Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0.01 km2) i hridi (manje od 0.01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini. Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena). Može se nalaziti u rijeci (gdje se naziva i ada), jezeru ili moru.

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je dio kopna potpuno okružen morem.

Razdioba po površini:

otok je dio kopna potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
otočić je kopno potpuno okruženo morem površine od 0.01 do 1 km2
hridi i grebeni su površina manjih od 0.01 km2.

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3195.71 km2, na otočiće 62.41 km2, te na hridi i grebene 1.44 km2.

Ukupna dužina obalne crte je 4398 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

Ribe su vrlo stara i velika grupa kralježnjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrecemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4 572 m) do najvecih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tocke zamrzavanja do toplih izvora.
U suvremenoj fauni postoji oko 28 000 (prema FishBase.org) vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetara.

Po broju vrsta ribe su najveća grupa kralježnjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno (kružnouste, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima ( knjige i internet ) nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavicnjace) koji obuhvaca morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjace) koji obuhvaca ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).

Okusi se razmjerno mogu razlikovati ovisno o načinu točenja piva, pa će se svaki istinski ljubitelj piva istaknuti važnost pravilnog točenja piva: svježe servirano i pravilno rashlađeno. Od sada možete Vaše prijatelje i sebe poslužiti upravo na taj "pravi" naćin, i ovaj istinski pivski doživljaj upriličiti u svom domu, vrtnoj zabavi, na brodu ili omililjenom izletištu.

WAECO "Beerkeg Cooler" za Vaše 5 lt. burence omiljenog piva, daje vam prednost savršeno ohlađenog i serviranog ukusa Vašeg piva.

* Pogodno za korištenje najomiljenijih 5-litarskih nepovratnih bačvica piva s integriranim točionikom, poznate kao i tzv. "party kegs" - veliki izbor proivođača piva
* Bazirano na tradiconalnom principu točenja iz bačve ( istakanje sa dna, odzračivanje odozgora), ne koristi skupe CO2 "uloške"
* Učinkovito, jednoliko cirkuliranje hladnog zraka oko bačvice, jamči optimalnu temperaturu piva od prve do posljednje kapi
* Idelani točionik vašeg omiljenog piva na vanjskim i unutarnjim zabavama, spremno za spajanje na 220V i mogućnost napajanja na auto piključak od 12V, pomoću opicionalnog kabela


PROČITAJTE VIŠE

TropiCool TC - 14FL	ColdMachine CU-55 + isparivač VD-01	CoolFreeze CF-110
CoolFreeze CF-80	Engel MT27	ICEY-TEK 70

Neusporedivo detektiranje objekata u neposrednoj blizini

Broadband radar pruža nevjerojatne rikaze objekata, čak i pri dometu od 1/32 nm. Dokovi, markeri kanala, plovila i ostali objekti su prikazani zapanjujuće bistro. Broadband tehnologija također eliminira «main bang» pulsnog radara, nejasnu tamnu zonu odmah do plovila koja onemogućava detekciju objekata u neposrednoj blizini.

Uistinu drugačija tehnologija

Lowrance Broadband radar kontinuirano odašilje val sa linearno povečavanom frekvencijom. Val održava svoju frekvenciju i odbija se od svakog objekta na koji naiđe. U međuvremenu, odašiljač šalje nove valove sa pojačanom frekvencijom. Razlika podataka između prvog vala i vala sa pojačanom frekvencijom je osnova preciznog kalkuliranja i određivanja udaljenosti meta. Ovaj sistem osigurava detektiranje meta superiorno pulsnim radarima odašiljuči pod puno slabijim nivoima energije.

· Ekskluzivna tehnologija i karakteristike performansi Broadband radara čine sam radar idealnim za gotovo svako plovilo.
· Neparalelna rezolucija kratkog dometa i diskriminacija: idealan dodatak za velike sustave radara na jahtama.
· Vrlo jednostavno korištenje ga čini idealnim prvim radarom na malim i srednjim brodovima.
· Malih dimenzija, minimalni zahtjevi za energijom, sigurnija transmisija energije; prednosti sofisticiranog radara za sve brodice.

PROČITAJ VIŠE



Usporedite sami – očite prednosti NAVICO Broadband radara

Luka/Marina - Dokovi i brodovi odvojeni superiornom definicijom meta

PROČITAJ VIŠE

Sljedeći u seriji novih Lowrance HDS multifunkcionalnih tehnologija je ovaj veliki ali kompaktni uređaj, 6.4”/16.3 cm full VGA ekranom koji renderira zarepašsonarne i navigacijske detalje. Također uključuje novi SolarMAX™ PLUS ekran sa bijelim LED pozadinskim osvjetljenjem koje se u potpunosti prilagoava za rad u noćnim uvjetima. Unikatan FlyWheel™ omogučava jednostavnu i brzu kontrolu Broadband Soundera za ribolov i satelitsku navigaciju putem ugraene 16-kanalne GPS+WAAS antene.

LINK

Zaštitne torbe

Najbolje izolacija Vašeg hladnjaka sa praktičnim đepovima sa strane.

Materijal:
- Vanjski; visokokvalitetni Oxford najlon srebrne boje, gumom-presvučeni crni najlon
- Iznutra; poliester obložen aluminijem
Boja:- Strane; srebrne boje - Poklopac i baza; crne

Zaštitne torbe dostupne su za: CF-110, CF-18, CF-25, CF-35, CF-40, CF-80, CDF-35, CDF-45

LINK

CoolFreeze Universal Fixing Kit

Univerzalni Waeco Fixing Kit osigurava Vaš hladnjak u vozilu dok ste u pokretu.

Pogodno za: CF-25, CDF-35, CF-35, CF-40, CF-50, CF-60, CCF-35, CCF-40, CCF-45.
Materijal: metal powder-obložene
Boja: crna
Opseg isporuke: dva okvira profili, podesiv remen s zaključavanjem, set vijaka

		Klizni nosači (transverzalni i longitudinalni) Bilo to u praznom prostoru spremištu Vašeg kampera ili na Vašoj jahte – klizni nosači garantiraju brzi i laki pristup Vašem hladnjaku u bilo koje doba. Jednostavan i lagan način da osigurate Vaš Waeco hladnjak od oštećenja u vozilu.

LINK

Icey-Tek je nova generacija kutija – ice box, idealna za održavanje stvari hladnima za vrijeme Vaše plovidbe, ribolova, kampiranja, roštilja, hakla na otvorenom itd. ICEY-TEK kutije za održavanje temperature su kutije sa najboljim izolacionim karakteristikama koje se trenutno mogu naći, a zbog količine ugrađene izolacione komponente održavat će hladnoću kao i toplinu unutar kutije. Ova ICE BOX kutija je tako dobra, da ju je i NASA koristila na jednom od svojih zadnjih shuttle misija!

Što čini ICEY-TEK kutiju najboljom na svijetu

Termo plastične kopče


Uvezen iz SAD-a, termoplastični elastomer je najbolje što je trenutno u ponudi.
Nehrđajuće, otporne na kemijske utjecaje i UV zračenje. Testirane na pritisak-istezanja 55kg.

Ručke-konop


Icey-Tek je jedini Brand koji koristi ručke-konop.
Svojom čvrstoćom osiguravaju podizanje i najvećeg tereta.

Panti-šarke


Icey-Tek je ovim osigurao najbolji sistem zatvaranja i prijanjanja poklopca kutije.
Panti-šarke su varene za kutiju i dodatno pričvršćene sa 6 nehrđajućih vijaka.

Izolacija


Icey-Tek radi pod pritiskom ubrizganim ICI polietilenom.
Debljina do 40 mm bočnih stranica, poda i poklopca, osigurat će bloku leda postojanost i do 12 dana.
Čak je i NASA testirala i upotrijebila Icey-Tek kutije za dijelove izolacionih spremnika!

Gumena brtva poklopca i odvodni ventili


Za održavanje maksimalnih svojstava izolacije, koristi se gumena brtva od 3 mm.
Sve Icey-Tek kutije imaju 25mm odvodne ventile.
To omogućuje jednostavno održavanje i ispuštanje otopljenog leda.

Kutija se može rashlađivati sa ledom ili Techniice vrećicama.

• 70W x 4 (Max)
• Multi-zonalna kontrola
• Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine
• Veliki rotirajući koder i gumena tipkovnica za jednostavno upotrebu
LINK


Istinski vodootporni dizajn
Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine sa prednje i stražnje strane. iPod povezanost
Pružena je kompletna iPod integriranost i kontrola kroz repliku iPod izbornika na samome tuneru,što vam omogućava jednostavnu navigaciju kroz sami izbornik.

Istinska Multi-zonalna kontrola
Potpuno podesiva kontrola jačine zvuka u svim zonama na plovilu.
Istinsko očuvanje energije

Visoka izlazna iskorištenost i malo trošenje baterije omogućeno je najnovijom tehnologijom D-klase.
Stvorite Utimativni Marine Stereo komplet. Marine CD stereo uređaj (MS-CD500) i eksterni iPod Dock (MS-IPDOCK) se mogu povezati kako biste dobili ultimativnu fleksibilnost sustava.

- AM/FM Tuner
- CD/CD-R/CD-RW, MP3 playback
- iPod povezivost i kontrolu

LINK

Ribe su vrlo stara i velika grupa kralježnjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrecemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4 572 m) do najvecih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tocke zamrzavanja do toplih izvora.
U suvremenoj fauni postoji oko 28 000 (prema FishBase.org) vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetara.

Po broju vrsta ribe su najveća grupa kralježnjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno (kružnouste, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima ( knjige i internet ) nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavicnjace) koji obuhvaca morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjace) koji obuhvaca ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).

Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilježeno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (koštunjace) i 50 vrsta iz razreda Chondrichthyes (hrskavicnjace), što iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u Mediteranu (ukupno 579 vrsta i podvrsta).

Premda slatke vode predstavljaju tek mali postotak ukupne vodene površine, jedna trecina svih riba primarno su slatkovodne vrste. Do danas je opisano oko 10 000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se oko 200 novih vrsta. Europska ihtiofauna broji oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je ledenih doba.
Sve riblje vrste koje žive u slatkim vodama Hrvatske pripadaju razredu Actinopterygii (zrakoperke) i redovima Chondrostei (štitonoše) i Teleostei (prave koštunjace) . U Hrvatskoj nalazimo oko 150 vrsta slatkovodnih riba rasporedenih u 29 porodica, te 15 redova. Ovdje smo zajedno sa ribama obradili i razred Cyclostomata (kružnouste), iz nadrazreda Agnathae (bezceljusti), koji sadrži samo red Petromyzoniformes u koji spada porodica Petromyzontidae (paklare) .



Amur
Babuška
Balavac
Balonijev balavac
Basak
Belica
Bezribica
Bijeli amur
Bijeli glavaš
Bijeli klen
Bijeloperajna krkuša
Blistavec
Bodorka
Bolen
Brancin
Brkica
Cetinski vijun
Cetinska ukliva
Cipal balavac
Cipal dugaš
Cipal glavaš
Cipal plutaš
Cipal putnik
Cipal zlatac
Crnka
Crnooka deverika
Crvenperka
Cvergl
Čepa
Dalmatinska gaovica
Deverika
Dunavska haringa
Dunavska paklara
Dvoprugasta uklija
Dvoprugasti vijun
Drlja
Gambuzija
Gatačka gaovica
Glavatica
Gavčica
Glavočić
Glavočić crnotrus
Glavočić sićušni
Glavočić vodenjak
Grgeč
Hrvatski pijor
Ilirski klen
Imotska gaovica
Jadovski vijun
Jadovski pijor
Jadranska jesetra
Jegulja
Jez
Jezerska zlatovčica
Kalifornijska pastrva
Karas
Kečiga
Keslerov glavočić
Keslerova krkuša
Klen
Klenić
Komarča
Kosalj
Krbavska gaovica
Krbavski pijor
Krkuša
Krupatica
Lički pijor
Linjak
Lipljen
Lubin
Mali vretenac
Makal
Manjić
Masnica
Mekousna pastrva
Mladica
Morska paklara
Moruna
Mramorasti glavoč
Mren
Mrena
Nosara
Neretvanska mekousna
Neretvanski vijun
Obrvan
Orada
Oštrulja
Pastruga
Pastrva
Pastrvski grgeč
Patuljasti somić
Peš
Peškelj
Pijor
Pijurica
Piškur
Plotica
Podbila
Podust
Podustva
Popovska gaovica
Potočna mrena
Potočna paklara
Potočna pastrva
Potočna zlatovčica
Primorska paklara
Primorska uklija
Primorski peš
Prugasti balavac
Radovićev glavočić
Riječna babica
Riječni glavočić
Rogan
Sabljarka
Sjeverna ozimica
Sitnoljuskavi klen
Sivi glavaš
Sval(ić)
Slatkovodni glavočić
Smuđ
Smuđ kamenjak
Som
Somić
Solinska mekousna
Sunčanica
Svijetlica
Šaran
Štuka
Tankorepa krkuša
Tolstolobik
Trebinjska gaovica
Turski klen
Uklija
Ukrajinska paklara
Velika ozimica
Velika pliska
Veliki vijun
Veliki vretenac
Vijun
Visovačka pastrva
Visovački glavočić
Vrgoračka gobica
Zlatna nežica
Zlatna ribica
Zlousta*
Zrmanjska pastrva

Zrmanjski klen
Zubatak

Psina zmijozuba sivka
Pas ljudozder
Macka bljedica
Mlat
Pas prasac
Sklat sivac
Pilan
Drhtulja mrkulja
Golub cukan
Jesetra
Srdela
Papalina
Trbobrosic plosac
Jajak
Pastrva morska
Srebrnica
Srebrnica veleoka
Guster
Zaboglav djerdancic
Gusteran rogook
Gusteran vitkorep
Gusteran tupoglav
Stukovcica krezupka
Jegulja
Poletusa
Obrvan
Sljuka
Dugorepac rilas
Ugoticica srebrenka
Ugotica pucinka
Ugotica mala
Tabinja mrkulja
Ugorova majka zubusa
Ugorova majka pecatica
Okatica veleljuska
Pojas
Kljuncica
Kirnja golema
Lubin piknjavac
Lica bjelica
Gof
Koraf
Crvenac barjaktar
Bukva
Fratar
Ovcica
Arbun
Kantar
Crnelj
Kosirica mjesecica
Sarko crveni
Pauk mrkulj
Zmijicnjak sabljas
Skusa
Tuna

Jadransko more je bogato raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Mnoštvo riba nalazi svoje
prebivalište širom razvedene Jadranske obale. Na ovim stranicama su navedene samo neke od mnoštva
vrsta. Navedene ribe su većinom dostupne i podvodnom ribolovcu i njihove najmanje dimenzije
dozvoljene za lov navedene su uz text slike. Isto tako more je bogato i glavonošcima čiji su predstavnicie hobotnica, lignja i sipa.

Abramis ballerus kosalj kesega kosalja, kesega špicaljka, šiljar (Kostajnica), šiljarica, šiljarić, špicaljka (Županja), špicar (Osijek), špicara, špicer, špicera čakara, špice, špicerka kleba
Abramis bjoerkna krupatica halider (Zagreb, Sisak ), jurjevčan (Karlovac), kerekinja, kesega, lidra, platica, plotica krupatica krupatica
Abramis brama deverika ajn, ajna, anj (Česma), dever, diver, diverika (Požega), gologlavka, hajin, hajin (Sisak), hajn, hajna, hanj, hanja (Sisak), kecel (Zagreb), kesiga, kesega, koza (Zagreb), kozel, ljeskar, ljeskarak, ljeskarica (Stara Gradiška), pečenica, platnica (Sisak), plosk, plošič, sinj, sinjača, sinjevac (Karlovac), sinjur (Virje), sivac, šusta, šušta deverika, djeverika (Zemun), kesega, lapara, ploska, sinjac, širajka ajn (Bosanska Dubica), deverika, košćak, sinjac, sinjevac, sinjac, pečenica, ploska (Bosanska Dubica), šiljan
Abramis sapa crnooka deverika crnovka crnooka okača
Acipenser gueldenstaedtii jesetra bodljivi tok (Šarengrad), kašikar (Sisak), koster crveni jesetar, čičkavi jesetar, džebaš,
kašikara, mersim

Acipenser naccarii jadranska jesetra
Acipenser nudiventris sim sima (Sisak) bijeli jesetar, glatki jesetar, sim, simče
Acipenser ruthenus kečiga čečuga, čiga, kačuga (Virje), kečega (Osijek, Valpovo, Dalj), kečika (Sarvaš i Bijelo Brdo), kečuga (Banovina), kljunica (Slavonski Brod), kočiga, kočuga, nosvica, nosvica, šljuka čiga, čigra (Srijem), kačiga, kačuga, kečega
(Petrovaradin), kečiga, kljunara, nesreća,
nosvica
Acipenser stellatus pastruga riblji kralj, šarga, šerg, šureg (Vukovar, Borovo), šurek, zvjezdan, zvjezdar pastruga, ševrljuga, šureg
Acipenser sturio atlantska jesetra jesetra, storiun, storijun, storjun, sturion, sturiun, štirijun, štiriun, štirjun domuzbaluk, domuzbalj, jesetar
Alburnoides bipunctatus dvoprugasta uklija kolašica, paroklis, pisanac, pisanec, platica, pliska, plovka, poplatar, potplatar (Gorski Kotar), šnajdar (Vukovar), šnajder, šoštar (Karlovac), šuster platica, platičica, platika, pločan, ploskuša, plosnač, plosnutak, plotica, plovak, plovka, prutaja, terzić kolašica, papučar (Herc.), pliska
Alburnus albidus primorska uklija skoranča, skurin, skurjenča caraga (Crna Gora), plašica, skoranca likarica, plašica
Alburnus alburnus uklija belka, belica (Samobor), brzac, brzak, klea (Martinska Ves, Lonja), kleja, kleha (Sava, Lonja), klejčica (Sisak), klija (Karlovac, Lepoglava), muarica, muharica, muvarica (Ogulin, Slunj), povrhušica, savulja, švarba (oko Varaždina), švijerba (oko Varaždina), ukleja (Kalnik), ukliva, ukljeva, ukljiva (oko Siska), vitrotrunac, zeka (Kostajnica) baleka, belevica, belvica, beljka, bjeloperka, džidak, džidakinja, kleać, oklija, platica, platika, pločka, povrhuša, ukliva, varavac belevica, likarica, svitloka, svjetloka, uklija, zeka, zekica, zelenka, zelenuša
Alosa caspia dunavska haringa
Alosa fallax čepa ćepa, lojka, kubla (Dubrovnik), ščepa (ušće Neretve) skumrija, svraga
rod Ameirus som patuljak, patuljasti som, patuljasti som amerikanski somić, somić patuljak
Ameiurus nebulosus patuljasti somić
Ameiurus melas somić, crni somić
Anguilla anguilla jegulja angulja, bižat, capor (Sinj), čapor, glaveš, gor, jamarica, janjula, jangulja, janjula, kajman, ogor, punjeglavica, ugor gabeoka ugor
Aphanius fasciatus obrvan pastrica, solinarka
Aspius aspius bolen albuk (Dvor), bajin, bajn (Sarvaš, Bijelo Brdo), balin (Valpovo), bucov (Dunav), bolenika, bolin (Zaprešić), bolun (Glina), bucika, buco, buconja, bulen albaluk, bjelav, bolijen, bucov, kurjak, landov, rapa albaluk (Bosanski Brod), balan, buc (Bosanski Brod), buco (Tuzla), buconja, ramija
Atherina mochon sin. Atherina boyeri mali gavun batelj (Brač), čiga, gaun batelj, gaun hrskavac, grčki,
grima (Dubrovnik), mahača, ojiga, tupača
Atherina hepsetus veliki gavun agun, girica, barfun (otok Žirije i otok Kaprije, otok
Zlarin), batača (Hrv. Primorje), batelj, brofun, čiga,
gaun pravi, gavun, gerica (Dubrovnik), giga, gira, jiga,
mandica, ojiga, mešica, uliga

Aulopyge hügelii oštrulja oštruljica, oštrulj, uklija oštrulja (Sinj), ukliva oštrica, uklja oštrulja
B
Barbatula barbatula brkica bibica, brka, brkan (okolica Zagreba), gnjuša (Brod na Kupi), golac, mrganza, mrganza (Brod na Kupi), pujza, puza, skuza (Lonja), tivuška crni picgalj, gljiva, gljivar, kamenjarac, klisar, kruša, lešak, picgalj, položara, puzija, tijuška, tivuška, vrluga, vrljuga tivuška
Barbus barbus mrena bradac, bradač, brka (Munjava kod Ogulina), cijuk (Plaški), marač, marača, mren, zelena mrena (Krapina), mrenjak (oko Zagreba), mrinica, mriona, muč, musta (Lobor), mustača mren, mrena, mrenica, mrenka mren, mrena, riječna mrena
Barbus meridionalis potočna mrena gonjuša (Kupa), jalševka (Samobor), krkoša (Sisak), mrenče, mrena brkašica, mrenica, prasica (Gorski Kotar), prkra, sapača, šaran (Dobra) karakuša, karakuška, krkavac, krkuša, krkuška, krkmanja, šotka krka, krkuša, potočna mrena, sapača
Barbus plebejus mren
C
Carassius carassius karas blatar, blatarka, karas žuti (Vuka), karastac, karaš, koravac, koroselj, plosnačica, vališ (Bedekovčina) karaš
Carassius gibelio babuška
Chalcalburnus chalcoides velika pliska
Chelon labrosus cipal putnik ćifalj (Crikvenica), kraćurac, kuljavac, mrena selica, platun, poštar, putnik
Chondrostoma knerii podustva
Chondrostoma nasus podust batust, blatnjak (Molve), cipelar, condra, kaluđerka, morunaš, nostnica, oštroglav (Žirovac), patoc (Jasenovac), patuc (Vukovar), pisar, podmost, podovčest, podus, podusta, podustać, podustić, podustrijač, podustva, podvozt, podvust, podvusta, podvuštek, rajtar (Sisak), rijač (Kostajnica), rijać, rijnica, rujač, rujnica, škobalj, tintač(Drava, Bednja, Plitvica), tintar (Osijek), tintaš (Zagreb, Ozalj, Dobra), ugljevka bjeliš, bletvač, bojnik, duvandžija, jovača, morunaš, skobalj, šljivar, ugljevka, kaluđerka, skobalj, škobalj, zlotrba, zlotrbica česika, ćesika, jataroš (Zvornik), mrijesnica, oštroglav, podust, škobalj, podust
Chondrostoma phoxinus podbila
Cobitis bilineata dvoprugasti vijun
Cobitis dalmatina cetinski vijun
Cobitis elongata + Cobitis elongatoides (prije pod imenom Cobitis taenia) veliki vijun + vijun babliga (Dubica), badelj, bijon, bijun, bjelorepka, čigica (Kostajnica), guja devetog koljena, igličar (Novska), jelšnica, kačela, leza, lezbaba (Orljava), lezibaba, lizababa (Sinj, Štivica), potajnica (Fužine), pujza, puza (Kupa), seka (Ivanić-Kloštar), sekuš (Ludbreg), sjekača (Drenovac), vijun, vijunac, vijunka, vivun bodavac, ciganče, cigančica, fuca, jegavac, kukica, legava, legbaba, ležica, podležak, šareni picgalj, predenac, prutenac, skolojadica, šavarka, ujedač, ujedalo, viguljaš, vijon, vijulan, vijun, žigavica badelj, legbaba, ljezbaba, lizbaba, vijun
Cobitis narentana neretvanski vijun
Coregonus lavaretus velika ozimica
Coregonus peled sjeverna ozimica
Cottus ferrugineus primorski peš
Cottus gobio peš glamoč (Orljava), glavač (Mrežnica, Dobra), glavaš, kapelj, pakič, peš, pašćak (okolica Jastrebarskog), peleš (Dobra, Vrbovsko), poluglavac, žabak (Pisarovina) đavolče, gulka, keljavac, peš, pulja, puljče, tanac, žaba-riba geljavac, kamenarica, katil (Mostar), keljavac (Hercegovina), lasta
Ctenopharyngodon idella bijeli amur
Cyprinus carpio šaran krap, krapac, krapec (Gračanica), šaranac (Gacka), šaranec, šaren (Korana), šiška čortan, krap, šaran, šartan, šavran šaran
D
Dicentrarchus labrax lubin agač, agača, brancin, dut, gač, jubin, luben, lubin,
lubijao, lubina, lubjo, lubljaj, lubljao, lumbijao, lubanj,
ljubalj, ljuban, ljubin, ljubljaj, ljubljan, ljubljen, morski
grgeč, ogač, smudut, vuk
E
Esox lucius štuka ščuka čuka, ščuka, turna
Eudontomyzon danfordi dunavska paklara
Eudontomyzon mariae ukrajinska paklara
G
Gambusia affinis gambuzija gambuzija
Gasterosteus aculeatus koljuška bodica, bodonja, zet kulja, zubaljić
Gobio albipinnatus bjelopera(jna) krkuša bujan
Gobio gobio krkuša brkaš, globoček, grgač, jamečak, jarne, jarnečak (Brod na Kupi, Koprivnica), kolba, kreselj, krešek, krešelj, mrenčić, mrenec, mrnja, mrnjak, puzak, pesavka, pesek (Hrv. Zagorje), pesjaka, pešok, pjesanac, pjeska (kolica Varaždina), puzak (Lonja), puzavac, sedrak brašnajka, brčak, brčka, brkulja, brodarica,
ciganka, đupka, govedarak, govedar, govedarka,
marinkovac, mirnjaja, mrenac, položarka
Gobio kesslerii kesslerova krkuša
Gobio uranoscopus tankorepa krkuša krešelj, tankoper
rod Gymnocephalus balač (Sopje), slinja (Osijek), slinjač (Martinjska Ves), slinjak (Zagreb), šrac
Gymnocephalus baloni balonijev balavac
Gymnocephalus cernuus balavac babak (Vrbovljani kod Okučana), balavan (Zagreb), balač, balavac,baleš (Jasenovac na Savi), bauk (Vinkovci), bodljivi grgeč, bulješ balavac, bulješ bijeli, bijeli grgeč, carić (Osijek), cvar (Zagreb), firšt (Karlovac), fišt, košmrlj (Zagreb), kurjak, picmuš, prdeš, sivi ostriž (Glina), slinjak (Zagreb), šmrkiš (Karlovac), šmrkeš (Pisarovina), šmrkilj (Banija), šmrkir (Karlovac), šmrkiš (Sisak), šmrklivec (Zagreb), žandar bakica, balavac, balavka, bauk, barski grgeč, bodljivi grgeč, crevara, crvendoveka, crvendovka, čkeka, kurjak, oštrica, platika, ploščica bauk, đolovski kurjak, ibrišim, ibro, maturski kurjak, porkolabić
Gymnocephalus schraetser prugasti balavac balava (Čezma), balavac, balavac mali, balavac isprutani, smrkiš, bodljivi ostriš, prdeš, balonja, brondež, bulješ šarac, rac (Stara Gradiška), slinavac, slinavec (Varaždin), sliniš, šmrkir (Karlovac), tonček (Varaždin), šrac, štrac balavac, šrac savski kurjak, šrac
H
Hucho hucho mladica glavačica (Zaprešić), glavatica, glavatić (Varaždin), huj (Osijek), ljepotica, sulac, sulač, sulak, sulc, sulčik, sulica, suljač, štulac, šulica, šumaj mladica, uj glavatica, gonjavac, mlačak, mladica, mladica-glavatica, sulač, šumaj
Huso huso moruna beljuga, beluga, bjeluga, visa bjeluga, moruna, morunja, šip, šipar moruna
Hypophthalmichthys molitrix bijeli glavaš
Hypophthalmichthys nobilis sivi glavaš
K
Knipowitschia caucasica glavočić
Knipowitschia croatica vrgoračka gobica
Knipowitschia mrakovcici visovački glavočić
Knipowitschia panizzae glavočić vodenjak
L
Lampetra planeri potočna paklara pužak (oko Mostanja) potočna paklara, potočna zmijuljica
Lepomis gibosus sunčanica sunčanica sunčanica
Lethenteron zanandreai primorska paklara
Leucaspius delineatus belica
Leuciscus cephalus klen bijeli krap (Zagreb), glavan (Zagreb), glavoč (Ogulin), glavoš, klein (Kamenica, Lepoglava, Trakoščan, Presečno kod Novog Marofa), klijen, klin, kljen (Neretva), mišar (Slavonski Brod), mišolovac (Opatovac), tustovratac (Sisak) ikona, klenče, ledarac, šaran, verozub glavaš, klijen, mišer, mišožder, pjenušac, pjenušar (Herc.), verozub
Leuciscus idus jez ez, jal, jalac, jas (Vukovar, Osijek), jaso (Aljmaš, Erdut), jaz, jazvenac, jezarak, jezovka, ježevka, jiz, koren, masnica jaz, jaza, jazava, jazika, udovica jaz
Leuciscus illyricus ilirski klen
Leuciscus leuciscus klenić belun koščelj, strug, strugača
Leuciscus microlepis makal
Leuciscus polylepis svijetlica svjetličica
Leuciscus souffia blistavec jelšovka laska jelšovka
Leuciscus svallize sval(ić) svalić svalić
Leuciscus turskyi turski klen makalj, makli (Vrgorac, Imotski), maklja makalj
Leuciscus ukliva cetinska ukliva
Leuciscus zrmanjae zrmanjski klen
Liza aurata cipal zlatac cipal zlatar, mrena puzavica, zlatan, zlatar, zlatoperec, zlatulj, žutac
Liza ramada cipal balavac
Liza saliens cipal dugaš cipal sisavac, cipal slinavac, cipal vodeni, crnac, ćifal
od kurenta, dugaš, kefala, korun, mulo, plaznik,
skakavac, skočac, slinavac
Lota lota manjić džigernjača, kucić, kucin (Osijek), len (Krapina), malić (Gunja), menko (Zagreb, Sisak), mamić (Dalj, Sotin), manić (Vukovar, Županja), manjak, memko (okoica Siska), meneh (Sutla), menek (Samobor), meng (Martinska ves), menk (Zagreb, Zaprešić), menka, menko (Zagreb, Sisak), menjak, menjek, menjk (Lonja), menjko (okolica Siska), ming (Zabok), mlatica, mleč (Pitomača), mlič, mlić (Valpovo, Petrijevci), mliđ (Varaždin), mliječ, štuljan, mljević (Davor), mljič (Novi Marof), mnič (Varaždin), nič (Novi Marof), nić, vnić (Bednja) džigernjača, kalamut, karamura, manić, manj, manjić, manjov, mijalac, puzija derač, derać, mlič, mlječ, štuljan
M
Micropterus salmoides pastrvski grgeč crni grgeč
Misgurnus fossilis piškur ciguf (Lužani, Bečić, Oriovac), cijuk (Plaški), cikov, čig, čiga, čik, čikor, čikov, cmrča, piškor, zujac, žujac, žingor (Samobor), žingur, žujac, žujan ciškov, (Sinjac, točkov, udovica, čikovac), gliba, piskavac, vrisak većak, većak-riba
Mugil cephalus cipal glavaš askar, babaš, bir, blatnjak, cipal babaš, cipal bataš,
cipal govnjar, cipal kaljužar, cipal putnik, cipal
škorupavac, cipal škorupnjak, cipol, ćifalj vodenjak,
gluhać, javra, macar, muča, muil, muja, mujalo, mujel,
mulj, muljača, muljal, muljaš, munjela, platun,
škljutavac, šćap, škljutavac, vodenjak
N
Neogobius fluviatilis riječni glavočić
Nerophis ophiodon ???
O
Oedalechilus labeo cipal plutaš plutaš
Oncorhynchus mykiss kalifornijska pastrva američka pastrva, gromizna pastrva, pastrva šarenka dužičasta pastrva
P
Padogobius bonelli slatkovodni glavočić
Pelecus cultratus sabljarka babov, brdva, kisir (Orljava), kosac, kosjerica, kosijerica (okolica Jasenovca), kusijer, kusir (Stara Gradiška), kusorić (Otok), peculjaš (Karašica), sabler (Petrinja), sabljača (Osijek), sabljak (Sisak), sabljar (Osijek), sabljarka, sabljica (Lonja), zec (Varaždin) babov, britvaš, dmitra, gmitra, sabljar sabljak
Petromyzon marinus morska paklara lakerda, lampreda, lamprida, lamprina, morska zmijica,morska zmijuljica, okatica, pegulka piskavica
Perca fluviatilis grgeč balavac (Križ, Petrinja), balješ (oko Siska), bandal (Mrsulja, općina Sibinj), bandar (Osijek, Valpovo, Sotin, Jasenovac), bandar bodljivi (Bosut), bandaš (Dunav kod Banovaca), bokreš (Stara Gradiška), bukreš, buco (Orljava), bucov (Dalj), bulj (Gradište u Slavoniji), bulja (Bosut), bulješ (Petrijevci kod Osijeka), buljež (Bosut), grgac (Kupa, opć. Vivodina), grgeč crveni (Podravska Moslavina), jokun (Zagreb), kostreš (Vuka), kostriješ (Sisak), kostriš (Čazma), okak, okan, okonja (Našice), okun, ostreš, ostrež, ostriješ, ostrijež, ostriš, ostrug (Orljava), oštrić, oštriš, oštriž, strež (Krapina), koštrunac, perš, peršlin (okolica Zagreba), prdeš, smrkiš, rež (Lonja, Popovača), reža (Križ), režec (Česma) bandar, grgeč, grgeš, kokelj, kokeljan, kostreb, kostreš, oštrnica grgeč, koštra
rod Phoxinellus ribe jamarice, suriba
Phoxinellus adspersus imotska gaovica
Phoxinellus alepidotus pijurica uklja mečica (Sinj) prikanac, turčić
Phoxinellus croaticus lički pijor
Phoxinellus dalmaticus dalmatinska gaovica
Phoxinellus fontinalis krbavska gaovica
Phoxinellus ghetaldii popovska gaovica fatnička gaovica
Phoxinellus metohiensis gatačka gaovica
Phoxinellus pstrossi trebinjska gaovica
Phoxinus phoxinus pijor frigalj (Dobra), frilj (Brod na Kupi), frilja, friljak, gaovica, govica (Konavle), koravica, sunčanica (Orljava), svjetlica, svjetličica (Josipdol), udičarka (Orljava), tupčić, zelenka (Voćin), zelenjak (Sutla), zlatan (Banovina), zlatica, zlatnica (Ogulin, Josipdol) bojan, bojani, bojanka, gaovica, gauvica, kaugler, potočara, pljuca, zboj, zelenka, zelenkara, zelentrba, zelenjak, zeljar, zeljara, zlatica pijor, gaga, gagica, gaovica, govica, jošavka, kaugler, loša, mečica, šijuk, tupčica
Platichthys flessus iverak kalkan, iver, pasara, plosnatica, zlatopjeg, poluriba, zlatopjeg poluriba kalkan
Pomatoschistus canestrinii glavočić crnotrus
Pomatoschistus microps glavočić sićušni
Proterorhinus marmoratus mramorasti glavočić
Pseudorasbora parva bezribica
R
Rhodeus amarus gavčica crljenoguzica (Strug), dorica, gavica, gavičica, gavačica, gavica, gorka pljucavica, grčica, grenčak, grenkljač, ogavčica, okruglica, okrugljica, pezdirk, plačika bakica, crevara, crvendoveka, crvendovka, čkeka, gorčika, plojka, plotica, popadići, popadika, širovčica, trboserka platica, plotika
Rutilus pigus plotica
Rutilus rutilus bodorka bjelica crvenpera, budovoljka, crvenoperka, ćesika, kesega klocara (Donji Miholjac), bijelka kladarica (Klokočevac, Veliki Zdenci, Česma kod Farkaševca), kladnača, kladnjača, kladnjaš, klocara (Donji Miholjac), kraputica, kraputka, platica, žutoperka, plotica (Severin na Kupi, Petrinja, Slunj, Glina), podorka, potorka (Vinkovci), sval (Neretva), svalica, svalić, svelka, švelica (Samobor), švelka (Koprivnica), zlatoperka, žutookica, žutoperka bodorka, bodovoljka, mrguda ćesika (Goražde)
S
Sabanejewia balcanica zlatna nežica
Salaria fluviatilis riječna babica balavica, slingura, slinka, slinovica
Salmo dentex zubatak glavatica zubatka, zubasta pastrva, zubatka zubara
Salmo marmoratus glavatica neretvanska glavatica neretvanska glavatica
Salmo trutta fario potočna pastrva baška (Knin), bistrajnga (Samobor), bistranga (Voćin) , Ilova kod Donje Rašenice??? , bistranka (okolica Zagreba), furela, kamenita pastrva (Vrbovsko), mastrma (Plitvička Jezera), pastrma, pastrova, pastrva, pastrva kamenica, postrv, postrva, salamun (Rijeka Dubrovačka), strug (Veličanka kod Požege), struga (Topolovac) pastrmka, pastrva, strv, strvka, šarenka gara, merdžan riba, pastrma, pastrmka, pastrva, pastrva kamenjarka, pastrva potočarka, šarenka
Salmo trutta faroides primorska pastrva
Salmo trutta lacustris jezerska pastrva pastrva jezerica, plitvička pastrva jezerkinja, jezerska pastrva jezerka, jezerska pastrva
Salmothymus obtusirostris obtusirostris mekousna glavač (Trilj) mekouska, mekousna, mekousnica, mekušica
Salmothymus obtusirostris krkensis zlousta zlousta pastrva
Salvelinus alpinus jezerska zlatovčica golac, zlatovčica alpska zlatulja, zlatulja jezerska zlatovčica
Salvelinus fontinalis potočna zlatovčica planinska pastrmka zlatovka bajrakuša, barjaktarica, barjakuša, kanadska pastrva
Sander lucioperca smuđ bijeli smuđ, fogoš (Varaždin), geca (Jasenovac), plavi smuđ (Kostajnica), ruca (ludbreg), smuđ plavac (Kostajnica), smuđ zuban, smuđarak, smulj (Karlovac), striga (Otok), šil (Zagreb), šil bijeli, šilj, šulj (Osijek), šilj veliki (Zagreb), šiljar (Kostajnica), štriga, zuban smulj, supar
Sander volgense smuđ kamenjak crni smuđ, kameničak (Bosut, Zagreb, Županja), kameni smuđ, kameniti smuđ, kamenjar (Slavonski Brod), prugasti smuđ (Ilok), smuđ kamenjar, smuđ šarac, smuđ šareni, šarac (Sisak), šil prugasti (Zagreb) kamenjak, kameniti smuđ, smuđ kamenar, smuđ šareni kladaš, krezubac, smuđ šarac
Scardinius erythrophthalmus crvenperka androga, bjelica crvenooka, crvenookica, crvenperka, crnoperka, gerelj, jandroga, jandrušica, jandužica (Karlovac), jendroga, jurjevčan, kraputka, krupatka, krvoperka (Gudinci), podnika, rdečeoka, šarankesega (Bosut) crvenka, crvenperka, lola krupatka, krvača, krvenjača, latinin, merdžan riba, peškelj (Herc.)
Scardinius scardafa peškelj
Silurus glanis som som som bičkaš, som
Sparus aurata komarča dinigla, gilinga, komejuša, komorka, lovrata, obrat, orat,
orata, ovrata, ovratnica, podlanica, sekulica, škarnatica,
štrigavica, zlatka, zlatobrov, zlatočica, zvizdača zlatva
Syphonostoma typhle
Syngnathus abaster igla, iguc
T
Thymallus thymallus lipljen lipan, lipljan, lipen, lipljen, lipanj, lipenj lipen, lipljen lipen, lipljen
Tinca tinca linjak cvičenica, linj, lim, lin, šlajn (Karlovac, Ogulin, Slunj), šlam, šlanj lineš, liniš, linjak liniš
U
Umbra krameri crnka ruca (Lupoglav-Dugoselo, Križ)
V crnka, rapa
Vimba vimba nosara bajcaš (Varaždin), bajsa (Zaprešić, Hrvatsko Zagorje), diver gubičasti, dorst, ogrica, palašika (Resnik), planas, plavonosa, plavonosac, šljivar, šljevar (Vinkovci), ugrica buborak, gibort, plavonosa, šljevar, šljivak, šljivar, šljivonosa nosara, plavonosa, šljivonosa
Z
rod Zingel preslica, zvretenec, zvrtenko
Zingel streber mali vretenac baba (Sisak), bogec (Virjanski konaci), čep (Zagreb, Krapina, Petrinja, Sisak), čepek (Samobor), fratarac (Osijek), fratarski šulj (Osijek), hlepivec, klinec (Varaždin), mali vretenar (Jamnica), puncur (Gliboki Potok), rihtar, upiravec kočić fratarski, kočić, rapavac, vretenjar fratarski kolc, fratarski palac, kolc, kočić, kolčić, vretenac
Zingel zingel veliki vretenac cindl, cingl, cinkl, vretence (Sisak, Karlovac), vretenjak, vretenjar, vretenjek (Zabok) veliki vretenar, vretenarka, vretence, vretenjar mrsaćki zet, vretenar, crni peš

* Kapacitet: približno. 80 litra (73 litra za hlađenje i duboko zamrzavanje, 7 litara za svježu hranu)

* Napon: 12/24 volti DC i 110-240 volti AC

* Snaga: 65 vata

* Prosječno vrijeme rada: 12% na 20°C okolne temperature, 22% at 32°C okolne temperature, oboje na 5°C unutarnje temperature

* Potrošnja energije: Unos energije x prosječno vrijeme rada

* Temperaturni raspon: +10°C do -18°C, prilagodljivi putem eletroničkog termostata s LED

* Izolacija: CFC-slobodno od pune Poliuretan pjene

* Sustav: Puni hermetički Danfoss BD35F kompresor sa ugrađene kontrole eletronike integr, nisko naponska prilagodba zaštite za korisnika ili starter baterije načinom skliznog prekidača, električka osigurač automatski okrenuta polska zaštita kontole, dinamički lamellar kondenzator, aluminijski omotan isparivač

* Materijal: Kučište: PP, poklopac: PE

* Boja: Sanduk: blijedo siva/tamno siva, poklopac: tamno siva

* Težina: približno 31 kg

LINK

Smrznuta hrana je praktična i kod kuće i na odmoru. Ali, što da radite ako se u Vašem zamrzivaču kupe onboard frižider koji je premali za smještaj svega što želite za Vaše putovanje? Ne brinite, WAECO nudi ledeno hladno skladištenje.

Mobilnog freezers CoolMatic CRF-50 i CoolMatic RSF-115 su opremljeni s Danfoss kompresora BD35F za snažno duboko zamrzavanjem. Oba modela mogu se koristiti kao samostalni ili zamrzivač upareni s iste veličine hladnjak WAECO iz programa za stvaranje kul usporedni kombinirani.

Novi Engel MT17 je kompaktni i snažni prijenosni hladnjak koji ima mogućnost zamrznuti skoro sve. Savršen je za brzo zamrzavanje i za izradu leda. Engel MT17 je odličan za ljude u pokretu – sve što Vam treba je 12 ili 220 volto napajanje. Automatski mjenja struju sa 12/24 voltni DC na 220 voltni AC. Upravo zbog tih razloga često ga koriste pomorci i kamperi.

* Kapacitet: približno 14 litara

* Napon: 12/24 volti DC i 230 volti AC

* Prosječna potrošnja energije: 60 wata kod 12 volti, 75 wata kod 24 volti, 70 wata kod 230 volti

* Temperaturni raspon: u rashladnom načinu: 1°C do 15°C (do 30°C ispod okolne temperature); u grijačem načinu: 50°C do 65°C

* Izolacija: izolacija od pune Poliuretan pjene

* Sistem: dugotrajan termoelektrik (Peltier-sistem), prijenos hlađenja/grijanja u unutrašnjost uz pomoč obojane aluminijske posude, odvod topline prema van uz pomoč dugotrajnog ventilatora bez kolektora

* Boja: tamno siva/svjetlo siva

* Težina: približno 5 kg

* Oprema : TC posebna elektronika, elektronski termostat sa 7-raspodjela i LED indikatorima, memorijska funkcija, ON/OFF i hlađenje/grijanje aktiviramo sa soft-touch upravljačkom pločom, pametna sklopka za uštedu energije; pametna sklopka za prednost mrežnom naponu, odskaču svojom rashladnom snagom, magnetski prekidač isključuje unutrašnji ventilator kada je hladnjak otvoren, odvojiv poklopac sa magnetnim zatvaranjem, čvrst, preklopni rukohvat

*
Ispitni znak: TÜV/GS, 95/54/EC (EMC )

* Oznaka jedinice: TropiCool TC-14FL

• 70W x 4 (Max)
• Multi-zonalna kontrola
• Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine
• Veliki rotirajući koder i gumena tipkovnica za jednostavno upotrebu
LINK


Istinski vodootporni dizajn
Udovoljava IP65 standardima vodonepropusnosti i prašine sa prednje i stražnje strane. iPod povezanost
Pružena je kompletna iPod integriranost i kontrola kroz repliku iPod izbornika na samome tuneru,što vam omogućava jednostavnu navigaciju kroz sami izbornik.

Istinska Multi-zonalna kontrola
Potpuno podesiva kontrola jačine zvuka u svim zonama na plovilu.
Istinsko očuvanje energije

Visoka izlazna iskorištenost i malo trošenje baterije omogućeno je najnovijom tehnologijom D-klase.
Stvorite Utimativni Marine Stereo komplet. Marine CD stereo uređaj (MS-CD500) i eksterni iPod Dock (MS-IPDOCK) se mogu povezati kako biste dobili ultimativnu fleksibilnost sustava.

- AM/FM Tuner
- CD/CD-R/CD-RW, MP3 playback
- iPod povezivost i kontrolu

Odredivanje položaja broda na moru uvijek je bilo jedno od najzahtjevnijih radnji i po znanju i po tehnici koja se pri tom primjenjivala. U prošlosti ravnalo se po položajima nebeskih tijela gdje se korištenjem sekstanta i kronometra određivala geografska duljina i širina. Međutim magla, oblačan dan i uopće nemogućnost opažanja zvijezda, sunca ili mjeseca ostavljali su bespomočnog i najboljeg kapetana. Krajem 50-tih godina, lansiranjem prvih umjetnih satelita, rađa se ideja njihovog korištenja i u navigaciji. Do danas u upotrebi bilo je nekoliko navigacijskih satelitskih sustava, a najpoznatiji su svakako TRANSIT i SECOR. Prvi je uglavnom koristila vojska, a drugi trgovačka mornarica gdje je uštedeno tone i tone goriva. Nažalost oba dva sustava zahtjevala su velika novčana ulaganja, znanje i kompliciranu upotrebu, a da pri tom nisu osiguravala baš pretjerano veliku točnost. Krajem 70-tih u američkom ministarstvu obrane pristupilo se planiranju i izradi novog, globalnog satelitskog sustava za navigaciju pred koji su već u početku postavljeni doista rigorozni uvjeti. Novi sustav trebao je između ostalog zadovoljiti slijedeće: 24 satni pristup, trenutno određivanje pozicije, neovisnost o meteorološkim uvjetima, globalna pokrivenost Zemlje, visoka točnost, jednostavnost rada, itd. Sve to i još mnogo više trebao je zadovoljiti sustav koji je nazvan GPS Global Positioning System. Nakon prvog lansiranja satelita 1978 godine, trebalo je proći još 17 godina dok nije postignuta puna konstalacija od 24 satelita i sustav proglašen potpuno operativnim.

Zbog velikog interesa američko ministarstvo odbrane pristaje omogućiti korištenje svog novog sustava pozicioniranja i u civilne svrhe. Tada počinje ekspanzija uporabe GPS-a na moru, kopnu i u zraku.

Nautičarima GPS postaje nezamijenljiv dio brodske opreme, a u kombinaciji s digitalnim nautičkim kartama obale i dubinomjerom te priključen na auto-pilot omogučit će sigurnu plovidbu i početnicima. Digitalne nautičke karte napravljene su za gotovo sva mora na svijetu pa tako i za Jadransko more, a osim konfiguracije obale ucrtani su i svi svjetionici s režimom rada, podvodni kablovi, benzinske crpke smještene duž obale i sve marine, luke i lučice.

Na ekranu svakog GPS prijamnika osim geografske širine i duljine, možemo vidjeti našu trenutnu brzinu i smjer. Kompas koji vidimo u GPS-u nije magnetski kompas i za očitanje smjera trebamo biti u pokretu. Najnovija generacija ručnih GPS-a ima ugrađene i elektronske kompase koji rade i dok stojimo na mjestu.

Svaki GPS prijamnik može pohraniti od 500-3000 točaka s imenom, simbolom te podatkom o geografskoj dužini/širini. Točke se mogu markirati na slijedeće načine: fizički stati na točku koju markiramo, upisivanjem poznatih koordinata, upisom smjera i udaljenosti od poznate točke i, samo kod plotera, kursorom sa digitalne karte na ekranu.

Sve pohranjene točke mogu služiti kao ciljne odnosno GPS nas može na njih navesti. Ova funkcija zove se GO TO i nakon njezine aktivacije iz liste pohranjenih točaka moramo odabrati naš cilj. Nakon toga GPS prikazuje smjer kojim se moramo kretati i udaljenost koju trebamo prevaliti. Nešto naprednija funkcija navigacije je ruta. Jedna ruta može sadržavati nekoliko točaka ( kod nekih uredaja i preko 50). Rutu moramo sami kreirati dodjeljujući joj redom točke kroz koje trebamo proći.

U svakom GPS uređaju postoji nekoliko funkcija za alarme. Najkorisniji su: Alarm kod sidrenja -ukoliko se moramo sidriti u nepoznatoj vali ili za vrijeme nevremena zadajemo radijus kružnice u kojoj se brod može slobodno okretati oko sidra. Ako sidro Ťzaoreť i brod izađe iz zadane kružnice pali se alarm; PROXIMITY Waypoints - odredene točke iz memorije uredaja oko kojih opisujemo zamišljenu kružnice. Ukoliko na našem putu udemo u tu kružnicu pali se alarm (korisno kad noću prolazimo područjem gdje postoje teško vidljive hridi); Off Course Alarm upozorava na skretanje s zadanog kursa. Od funkcija povezanih sa alarmom treba još spomenuti i mogućnost njegovog aktiviranja pri dolasku na ciljnu tocku (Arrival Alarm).

Točnost GPS-a u navigaciji danas iznosi izmedu 5-10 metara. Nedavno je pušten u probni rad sustav WAAS/EGNOS koji popravlja GPS tocnost na 2-3 metra u svim uređajima koji imaju mogućnost prijema takve korekcije. WAAS/EGNOS je potpuno besplatna korekcija za cije primanje nije potreban nikakav dodatni radio uređaj već se ga sam GPS automatski prepoznaje, prima i popravlja točnost.

Osim za uporabu na moru najnoviju primjenu GPS nalazi u automobilima i kamionima. Auto-karte polako će zamijeniti LC zasloni s digitalnim kartama u CD-ROM-u ili internoj memoriji na kojima se vidi položaj automobila u odnosu na ceste i križanja. Velike transportne kompanije sve više uvode praćenje svojih kamiona putem GPS-a i mobitela. Tako se u jednom dispečerskom centru u svakom trenutku može vidjeti gdje se kamion nalazi te smjer i brzinu kretanja, a da tog vozač uopce nije svjestan. Slično praćenje moguće je izvesti i za charter kompanije koje iznajmljuju skupocjena plovila nakon cega po 7 i više dana ne znaju gdje se brodovi nalaze.

Buducnost GPS-a je zbilja zadivljujuća. Ipak, razvoj dogadaja u slijedečih deset godina teško je predvidjeti, medutim sigurno je da GPS prijamnici ulaze u naš svakidašnji život poput telefona, radio prijamnika ili televizora.

Nosivost broda označava razliku između vlastite mase broda i deplasmana. Izražava se u tonama.

Razlikuju se dvije vrste nosivosti:

* korisna nosivost - masa robe (tereta) i putnika sa njihovom prtljagom tj. ona masa za koju se plaća prijevoz
* ukupna nosivost (eng. Deadweight = mrtva težina) - zbroj korisne nosivosti i mase goriva, hrane, namirnica i posade s njihovom prtljagom