Plovila - Oprema za nautičare, brodska elektronika, ugradbeni i prijenosni hladnjaci

Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešče za prijevoz robe i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamci. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi.

Svaki brod se sastoji od više međusobno spojenih dijelova koji čine cjelinu.

Prateći sliku mogu se izdvojiti slijedeći dijelovi broda:

* pramac (na slici oznaka 1) - prednji dio broda
* bulb-pramac (na slici oznaka 2) - nalazi se ispod pramca na vodenoj liniji broda a služi za stvaranje manjeg otpora valova koje pri kretanju broda uzrokuju pramac, krma i bulb
* trup broda (na slici oznaka 4) - čini ga skelet (rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajučih nosača i profila što ovisi o vrsti broda) i oplata (oplata je s vanjske i unutarnje strane učvršena na odgovarajući način u ovisnosto od vrste broda na skelet). Unutrašnjost brodskog trupa podijeljena je po visini na palube, a po dužini na poprečne pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne površine, povećaju krutost i čvrstoću broda i u slučaju prodora vode u brod spriječe poplavljivanje cijelog broda i njegovo potonuće.
* brodski vijak (na slici oznaka 5)- sa pogonskim postrojenjem pogoni brod pri kretanju (iza vijka nazire se kormilo broda)
* krma (na slici oznaka 6) - stražnji dio broda ispod kojeg je smješten pogonski dio broda
* paluba (na slici oznaka 9)
* nadgradnja (na slici oznaka 8) - je sve ono što se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja pruža od jedne do druge bočne strane broda naziva se nadgrađe a ako je uže onda se naziva palubna kućica. U pravilu na najvišem nadgrađu se nalazi brodski komadni most sa komandnim uređajima za upravljanje brodom. Nadgrađe pridonosi povečanju čvrstoće broda.
* ugradnja - svi dijelovi na i u brodu koji ne doprinose povećanju čvrstoće broda (unutarnje obloge, stropovi, podovi, čvrsto ugrađeni namještaj...)
* pogonski dio - svi dijelovi koji omogućavaju brodu kretanje (npr. kod motornog broda tu spada motor, vod vratila i brodski vijak)
* pomoćni uređaji - svi oni uređaji strojevi i instalacije koji za pomoćne djelatnosti strojarnice i palube (agregati za električnu struju, razne pumpe, pogon sidra, kormilarnica, vodovodne, električne instalacije isl.)
* pokretna oprema - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...

U osnovne značajke broda spadaju:

* vlastita masa - Izražava se u tonama.
* deplasman - Izražava se u tonama.
* istisnina - Izražava se u m3.
* nosivost - Izražava se u tonama.
* prostornost - Izražava se u m3, a može se izraziti i u registarskim tonama.

U osnovne dimenzije broda spadaju:

* dužina broda
o dužina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda
o dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti
o dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
* širina broda
o širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda
o širina na konstrukcijskoj vodenoj crti
o širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
* visina broda
o najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka, jarbola, komandnog mosta)
o konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda
* gaz broda
o najveći gaz - mjeri se od najnižeg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte na mjestu gdje je brod najviše uronjen
o gaz na pramcu
o gaz na krmi
o najmanji konstrukcijski gaz
o najveći konstrukcijski gaz
* nadvođe broda - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće od njih su podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.

Podjela brodova prema namjeni

Prema namjeni brodovi se dijele na:

* trgovačke brodove - namijnjeni za prijevoz putnika i robe
o teretni brodovi - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
o putnički brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
o putničko-teretne brodove
* ratne brodove - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
o glavni ratni brodovi - nosači zrakoplova, krstarice, razarači, podmornice, minopolagači, minolovci, torpedni čamci, patrolni brodovi, desantni brodovi...
o pomoćni ratni brodovi - brodovi tankeri, matični brodovi, brodovi radionice, prateći brodovi...
* specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - ribarski brodovi, remorkeri, ledolomci, trajekti, jahte, jedrilice, brodovi-svjetionici, brodovi za polaganje kabela, brodovi-dizalice (vidi "Veli Jože")

Podjela brodova prema području plovidbe
Ratni brod

Prema području plovidbe brodove možemo podijeliti na:

* brodove za plovidbu morem
o brodove male obalne plovidbe
o brodove velike obalne plovidbe
o brodove duge plovidbe
* brodovi za plovidbu unutarnjim vodama
o riječne brodovi
o jezerske brodovi
o kanalske brodovi

Podjela brodova prema materijalu od kojeg su izgrađeni

Prema materijalu od kojeg su izgrađeni brodove možemo podijeliti na:

* drvene brodove
* čelične brodove
* kompozitne brodove
* betonske brodove
* brodove od aluminija i njegovih legura
* brodove od plastičnih masa.

Podjela brodova prema vrsti pogona

Prema vrsti pogona brodove možemo podijeliti na:

* jedrenjake - za pogon koriste vjetar koji djeluje na jedra
* parobrode - za pogon koriste parni stapni stroj
* motorne brodove - brodovi sa Diesel motorom i brodovi sa parnim ili plinskim turbinama
* brodove na električni pogon - za pogon koriste elektromotore koji se napajaju iz akumulatora, (npr. podmornice)
* brodove na Diesel električni pogon - sami pogon je elektromotor koji dobiva električnu energiju od generatora pogonjenog Diesel motorom

Povijesno su značajni i brodovi (prvenstveno ratni) na vesla. Osim toga, postoje i brodovi s kombiniranim pogonom, na pr. klasična podmornica ima za vožnju po površini Diesel-motor, u zaronjenom stanju koristi elektromotore; česte su i kombinacije jedra i Diesel-motora.