odgovarajuće veličine i mudro projektiranoj živoj oputi, admiralska jedrilica Oceanis flote spada u brodove kojima se ekstremno lako rukuje, posebno kada je broj članova posade ograničen. Treba obratiti pažnju i na tip sidrenog vitla (s vertikalnom osovinom), uređenje koje je inspirirano super jahtama.
Oceanis 54 je izdašan sa svojim stvarnim boravišnim prostorom (salon, kokpit) u vlasničkoj verziji s tri kabine i dodatnom kabinom u pramčanom piku. Povrh toga, Beneteau je jedrilicu od 54 stope učinio pristupačnom zahvaljujući velikoserijskoj proizvodnji koja omogućuje formiranje razumne cijene u odnosu na njenu veličinu (nagovještena cijena bez poreza: 249.900 eur).

Glavne značajke:
- Balansiran, komforan trup s kojim se mogu postiči dobre prosječne rute tijekom dnevnih krstarenja
- Lak pristup pramcu: široki, sigurni palubni prolazi, oblik krova kabine, rukohvati, itd.
- Palubna oprema i živa oputa projektirana da omogući jednostavno upravljanje maloj posadi
- Dvostruko kolo kormila i veliki stol za udoban kokpit
- Prostrana brodska kuhinja pokraj ulaznih stepenica koja može ispuniti skoro sve kuharske zahtjeve
- Dugi opseg krstarenja: 970 litara vode i 475 litara goriva
- Dva nivoa opreme za stvarni luksuz: ‘Avantage’ i ‘Elégance’.


Atlantis 55
Provjerena kombinacija punokrvne snage i visokog komfora s brojnim detaljima koji manje cjeline zaokružuju u vizualno efektnog krstaša, kakvog vole avanturisti duboka đepa. U ponudi su standardna open top ili opcijska hardtop verzija – to je verzija nove generacije tvrdog krova sa kaljenim stropnim staklima i bočnim prozorima, električnim kliznim otvorom, kokpit svjetlima ispod tvrdog krova, integriranim stakloplastičnim lukom s navigacionim svjetlima i pretraživačkim svjetlom, žaluzinama, te prilagodljivim kokpit svjetlima. Nadprosječno velik kokpit opremljen je dugom, zaobljenom sofom na gornjoj palubi nasuprot upravljačkog mjesta, s lijevim i desnim sjedištima na krmi i ležajem za sunčanje iznad spremišta pomoćnog čamca. Rezultat je mnogo komfornog mjesta za sjedenje, ljenčarenje i ležanje, s držačima čaša svuda uokolo i iznad glave. Zabavu i odmor upotpunit će dodatni radio s CD playerom, potpuno opremljeni mokri bar s roštiljem, sudoperom (topla i hladna voda) i hladnjakom od 50 ltr. Kokpit stol iz tikovine ima svoje spremište u podu, te se pritiskom na gumb uzdigne na teleskopskom, hidrauličkom stupu. Ispod palube su dvije komforne kabine s vlastitim toaletnim prostorima i tuš kabinama, manja treća kabina, dnevni toalet i luksuzni asimetrično postavljen salon i kuhinja. Salonski stolovi također su specifični na svoj način. To su skulpturološki artefakti od čelika i stakla koji se mogu okretati, izdignuti i spustiti, a kada su u jednakoj razini između njih se može staviti romboidni drveni umetak s kojim se dobije stol za šestero. U strojarnici V- pogoni omogućuju nizak nivo smještaja motora da bi se maksimalizirao prostor kokpita, te dovoljno naprijed za potreban prostor spremišta pomoćnog čamca, gdje se može smjestiti gumenjak od oko 3 metra dužine.
Maksimalnu brzinu od 32 čv Atlantis 55 postiže uz pomoć dvostrukih 6-cilindričnih Caterpillar C-12 dizel motora od 2x710 KS (4-kraki propeleri Detra), dok se brzina krstarenja kreće između 18 i 24 čvora (potrošnja između 73,7 i 113,7 ltr/h) uz respektabilni radijus plovidbe od 440 do 375 nautičkih milja.

Tehnički podaci

LOA 55 ft
DPS 16,7 m
Beam / Širina 4,65 m
Draught / Gaz 1,47 m
Weight / Težina 17975 kg
Fuel capacity / Spremnik goriva 2000 l
Water capacity / Spremnik vode 650 l
Berths / Broj ležajeva 6
Cabins / Kabine 3
Motor / Motor 2x710 KS (HP)


Standardna oprema



ručno valjana stakloplastika
Integrated Structural System koncept
antivegetativna zaštita
sistem za pranje sidrenog lanca
el. sidreno vitlo
pramčani potiskivač
brisač vjetrobrana s mlaznicom
pod kokpita i krmene platforme u tiku
stakloplastični luk
mokri bar (hladnjak 50 ltr, sudoper, roštilj)
kokpit tuš
vanjski el. priključak
podesivo upravljačko sjedište
hidraulični servo upravljački sistem
jednostruke elektronske kontrole motora
analogni instrumenti motora
kompas
3-data instrument (dubinomjer, log, temp. vode)
VHF radio
GPS chart plotter
autopilot
LCD TV/DVD/CD hi-fi surround system (2)
kuhinja (sudoper, keramički štednjak, mikrovalna pećnica/grill, hladnjak 200 ltr)
el. WC (Vacuflush) (3)
tuš kabina (2)
punjač baterija
generator
bojler 60 ltr
spremište pom. čamca
el. kaljužne pumpe (4)
manuelne kaljužne pumpe (2)
specijalna pumpa za odvajanje goriva iz kaljuže
automatski/manuelni protupožarni sistem

Absolute 41
Iako Absolute 41 nije novi model (prvi put je predstavljen još u rujnu 2004.), bilo je zanimljivo upoznati ga kako se ponaša u svom pravom ambijentu, u moru. Naime, s njim smo se proteklih godina suretali na svim većim nautičkim sajmovima u svijetu, ali tek smo u Splitu, zahvaljujući glavnom uredniku njemačkog magazina Skipper Klausu Schneidersu, dobili priliku detaljno ga upoznati u akvatoriju Splitskog kanala.
Absolute 41 na neki način zaokružuje ponudu sportskih krstaša iz linije Absolute, koja se sastoji još od modela od 25, 39 i 45 stopa, a uskoro bi se trebao predstaviti najveći model od 56 stopa. Usaglašene linije i robustna konstrukcija uz već poslovično siguran trup prilagodile su ga svim uvjetima plovidbe. Stabilnost trupa očituje se u cijeloj njegovoj širini jer je kut podvodnog djela varijabilan preko cijele dužine pa trup ima veći kontakt s vodom u odnosu na klasičan oblik. Na taj način omogućena je ravnomjerna i stabilna plovidba s predvidivim ponašanjem. Dobro opremljen svime potrebnim za udoban boravak na moru, može se iskoristiti i za daleka krstarenja. Unutrašnji prostor sasvim komotne stajaće visine, opremljen je središnjim salonom koji ima po visini prilagodljiv stol, čime prostor dobiva dvostruku namjenu.
Absolute 41 u ponudi ima elegantan izgled potpalubnog prostora. Dvije verzije strukture obloga su koordinirane boje i tretirane teksture specijalno izabrane za što profinjeniju vizuelnu privlačnost. Manja kuhinja, toaletni prostor s brodskim WC-om i srednja kabina za dvije osobe, primjeren su komfor za krstaša ovih dimenzija. Kuhinja sadrži veliku radnu plohu s obilnim gornjim i doljnjim spremišnim prostorom, te hladnjak, mikrovalnu pećnicu i električni štednjak.
Na palubi, središnji dio kokpita iza upravljačkog mjesta opremljen je zaobljenom sofom, dok se na samoj krmi nalazi ležaj za sunčanje koji ispod sebe skriva garažu za jet ski ili pomoćni gumenjak. Standardni kokpit stol pruža mnoge pogodnosti za boravak na otvorenom.
Kako brod kao standardni dio opreme ima pramčani propeler, problema s izlaskom iz zgusnuto postavljenog izložbenog prostora splitskog sajma nije bilo. Malo kormilom, malo doziranjem gasa po svakom pojedinom motoru, te malo usmjeravanja s bowthrusterom i bez incidentnih dodira sa ostalim izloženim brodovima Absolute se poslušno kroz iglene uši provukao na otvoreno. Više problema bilo je pri povratku, digao se jaki jugo i svi su privezani brodovi zategnuli korpo morta, pa je jednostavno bilo nemoguće vratiti se na staro mjesto, tako da je privremeno "sparkiran" na vrhu pontona.
Vani na otvorenom vrijeme je bilo idealno za testiranje plovnih osobina. Vjetar od oko 15-ak čvorova i uzburkano more činili su savršen spoj da se vidi što i kako Absolute 41 može. Tenda je bila navučena preko cijelog kokpita, tako da smo u cijeloj plovidbi ostali suhi. Koliko god je u plovidbi Absolute more bacao na stranu, jugo je vraćao popriličan tuš, osobito s krme koja je ostala otvorena. Tijekom plovidbe iskušali smo sve poznate varijante maltretiranja, kao česte i brze promjene brzina i smjera u odnosu na valove i vjetar, i nismo mogli naći neke bitne zamjerke na njegovo ponašanje. Nakon početnog dizanja nosa kod izglisiravanja, podešavanjem zakrilca kod glisiranja trup je poprimio vodoravan položaj i bez problema razbijao ponuđene mu valove. Tu i tamo desio bi se "veliki prasak" kada bi nakon uzjahanog većeg vala tresnu u dolinu, ali od gliserskog bi trupa bilo prepretenciozno očekivati da kroz valove prolazi kao poludeplasmanac. Kod plovidbe niz valove nekih većih posrtanja nije bilo, iako baš i nismo previše vodili brigu o brzini i sustizanju valova (onda ne bi bilo zabavno, zar ne?). Buka u kokpitu je bila uobičajena za ovu vrstu Opena (nismo je mjerili u potpalublju), bez nervirajuće tutnjave i rezonancija, a pregled njenih izmjerenih vrijednosti kao i brzina mogu se vidjeti u priloženoj tablici. Uglavnom, komunikacija je tokom plovidbe krstarećom brzinom u kokpitu tekla sasvim normalno, bez nadvikivanja. Kod punog gasa razgovora ionako nema, bitno je samo biti dobro uglavljen na svom mjestu ili se dobro držati za držače ako stojiš, i pozorno gledati naprijed da možeš predvidjeti svaki udar o val.
U strojarnici se Absolute 41 junačio dvostrukim Volvo D6 motorima od po 310 KS, s kojima smo postizali najveću brzinu od skoro 35 čv (6 člana posade, spremnici goriva i vode napola puni), dok je krstareća brzina na 3000 okretaja premašila 29 čv. Cijena testiranog modela baš i nije mala (350.000 eur), no ona osnovnog modela od 305.500 eura vrlo je konkurentna. Dizajn, izrada i ugrađeni materijali visoke su klase, a i standardno opremljen Absolute 41 će zadovoljiti većinu potreba.

Absolute 39
Absolute ni kod najnovijeg modela od 39 stopa nije odustao od svoje dobitne formule – suvremenog oblikovnja koje rezultira stilskim i uglađenim klasičnim vanjskim dizajnom bez pretjerivanja s "cutting edge" tehnologijom, što bi 39-tici trebalo osigurati popularnost duži niz godina. Umjerena širina trupa i njegov duboki-V osigurat će sigurnu plovidbu i u uvjetima koji nisu najugodniji za krstarenja. Ni u oblikovanju kokpita dizajneri nisu mnogo eksperimentirali, već su se držali provjerenih rješenja, tako da je kokpit, kompletno obložen tikovinom, funkcionalan i racionalan s mnogo mjesta za sjedenje i s dovoljno prostora za slobodno kretanje (dvostruko upravljačko sjedište, U-klupa sa stolom za 7 osoba i krmeno sunčalište). Cijelu uzdužnu desnu stranu zauzeo je mokri bar s poduljom radnom površinom, sudoperom, roštiljem, hladnjakom i mnogo spremišnog prostora, a prolaz je tako postavljen da doprinosi maksimalnom komforu prirodne komunikacije među pojedinim dijelovima broda.
Krmeni ležaj za sunčanje napravljen je kao "fiksna" struktura, tako da bi se izbjeglo nepotrebno premještanje jastuka s jednog na drugi kraj kokpita. Ispod njega je smješteno komotno spremište konopa, bokobrana i sve ostale sitne opreme potrebne za privez. Veći dio je predviđen za spremanje gumenjaka od 2,10 m, ili alternativno kao veliko spremište za glomaznu opremu. U podu se nalazi otvor za jednostavan pristup strojarnici. Upravljačko mjesto snabdjeveno je tehnološki naprednom instrument pločom, zahvaljujući i upotrebi metaliziranih dijelova automobilske derivacije, ali koja je u isto vrijeme "čista" u svojim osobnim linijama. Simetrična postava instrumenata, osobito GPS chart plotera u sredini ploče, omogučuje izvanrednu preglednost i trenutnu upotrebu.
Unutrašnjost je bogato opremljena, kako i dolikuje najnovijem brodu Absoluteove flote. Američki sjajni hrast kombiniran je zajedno s kožom, te oblogama u nježnim bojama i detaljima iz kristala. Estetika dizajnera pomješana je s praktičnom postavom interijera, te su kabine velike i prozračne, što se znatno razlikuje od klaustrofobičnih prostora često prisutnih na sličnim brodovima. U središnjem djelu broda, salonski je prostor opremljen U-sofom koja se lako transformira u dvostruku postelju, omogučujući boravak za još dvije dodatne osobe. Dio namještaja namjenjen za televizor, DVD i CD spretno je ugrađen u zid, tako da je vidljiv iz bilo kojeg djela salona. Za Absolute 39 u ponudi su dva dizelska dvostruka motora, Volvo Penta D4 (2x260 KS) i Volvo Penta D6 (2x310 KS).

ACM 31 Elite
Elite je prvo predstavljeno plovilo iz serije motornih krstaša Dufour. Klasičnih linija, odaje dojam robusnosti i snage koja se može suprostaviti teškom moru. Stilski dizajniranog profila, usklađenog s udobnim unutrašnjim prostorom, izgrađen je iz punog stakloplastičnog modificiranog V korita sa širokom krmom, koje dobro drži more i ima mali radijus okretanja. Isporučuje se s jednim ili dva dizel motora. Ako se uzima s jednim motorom, dobro je uzeti opcijski pramčani vijak za povećavanje manevarskih sposobnosti u marinama. Glavni prostor na brodu čini kormilarska kabina unutrašnje visine od 196cm. Osim upravljačkog mjesta u njoj nalazimo salon i kuhinju. Instrument ploča je dovoljno velika i pregledna da uz motorne analogne instrumente na nju stane i sva sila elektronike za navigaciju. Za odmagljivanje, vjetrobransko staklo je opremljeno ventilatorom s toplim zrakom iz motornog prostora. Najveća prednost kormilarnice su njeni klizni, bočni prozori i otvor na krovu, što je osobitno važno kod provjetravanja kada kuhar ima "svoj dan". Ispod palube smještene su dvije dvokrevetne kabine i toaletni prostor, dok dvije osobe mogu prespavati u salonu. Isporučuje se sa standardnim motorom Yanmar 230KS, s kojim postiže maksimalnu brzinu od 26čv.

Absolute 45
Zamišljen kao nedvosmisleni sportski krstaš jedinstvene elegancije i dotjeranosti, Absolute 45 je vrlo ambiciozan projekt brodogradilišta iz Picenze i Centra Studi & Prototipi. Ovaj zadani cilj prisilio je dizajnere da metodično istražuju najbolje materijale s kojima bi se postigli željeni efekti kod opreme interijera. Svestrana upotreba tikovine, kombinacija čelika i kristala te sjajne hrastovine i kože, rezultirali su uglađenom unutrašnjošću ugodnog vizuelnog efekta.
Opremljen s dvije dvokrevetne kabine i dva toaletna prostora, posadi jamči punu privatnost. Prozračna unutrašnjost s puno svjetla postignuta je uz soluciju vertikalnih prozora. Praktičnost i funkcionalnost se također očituje u velikoj kuhinji opremljenoj s hladnjakom od 145 ltr i ledenicom od 45 ltr.
Proširene i oštre linije učinile su trup uvjerljivo sportskim, čime Absolute 45 na neki način čini odmak od konkurencije. Instrument ploča još pojačava taj dojam, obogaćena suvremenim instrumentima i elektronikom koja decidirano ima high tech karakteristike.
Djelotvorno uobličavanje vanjskog prostora nudi koncept druge kuhinje s roštiljem, hladnjakom ili, prema vlasničkom izboru, ledenicom. Poseban detalj je prolaz obložen tikovinom između krmenog solarija i platforme, omogučujući laganu komunikaciju između upravljačkog mjesta i sunčališta. Krmeni dio opremljen je spremištem za pomoćni čamac do 2,40m dužine.

Adex 43
Adex 43, krstaš s gornjim mostom dužine nešto manje od 13 metara izašao iz zadarskog škvera Adex Nautike, pokazuje kako ni veliki izazovi nisu nedostižni. Tradicionalni vanjski dizajn bez pretjerane ekstravagancije daje dobar osjećaj za mjeru, a uspio je ujedno ostati prepoznatljiv unutar gomile sličnih krstaša. Građen je na dubokom-V trupu sa strateški pozicioniranim bočnim hrptenicama i podvodnim uzdužnim tračnim rebrenicama vrlo dobrih performansi. Dvostruki Yanmar motori (2x370 KS) s krutim osovinskim pogonom omogućuju mu brzinu krstarenja od 24 te maksimalnu od 29 čvora. Trup je iz ručno laminiranog čvrstog stakloplastičnog laminata, dok su paluba i nadgrađe sendvič konstrukcije s ispunom od balze i ekspandirane PVC pjene za što bolju čvrstoću i toplinsku izolaciju. Tradicionalni raspored sačinjen je od krmenog kokpita, salona s nasuprotnom kuhinjom i dolnjeg (glavnog) upravljačkog mjesta. Bež materijal obloge upravljačke ploče i bočnih strana dosta je nepraktičan za održavanje, no to je stvar koju brodogradilište može najlakše promjeniti. Također, eleganciji bi pridonio i pod iz tikovine umjesto jeftinog sveprisutnog tepiha. Ispod palube smještene su tri kabine, vlasnička u pramčanom djelu i dvije gostinjske u krmenom, s dva toaletna prostora. Gornji most s pomoćnim upravljačkim mjestom (ljeti je uglavnom glavno) vrlo je dobro opremljen za cijelodnevni vanjski boravak kompletne posade. Dodavanjem opsežne dodatne opreme (generator, klima uređaj, pasarela, GPS color, auto pilot, servo upravljač, electronsko upravljanje, Premium audio, ledomat, bimini tenda), Adex 43 postaje vrlo poželjno mjesto udobnog odmora.

Airon 325
Airon 325 je sportski krstaš otvorenog kokpita jednostavnih i smjelih vanjskih linija, koje potvrđuju status brodogradilišta kao avangardnog proizvođača plovila za razonodu. Kupce zasigurno neće privući ekstra povoljnom cijenom već poslovičnom kvalitetom, koja često nedostaje kod plovila iz mas produkcije. Građen je na čvrstom trupu dubokog-V izreza na pramcu i gliserskog podvodnog djela, omogučujući vlasniku postizanje solidnih brzina. Varijabilno uređen kokpit pruža sve mogućnosti udobnog boravka predviđenih 4 do 5 članova posade u plovidbi, na sidru ili u marini. U tu svrhu radarski luk ima predviđena mjesta za spremište opcijske prednje i krmene tende. Unutrašnji prostor u cijelosti je iskorišten i sastoji se iz dvije kabine i dnevnog boravka s malom kuhinjom i toaletnim prostorom. Airon 325 se isporučuje sa širokim izborom dvostrukih motora. Benzinska opcija nudi šest varijanti s motorima Volvo i MerCruiser u rasponu snage od 2x190 do 2x270KS. Dizelska opcija nudi četiri varijante, Volvo Penta motore od 2x170, 2x200 i 2x231, te MerCruiser 2x165KS.

AdriaMare 38
Brodoremont Punat ima dugu brodograđevnu povijest, i na splitskom je sajmu prikazao dopadljiv krstaš od 38 stopa, s kojim na velika vrata ulazi u mainstream hrvatske brodogradnje. Projekt i razvoj AdriaMare 38 sufinanciran je kroz tehnološki program Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, projektiran je na Fakultetu strojarstva i brodogaradnje iz Zagreba, a testiran u Brodarskom institutu. Pritom ključno pitanje nije zbog čega su se odlučili na takav korak, već zašto im je trebalo toliko da ga učine, jer je bilo očito da je mnogim sajamskim posjetiteljima koji su ga pomno razgledavali, svojim izgledom a ponajviše ponudom prostora ušao direktno pod kožu.
AdriaMare 38 je moderan krstaš solidnih brzina (16-20 čv, ovisno o ugrađenim motorima) građen na stakloplastičnom trupu modificiranog-V oblika s kobilicom za bolju usmjerenu stabilnost. Pokazujući europsku pronicljivost u funkcionalnom razmještaju interijera, ovaj uglađen brod s gornjim mostom udobno će ugostiti četveročlanu posadu (najviše deset). Kormilarnica je centralni dio broda, predviđena za cijelodnevni boravak. Udobna L klupa može ugostiti cijelu porodicu ili društvo, dok je kuhinja nadohvat ruke. Klizna ulazna vrata proširuju prostor kormilarnice na kompletan kokpit s krmenom klupom (na njoj su unaprijed napravljena ojačanja za eventualnu montažu sohe). Kuhinja je opremljena velikom radnom pločom, plinskim štednjakom, ugrađenim hladnjakom, sudoperom sa slavinom za toplu i hladnu vodu. U prednjem dijelu smještene su dvije kabine, nadopunjene dovoljno komotnim toaletnim prostorom s električnim WC-om, tušem i umivaonikom. Unutrašnja udobnost usklađena je s performansama i bogatom opcijskom navigacijskom opremom. Hidraulično kormilo i drugo upravljačko mjesto na gornjem mostu omogućuju mnoštvo mogućnosti kod krstarenja. Postoji i opcija bez gornjeg mosta koju će mnogi rado uzeti, jer sam most ne nudi bogzna kakav iskoristivi prostor. Također, u opciji je mnogobrojna oprema kojom se AdriaMare 38 može još više prilagoditi potrebama vlasnika: pramčani potiskivač, reflektor, jastuci za sunčanje, kokpit tenda, paluba i kokpit iz tikovine, interijer i podnice iz tikovine i trešnje, grijač zraka, hidraulična pasarela, gumenjak s motorom, pult gornjeg mosta, klima uređaj i generator. U ponudi su dva dvostruka dizel Yanmar motora, od 2x240 KS i 2x315 KS.

Airon 388
Specijalista za sportske krstaše i otvorene fishermane, tržištu je ponudio još jednog dinamičnog krstaša više umjerenih nego agresivnih linija. Time nipošto nije izgubio na atraktivnosti već je unaprijedio praktičnost, uz koju nudi ono najbitnije - odličan komfor za pet putnika. U brodogradilištu su mislili na sve, pa kokpit ima puno prostora za dnevno izležavanje na suncu kao i za večernje druženje uz čašicu dobrog vina. Za skipera je predviđena široka fotelja s preklopnim sjedalom da bez zamora može upravljati u stajačem položaju. Na lijevoj strani smješten je mokri bar sa sudoperom, a iza sjedala je hladnjak od 50 ltr. Pristup Aironu 388 uzorno je riješen ugrađenom hidrauličnom pasarelom koja ne spada u standardni paket već se mora nadoplatiti. Unutrašnjost može poslužiti kao primjer mnogim drugim proizvođačima, osobito kada je u pitanju prostranost i funkcionalnost. Umjesto tepiha koji preko zime često upiju neugodan miris vlage, pod je obložen tikovinom što ne samo da je ljepše već se i puno lakše održava. Prostor je podjeljen na središnji dio sa salonom, kuhinjom i toaletnim prostorom, te vlasničku pramčanu i stražnju kabinu. Uređenje koristi mnoge elemente karakteristične za Airon gdje se osobita pozornost poklanja detaljima, tako da je skoro nemoguće naći neke bitnije zamjerke. U Airon 388 standardno se ugrađuje Volvo Penta motori KAD44 P DP koji nude vrlo povolja kompromis između krajnje cijene, performansi i potrošnje. Nešto jeftinija varijanta je MerCruiserov dizelaš od 2x270 KS, dok je skuplja opcija Volvo Penta 2x285 s elektronskim komandama.

Apreamare 16
Talijani se nisu previše zamarali vanjskim linijama trupa, koje su i kod najvećeg modela ostale na pragu prepoznatljivosti sveukupne flote. Elegantno konvencionalne, na prvi pogled bude asocijacije na vječnost "dobrih starih vremena" kada brzina nije bila primarna (ni moguća), već se težilo kvalitetnim maritimnim svojstima kao preduvjetu za komfornu plovidbu. Komforno rješenje je i pramčano sunčalište s četiri ležaja spojena zaobljenom sofom. Krmeni dio kokpita zaštićen je tvrdim krovom s kliznim otvorom za još bolju prozračnost kormilarnice, a cijeli prostor zaokružuje polukružna krmena sofa. Unutrašnjost u standardnoj izvedbi ima tri verzije, gdje se kombiniraju 2/3 kabine, 2/3 toaletna prostora, kuhinja i blagavaona umjesto središnje treće kabine. U svakoj verzijiskiperska kabina s toaletnim prostorom smještena je u krmenom piku. Apreamare 16 isporučuje se s motorima MAN ili Caterpillar od 800KS svaki, te s njima postiže maksimalnu brzinu između 29 i 30čv, a krstareću između 25 i 26čv s rangom krstarenja od 12 sati (300 nm).

Apreamare 100 Comfort/Open
Apreamare 100 u potpunosti je konstruiran u novom Apreamarinom brodogradilištu Torre Annunziata kod Napulja. Predstavljen ovog ljeta, ovaj glisirajući guc graciozno klizi preko valova u bilo kojim vremenskim uvjetima pogodnim za plovidbu. Paluba iz tikovine u kombinaciji s njegovim zaglađenim profilom, daje ovom krstarećem klasiku još dinamičniji izgled. Palubu Comfort verzije karakterizira udobna sofa na pramcu koja se nastavlja na ležaj za sunčanje smještene na krovu potpalubnog prostora, koji dopire sve do vjetrobrana. Praktični detalji i nadprosječna kvaliteta izrade definiraju ugodnu unutrašnjost, gdje više komforan nego praktičan raspored sačinjen od salona s kuhinjom i pramčanom vlasničkom kabinom osiguravaju udoban prostor za jedan, najviše dva para. 100 Comfort je također idealan za provod na otvorenom. Paluba obiluje prostorom za sunčanje, dok će ljubitelji vodenih sportova svoje mjesto naći na povećoj krmenoj platformi opremljenoj tušem.
Prostranost i dobra racionalizacija prostora obilježje su Open verzije. Opremljena je kokpitom iz tikovine s centralnim blokom koji uključuje kormilarsko mjesto, otvorenu kuhinju i L sofu na lijevoj strani. Visok nivo udobnosti garantira pramčana sofa/ležaj i preklopne krmene klupe. Prostor ispod palube sačinjen je iz francuskog ležaja u krmenom djelu, dvostrukih ležaja u pramcu, te kupaone i male kuhinje u središnjem dijelu. Apreamare 100 je podoban za brzu plovidbu, jer sa standardnim Volvo motorima od 2x310 KS postiže krstareću brzinu od 23-25 čvora, dok najveća iznosi 27-29 čv.

Aqualum 35 Fly Bridge
Sa svojih 10 metara dužine, suvremeno stiliziranim mediteranskim profilom visoko iznad vode, Aqualum 35 namjenjen je za obiteljska krstarenja na srednjim distancama ili u čarteru, pružajući visok nivo komfora za svoju kategoriju. Ovaj motorni krstaš s gornjim mostom, prepoznat kao brod vrlo povoljne cijene, građen je na dubokom-V trupu srednje širine i s propelerskim polutunelima za reduciranje kuta osovine i negativnog potiska vode. Dizajniran za sigurno i komforno krstarenje, Aqualum 35 pod punim gasom doseže 31 čvor brzine ili krstari s 28 čvora, ako je opremljen standardnim Cummins motorima od ukupno 500 KS. Veliki unutarnji prostor rezultat je upotrebe V-pogona, koji omogućuje pomicanje motora prema krmi. Salon se razmeće velikom zaobljenom sofom, konfiguriranom s po visini podesivim stolom, tako da se cijela konfiguracija može pretvoriti u dodatni ležaj. Na desnoj strani smještena je elegantno oblikovana kuhinja, koncipirana da zatvaranjem stvori još ugodnije ozračje kada nije u upotrebi. Naprijed, unutarnje kormilarsko mjesto sa svim potrebnim kontrolama oblikovano je za optimalnu vidljivost i komforno upravljanje. Ispod palube smještene su dvije kabine koje dijele jednu kupaonicu. Vlasnička kabina, obasjana s prirodnim svijetlom, ima veliki dvostruki ležaj, elegantnu i funkcionalno izvedenu drveninu, te dva poveća garderobna ormara. Desna, nešto manja kabina, opremljena je s dva odvojena ležaja i korisno izveden namještaj. Na gornjem mostu, neposredno iza drugog upravljačkog mjesta, smješteno je mjesto za odmor s velikim ležajem za sunčanje. Na glavnoj palubi zaštićeni kokpit ima krmenu klupu s odstranjivim stolom za ugodni vanjski boravak. Opcijski dvostruki Yanmar dizel motori omogućuju istovjetnu brzinu kao i standardni motori, dok s jačim Yanmarima od 315 KS svaki Aqualum 35 postiže krstareću brzinu od 30, te najveću od 33 čvora. Također postoji mogućnost instalacije Volvo Penta benzinskih ili dizel motora.


Atlantis Gobbi 315 SC
Gobbi 315 SC spada u kategoriju krstaša s kojim se, uz pomoć dvostrukih Volvo motora postižu maksimalne brzine koje bez napora prelaze 30čv. Supermoderne fluidne linije trupa, prepoznatljiv su pečat Gobbievog dizajnerskog studija. Izgrađen je na čvrstom stakloplastičnom koritu s potpuno integriranim pramčanim mostićem i krmenom platformom. Središnji otvor vodi u prostranu unutrašnjost, solidno opremljenu za ugodan boravak četveročlane posade. Zaobljena pramčana fotelja dominira cijelim prostorom, a po potrebi se pretvara u dvojni ležaj. Visina potpalublja (od čak 197cm) i prozračnost su izvrsni. Kuhinja je kvalitetno opremljena te uz standardne elemente ima mikrovalnu pećnicu. Srednja je kabina s dva odvojena široka vlasnička kreveta. Najveća prednost ovog otvorenog krstaša je njegov kokpit, koji se potpuno može prekriti preklopnom tendom. Sastoji se iz dugačke zaobljene L klupe, sa stolićem u sredini i mokrim barom iza skiperovog sjedišta. Na samoj krmi je tapecirani ležaj koji se spuštanjem naslona L klupe pretvara u ugodano mjesto za sunčanje. Zahvaljujući dobrom razmještaju, na kratkim jednodnevnim izletima moguće je ugostiti do 10 osoba.

Azimut 39
Futuristički vanjski izgled nedvojbeno daje na znanje da je i tehnologija izrade krstaša istovjetna, kao i interijer skriven ispod palube. Iako najmanji krstaš iz Azimutove flote, on u svemu impresionira. Građen je na laganom sendvič trupu, dubokog V oblika variabilne geometrije s longitudionalno ojačanom strukturom iz ručno valjane stakloplastike i ugrađenim polu prop džepovima. Njegova sendvič konstrukcija s dodatnim strukturalnim ojačanjima osigurava plovidbu bez naprezanja, a izoftalični završni sloj trupu daje otpornost protiv UV zraka i osmoze. Upravljanje je dvostruko, iz zatvorene kormilarnice/salona i s mosta. Unutrašnjost nudi izuzetno velik prostor za četveročlanu posadu. Namještaj je iz kvalitetnog trešnjinog furnira premazanog poliesterom. Premještanjem kuhinje u niži prostor kod kabina, salon je dobio na prostornosti i upravo zrači svjetlošću. Motorima od 2x350KS postiže maksimalnu brzinu od 32čv uz krstareću od 28čv.

Azimut 42
Svježe linije Azimuta 42 odišu modernizmom i primjetljivim luksuzom kakav pristaje tradiciji tvrtke. Očita je orijentacija dizajnera ka konceptu najmanjeg Azimuta, ali se nastojalo po rasporedu interijera i komforu što više približiti većim modelima. Isporučuje se u dvije verzije, s dvije ili tri kabine. Dvo-kabinski model ima komforniji salon, jer se kuhinja nalazi u potpalublju, dok kod druge verzije treća kabina zauzima njeno mjesto, a kuhinja se seli na opozitnu stranu salona unutar kormilarnice. Upravljanje je standardno dvojako, iz zatvorene kormilarnice kod dugih krstarenja, ili s mosta za lijepog i mirnog vremena, kao i kod manevriranja u marinama. Elektronski MicroCommander pojednostavnjuje i precizira kontrolu nad brodom. Podvodni ispušni sistem smanjuje buku na minimalnu vrijednost, osobito u kabinskom prostoru. Uz pomoć standardnih Caterpillar motora od 2x385KS, Azimut 42 postiže maksimalna 34čv, a krstareća brzina iznosi još uvijek brzih 30čv.

Azimut 50
Profilno vrlo blizak novoj 55-tici, 16 metara dugački Azimut 50 zamjena je za stari model od 52 stope. Građen je na trupu sendvič konstrukcije s Divinycell ispunom, V-tipa variabilne geometrije (13° na krmenom zrcalu) s longitudionalno ojačanom strukturom iz ručno valjane stakloplastike i ugrađenim polu prop tunelima. Četverokraki propeleri preko krute osovine i zupčanog prijenosnika (V pogon) pogonjeni su dvostrukim CAT C9 dizel motorima od po 525KS, s kojima postiže najveću brzinu od 32 i krstareću od 28 čvora. Izrađuje se u dvije osnovne verzije, s dvije ili tri kabine. Leteći most je pravo mjesto gdje će posada provoditi većinu vremena, osobito u plovidbi. Sastoji se iz sofe koja zaokružuje stol, šireći se prema upravljačkom mjestu, kako bi se omogućilo ugodno čavrljanje sa skiperom. U nastavku je mokri bar opremljen sudoperom i hladnjakom, te električni roštilj. Unutarnja kormilarnica dizajnirana je u dva djela - niži dio je salon, a na povišenom djelu nalazi se dvostruko upravljačko mjesto. Jedna od sofa je preklopiva, pa može poslužiti kao prenočište za dodatne goste. Drveni dio interijera izveden je iz mat trešnjinog furnira, dok su zidovi iz Majilita reljefnih obloga boje meda. Verzija s dvije kabine (vlasnička i VIP) ima veliku kuhinju, dok je ona kod tri kabine svedena na najmanju moguću, ali još uvijek funkcionalnu, mjeru. Kod obje verzije predviđene su dvije kupaonice sa zasebnom tuš kabinom, te krmena kabina za skipera.

Azimut 62
Azimut 62 ima otvoren salon, središnju vlasničku kabinu koja se prostire preko cijele širine, dvije gostinjske kabine, tri toaletna prostora i krmenu kabinu za posadu. Gornji most po krmi ima sunčalište (ujedno mjesto za pomoćni čamac), dok je drugo tik uz upravljačko mjesto. Krmeni kokpit ima nekoliko važnih detalja bitnih za život na brodu, centralni ulazni mostić i klupu s ulazom u kabinu za posadu, kao i obavezni tuš s toplom i hladnom vodom. Vanjski raspored i dekor unutrašnjosti dizajnirao je Carlo Galeazzi zajedno s Azimutovim timom stilista. Svi su zidovi obloženi s Majilit strukturom, dok vanjski prozori salona odražavaju igru svjetla raznih boja i jačine. Namještaj je izrađen iz trešnjevine sa šarenim uzorcima uljepšanim čeličnim detaljima i drvenim čvorovima. Razmještaj salona dostupan je u dvije verzije, s dvije nasuprotne sofe i stolićem ili samo s jednom sofom i komodom za televizor. U potpalublju je vlasnička kabina smještena u centalnom djelu broda. Kabina je velika i svijetla, a ventilira se kroz tri prozora sa svake strane. Namještaj je kompletiran s mnoštvom ladica i TV kabinetom, te komfornim toaletnim stolićem s ogledalom. VIP kabina s vlastitom kupaonom smještena je u pramcu, a između njih je najmanja gostinjska kabina s odvojenim krevetima. Njen toaletni prostor smješten je na drugoj strani hodnika. Strojarnica je dovoljno velika za komotno servisiranje motora, dok joj je pod obložen iz specijalnog plastičnog materjala (Polistone Marine Tec) koji absorbira vibracije i omogućuje mnogo lakše čišćenje i održavanje. Pogon se sastoji iz nove serije MTU motora montiranih u liniji s ukupnom snagom od 1828 KS i 4-krakim propelerima. S njima Azimut 62 postiže maksimalnu brzinu od 32 te krstareću od 29 čvora.


Azimut 80 Carat
Carat je dodatna zlatna karika u nizu Azimutovih super jahti. Novost za 2002. godinu, ističe sve mjene i fascinacije kroz koje prolazi stalni Azimutov dizajner Stefano Righini. Konstantno osuvremenjavajući cjelokupnu flotu, Righini konstantno nalazi novu interpretaciju koja bi novi brod učinila drukčijim, a opet da mu porijeklo ostane prepoznatljivo. Kao i sve ostale megajahte, Carat je izvedena na tri nivoa.
Najdonji je predviđen za četiri kabine, motorni prostor i dva krmena spremišta za čamce. Palubni dio (unutrašnji) podijeljen je na tri odvojena djela, na salon, blagavaonu s kuhinjom i barom, te sasvim naprijed na kormilarnicu. Fly je primjereno velik za kompletnu socijalizaciju posade, a na kraju je još jedno mjesto za pomoćni čamac. Budući vlasnik može birati između tri motora, dva MTU i jednog Caterpillara u rasponu snaga od 1.300 do 1.500KS po motoru. S njima postiže 27/29čv krstareće i 30/33čv maksimalne brzine.

Azimut 98 Leonardo
98 Leonardo označava, u Azimutovoj klasifikaciji, usvajanje sasvim nove koncepcije - coupé plovila. Brza, sportska jahta velikog je otvorenog akomodirajućeg prostora, sposobnog pružiti topao i prisan ugođaj, poštujući u isto vrijeme privatnost gostiju i domaćina. Otvoren krov kormilarnice čini savršenu kompoziciju s vanjskim i unutarnjim interijerom, jer to omogućavaju panoramska krmena staklena vrata koja se otvaraju za 180°, transformirajući kokpit, blagavaonu i salon u jedinstven prostor od 100m2. Za dodatnu relaksaciju gostiju u dva krmena spremišta s fukcionalnim električki pokretanim poklopcem, nalazi se mjesto za vodene skutere (ski jet). Unutrašnji raspored sačinjava salon i kormilarsko mjesto na palubnom nivou, te četiri kabine s istim brojem kupaonica u potpalubnom prednjem djelu. Stražnji dio sačinjavaju kuhinja, kabine za posadu, prostor s perilicom/sušilicom rublja i suđa, strojarnica i već spomenute garaže. Zanimljivo je, da su prve dvije narudžbe bile verzije s tri kabine i četiri kupaone. Unutrašnju dekoraciju u stilu najnovijih trendova u tom djelu arhitekture dizajnirao je Carlo Galeazzi, uspostavivši zaseban odnos zatvorenog prostora s prirodnom okolinom otvorenog mora. Visoki standardi odvojenih prostora, savršeno opremljenih, jamče kvalitetan boravak štiteći u isto vrijeme potpunu privatnost. S druge strane, prostori čija je suština okupljanje i druženje, opremljeni su efektno ali i s točno odmjerenom mjerom. Namještaj je iz pjeskarenog hrasta s kožnim umetcima i čeličnim ojačanjima[JN1]. Gornja ploha stola i sudopera[JN2] sačinjeni su iz mljevenih satinskih kristala[JN3], a žaluzine iz rafije (vrsta afričke palme) i drveta. Podovi su u pojedinim zonama iz tikovine ili prekriveni sagovima iz prirodnih vlakana[JN4], dok su sve obloge iz tople boje duhana, bež i zlatno žute, čime je postignut skladan, elegantan i svjetao učinak. Građena na stakloplastičnom trupu V-tipa s 14° na krmenom zrcalu, ova megajahta s dva motora (V pogon) od po 2.000KS postiže maksimalnu brzinu od 33čv, uz brzinu krstarenja od 28čv.

Baia 48 Flash
Sportski krstaš Flash sa svojih 14,70 metara dužine spada u srednju kategoriju Baia brodova. Atraktivnih je i primamljivih osobina, jer se u trenu iz otvorenog ekspresnog krstaša pretvara u zatvoreni brod, gdje se unutrašnja temperatura regulira pomoću klima uređaja. Takva mogućnost konvertibilnog kokpita, koji ne ovisi o vanjskom vremenu, pretvara Flash u poželjnog krstaša u svakom podneblju i svakom godišnjem dobu. Građen je na brzom, dubokom V trupu sportskih linija i čvrste sendvič konstrukcije. Standardna propulzija je s krutom osovinom propelera, dok je površinska ASD 10 Arneson s petokrakim Hydro propelerima opcijska. Osim standardnog, u opciji su još tri dvostruka motora od 430, 480 i 600KS (prva dva su Volvo motori a treći je njemački MTU). S Volvo motorima 2x480KS postiže maksimalnu brzinu od 38čv. Krstareće je varijabilna, ovisno o tome kakva se plovidba želi - maksimalno ekonomična (27čv, opseg krstarenja 340nm) ili ekonomično brza (34čv, opseg 300nm). Ispod palube osigurana je potpuna privatnost za četiri osobe, uz mogućnost dodavanja još jedne kabine s vlastitim mokrim čvorom (pristup iz kokpita) za skipera. Unutrašnjošću dominira luksuzno uređen prostor podijeljen na dvije kabine s vlastitim toaletnim prostorima uz veliki središnji prostor kojeg dijele salon i kuhinja.


Baia 63 Azzurra
Samim imenom ukazuje na svoje porijeklo, što odmah asocira na priznati talijanski dizajn vanjskih linija (ovaj put ne ekstravaganto zaobljen po najnovijoj modi, već elegantno tradicionalan s naglaskom na snažne sportske perfomanse), bogato ali ukusno opremljenu unutrašnjost i primjenu najnovije nautičke tehnologije kod izrade konstrukcijskih elemenata broda. Duboko V korito podržava perfomanse Azzurre od 36 čvora krstareće brzine, dok se najveća kreće oko 43čv (podaci se odnose na standardne MTU motore s ASD 12 Arneson propulzijom kod 1.900 odnosno 2.200 o/min). Najekonomičnija brzina je 27čv, s kojom radijus plovidbe iznosi 360nm. Standardna unutrašnjost se sastoji iz četiri kabine gdje svaka ima svoj vlastiti toaletni prostor, što rezultira nešto skučenijim salonom. Četvrta kabina je skiperova, jednokrevetna sa zasebnim ulazom preko pramčanog dijela palube. Usprkos nešto manjeg salona Azzurra može primiti do 16 putnika zahvaljujući praktično riješenom kokpitu. Uz standardno dvostruko pilotsko sjedište, kokpit se sastoji iz prostrane U klupe i stola. Ako se uzme veći stol oko njega komotno može objedovati osam osoba, a kad ih savlada umor jednostavno mogu spustiti krmeni dio naslona sjedeće garniture, čime se dobiva ogromni ležaj produžen do kraja krmenog prostora. U sklopu mokrog bara nalazi se i manji šank, koji će poslužiti kao oslonac tokom zabave preplavljene gostima. Opcijski tvrdi krov s električnim kliznim otvorom omogućava boravak u kokpitu u svim vremenskim uvjetima.

Baia 78 Atlantica Cruiser/Express
Atlantica 78 građena je na trupu kojeg je projektirao Alberto Ascenzi, projektant prethodnih uspješnih modele Aqua, Azzurra i Panther. Trup je konveksno dubokog-V oblika s vitkom vodenom linijom za kvalitetnu maritimnost u teškom moru i bolji ulazak u pramčane valove. Parametri trupa usklađeni su s težinom čime je postignuta sposobnost postizanja velike brzine, maksimalne do 60 čv, kod krstarenja 35-40 čv, te 20-22 čv po teškom moru.
Prema riječima arhitekta eksterijera i interijera Carla Galeazzia, za novu Atlanticu primjenjena je tradicionalna Baia filozofija izražajnog mediteranski otvorenog krstaša. Ne hibrida križanog jahtom s gornjim mostom, ne coupea, već potpunog i ekskluzivnog Opena. Ove karakterne osobine lako se mogu isčitati iz vanjske forme – posve unatrag nagnuti vjetrobran, sportska kormilarnica s maksimaliziranim dotokom svjetla a da profil ne bude nagrđen, bočne portole izdužene forme da još više naglase aerodinamičan efekt, te krmena platforma koja prati kontinuitet linija trupa. Velika pažnja posvećena je integraciji pojedinih dijelova i opremi skrivenoj od pogleda kad nije u funkciji. Ako krstaš treba biti otvoren, tada su dvodjelna kokpit vrata skrivena, što je učinjeno uz upotrebu jedinstvene i inovativne tehničke solucije. Isti način primjenjen je i za klizni otvor tvrdog krova, napravljenog iz dva djela da bi se dobio što veći otvor, te stepenice na krmenoj platformi koje nestaju u krmenom zrcalu uz upotrebu ekstremno sofisticiranog mehanizma. U isto vrijeme, palubni salon koji je u sklopu kormilarnice, također se može potpuno zatvoriti i odvojiti od kokpita spuštanjem istih vrata, načinjenih iz zatamnjenog klimatski kontroliranog stakla (iz njega su napravljene i sve ostale vanjske staklene površine). U pogledu tehnološkog aspekta, velika je pažnja posvećena konvertibilnosti. Izvana, Atlantica može biti isporučena s tvrdim krovom (Cruiser) ili bez njega, čime se još više naglašavaju njene sportske karakteristike (Express). Ista fleksibilnost primjenjena je u rasporedu potpalubnog prostora. Ovdje klijent ima na raspolaganju veliki opseg mogućih rasporeda i broja kabina. To je moguće jer je projekt baziran na dva nepromjenjiva prostora oko kojih se onda vrti sve ostalo – prvi je pramčani dio s VIP kabinom i pripadnom kupaonicom, a drugi je prostor prema krmi koji obuhvaća vlasničku kabinu, kuhinju i kabinu za posadu. Sve ostalo se prema zahtjevu klijenta može modificirati u skladu snjegovim željama i potrebama. Za unutrašnju dekoraciju klasične su komponente stilizirane da bi se u konačnici dobio svjež i nenapadno moderan izgled. Posebna atmosfera stvorena je pomoću povezivanja svjetlog drva i metalizirano lakiranih panela, koji se izmjenjuju s kožom presvučenim oblogama karakterističnim za cijeli prostor. Atlantica se isporučuju s Arneson ASD 14 propulzijom i brzim dizelskim MTU motorima od 2x1500 i 2x2000KS.

Baia 80 Panther
Mnogi otvoreni sportski krstaši nemaju tvrdi krov, iako ta opcija postoji za pojedine (osobito veće) modele. Bez obzira što su blagodat za posadu kada zapeče vruće ljetno sunce, većina nautičara se zadovoljava s rasklopivom tendom, ne toliko zbog manje cijene, koliko zbog toga što tvrdi krov često nagrđuju elegantne linije broda (to je osobito uočljivo kod američkih brodova, gdje je dizajn više u funkciji praktičnosti nego ljepote). Kod najvećeg Baia modela, alternativni tvrdi krov strikno prati sportske linije trupa i palube, čime su dizajneri uspjeli spojiti praktičnost s atraktivnim izgledom. Krstaš Panther, predstavljen 1992. godine, do danas je neprestano unapređivan i poboljšavan. U svojoj kategoriji spada među vrhunske krstaše, koji brzinu od 0 do maksimalne (ovisno o motoru i pogonu) postiže bez isprekidanih trzaja i bez trim varijacija. Kokpit je klimatiziran u opciji s hard topom, a cijeli vanjski i unutrašnji razmješataj radi se prema narudžbi i želji kupca, jer veliki prostor dizajnerima omogućava bezbrojne mogućnosti.

Azimut 98 Leonardo
98 Leonardo označava, u Azimutovoj klasifikaciji, usvajanje sasvim nove koncepcije - coupé plovila. Brza, sportska jahta velikog je otvorenog akomodirajućeg prostora, sposobnog pružiti topao i prisan ugođaj, poštujući u isto vrijeme privatnost gostiju i domaćina. Otvoren krov kormilarnice čini savršenu kompoziciju s vanjskim i unutarnjim interijerom, jer to omogućavaju panoramska krmena staklena vrata koja se otvaraju za 180°, transformirajući kokpit, blagavaonu i salon u jedinstven prostor od 100m2. Za dodatnu relaksaciju gostiju u dva krmena spremišta s fukcionalnim električki pokretanim poklopcem, nalazi se mjesto za vodene skutere (ski jet). Unutrašnji raspored sačinjava salon i kormilarsko mjesto na palubnom nivou, te četiri kabine s istim brojem kupaonica u potpalubnom prednjem djelu. Stražnji dio sačinjavaju kuhinja, kabine za posadu, prostor s perilicom/sušilicom rublja i suđa, strojarnica i već spomenute garaže. Zanimljivo je, da su prve dvije narudžbe bile verzije s tri kabine i četiri kupaone. Unutrašnju dekoraciju u stilu najnovijih trendova u tom djelu arhitekture dizajnirao je Carlo Galeazzi, uspostavivši zaseban odnos zatvorenog prostora s prirodnom okolinom otvorenog mora. Visoki standardi odvojenih prostora, savršeno opremljenih, jamče kvalitetan boravak štiteći u isto vrijeme potpunu privatnost. S druge strane, prostori čija je suština okupljanje i druženje, opremljeni su efektno ali i s točno odmjerenom mjerom. Namještaj je iz pjeskarenog hrasta s kožnim umetcima i čeličnim ojačanjima[JN1]. Gornja ploha stola i sudopera[JN2] sačinjeni su iz mljevenih satinskih kristala[JN3], a žaluzine iz rafije (vrsta afričke palme) i drveta. Podovi su u pojedinim zonama iz tikovine ili prekriveni sagovima iz prirodnih vlakana[JN4], dok su sve obloge iz tople boje duhana, bež i zlatno žute, čime je postignut skladan, elegantan i svjetao učinak. Građena na stakloplastičnom trupu V-tipa s 14° na krmenom zrcalu, ova megajahta s dva motora (V pogon) od po 2.000KS postiže maksimalnu brzinu od 33čv, uz brzinu krstarenja od 28čv.

Bayliner 265 Cruiser
Nov za sezonu 2005, 265 spada u klasične prevozive sportske krstaše. Od svojih prethodnika razlikuje se po suvremenijem dizajnu, a njegove linije iako klasične, mnogo su aerodinamičnije i inovativnije. Opcijski radarski luk može se upotrijebiti za montžu elektronske opreme ali i kao držač za skijanje na vodi, jer široka krmena platforma dopušta lak ulaz u vodu. A s fleksibilnim razmještajem sjedišta, spremištem za škrinju i mokrim barom s integriranim radnim stolom, odmor na vodi čini posve bezbrižnim. Krmeno spremište za vodene igračke/pribor, bokoštitnike i užad s dodatkom opcijskog električnog vanjskog priključka pruža dodatne mogućnosti. Klasični unutarnji raspored aranžiran je s kokpaktnom kuhinjom, prednjim sjedištem/Vležajem, toaletnim prostorom s kemijskim WC-om i krmenim ležajem sa spremištem. Ponuda motora je raznolika, s MerCruiser benzinskim (220-300 KS) i Cummins MerCruiser diezel motorom (200 KS) s različitim Z pogonima, koji će zadovoljiti sve vlasnikove afinitete.


Bayliner 275 Cruiser
Bayliner 275 je otvoreni krstaš predstavljen za sezonu 2005. Dug nešto malo iznad 8 metara i širok skoro 3, može se dobiti s benzinskim ili dizel jednostrukim motorom MerCruiser, a s najjačim od 320 KS postiže maksimalnu brzinu od 33 čvora. Po dizajnu ne odstupa od ostalih sličnih Baylinerovih modela, gdje moderno zaobljene linije idu od pramca pa sve do integralne krmene platforme. Građen na čvrstom stakloplastičnom APS trupu, njegov interijer je riješen s velikim otvorenim salonom, gdje je pramčani V ležaj sastavni dio klupe dnevnog boravka. Malena ali funkcionalna kuhinja ima sve potrebno, uključujući sudoper, kuhalo, mikrovalnu, hladnjak i radnu ploču. Zatvoreni toaletni prostor opremljen je spremnikom za otpadnu vodu, tušem, WC-om i toaletnim ormarićem s ugrađenim umivaonikom i slavinom, te spremišnim prostorom ispod. Srednja kabina za goste ima širok ležaj za dvoje. Kokpit je pravi mali raj za cijelodnevnu zabavu. Dok je unutarnji prostor dostatan, Baylinerovi dizajneri su stavili naglasa na veliki kokpit gdje fleksibilno uređen razmještaj sjedišta (krmena preklopna klupa, L sofa sa zamjenjivim naslonom pretvoriva u sunčalište, niša za prenosivu škrinju za hlađenje, držaći čaša i demontažni stol) čine savršeno mjesto za okupljanje u bilo kojoj situaciji. Upravljačko mjesto s instrument pločom opremljenom svim potrebnim analognim instrumentima omogućuju odličan pregled kod plovidbe. Sveukupno, 275 je atraktivan izbor krstaša za kupce koji žele solidan brod a da im kućni budžet ne bude suviše opterećen. MerCruiser motori sa direktnim ubrizgavanjem omogučit će dobra izglisiravanja i hitru krstašku brzinu, a standardni Bravo III pogon odličnu i predvidljivu upravljivost.


Bayliner 325
Bayliner promptno slijedi generalne industrijske trendove, lansiranjem na tržište sve većih brodova u svojoj kategoriji. Tako je nedavno premjeru imao njihov novi admiralski brod od 35 stopa preko svega, Bayliner 325, koji je potpuno spreman za predstojeću sezonu. To je posvemašno moderno oblikovan obiteljski krstaš sa izvanredno usklađenim unutarnjim i vanjskim površinama za boravak, čija je cijena ujedno vrlo konkurentna zahvaljujući trenutno niskom tečaju dolara. Unutrašnjost je aranžirana bez pregrada, tako da se dobilo na prostornosti salona, koji sadrži potpuno opremljenu kuhinju, toaletni prostor s električnim WC-om i tušem, blagavaonom u pramcu konvertibilnom u veliki dvostruki ležaj, te drugi dvostruki ležaj ispod ulaznih stepenica. S obzirom kako je prostrana unutrašnjost, iznenađuje koliko je puno mjesta u stvarno funkcionalno uređenom kokpitu, dizajniranom da vanjski boravak bude itekako udoban. Kokpit sadrži krmenu L-klupu koja ima dvostruku namjenu – kao sjedeća garnitura s uključenim stolom ili, kad se razvuče, kao ležaj za sunčanje. Na drugoj strani, nasuprot upravljačkog sjedišta, nalazi se lateralno postavljeno sjedište za četvero. Iza njega je mokri bar opremljen sudoperom, hladnjakom i ormarićem za spremanje stvari. Cijeli kokpit se može zatvoriti ceradom, čime se sezona vanjskog boravka znatno produžuje. U sklopu upravljačke konzole ugrađene su stepenice, koje će olakšati prilaz pramcu gdje je smješteno sidro i pramčano sunčalište. Slijedeća izvrsna osobitost je dvostruko upravljačko sjedište, koje se može zakrenuti za 90 stupnjeva za što bolju društvenu komunikaciju posade kada je brod u mirovanju. Za ovog krstaša može se birati između šest dvostrukih MerCruiser motora. Standardni su 5.7L Mercruiser Bravo II od 2x250 KS sa Z pogonom, dok s dvostrukim dizelašima MerCruiser 4.2 D-tronic Bravo III od 2x225, Bayliner 325 KS postiže maksimalnu brzinu od 35 čvora. Bolje performanse postiže s benzinskim motorima MerCruiser MX 6.2 MPI od 2x320 KS, gdje 325 ubrzava od 0-30čv za 8,4 sec, krstareća brzina iznosi 26čv uz opseg krstarenja od 180 nm, a maksimalna brzina doseže do 42čv (130 nm).


Belliure 40 MY
Na ovom brodu ništa nije sasvim obično, iako njegov tradicionalni izgled neupućene upućuje na upravo takav dojam. Španjolski Belliure, poznat široj nautičkoj javnosti po "custom made" jedrilicama, svojim motornim brodovima osvaja znalce koji na moru cijene maksimalno sigurnu i umjereno brzu plovidbu, te unutrašnje uređenje čije je glavno obilježje komfora funkcionalni sklad i izobilje slobodnog prostora po kojem se može kretati bez međusobnog guranja i sudaranja. 40 MY je građen na poludeplasmanskom sendvič trupu, koji sa standardnim motorima od 2x240KS postiže više nego solidne brzine, maksimalnu od 22 i krstareću od 18čv. Klasična elegancija prenešena je izvana i u unutrašnjost, u kojoj prevladavaju površine obložene u svijetlo obrađeno drvo. Velika kormilarnica sastoji se iz komandnog pulta, salona i kuhinje, koja ima dvije opcije smještaja – naprijed na suprotnoj strani od kormilarske konzole ili u sklopu salona. Ispod palube smještene su kabine s dvije kupaonice, vlasnička u pramcu, a dvije ili tri gostinjske u središnjem dijelu.

Belliure 48 MY
Dominirajući karakterističnim tradicionalnim stilom dinamičnih i pravocrtnih linija, Belliure 48 MY osvaja znalce i sladokusce neprijepornom elegancijom. Ako se tome pribroje izvrsne maritimne kakrakteristike i kvaliteta izvedbe, etablirani status ovog brodogradilišta postaje potpuno jasan. 48 MY je baziran na poludeplasmanskom trupu čvrste konstrukcije s dubokom kobilicom. Standardno se isporučuje s dva Yanmar dizel motora od 318KS, s kojima postiže 12-14čv krstareće brzine. Postoji i alternativni motor istog proizvođača od 2x370KS, s kojima se brzine kreću od 16-19čv za krstareću i 19-21čv za maksimalnu brzinu. Tako konstruiran trup dobro drži pravac kod malih brzina, te omogućava komfornu i suhu plovidbu kod teškog mora (kod te vrste krstaša najveća neprilika pri plovidbi po lošem vremenu jedino je što se nakon plovidbe mora isprati nakupljena sol s palube). Izrazito komforna unutrašnjost izvedena iz kvalitetno obrađenih materijala sastoji se iz vlasničke kabine u pramcu, na koju se nastavljaju dvije gostinjske i toaletni prostori. Po želji moguće je dodati i dvokrevetnu kabinu za posadu s vlastitom kupaonom, s ulazom iz krmene palube. Salon je na palubnom nivou s L sofom sa stolom, vizualno odvojenom kuhinjom i povišenim upravljačkim mjestom. Velike staklene površine uokolo, daju mu svijetli i prostoran ugođaj. Iz kokpita modularne stepenice vode na gornji most, dovoljno velik za smještaj cjelokupne šesteročlane družine.

Beneteau Antares 12
Beneteauova serija Antares (iznad 9 metara) oduvijek je bolovala od manjka atraktivnosti u svom izgledu. Niti noviji modeli se nisu uspjeli značajnije nametnuti, iako nikad nije bilo dvojbe u njihovu kvalitetu izrade i maritimnost. Zato iznenađuje novi Antares 12, koji je zablistao lijepim izgledom, voluminoznim prostorom i izvrsnim plovnim svojstvima. Antares 12 je kompetentni obiteljski krstaš s novim trupom i revolucionarnim propulzionim sistemom IPS, s kojim se postižu bolja ubrzanja, dobiva veći opseg plovidbe i poboljšavaju manevarska svojstva. Novi IPS sistem udružuje prednosti osovinskog pogona i učinkovitosti Z pogona u smislu lakšeg održavanja i lakoće upravljanja. Antares 12 je građen na V-oblikovanom trupu koji ima lak ulaz u valove i vrlo dobru deflekciju. Bočne strane trupa su jednostruko laminirane, dok je podvodna sekcija sendvič konstrukcije s balza ispunom. Unutrašnje strukturalno oblikovanje trupu daje potrebnu čvrstoću i omogućuje bolju iskoristivost unutrašnjeg prostora.
Interijer kormilarnice sastoji se od diskretno smještene kuhinje, U sofe koja zauzima najveći prostor salona i standardnog donjeg kormilarskog mjesta. Ispod palube su dvije velike kabine, svaka opremljena s vlastitim toaletnim prostorom. Vani, kokpit se može urediti po želji vlasnika s različitim pomičnim elementima. Gornji most je uređen s prednjim sjedalima i upravljačkom konzolom pomaknutoj prema natrag, da bi se dobila bolja panoramska vidljivost, osobito kod manevriranja u marinama. Za Antares 12 postoji više verzija motora i propulzionih sistema s klasičnim osovinskim pogonom i dvostrukim motorima, te IPS sistemom s Volvo D6 motorima snage 2x370 KS.


Beneteau Antares 13.80
Građena na konvencionalnom modificiranom V-trupu (ojačana struktura, unutarnja strukturalna mreža) s prop džepovima, Antares 13,80 je do sada najveća motorna jahta koju je ovo brodogradilište izgradilo. Profilirana kao sedan s gornjim mostom, to je klasična obiteljska jahta za duga krstarenja ekipirana komforom za 6-7 osoba (3 dvokrevetne kabine s 2 toaleta). Salon sa sjedećom garniturom, sklopivim stolom, kuhinjom i unutarnjim kormilarskim mjestom odaje visok komfor i praktičnost, a na uštrb prilično tijesnog kokpita. No zato gornji most pruža obilje prostora za boravak na svježem zraku (dvostruko upravljačko sjedište, U-sofa sa stolom, mokri bar), uz obavezni dodatak ležaja za sunčanje. Sunčati se može i na pramčanom djelu palube s dovoljno širokim i sigurnim bočnim prilazima. Opremljen dvostrukim Volvo dizelskim motorima, Antares 13.80 je lako upravljiv za dvoje te relativno ekonomičan ako se plovi krstarećom brzinom od 17čv (oko 108 ltr/h i doseg od 236 Nm), ali i brz kod maksimalne brzine koja doseže do 30čv.

Beneteau Antares 9.80
Beneteau ne miruje. Prošlogodišnje predstavljanje najvećeg Antaresa nastavilo se s manjim bratom koji je preuzeo sve vrline većeg modela. Baziran na novom trupu 13.80, Antares 9.80 odlikuje se privlačnim izgledom ravnih i funkcionalnih linija neopterećenih dizajnerskim futurističkim prenemaganjima. Djelotvorno izveden trup s prop tunelima i krutim osovinama (model se isporučuje isključivo s dva motora), osigurava sigurnu plovidbu bez obzira na stanje mora. Iskoristivi prostor i komfor primjereni su veličini broda od 10m. Potpalublje se sastoji iz dvije kabine s ne odviše velikim toaletnim prostorom. Salon i kuhinja su u skopu zatvorene kormilarnice sa sasvim dovoljno mjesta za ugodan boravak četiri osobe. Kokpit je očišće od svega suvišnoga što bi sportskim ribičima smetalo pri lovu. Ovisno o potrebama, kokpit ili krmena platforma mogu se povećavati ili smanjivati pomicanjem krmene pregrade. Antares 9.80 isporučuje se s motorima Nanni ili Volvo, maksimalne snage do 2x230KS. Sve te karakteristike bile su dovoljne da Antares 9.80 u svojoj kategoriji premoćno osvoji titulu "Hrvatski brod godine 2003".

Beneteau Flyer 12
Technical Specifications / Tehnički podaci
LOA 41,4 ft
DPS 12,62 m
Hull lenght / Dužina trupa 11,98 m
Beam / Širina 3,99 m
Draught / Gaz 1,16 m
Weight / Težina 8895 kg
Helm headroom / Visina kormilarnice 1,96 m
Fuel capacity / Spremnik goriva 1200 l
Water capacity / Spremnik vode 320 l
Berths / Broj ležajeva 4
Cabins / Kabine 2
Motor / Motor 2x310 KS (HP)


Standardna oprema

jednodjelna konstrukcija bokova i balza sendvič podvodnog dijela trupa
paluba balsa/polyester sendvič konstrukcije
vertikalno el. sidreno vitlo
pumpa morske vode
krmena platforma s ljestvama
kuhinja (mikrovalna pećnica s roštiljem, keramički štednjak, sudoper, hladnjak 80 ltr)
instrument ploča (brzinomjer, pok. temperature, indikatori trima i kormila, pok. goriva, kompas, el. kontrole motora sa EDC sistemom)
brisači vjetrobrana s mlaznicama i odmagljivačem (2)
MP3 radio/CD player & 6 zvučnika
kupaone s WC-om (električni 1, brodski 1) & tuš (2)
vanjski el. priključak
punjač baterija
protupožarni sistem
grijanje toplim zrakom (el. ventilatori)
upravljački sistem s IPS-om (el. kontrole na motorima)
manuelna kaljužna pumpa
el. kaljužne pumpe (2)
tlačni vodeni sustav t/h

BM Sport Crusier 31
BM Sport Cruiserje klasičan krstaš neodoljiv zbog svoje privlačne linije, prostranog kokpita i unutarnjeg komfora prilagođenog njegovoj kategoriji. Građen je na solidnom, dubokom-V trupu crvene ili modre boje s integriranom krmenom platformom. Svoje kvalitete trup pokazuje u svim režimima plovidbe, mekim prolaskom kroz valove uz dobro držanje pravca kao i besprijekornog ponašanja kod zavijanja. Zahvaljujući svojoj širini, jednostavna i praktično rješena unutrašnjost dovoljno je velika da bi se obitelj od četiri do pet članova osjećale ugodno.
U kokpitu uzdužnu desnu stranu zauzeo je mokri bar s poduljom radnom površinom, štednjakom i sudoperom sa slavinom i mnogo spremišnog prostora. Za potpun komfor potrebno je nadoplatiti za hladnjak. U sklopu krmene platforme smješten je obavezni tuš kao i praktično mjesto za bokobrane. Unutrašnjost je bogato opremljena, kako i dolikuje brodu od skoro 10 metara dužine. Palubni i bočni prozori osigurat će dovoljno dnevne svjetlosti i kvalitetno prozračivanje. U pramčanoj kabini nalazi se dvostruki ležaj s garderobnim ormarom. Salon ima L sofu sa stolom, čijim se podešavanjem visine može dobiti pomoćni dupli ležaj. Na suprotnoj strani je kuhinja, koja uz ostalu standardnu opremu ima i mikrovalnu pećnicu te hladnjak. Toaletni prostor s tušem i električnim WC-om ima punu stajaću visinu. Ispod kokpita smještena je krmena kabina s dvojnom posteljom Za BM Sport Cruiser u ponudi su tri proizvođača motora, s benzinskim i dizelskim opcijama različite snage, od 300 do 2x225 KS.


Calafuria Catarsi Scorpionero 950
Prestižni talijanski arhitekt Vicenzo Catarsi potpisao je vanjski dizajn klasičnog oblika, čime Scorpionero potencijalnim kupcima sugerira kvalitetu i pouzdanost. Bolnički bijelo riješena paluba i ograda daju brodu specifičnu dandyevsku osebujnost, ali izuzetne maritimne osobine, robustnost i Yanmar dizeli (2x220KS) nalaze uvijek zainteresirane kupce. Ono što uvijek privlači pažnju gdje je sigurnost primarna jest podvodni dio trupa napravljen po "Calafurija filozofiji". Zahvaljujući krmenim krilima podvodni dio Scorpionera nije u opreci s morem već s njime saživljen, nudeći izvrsnu stabilnost u plovidbi i na sidru. Prema riječima projektanta, s njegovom brodicom svako more, ma kakvo bilo, postaje jednostavno poput autoputa.
Građen na čvrstom sendvič trupu dubokog-V pramca s oštrom ulaznom formom, Scorpionero 950 je brod privlačnog izgleda i moćnog profila. Osobito prostran za svoju veličinu, Scorpionero je dostupan u dvo-kabinskom rasporedu ispod palube, te sa salonom i kuhinjom unutar kormilarnice. Intrijer je izveden iz trešnjinog furnira, a kvaliteta izrade očita je diljem unutrašnjosti. Vani, veliki kokpit organiziran je za ozbiljan ribolov, te uključuje krmena vrata i držače štapova kao standardnu opremu, dok su spremnik za mamce s protočnom vodom, ledenica, tenda i tikovina na podu preporučljiva nadogradnja koju treba nadoplatiti. Duga lista standardne opreme s mogučnošću ukomponiranja isto tako bogate opcijske, sasvim zadovoljavaju kriterije za višednevni sportski ribolov i krstarenja (grijanje, klima, generator, solarni paneli).
Standardni dvostruki Yanmar ili Volvo dizel motori (2x220, tj. 2x225 KS) omogučit će krstareću brzinu od 22-23 čv i maksimalnu od 30. Opcijski snažniji motori istih proizvođača (2x260 KS) omogućuju krstarenje s 25 čvora i maksimalnu brzinu s 33 čvora.

Novi val rekreacijskih marine radarskih sustava biti će dostupan u 2009-toj pod Northstar i Lowrance brandovima

(METS 2008) Navico, vodeći u svijetu pomorske elektronike za tržište rekreacijskih plovila, započeo je METS 2008 sa svjetskom premijerom svoje inovativne broadband radarske tehnologije prema međunarodnom auditorijumu i predstavnicima pomorskih medija i pomorske industrije.

"Nakon više od pet godina intenzivnog istraživanja, rezvoja i testiranja, zadovoljni smo što Vam možemo predstaviti ovo važno otkriće za pomorsku industriju," rekao je predsjednik Navico-a i CEO Jens-Thomas Pietralla. "Broadband Radar je savršeni primjer našeg angažmana u otkrivanju novih tehnologija i razvijanju novih proizvoda. Mi nismo samo poboljšali trenutno dostupnu tehnologiju; mi smo hrabro uzeli novi pristup u razvijanju boljeg, sigurnijeg i jednostavnijeg za uporabu radarskog sustava," dodao je Pietralla.

Navico broadband radar — koji koristi solid-state technologiju, sličnu onoj koja se koristi u vojnim i IMO-ovlaštenim radarskim sustavima – dosad neviđeno u brodskoj elektronici. On će svakako donijeti mnoštvo važnih novosti u izvedbi i sigurnosti navogatorima širom svijeta, uključujući superiornu definiciju mete i odvajanje meta u jako napučenim prostorima, sa mnoštvom otočića, sprudova i slično - gdje je to i najvažnije.

LINK

Vlasnici plovila koji će koristiti ovu novu generaciju radarskih sustava moći će čisto vidjeti razliku između dokova, markera u kanalu, stupova, usidrenih plovila I drugih važnih meta već na udaljenosti od 1/32 nautičke milje. Navigatori isto tako mogu očekivati 2- to 3-metarsku razlučivost mete do 10 nautičkih milja sa maksimalnim dometom do 24 nautičke milje.

Navico-va 100-postotna solid-state tehnologija dozvoljava trenutno uključenje i rad - nema potrebe za zagrijavanjem uređaja, broadband radar uklanja potrebu čekanja na "stand by-u" kada je mrak, loše vrijeme ili kada se naglo spusti gusta magla. Ova jedinstvena mogućnost ja idealna za mornare koji žele uvijek biti spremni, a ujedno i žele uštedjeti energiju, kao i za vlasnike plovila na sidru koji žele informaciju o trenutnom stanju bez potrebe za kontinuiranim radom radara.

Navico primjenjuje najnapredniju tehnologiju danas kako bi olakšao upotrebu I dostupnost svim vlasnicima plovila. Smetnje zbog valova su do pet puta manje sa broadband tehnologijom, za lako "čitljiv" radarski prikaz u svim uvjetima. Broadband tehnologija također automatski i trenutno kalibrira radar za optimalne performance kada god su promijenjene jedinice mjere (sa nautičkih milja u kilometer i sl,) što eliminira pogađanja i predviđanja i omogućava navigatorima da se fokusiraju na okolinu.

Još jedna od važnih prednosti broadband technologije jet a da odašilje manje od 1/2000 snage koju emitira tradicionalni radar I ne emitira nikakvo štetno zračenje izvan svoje kupole. To znači da ne samo što troši manje DC struje (vrlo važna prednost za vlasnike manjih plovila i jedrilica ); nago se zbog manjih dimenzija može montirati na mjesta gdje to do sada nije bilo moguće.

Pietralla je najavio da će Navico-va tehnologija broadband radara biti dostupna na tržištu od 2009 za integraciju sa navigacijskim sustavima koji su ponudjeni kao vrlo popularni i poznati brandovi pod imenom Northstar i Lowrance.

LINK

Naše marine u Hrvatskoj sada pokrivaju više od tisuću milja obala na Jadranu. Postoji oko 50 marina u Hrvatskoj koje se nalaze u udruzi marina i mnogo malih koje nisu. Sve marine pružaju oubičajene usluge kao što su struja,pitka voda i benzin te stalno rade na poboljšanju i obogačivanju svojih usluga kako bi se prilagodile željama i potrebama svojih gostiju.

U Hrvatskoj postoji 50 marina, koje su udružene u Udrugu marina te posjeduju preko 13.200 vezova u moru, i preko 4.500 suhih vezova. Marine kontinuirano rade na obogaćivanju i podizanju nivoa usluge, te se prilagođavaju suvremenim potrebama i željama nautičkih gostiju. Mnoge luke nautičkog turizma dodatno su oplemenile sadržaje: od vrhunske tradicionalne kuhinje, obvezne vode i električne energije, zdravstvene ambulante, usluga charter tvrtki, do korištenja apartmana, te elektronskog nadzora i čuvarskog osiguranja imovine i opreme gostiju. Adriatic Croatia International Club, među nautičarima poznatije kao ACI Club, vodeća je tvrtka nautičkog turizma Hrvatske, a predstavlja jedinstveni lanac od 21 marine koje se protežu od Dubrovnika na jugu do Umaga na sjeveru hrvatskog dijela Jadrana. U 18 godina svog poslovanja ACI marine su, uz nastojanja u smjeru razvija i popularizacije jedrenja te prepoznatljiva arhitektonska obilježja ostvarile i prepoznatljivu kvalitetu usluge.

Posjetioci suvremeno opremljenih ACI marina mogu, uz uobičajene recepcijske usluge, koristiti usluge tehničkih servisa, restorana, snack-barova, trgovina, praonica te ostalih sadržaja koji oplemenjuju boravak te ga čine ugodnijim, dok imaoci Ugovora o godišnjem vezu u ACI marinama uživaju niz pogodnosti dostupnih samo članovima kluba (10% popusta na cijenu veza u bilo kojoj ACI marini, popusti pri korištenju raznih usluga u marinama, mogućnost godišnjeg kombiniranog (more/kopno) ugovora o vezu... ACI Club je profesionalnim jedriličarima poznat kao organizator regata u dvobojskom jedrenju, među kojima se ističu ACI Cup i Svjetsko prvenstvo u dvobojskom jedrenju održano u Dubrovniku 1996. te u Splitu 2000. godine. Udruženje se između ostalog ističe aktivnostima u promociji nautičkog turizma Hrvatske, te je prisutno na svim važnim nautičkim sajmovima u Europi.


Generalne informacije o marinama
Cijene vezova u javnim lukama
Lokalne vlasti imaju pravo mijenjati cijene pristojbi za boravak u javnim lukama. Visina cijene ovisi o veličini jahte i dužini doka kojeg zauzima,što znači da će jahte koje su vezane bočno plačati više od onih koje su vezane na krmu ili provu. Boravišna pristojba se plaća za svaku jahtu. Cijenu određuje lokanla vlast,a može varirati od luke do luke.

Cijene vezova u marinama
U Hrvatskim marinama naplaćuje se cijena po svakom vezu kojeg zauzima jahta. Cijene se obično objavljuju u jesen za predstojeću sezonu.

Cijene vezova u uvalama
Lokalne vlasti ponekada naplaćuju vezove jahtama u uvalama. U nekim područjima se čak prikuplja smeće i dostavljaju namirnice. Ono što svaka osoba mora izdati prije naplate trošarina za vez je isprintani račun.

Voda i struja u marinama
Priključci za vodu i struju su dostupni u svim marinama i nekim lukama na ponton dokovima. Priključci za vodu su obično 2,54cm u promjeru. Oni od 7,62cm su mnogo rijeđi. Budući je tijekom ljeta uvijek moguće da dođe do nestašice vode,marine zahtjevaju da jahte koriste crijeva sa ventilima.

Kupovina hrane
Dobro opremljeni supermarketi mogu se naći u svim marinama i lukama. Cijene hrane su u rangu onima u Europi. Cijene u restoranima mogu biti nešto skuplje na manjim otocima.

Struja
U Hrvatskoj koristi se 220 V AC. „Euro utičnice“ sa tri rupe koriste se u marinama i javnim lukama (kao i u kampovima). Sve jahte mogu zatrebati struju u isto vrijeme pa se u tim trenucima događa da broj priključaka nije dovoljan za sve jahte.

Benzin
Gorivo je dostupno na cestama i lukama. Sve vrste goriva i diesel goriva su dostupne; ipak, mnogo češće na benzinskim postajama nego na dokovima. Veliki broj korisnika može izazvati ponekad gužve i zastoje na postajama tijekom glavne sezone,a naročito u jutarnjim satima.

Kako nautički turizam predstavlja jedan od najatraktivnijih vidova turističke ponude naše zemlje, Udruženje nautičkog turizma stjecište je korisnih i neophodnih informacija za nautičare, mjesto na kojemu struka iznosi probleme te ih putem Udruženja rješava, a u svrhu unapređenja turističke ponude na radost i zadovoljstvo nautičara i gostiju koji su za svoj odmor odabrali našu obalu, otoke i more.

Fusion Marine zvučnici su do najmanjih dijelova dizajnirani i proizvedeni kako bi predočili vrhunski zvuk i tehnologiju među marine zvučnicima.
7inch Marine zvučnici u paketu dolaze sa 3 ralizčita pokrova (tkanina, standard, sport).

- Usuglašeni su sa ASTM standardima za UV stabilnost i slano/maglovite uvjete.
- Usuglašeni su sa IP65 standardima za vodonepropusnost i prašinu

LINK

Istinska Marine Zaštita

LINK

Dizajnirani kako bi se oduprijeli teškom okruženju i udovoljili internacionalnim ASTM standardima.

Istinska Vodonepropusnost

Udovoljavaju IP65 standardima za vodonepropusnost i prašinu i sadrže potpuno zabrtvljene prijelaze magneta i kučišta

Istinsko očuvanje energije

Visoko efikasan dizajn čuva potrošnju baterije.

LINK

Specifikacije


• Efikasnost (1W/1M) 91dB
• Raspon frekvencija 60Hz- 22kHz
• Impedancja 4 Ohma
• Tip Magneta Proizveden da minimizira smetnje
• Max snaga (Watt) 260
• Dubina ugradnje 80mm (3.15inch)
• Tip tweetera Titan

LINK

C-Map, svjestki vodeći proizvođač digitaliziranih pomorskih karata. Eletkronske karte koje C-Map proizvodi su najbrže, najtočnije i najpopularnije među svim dostupnim kartama. Nude neosporivo najbolju navigaciju, detalje i pokrivenost diljem cijelog svijeta.

C-Map ima značajan utjecaj u kartografiji diljem cijele Europe, Australiji te Sj. i J. Americi. C-MAP je u zadnjih 5-godina na natječaju NMEA svaki put dobio nagradu za najbolju nauičku kartografiju godine.

LINK

FUSION True Marine proizvodi moraju zadovoljavati internacionalne IP standarde vodonepropusnosti čime postavljaju vrlo visoke standarde u pomorskoj elektronici. FUSION True Marine uređaji su dizajnirani za praktičnu i jednostavnu upotrebu.

Dok većina kompanija malo preoblikuje audio sustave koji su prvobitno namijenjeni za ugradnju unutar automobila, FUSION True Marine uređaji su 100 % dizajnirani i prilagođeni specijalno za pomorske uvjete, a prilikom dizajniranja se vodila pažnja upravo o korisnicima plovila kako bi ovi uređaji u potpunosti opravdali ime koje nose.. Proizvedeni su kako bi odoljeli soli, suncu i vodi.

LINK

Northstar je vodeči u US pomorskoj elektronici posljednjih 35 godina, i nudi raspon rješenja koja kombiniraju funkcionalnost navigacije, radara, i zabave. Brodogradilišta i vlasnici brodova cijene Northstar sustave. Navman is now Northstar.
Od predstavljanja prvog automatskog Loran-A proizvoda, ime Northstar je postalo sinonim za najbolja-u-klasi, visoko-kvalitetna navigacijska rješenja za brodove. U 2008 Nawman raspon pomorske elektronike je integriran u Northstar brand.

LINK

Preko 20 godina, Navionics razvija i proizvodi elektronsku navigacijsku kartografiju i sisteme za upotrebu na morima, jezerima, rijekama. Kompanija Navionics je smještena u Viareggio, Italija, uz postrojenja u sedam drugih zemalja.

LINK

Kompanija Navionics je smještena u Viareggio, Italija, uz postrojenja u sedam drugih zemalja u kojima vrši istraživanja, razvoj, operacije, proizvodnju. Sjedište u Viareggiu se bavi isključivo Europskim tržištem, Afrikom, Azijom i Oceanijom dok se za područje Amerike bavi sjedište u Wareham, Massachusetts, te Navionics Australia, Navionics France i Navionics UK koji su odgovorni za svoje lokalne regije.

LINK

Eagle je osnovan 1982. godine kao kompanija sa velikim idealima u proizvodnji fishfindera koji su bili točni, potpuni, jednostavni za upotrebu, i prije svega, cjenovno dostupni svima. Popraćena izvrsnim servisom bio je odlična nova ideja na području sonara.

Do današnjeg dana izdigao se kao jedan od najboljih brandova u proizvodnji sonara u Americi i sve je popularniji sa svojim GPS programom

LINK

U zadnjih 50 godina Lowrance je vodeći svjetski brand u pomorskoj elektronici za tržište motornih plovila. 1957 godine, Darrell Lowrance je osnovao kompaniju i istovremeno predstavio prvi portabilni instrument za traženje riba za ribiče u SAD-u.

LINK

To je ubrzo postala "čarobna kutija" za američke ribiče, I promijenila njihove ribolovne metode. Od te revolucije za ribiče, Lowrance je razvio impresivni niz soundera, iako vrlo naprednih ali isto tako i cjenovno dostupnih i vrlo jednostavnih za uporabu, koji su u kombinaciji sounder/GPS I GPS+WAAS ploterima sposobni prilagoditi se u više različitih tržišta.

Otprilike jedan milion Lowrance proizvoda se proda svake godina, uspjeh koji je dijelom posljedica širokog opsega asortimana proizvoda; Lowrance također nudi I GPS proizvode za zrakoplove, automobile, planinare, a također i činjenice da je Lowrance povezan sa više inovatora, novih patenata i razlika od bilo kojeg drugog branda u industriji pomorske elektronke danas.

LINK

Novi Engel MT17 je kompaktni i snažni prijenosni hladnjak koji ima mogućnost zamrznuti skoro sve. Savršen je za brzo zamrzavanje i za izradu leda. Engel MT17 je odličan za ljude u pokretu – sve što Vam treba je 12 ili 220 volto napajanje. Automatski mjenja struju sa 12/24 voltni DC na 220 voltni AC. Upravo zbog tih razloga često ga koriste pomorci i kamperi.

LINK

Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0.01 km2) i hridi (manje od 0.01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini. Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena). Može se nalaziti u rijeci (gdje se naziva i ada), jezeru ili moru.

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je dio kopna potpuno okružen morem.

Razdioba po površini:

otok je dio kopna potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
otočić je kopno potpuno okruženo morem površine od 0.01 do 1 km2
hridi i grebeni su površina manjih od 0.01 km2.

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3195.71 km2, na otočiće 62.41 km2, te na hridi i grebene 1.44 km2.

Ukupna dužina obalne crte je 4398 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.


--------------------------------------------------------------------------------

Površinom najveći otoci u Jadranskome moru su Cres (405.70 km2) i Krk (405.22 km2).
Najmanji otok je Smokvica Vela uz Kornat (1.04 km2)
Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (302.47 km).
Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).
Najveći otočić je Badija (0.97 km2), a najmanji Galicija (0.01 km2).

--------------------------------------------------------------------------------

Otoci (površine veće od od 1 km2):

Cres
Krk
Brač
Hvar
Pag
Korčula
Dugi Otok
Mljet
Vis
Rab
Pašman
Šolta
Veli Lošinj
Ugljan
Lastovo
Kornat
Čiovo
Olib
Molat
Vir
Mali Lošinj
Murter
Unije
Iž
Šipan
Sestrunj
Žirje
Žut
Silba
Prvić (kod Krka)
Drvenik Veli
Ist
Premuda
Plavnik
Maun
Šćedro
Zlarin
Kaprije
Sveti Grgur
Biševo
Veliki Brijun
Ilovik
Sveti Klement
Dolin
Goli otok
Lopud
Svetac
Zverinac
Sušac
Škarda
Susak
Rava
Rivanj
Drvenik Mali
Kakan
Zmajan
Jakljan
Prežba
Tijat
Piškera
Zeča
Koločep
Prvić (kod Šibenika)
Vrgada
Lavdara Vela
Tun Veli
Škrda
Levrnaka
Lavsa
Sit
Kurba Vela
Mrčara
Arta Velika
Vele Srakane
Katina
Planik
Mali Brijun
Vele Orjule
Smokvica Vela (Kornat)

Otočići hrvatskog dijela Jadranskog mora
Otočići (manje od 1 km2 i veće od 0.01 km2):

Badija
Sveti Petar
Žižanj
Olipa
Škulj
Gangaro
Babac
Koludarc
Tramerka
Kopište
Sveti Marko
Lokrum
Marinkovac
Šilo Veliko
Proizd
Češvinica
Stipanska
Murvenjak
Lunga (Kornat)
Male Srakane
Košara
Obonjan
Radelj
Zečevo (Pag)
Kobrava
Kručica
Arkanđel
Kurba Mala
Saplun
Glamoč
Mana
Oruda
Zvirinovik
Krknata
Orud
Arta Mala
Logorun
Aba Duga
Knežak
Oključ
Krapanj
Maslinovik
Mišjak Veli
Tetovišnjak Veliki
Kasela
Lupac
Male Orjule
Gangarol
Ošljak
Kozjak
Trstenik (Cres)
Mišjak Mali
Šćitna
Veliki Budikovac
Kameni Žakan
Drvenik (Zlarin)
Ravni Žakan
Dobri Otok
Ruda
Stomorina
Luški Otok
Gustac
Palagruža
Gustac (Kornat)
Vrnik
Borovnik (Kornat)
Trstenik (Hvar)
Sveta Fumija
Svršata Velika
Ravnik
Mažirina
Dolfin
Rašip Veliki
Vodnjak Veliki
Tajan (Pelješac)
Oblik (Zlarin)
Gominjak
Žutska Aba
Borovnjak Veliki
Moračnik
Balkun
Pomeštak
Planjak
Zminjak
Gornja Aba
Tmara
Ošjak
Sestrica Vela
Kozjak
Jerolim
Veli Pržnjak
Veli Otok
Utra
Morovnik
Gustac (Žut)
Mrkan
Krasnica (Vanga)
Veruda
Bršćak
Vinik Veliki
Velika Sestrica
Ceja
Veliki Brušnjak
Bratin
Smokvica Vela
Obun
Veliki Školj (Ugljan)
Velika Dajna
Fenera
Borovac (Hvar)
Balabra Velika
Brušnjak
Veli Školj (Molunat)
Lutrošnjak (Strošnjak)
Sestrica Mala
Sridnjak
Rašip Mali
Tramerčica
Krbela Vela
Majsan
Komornik
Panitula Velika
Veliki Sikavac
Crveni Otok (Sveti Andrija)
Idula
Bavljenac
Sridnji Otok
Južni greben
Jaz
Vrhovnjak
Maman
Zapadni greben
Mali Sikavac
Garmenjak Veli
Galešnjak
Vlašnik
Sveti Jerolim (otok)
Bodulaš
Sveti Nikola (otok)
Sveta Katarina
Velika Kotula
Dražemanski Veliki
Uljanik
Tun Mali
Skala Velika
Dubovac
Koritnjak
Vodenjak (Ist)
Klobučar
Muntan
Rakitan
Zečevo (Hvar)
Sveti Juraj (otok)
Otok (Trogir)
Tajan (kod Jakljana, u Elafitima)
Dugo
Frašker
Borovnjak Mali
Buč Veli
Ravan
Srednja Sestrica (Rivanj)
Sveti Ivan
Čavlin
Lucmarinjak
Planikovac
Mrtovnjak (Kurba Vela)
Crkvina
Crklica
Sestrica Velika (Kornat)
Sutvara
Krknjaš Veli
Mali Pržnjak
Brguljski Otok
Maškin
Tegina
Obručan Veliki
Veliki Laganj
Bisaga (Kornat)
Tajnik
Grujica
Garmenjak Veliki
Svilan
Prišnjak Veli
Dužac Veliki
Donji Školj
Petrovac
Mrtovnjak (Dugi otok)
Ljutac
Fulija
Školjić (Vir)
Murtar
Bisaga (Murter)
Šipnata
Burnji Školj (Greben Školj)
Mežanj
Srednji greben
Tomešnjak (Gaćinov Školj)
Ćutin Veli
Mišjak
Glavat (Mljet)
Vodenjak (Kornat)
Tovarnjak (Molat)
Planičić
Mrtonjak
Kluda
Kotež
Ražanac Veliki (Istočni Školj)
Skrižanj Veliki
Tovarnjak (Žut)
Smokvenjak
Oblik (Vrgada)
Kamešnjak Mali
Grbavac
Tetovišnjak Mali
Košljun
Kamešnjak Veliki
Prčevac
Glurović
Veliki Osir
Pločica
Veli Planatak
Veliki Paržanj
Levan
Koversada
Maslinjak (Kornat)
Dvainka
Planac
Daksa
Velika Sestrica (Rovinj)
Dužac (Tetovišnjak Veliki)
Prišnjak (Murter)
Golac (Dugi Otok)
Bobara
Rudula
Kozina
Gaz
Sveta Katarina (Pašman)
Polebrnjak
Lovorikovac
Dugi Vlašnik
Smokvica
Galun
Vinik Mali
Veliki Školj (Mljet)
Veliki Školj (Grgetov rt)
Maslinjak (Ist)
Vrsar
Garmenjak
Obljak (Molat)
Sušica
Kraljak
Jančar
Gira
Lukovnik
Zečevo (Krk)
Magarčić
Mali Plavnik
Andrija
Veliki Školj (Pašman
Šilo
Lavdara Mala
Škrovada
Kraljevac
Pinizelić
Brskvenjak
Balun
Otok Greben
Mrtovac (Mrtvac)
Galija
Kosor
Lukovac (Mag)
Hrbošnjak (Murter)
Palacol
Pusti Otok
Brusnik
Maslinovac (Pelješac)
Garmenjak Mali
Lukar
Borovnik (Murter)
Zabodaski
Kamenjak (Premuda)
Galičak
Hrid Masarine
Komorica
Srednji Vlašnik
Krbela Mala
Bisage
Bisače
Kormati
Ražanac Mali (Zapadni Školj)
Prduša Vela
Kosmač Veliki
Borovac (Mljet)
Obljak (Mali Brijuni)
Kormati
Visoki
Samograd
Prišnjak Mali
Maslinjak (Murter)
Krava
Greben Vlašnik
Plešćina
Veli Školj
Host
Mali Brušnjak
Gubavac (Korčula)
Plitki Kukuljar (Vodnjak)
Ravna Sika
Otočić
Arženjak Veliki
Gojak
Obrovanj
Tresorka
Otoci Salamun
Tukošćak
Paržanj
Grmej
Kudica
Skala Mala
Supetar
Prećski Školj
Črnikovac
Lukovac (Hvar)
Šip
Velika Kneža
Otočac
Bisaga Velika (Žut)
Kosmerka
Grunj
Ovrata
Sveti Andrija
Pod Kopište
Sparušnjak
Arženjak Mali
Veliki Paranak
Borovnik (Sit)
Samunćel
Mala Sestrica (Rivanj)
Košarica (Maslinjak)
Kamenar
Krknjaš Mali
Galovac (Školji)
Pučenjak
Goljak
Artina
Runjava Kotula
Mrtovnjak (Maćin Školj)
Katarina
Garmenjak Mali
Obljak (Korčula)
Panitula Mala
Abica
Lukovnjak
Artica
Stambedar
Lunga
Mišnjak (Rab)
Školjić Veliki
Karantunić
Kristović
Buć Mali
Sestrica Mala (Kornat)
Figarola
Mali Paranak
Smokvica Mala
Galičnjak
Strižnjak
Žavinac Veliki
Mačaknar
Veliki Maslinjak
Otoci Lukavci
Purara
Dražemanski Mali
Mala Palagruža
Piščena Veliki
Dužac Mali
Mali Budikovac
Prduša Mala
Rutnjak
Fraškerić
Bikarijica
Mičnjak (Šipan)
Gubavac Veliki
Visoki Kukuljar (Babuljak)
Pohlib
Otoci Salamun
Fenoliga
Maslinovac (Dugi Otok)
Kosmeč
Gušteranski
Mimonjak
Ričul
Golubinjak Veliki
Jabuka
Merara
Sturag
Tovarnjak (Prišnjak)
Lirica
Trumbuja
Rasparašnjak
Borovac (Hvar)
Mišnjak (Ugljan)
Veliki Lagan (Lagnići)
Mala Sestrica (Rovinj)
Prišnjak
Šailovac
Gojca
Velika Dajnica
Vlaka
Šilo Malo (Crnikovac)
Kamenjak (Korčula)
Lukovac (Mljet)
Maslinjak (Žut)
Oštrica
Veliki Školj (Pelješac)
Vešar
Tajan Veliki
Pulari
Knežačić
Hrbošnjak (Žirje)
Makarac
Galijola
Premanturski Školjić
Lisac
Glavat (Lastovo)
Sovljak
Blitvenica
Vrtlac (Žirje)
Sokol
Stupa
Veliki Barjak
Trimulić Veliki
Školjić (Iž)
Zaklopatica
Hrid Kurjak
Otoci Lukavci
Visovac
Bisaga Velika (Pašman)
Duga
Hrid Pregaznik
Sveta Marija
Pokonji Dol
Lukovac Srednji
Mišnjak (Unije)
Fržital
Divna
Stupa Velika
Otočić (Divulje)
Dragunara
Saskinja
Rončić
Dupinić Veliki
Sedlo
Gospin Školj
Čerigul
Maslinovac (Mljet)
Lukvenjak
Muljica Velika
Šekovac
Maslinjak (Murter)
Puh
Svršata Mala
Krpeljina
Gališnik
Rogačić
Pomerski Školjić
Mala Kneža
Skrižanj Mali
Supin
Veseljuh
Brnjestrovac
Mali Dolfin
Hrid Podmrčaru
Mali Planatak
Hrid Mali Goli (Goli otok)
Mali Paržanj
Dužac
Kamenjak
Sestrice (Ist)
Ula
Čavatul
Mrduja
Rutvenjak Veliki
Vrtlić (Kurba Vela)
Gusti Školj
Sustipanac
Školjić Mali
Koromašna
Sveta Justina
Vješala
Mala Kotula
Kamenjak (Ist)
Hrid Hripa
Sridnjak (Rab)
Tužbina
Babina guzica
Mali Laganj
Hrid Sveti Anton
Mlin
Lučnjak
Žavinac Mali
Gubeša
Smokvica Mala (Kornat)
Mumonja
Hrid Šestakovac
Kamenica
Sestrica Velika (Pelješac)
Rašipić
Školjić (Murter)
Golić
Pijavica
Božikovac
Hrid Mišar
Otok Života
Ošljak Veliki
Mala Dajnica
Mali Lagan (Lagnići)
Dupinić Mali
Srednjak (Pelješac)
Mali Otok (otok)
Tatišnjak
Dingački Školj
Hrid Stolac
Galicija

LINK

Umorni ste od ljepljivih, neurednih i mokrih ledenica, nakon otopljenog leda? Treba Vam hladno ili vruće pakovanje? Techni Ice, inovativan proizvod, koji dolazi u listovima debljine običnog papira, namakanjem-hidratiziranjem, omogućujete polimerima u vrećici da ispune praznine u ćelijama, te nakon toga Vam omogućuje da prema Vašim potrebama Techni Ice vrećicu smrznete ili zagrijete.

LINK

Dizajniran u Australiji, Techni Ice je postao veliki HIT među ribolovcima, izletnicima i svim ljubiteljima aktivnosti na otvorenom.

Techni Ice HDR sačinjena je od 4 sloja tanke plastike. Dva vanjska sloja su sačinjena od visoko otporne plastične komponente otporne na habanje, dok su dva unutarnja sloja sačinjena od komponente otporne na eventualno bušenje, između kojih se nalazi polimer. Čak ako se i vrećica probuši, unutarnji sloj će zadržati smrznuti polimer.

LINK

Ako želite svježe ulovljenu ribu održati svježu do kraja Vašeg ribolova, koristite Icey-Tek kutije za održavanje temperature. Onog trenutka, kada ste ribu izvadili iz vode, započet će proces kvarenja. Hoće li krajnja destinacija biti obiteljski stol ili tržnica, svježina ribe će uvelike doprinjeti doživljaju Vaše večere.

LINK

LINK

Icey-Tek je nova generacija kutija – ice box, idealna za održavanje stvari hladnima za vrijeme Vaše plovidbe, ribolova, kampiranja, roštilja, hakla na otvorenom itd. ICEY-TEK kutije za održavanje temperature su kutije sa najboljim izolacionim karakteristikama koje se trenutno mogu naći, a zbog količine ugrađene izolacione komponente održavat će hladnoću kao i toplinu unutar kutije. Ova ICE BOX kutija je tako dobra, da ju je i NASA koristila na jednom od svojih zadnjih shuttle misija!



Što čini ICEY-TEK kutiju najboljom na svijetu

Termo plastične kopče
Termo plastične kopče

Uvezen iz SAD-a, termoplastični elastomer je najbolje što je trenutno u ponudi.
Nehrđajuće, otporne na kemijske utjecaje i UV zračenje. Testirane na pritisak-istezanja 55kg.

LINK


Ručke-konop
Ručke-konop

Icey-Tek je jedini Brand koji koristi ručke-konop.
Svojom čvrstoćom osiguravaju podizanje i najvećeg tereta.

LINK

Panti-šarke
Panti-šarke

Icey-Tek je ovim osigurao najbolji sistem zatvaranja i prijanjanja poklopca kutije.
Panti-šarke su varene za kutiju i dodatno pričvršćene sa 6 nehrđajućih vijaka.



Izolacija
Izolacija

Icey-Tek radi pod pritiskom ubrizganim ICI polietilenom.
Debljina do 40 mm bočnih stranica, poda i poklopca, osigurat će bloku leda postojanost i do 12 dana.
Čak je i NASA testirala i upotrijebila Icey-Tek kutije za dijelove izolacionih spremnika!

LINK

Gumena brtva poklopca i odvodni ventili
Gumena brtva poklopca i odvodni ventil

Za održavanje maksimalnih svojstava izolacije, koristi se gumena brtva od 3 mm.
Sve Icey-Tek kutije imaju 25mm odvodne ventile.
To omogućuje jednostavno održavanje i ispuštanje otopljenog leda.

LINK

Icey tek

Kutija se može rashlađivati sa ledom ili Techniice vrećicama.

Icey tek

LINK

LINK

Dometic Grupa je vodeći svjetski ponuđač proizvoda za slobodno vrijeme prisutan na automobilskom, kamionskom i brodskom tržištu. Waeco asortiman uključuje mobilno hlađenje, sustave napajanja i pribor, servis i dijelove opreme.

Strast prema mobilnost i praktičnosti je globalan, takav je WAECO opskrbljujući kvalitetne prozvode kupcima diljem svijeta. Zajedničkim ulaganjima u Europi, SAD-u, Australiji, Bliskom i Dalekom Istoku, Waeco je stvorioi gustu mrežu distributera i usluga partnera u 17 zemalja. Bez obzira gdje se nalazite u svijetu - WAECO je unutar dosega.

Waeco proizvodi se mogu kupiti u gotovo 100 zemalja i proizvedeni su uglavnom u potpunom vlasništvu proizvodne pogone širom svijeta.



LINK


Termoelektrični hladnjaci

Termoelektrični hladnjaci - jeftin, lagan, svestran

Zahvaljujući njihovoj niskoj težini, termoelektrični hladnjaci su naročito lagani za prijenos i transport. Njihov zapanjujući rashladni kapacitet od do 30°C ispod temperature okoline je više nego dovoljan za mnoge svrhe, uključujući automobilska putovanja, logorovanje, ili na pikniku. Osim toga, termoelektrik nudi dobrodošao bonus: mnoge kutije opremljene s ovom opremom - bez održavanja - jednostavna tehnologija može biti korištena za hlađenje i grijanje. Troškovničko - učinkovit i pouzdan, termoelektrična energija je " ono pravo " za malene i srednje - velike hladnjake kao i za BordBars.

LINK

Waeco
WAECO CoolFun hladnjaci su kompaktne vanjštine i prostrane unutrašnjosti - zahvaljujući termoelektričnoj tehnologiji. Inovativni dizajn u osvježavajućem plavetnilu dobija Vas u pravo raspoloženje za poseban izlazak van.

Waeco
WAECO TropiCool hladnjaci ističu se pored moćne izvedbe i savršenim dizajnom. TC posebna elektronika s soft-touch kontrolnom pločom i uštedom energije. 12/24 /230 - volti priključak raspoloživ kao standardni.


WAECO TropiCool rashladnici pružaju hlađenje do 30 ° C ispod temperature ambijenta i grijanje do 65 ° C. Korištenje soft-touch panel operativnog, možete postaviti željenu temperaturu u sedam stadija svaki od 1 ° C do 15 ° C u modu hlađenja ili od 50 ° C do 65 ° C u modu grijanja. Memorijska funkcija sprema posljednji set parametara.

* Svi modeli osim TC-07


* Hlađenje do 30 ° C ispod temperature ambijenta
* Grijanje do 65 ° C
* 7-faza regulacije temperature za hlađenje i grijanje
* LED temperatura čitanje
* Memory funkcija štedi zadnje postavke
* Membranski tipkovnica elektronika štiti od prašine i vlage

LINK


Kompresorski hladnjaci


LINK




Hladna usluga pružena od ovih hladnih profesionalaca su u potrazi nego ikad: na motornim domovima i brodovima, u autima i kamionima, na poslu i u slobodno vrijeme. Čak i duboko zamrznuta hrana može se pohraniti bez ikakvih problema na temperaturi na niskoj od minus 18°C (CF series).

l CoolFreeze kompresorski hladnajci su opremljeni sa visoko tehnološkim Danfoss BDF kompreserom. a to znači: izvanredne izvedbe pri minimalnom trošku energije, izvanredna tiha radnja, pouzdana radnja čak i u nagibu, bez problema radi sa 12/24 volti.



Rashladni sistemi Uređivanje

Smrznuta hrana je praktična i kod kuće i na odmoru. Ali, što da radite ako se u Vašem zamrzivaču kupe onboard frižider koji je premali za smještaj svega što želite za Vaše putovanje? Ne brinite, WAECO nudi ledeno hladno skladištenje.

KOMPRESORI ISPARIVAČI

LINK


Početni nivo jedinica za super cijenu!
Diizajniran za male zamrzivače s kapacitetom (i do približno. 130 litara i za upotrbu u hladnoj vodi.

* Opremljen sa moćnim regulatorom Danfoss BD35F kompresorom
* Dvije zračno rashladne jedinices u različitim oblicima
* Tri vrste isparivača i jednim hladni akumulator,svaki točno dizajniran da bude konkurencija radu kompresora
* Corrosion-resistant stainless steel mounting plate
* Impeccable operation in inclined positions


LINK

Profesionalna jedinicaza individualnu rashladnu udobnost!
Diizajniran za male zamrzivače s kapacitetom (i do približno. 250 litara i za upotrbu u hladnoj vodi.

* Opremljen sa sa moćnim reguliranim Danfoss BD35F kompresorom
* Tri zračno rashladne jedinice u različitim oblicima i jedna vodeno rashladna jedinica
* Sedam vrsti isparivača sa automatskim programom kontrole, svaki točno dizajniranda bude konkurencija radu kompresora
* Corrosion-resistant stainless steel mounting plate
* Impeccable operation in inclined positions

LINK


Profesionalna jedinica za visoke zahtjeve!
Dizajniran za ekstra velike kapacitete zamrzivača (i do približno. 400 litara), za duboko zamrzavanje (i do približno. 200 litara) i za upotrebu u tropskoj vodi

* Equipped with the power-regulated Danfoss BD50F compressor (25% more cooling power)
* Tri zračno rashladne jedinice u različitim oblicima i jedna vodeno rashladna jedinica
* Tri vrste isparivača i jednim hladni akumulatorom sa automatskim programom kontrole,svaki točno dizajniran da bude konkurencija radu kompresora
* Corrosion-resistant stainless steel mounting plate and Danfoss AEO electronics
* Impeccable operation in inclined positions


AEO electronika (Adaptive Energy Optimiser) za serije 90
Evo kako AEO elektronika radi
Nakon spremanja soft power-pokretanje AEO kontroler postepeno povećava brzinu kompresora do podešena temperatura je postignut. Kompresor se automatski prilagođava brzini na tekuće hlađenje uvjet.

Ovaj optimizirane prikazivati uzorak minimises broj kompresora počinje. Rezultat: smanjena potrošnja energije, manje naprezanje na bateriji. Prednosti AEO elektronika

* Power regulation putem automatskih brzina prilagođavanja
* Štedi energiju
* Smanjuje naprezanje na bateriji minimaliziranjem broj kompresora počinje
* Smanjeni broj prospojni cikluse i optimizirane prikazivati vrijeme proteže uslugu života u rashladnih sustava i baterije


Super-kompaktan i jednostavan za instalaciju:
LINK

Kompaktna rashladna jedinica sadrži visokih performansi kod kruženja zraka isparivača VD-15 i moćni regulator rashladne jedinice Serije 80. Savršen spoj koji pruža visoku učinkovitost brzog hlađenja. Trćei i testirani Danfoss BD35F kompresor osigurava ekonomičnost i super tihu radnju.
Ova rashladna jedinica je savršen izbor za hladnjaka s kapacitetom od 60 litara na gore. Ovisno o izolacija, može se koristiti za hlađenje odjeljaka do 250 litara.. Instalacija je brza i jednostavna. Sve što je potrebno je izrezati rupu da bude iste veličine kao rashladna jedinica. CS-NC15 je tada jednostavno zavrnut s unutarnje strane montažne ploče.



WAECO Kompresorski ugradbeni hladnjaci
Ugrađeni kompresijski hladnjaci

Kompresijski hladnjaci za trajnu montažu

Koncentrirana moć hlađenja u najmanjim prostorima : WAECO CoolMatic ugrađeni kompresijski hladnjaci pretvaraju svaki kutak i rascjep u ugodno spremište. Savršeno riješenje tehnike hlađenja za karavane, brodove, kamione ... i gdjegod se svaki centimetar računa. kompaktan, moćan i opremljen za udobnost. CoolMatic kompresor boje dodaju osvježavajuć izgleda za vaša putovanja. Brzo će postati obavezan dio vašeg unutrašnjeg dijela vozila.


LINK

Ugrađena ladica hladnjaka – unutra ili vani
Iako su različiti, brodovi i kamioni imaju jednu stvar zajedničku: prostor je na njima ograničen, i često nemaju mjesta za hladnjak. Trik je u tome pametno iskoristiti raspoloživ prostor. Tu je gdje naš kompresijski-moćan CoolMatic CD-30 hladnajča s ladicama ispada ko pametno riješenje.

S WAECO CoolMAtic CD ugrađene ladice u hladnjaču možete isto koristiti visoko-nisko skladišteza moćno kompresijsko hlađenje. Mogu biti postavljeni bez obzira jeli neiskorišteni prostor dostupan- čak i u vanjskim spremnicima vozila za kampiranje.

* Kompresorski pogon, hladnjak s ladicama za zaključavanje za neiskorištene niša u karavanima, brodovima i kamionima
* Gdje je prostor zatvoren jedinica za hlađenje se može postaviti bočno od hladnjače ili čak do metar i pol udaljenosti
* Stalna promjene na eletronski termostat

LINK

Sa snažnim nehrđajućim čelikom instliranim okvirom CD-30 može biti postavljen na optimalan način.Pogodan pristup hladnim grickalicama i piću s laganim izvlačenjem ladice pokretne na kotačičima noseći klizeći.

Može se postaviti gdjegod je neiskorišten prostor - čak i u vanjskom spremniku vaše kamp kučice. Sada imate vanjski hladnjak pod vašom platnenim krovom-uživajte u vašem pikniku u kampu

Stalna promjena termostata

LINK

Ugrađeni hladnjaci za pokretne kuhinje-ugodno hlađenje u mnogim prostorima

WAECO CoolMatic CB hladnjak za ugradnju, otvaraju se odozgora. Agregat je odvojen te su idealni za ugradnju u kuhinje kao radna ploha.

Kompaktni i prilagodljivi

Jedan od njih je tu da popuni prazninu :

CB36 sa bbočno smještenim rashladnim s agregatom ili CB40 (čak i CB110) s agregatom smještenim s donje strane. Kada je prostor ograničen, agregati se mogu odvojiti te instalirati do udaljenosti od 1,5metar (2,5 s CB110).

Kapci mogu biti dostavljeni na zahtjev da cjelokupni sustav odgovara dizajnu interjera vaše kuhinje. To bi trebalo biti estetski ugodno rješenje.

Puno prostora po duljini.CB-35 s rashladnom jedinicom postavljenom sa strane.

Sačuvati prostor po širini? To čini CB-40 savršenim rješenjem.

LINK

LINK

ENGEL prijenosni hladnjaci i zamrzivači su cijenjeni zbog visoke kvalitete izvedbe te dugotrajnosti, kao i prisutnosti na tržištu gotovo pola stoljeća. To je ujedno i razlog zašto je ENGEL jedini proizvođač koji daje trogodišnju garanciju na svoje proizvode. Već desetljećima, ENGEL hladnjaci i zamrzivači su osobito cijenjeni u podnjebljima sa ekstremnim uvijetima; robustan dizajn i konstantna rashladna snaga su u takvim uvjetima odlučujući faktor. Široki asortiman prijenosnih hladnjaka i zamrzivača različitih zapremnina idealan su izbor za kamp prikolice, brodove, kamione i terenska vozila. Ukratko gotovo ne postoji ograničene kada se radi o načinima korištenja ENGEL hladnjaka i zamrzivača.

LINK


Sawafuji Swing Motor

Posebnost u ENGELU je ugrađen kompresor koji je projektiran za prijenosne frižidere, i kao takav je jedan od ključnih razloga zašto je ENGEL 'A LEGEND IN RELIABILITY' (LEGANDA U POUZDANOSTI). Koje je osnovno pravilo prilikom konstruiranja? – Neka bude jednostavno!

Sawafuji Swing Motor je zapravo pravi klipni kompresor - linearnog gibanja(vibriranja); posjeduje samo jedan pomični dio. Ne može biti jednostavnije. Klip je spojen na Elektro dinamički uređaj, koji je pokretan uz pomoć magnetskog polja. Sa takvom tehnologijom nisu potrebni ležajevi, poluge itd. pa tako sa što manjim brojem pomičnih dijelova, manje su šanse za kvarove. Samo sa jednim pomičnim dijelom, vrlo su mali gubitci prilikom sila trenja, što na kraju rezultira visoku učinkovitost kompresora. Swing kompresor ima vrlo malu startnu potrošnju struje, jer prilikom pokretanja dovoljno je da klip napravi mali hod prema gore i dolje, bez da napravi puni „takt“. daljnjim radom sami klip povećava amplitudu rada, sve dok na kraju ne napravi puni - „takt“. Sawafuji Swing Motor nema potrebu da prilikom pokretanja radi sa punom amplitudom klipa, kao ostali rotacioni kompresori koji od samog početka rade punom snagom, pa samim time prilikom starta troše više energije. Iz razloga što je što je ovaj kompresor izrađen da bude korišten u prijenosnim frižiderima, morao je biti konstruiran, tako da izdrži najekstremnije uvijete rada na moru i cesti.

Sawafuji Swing Motor je postavljen unutar kompresora obložen gumenom jezgrom između opruga za ublažavanje vibracija. Sawafuji Swing Motor, radi pod kutovima od 30 stupnjeva, na valovitom moru, neravnim cestama, bez da gubi na svojoj efikasnosti. Vodeći brend već više od 40 godina, jedino ENGEL prijenosni i ugradbeni frižideri garantiraju da će raditi u gotovo svim uvjetima. Njegova reputacija govori sama za sebe. ENGELOVA predanost prema kontinuiranom unapređivanu znači da današnji ENGEL je najpouzdaniji, najučinkovitiji i tiši nego ikad, a samim svojim naprednim funkcijama osigurava jednostavno rukovanje.

LINK

Ronjenje je kod nas danas postao jedan od najpopularnijih sportova na moru. Godišnje se u hrvatskoj proda više od 40000 ronilačkih iskaznica što i ne znači da na Jadranu i roni toliko ronioca. Pretpostavlja se da je taj broj puno veći. Atraktivne lokacije na Jadranu uvelike privlače i veliki broj stranih ronioca što uvelike povećava naš turizam.Naše more je puno starih antičkih brodova , koralja i ostalog životinjskog i biljnog svijeta. Na sjevernom Jadranu najveća je posjećenost zbog plićeg mora i bujnije vegetacije ,a pogotovo uz istarsku obalu gdje ronioci mogu vidjeti nekolko starih olupina brodova. U sjevernom Jadranu more je nešto mutnije tako da je slabija vidljivost. Srednji i južni jadran poznati su po većim dubinama , bistrijem moru, strmim liticama koje se spuštaju u dubinu. Tu su najljepše lokacije na Kornatima, Visu ,Hvaru itd.

Kod S.C.U.B.A.ronjenja podrazumjevamo ronjenje sa vlastitim spremnikom komprimiranog zraka i pripadajućom obaveznom opremom (boca sa ventilskom grupom i regulatorom, kompenzator plovnosti,maska,peraje,olovo i mokro ili suho odijelo. Takođe je dobro imati ronilački kompjuter sa dubinomjerom i računalom dekompresije.Dekompresija se još može izračunati putem dekompresijskih tablica. Zbog svoje karakteristike scuba ronjenje omogućava duži boravak ispod površine što stvara dodatne opasnosti. Kod ronjenja autonomnim aparatom postoje pravila kojih se trebate obavezno pridržavati prije svakog urona. Ronjenje treba biti plansko sa izračunatim svim vremenima od uranjanja,zadržavanja na određenoj željenoj dubini i izrona popraćenog dekompresijom. Ukoliko se ne pridržavamo pravila dekompresije može doći do ozbiljnih problema i dekompresijske bolesti.Na većim dubinama uz duže vrijeme zadržavanja u tijelu se otopi mnogo dušika koji se naglo oslobodi ako prebrzo izranjamo. Na dubinama manjim od 12 metara nema potrebe raditi dekompresiju ali se treba pridržavati ronjenja po krivulji sigurnosti , odnosno izranjati brzinom od maksimalno 12 metara u minuti.

Ronjenje na dah ili apnea je ronilačka disciplina kojom se ljudi bave od davnina. Ispočetka smatrani prirodnim fenomenima, tek su u nekoliko posljednjih desetljeća počela ozbiljna znanstvena istraživanja koja objašnjavaju sposobnosti ljudi da se pod vodom zadrže po nekoliko minuta i zaranjaju na dubine i do 200 metara. Jedni od najstarijih podataka o ronjenju na dah datiraju iz 3. stoljeća prije Krista u Japanu gdje se po prvi put spominju "ame", muškarci i žene ronioci, sakupljači prirodnih bogatstava pod morem. Tradicija se održala do današnjih dana no samo u žena, sakupljačica kamenica, rakova i algi. Jedna od poznatijih anegdota iz prošlog stoljeća spominje Grka imena Gheorgios Haggi Statti. 1913. godine brod talijanske mornarice ostao je bez sidra. Haggi Statti ponudio se da će sidro pronaći i izroniti. Više puta je uz pomoć utega zaronio na dubinu preko 70 metara dok nije zavezao konop za sidro. Brodski liječnik bio je zaprepašten njegovim sposobnostima. Moderno doba ronjenja na dah započinju Enzo Maiorca i Jacques Mayol, opovrgavajući teoriju tadašnje medicine o dubinskim granicama za ljude. Od tog vremena medicina je znatno napredovala u objašnjavanju fizioloških fenomena koji su značajni za ronjenje na dah. 2. studenog 1992. osnovana je A.I.D.A (fr. Association Internationale pour le Développement de l'Apnée), međunarodna organizacija za razvoj apnee. Glavne aktivnosti su obrazovanje ronilaca na dah, organiziranje natjecanja i verificiranje rekorda u ronjenju na dah. Danas je A.I.D.A. krovna organizacija većine ronilaca na dah, sa svojim podružnicama diljem svijeta među kojima je i A.I.D.A. Hrvatska. Na ovom mjestu pokušali smo sakupiti informacije koje će Vas uvesti u čarobni svijet morskog plavetnila. Fiziologija i medicina sadrže tekstove A.I.D.A. instuktora ronjenja na dah, kao i iskusnih ronilaca na dah. Obavezno štivo za bilo koju ozbiljniju aktivnost pod vodom u apnei. Treninzi ronjenja na dah počinju na kopnu, pa iskoristite mogućnost i saznajte više od iskusnih ronilaca i natjecatelja. Tekstovi o opremi, pomoći će Vam pri njenom odabiru za što ugodniji i sigurniji boravak u moru. Natjecanja u ronjenju na dah postaju sve popularnija posljednjih nekoliko godina. Odlična atmosfera uz velik broj izvrsnih ronilaca na jednom mjestu.


Jadransko more od davnina predstavlja najbliži morski put iz središnjeg Mediterana i sjedišta velikih antičkih civilizacija prema sjevernim krajevima i središnjem europskom kopnu. Kao važan pravac kretanja, na svojim obalama sadrži neizbrisive tragove svih razdoblja razvoja svjetske i europske civilizacije, na kopnu i pod svojom modrom površinom. Astronauti su uočili da svjetska mora imaju svoju boju zaista onakvu kako im to i ime navodi: Crveno more je zaista crveno, Crno more crne boje, dok je Jadransko more - istinski modro more. Njegova ljepota ne može se procjenjivati i uspoređivati s ostalim europskim obalama, uglavnom zbog toga što su mediteranske obale regionalno promatrano slične formacije: strme i nepristupačne grčke obale s brojnim otocima i grebenima, ravne duge pješčane plaže Italije, nerazvedene afričke obale bez zaljeva i otočkih arhipelaga, dok Jadran sadrži sve navedeno u svojim mikrolokacijama. Stoga se hrvatska obala Jadrana smatra jedinstvenim primjerom objedinjenosti bogatstva Mediterana, ne samo po svojoj povijesti, već i po prirodnoj ljepoti.
Opći podaci i karakteristike Jadransko more (eng. Adriatic Sea; it. Mar Adriatico, Adria) sastavni je dio Mediterana, specifičan po tome što zadire duboko u Europsko kopno između dugih obala Italije i Hrvatske. Stoga je Jadran dio Mediterana koji je središnjoj Europi najbliži i najdostupniji. Njegova istočna obala, Hrvatski Jadran, najrazvedeniji je dio s ukupno 1185 otoka, otočića i grebena, ukupne duljine obale od 5.835 km, površine od 138.595 km2, najveće dubine od 1330 metara (južna jadranska kotlina) i iznimne prozirnosti mora i do 50 metara dubine.
Toplina mora mijenja se tijekom godine, zimi od 7 do 10°C, ali je prosječna temperatura na površini u ljetnim mjesecima od 21 do 26°C, dok je temperatura između 20 i 30 metara dubine (prosječna dubina ronjenja) gotovo uvijek ista tijekom godine i iznosi oko 16 do 17°C. Slanost mora iznosi 38,32 promila, a visinska razina mora prilikom plime i oseke iznosi od 40 cm (južni Jadran i Dalmacija) do najviše 1 metar u Istri.
Jadran se smatra jednim od mirnijih mora, bez velikih valova i jakih morskih struja. Visina morskih valova prosječno iznosi od 40 do 150 cm, najviše 4 do 5 metara u lošim vremenskim prilikama na otvorenom moru. Brzina morskih struja iznosi približno 0,5 čvora, a tek ponegdje mogu iznositi i do 4 čvora u posebnim vremenskim uvjetima.

Riznica hrvatskog i europskog bogatstva Dugi niz godina sjeverna zona jadranske obale (Istra i Kvarner) bila je dostupnija turistima što je turističku sezonu činilo dugotrajnijom, dok je Dalmacija zbog loše cestovne povezanosti imala kraću, ali intenzivnu sezonu tijekom srpnja i kolovoza. Neadekvatna cestovna povezanost imala je utjecaja i na ostale elemente razvoja turizma, pa je veliki dio dalmatinske obale još uvijek rijetko naseljen, neizgrađen i sačuvan u izvornom prirodnom obliku. Upravo te prednosti hrvatske divlje i nepokorene obale koje zapljuskuje bistro i čisto more komparativne su prednosti koje istinski zaljubljenici u prirodne primorske i podmorske ljepote traže u malobrojnim preostalim priobalnim područjima svijeta.
Iako već sada primorje i podmorje Jadrana nudi mnoštvo atraktivnih lokacija za odmor i uživanje u ronjenju, poznavatelji hrvatske obale svjesni su činjenice da će predstojeća otkrića prirodnog i kulturnog bogatstva ovog dijela mediteranske obale tek pokazati pravu vrijednost Jadrana. Stoga vas pozivamo da već sada svojim dolaskom na Jadran sudjelujete u otkrivanju, stvaranju i očuvanju ove europske riznice

PODVODNI RIBOLOV
Prvi puta u Hrvatskoj je zakon dopustio upotrebu podvodne puške 1995 godine proglašenjem zakona o ribarstvu. Od tada je za razliku od prijašnjih godina ovaj sport je doživio procvat u Hrvatskoj. Do nedavno su podvodni ribolovci bili proganjani od strane policije i vlasti zbog navodnog uništavanja Hrvatskog podmorja. Smatrali su se krivolovcima i bili su visoko kažnjeni. Danas kao član nekog ribolovnog ili ronilačkog kluba možete kupiti dozvolu za ribolov na moru.Cijena dozvole je 250Kn. Postoje i ograničenja u ribolovu i možete loviti ribu samo iznad ograničene dužine.

Podvodni ribolov je najzahtjevnji način lova ribe ,a podvodna puška najsportskiji alat za lov.Zakon dopušta dnevni ulov od maximalno 5 kg ribe ili jedan trofejni primjerak.

Od osnovnih uvjeta za podvodni ribolov nije samo ribolovna dozvola već je potrebno imati i prikladnu ronilačku opremu ,iskustvo u ronjenju na dah (podvodni ribolov je dozvoljen samo ronjenjem na dah) i poznavanje ribljih vrsta u moru. Osnovni pribor koji trebamo su maska , peraje i disalica za ronjenje i puška za lov. Od ostalog pribora poželjno je imati i ronilačko odijelo sa olovnim utezima i ronilački nož. Često se prilikom podvodnog ribolova bude u moru i po nekoliko sati pa je takvo ronjenje bez odijela nemoguće jer i ljeti kad su najviše temeperature može doći do pothlađivanja. Kad se odabere lokacija za lov treba je i propisno obilježiti ronilačkom bovom. Podvodni ribolov odvija se laganim plivanjem po površini i razgledavanjem morskog terena. Kad primjetite ribu treba joj se oprezno prišuljati bez naglih pokretai i lupanja po površini prilikom urona. Mogući način ribolova je i lov na čeku kad na određenoj lokaciji gdje smatrate da ima ribe uronite i čekate ležeći na dnu ili između kamenja. Obično vas riba primjeti još dok uranjate i iz znatiželje prilazi vama. Kad se približi dovoljno blizu pucate u nju. Za ribolov na čeku bolje je imati pušku na gumu veće dužine. Još je zanimljiv i lov po podmorskim rupama pretraživajići morske stijene.

TERENI ZA RIBOLOV I NAJBOLJE VRIJEME ZA LOV Najpogodnije godišnje doba za podvodni ribolov na Jadranu je druga polovica ljeta i rana jesen.U to doba ima dosta ribe uz priobalno područje. Za očekivati je najbolji ulov na kamenitom i stjenovitom dnu gdje ribe traže zaklon između kamenja. Na takvim mjestima možemo naići na kirnje,orade,lubine,škrpine i druge kvalitetnije ribe.Što je obala strmija veće su šanse za boljim ulovom. Na pješčanom i šljunkovitom dnu ne trebate očekivati nešto od podvodnog ribolova. Tu će te naći jedino nešto listova i paukova. Kvalitetnija se riba na takvom mjestu ne zadržava.