Plastično je fantastično

nedjelja, 31.01.2016.

Tri video vijesti

- 15:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 29.01.2016.

Plastična čeljust

Na riječkom KBC-u ugrađena donja čeljust uz pomoć 3D tehnologije


… jer plastika to omogućava


Prvi put u Hrvatskoj u riječkome Kliničkome bolničkom centru (KBC) izvedena je operacija u kojoj je pacijentu ugrađena donja čeljust izrađena tehnologijom trodimenzionalnog printanja od akrilatnog polimera (pleksiglasa), rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.




Umetak je izrađen na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Kirurg Robert Cerović rekao je da su se u svijetu dosad za kosti lica više puta koristili umetcima izrađenim od titana, no akrilatni polimer - poli(metil-metakrilat) (PMMA) - ili šire poznatiji kao pleksiglas, je znatno jeftiniji.

Operacija je trajala devet sati, a izveo ju je tim Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju u kojem su, uz Roberta Cerovića (na donjoj slici u sredini), bili kirurg David Hamicar, anesteziolozi Kazimir Juričić i Maša Biberić te njihovi suradnici. Operacija je izvedena prije dva tjedna, a pacijent se uspješno oporavlja.

Mladen Šercer i Miodrag Katalenić (na slici lijevo i desno) sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje naveli su da je kalup za umetak izrađen na temelju CT snimke čeljusti. Ocijenili su da je to bio dosad najsloženiji zadatak koji su obavili na tom fakultetu uz pomoć najsuvremenijega 3D printera u Hrvatskoj.

Riječka Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju priprema još jedan složen zadatak rekonstrukcije kostiju lica, i to kostiju gornje čeljusti i očne duplje. I u tom slučaju koristit će se umetcima nastalim 3D printanjem, najavljeno je.



Izvori:
Večernji list:
Pacijentu ugradili 3D donju čeljust
t-portal: Na riječkom KBC-u ugrađena donja čeljust uz pomoć 3D tehnologije


- 23:27 - Komentari (7) - Isprintaj - #

srijeda, 27.01.2016.

Dome, slatki plastični dome

Kada razmišljate o industriji plastike i o povećanoj potražnji za plastikom, sigurno pomišljate da se radi o plastičnoj ambalaži ili o automobilskim dijelovima. Međutim, samo jedan posjet međunarodnom sajmu graditeljstva (International Builders Show - IBS) pokazati će vam bezbroj primjena plastike u gradnji današnjih kuća. Međunarodni sajam graditeljstva (IBS) ovog se tjedna održava u Las Vegasu i to je upravo idealno vrijeme da SPI - Američko udruženje plastičarske industrije objavi svoju analizu: Plastics Market Watch: Building and Construction (Pregled tržišta plastike: izgradnja i graditeljstvo). To je njihov četvrta analiza u kojoj sagledavaju ključne čimbenike na tržištu plastike i plastičnih proizvoda.

"Od poda do krova, iznutra i izvana, plastika je upravo pogodan konstrukcijski materijal koji se primjenjuje širom svijeta" - rekao je William R. Carteaux, predsjednik i izvršni direktor SPI. "Inovacije u plastičarskoj industriji na području poboljšanja i razvoja novih materijala i proizvoda usklađene su s intencijama građevinskog sektora za pronalaženje novih rješenja, a kao odgovor na temeljna pitanja kao što su strukturni integritet građevine, ušteda energije kao i smanjenje troškova izgradnje".

Najvažnija područja upotrebe plastike u gradnji stambenih i poslovnih građevina obuhvaćaju krovove, izolacije, zidne obloge, stolariju, cjevovode, panel ploče i nosače za krovove i nadstrešnice, podove i podne obloge kao i obloge za nosive konstrukcije. Prema izvještaju odnosno ovoj analizi tržišta, prisutni rast potrošnje i primjene plastike i plastičnih materijala u građevinarstvu u vremenu kada se građevinski sektor još uvijek nije vratio na pred-krizni tempo, svakako je vrlo obećavajući za budućnost plastičarske industrije. "Globalno", kako se navodi u izvještaju, "Kina, Indija i SAD biti će vodeće zemlje u rastu građevinskog sektora, a Indija je u prilici za preuzeti poziciju od Japana kao trećeg tržišta na svijetu u razdoblju 2017. - 2022."

Ovi "dramatični koraci" koje radi plastika u građevinarstvu posljedica su prvenstveno zbog široke primjenjivosti plastike, niskih troškova, jednostavnosti ugradnje, dugovječnosti kao i spremnosti plastičarske industrije na stalan razvoj i unapređenje materijala i novih proizvoda koji zamjenjuju klasične građevinske materijale u svim fazama procesa gradnje.

Na ovom sajmu može se vidjeti koje razine razvoja su postignute u primjenama plastike u građevinarstvu - od "brodskih" podova, laminata, ograda, unutrašnjih i vanjskih obloga, pa sve do proizvodnje vinilnih crjepova (šindre), pa čak do imitacije kamenih podnih i zidnih obloga koje stvarno izgledaju kao pravi kamen. Plastični crjepovi toliko su odlična imitacija da se gotovo i ne mogu razlikovati od cedrove šindre za krov ili za pokrivanje prilaznih staza, što je vrlo pogodno za šumske kuće, a posebno zbog protupožarne sigurnosti koja nije tako dobra kod drvenih pokrova i obloga. Upravo zbog toga brojni vlasnici šumskih kuća zamjenjuju drvene obloge i krovne pokrove s plastičnima izrađenim postupkom injekcijskog prešanja što im donosi niže premije osiguranja od požara, što nije za zanemariti.

Prihvaćanje i primjena svih tih plastičnih materijala u građevinarstvu nije došla preko noći. Trebao je cijeli niz godina da se dizajniraju proizvodi od raznih plastičnih materijala kako bi bili tradicionalnim građevinarima sve prihvatljiviji. Nije bilo jednostavno probiti se na to tržište i dokazati da je gradnja s plastičnim materijalima, koje svi obožavaju mrziti, upravo "zelena" gradnja. Tradicionalni materijali u građevinarstvu na poželjnoj su listi i građevinara i kupaca dok se plastika uvijek blisko povezuje s fosilnim gorivima i prečesto ima (neopravdano) ekološki negativan predznak.

Međutim, u posljednjih desetak godina, kada su građevinari ipak uvidjeli kako je jednostavnije i lakše raditi s plastikom, kako je plastika primjenjivija i jeftinija u odnosu na klasične građevinske materijale, a kako su i kupci uvidjeli kako je takav način gradnje jeftiniji i rezultirao je građevinama čije je korištenje dugoročnije i također znatno jeftinije (uštede na održavanju i energiji) te se štede prirodni resursi - što upravo jest ekološki, tako je potražnja i primjena plastike i plastičnih proizvoda u građevinarstvu rasla s tendencijom dugoročnog rasta.

"Plastika igra uzbudljivu i ima rastuću ulogu u građevinarstvu širom svijeta, posebno što pametna (smart) rješenja u dizajnu pojedinih proizvoda unapređuju ekološku i energijsku učinkovitost građevina" - zaključuje Carteaux. "Nužna je daljnja uska suradnja plastičarske industrije s građevinskim inženjerima i arhitektima na razvoju građevinskih materijala kako bi se pronašla nova rješenja i poboljšanja. Plastičarska industrija ima kvalitetan, svestrani i ekološki odgovoran materijal - te će stoga plastičari značajno povećati svoju prisutnost u građevinskom sektoru u godinama koje dolaze."



Izvor:
Plastics Today:
Home, sweet plastic home


- 21:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 20.01.2016.

Zanima me Vaš komentar

Pogledao sam dokumentarac "Vreće su za smeće" odnosno u izvorniku "Bag it" prikazanom večeras na HTV 1 (kako sam i najavio u jučerašnjem postu).

Kako sam i pretpostavljao, korišten je cijeli niz "činjenica" koje su više puta na ovom blogu opovrgnute. S dokazima. Počev od lažne teze da proizvodnja plastike nepovratno troši prirodne resurse (fosilna goriva) koji su neobnovljivi, do stalnog upozoravanja o ugroženosti životinja. Jer, ako što troši te nepovratne prirodne resurse je naše grijanje i vožnja, a životinje su najviše ugrožene zbog našeg lova, ribolova i krivolova ili drugih naših aktivnosti kao što su gradnje prometnica, naselja, sječa šuma, itd.

Ipak cijeli niz iznesenih podataka je točan, pa je cijeli taj komplot točno-netočnih podataka, odnosno faktoida prikazan u klasičnoj maniri manipulacije medija kako je to odlično definirao Noam Chomsky, o čemu je također više puta pisano na ovom blogu. Pomiješaj točne i netočne informacije, obilato koristi riječ može te slikovnim ekstremima potkrijepi tekst, itd.

Ono što se nameće kao pitanje prije bilo kojeg daljnjeg razglabanja je: "A što umjesto plastike?" To je ključno pitanje. Hoćemo li trošiti ogromne količine goriva za prijevoz staklene ambalaže, hoćemo li uništavati šume i trošiti ogromne količine kemikalija da bi proizveli neupotrebljivu papirnatu vrećicu ili ćemo trošiti i zagađivati ogromne količine vode, uz iznimno nehumane uvijete rada da bi proizveli platnenu vrećicu odnosno torbu?

I autor ovog bloga iznimno se zalaže za načine postupanja objedinjenih u 5R koncept: - Reduce, Reuse, Renew, Recycle, Recover - dakle: smanji, ponovno upotrijebi, obnovi, recikliraj (mehanički oporabi) i oporabi do preostatka. A to je samo usput spomenuto u cijelom filmu.

Vrlo je važno naglasiti da su dvije stvari postale vrlo jasne, ako ih se pokuša sagledavati s objektivne strane. A to je - plastika nije sama došla u mora i okoliš, već smo to mi bacili, a najveći utjecaj tome je nepostojanje sustava prikupljanja i obrade otpada. A takvi moderni sustavi omogućiti će odvojeno prikupljanje iskorištene plastike i onda tu plastiku mehanički reciklirati (dobiti ponovno sirovinu i proizvode) ili termički obraditi odnosno spaliti (dobiti ponovno energiju).

Niti za jednu stvar - niti za naše ponašanje, niti za nepostojanje sustava - plastika nije kriva. Krivi smo mi, naše ponašanje, naša neodgovornost i nemar pa čak i siromaštvo. Istovremeno, plastika nam je donijela nebrojene koristi, unijela revolucionarne promjene u naše živote, donijela unapređenja životnog i zdravstvenog standarda, dala nemjerljiv doprinos zaštiti okoliša, očuvanju resursa i štednji energije.

Stoga, sve naše aktivnosti treba usmjeriti na razvijanju sustava odvojenog prikupljanja otpada i slijedom toga recikliranju. Zar primjer Hrvatske s PET ambalažom nije najočitiji dokaz uspješnosti takvog sustava. Dakle može se, unatoč blentavoj odluci ministra na odlasku da iz sustava povratne PET ambalaže izbaci PET ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode. Umjesto da takav sustav proširi na svu plastičnu ambalažu, on ovaj uspješni model reducira - po tko zna čijem nalogu.

Zanima me Vaše mišljenje.


P.S. - Ako niste pogledali ovaj dokumentarac, možete pogledati talijansku verziju na YouTube - Bag it (in italiano) ili englesku verziju na Bag it web portalu.


- 23:04 - Komentari (9) - Isprintaj - #

utorak, 19.01.2016.

Vreće su za smeće


Najava događaja



Sutra na 1. programu Hrvatske televizije u 20:02 sati možemo pogledati američki dokumentarni film "Vreće su za smeće" odnosno u originalu "Bag it"


HTV na svojim web stranicama najavljuje ovaj dokumentarac sljedećim riječima:

Ova filmska priča prati Jeba Bernera, prosječnog Amerikanca, koji, doduše, nije radikalni borac za zaštitu okoliša, nije od onih koji grle drveće, ali se zakleo da će prestati koristiti plastične vrećice. U razmišljanjima o svim vrstama plastike ova ga jednostavna odluka vodi na put oko svijeta, s ciljem da razotkrije složenosti našega plastikom zaluđenog svijeta. Kad to putovanje poprimi osobni pečat, Jeb uvidi koliko smo ogrezli u ludilu za plastikom, ali i kako bi se to moglo promijeniti. I to odmah, smjesta!

Film preispituje koliko se u našem društvu plastika rabi i zlorabi. Filmska ekipa bavi se svim aspektima plastike u našem društvu: mentalitetom bacanja, kulturom lagodna života, pretjeranom potrošnjom nepotrebnih, jednokratnih proizvoda i ambalaže - stvari kojima se poslužimo samo jedanput, a onda bez razmišljanja odbacujemo. A kamo to? Na odlagališta smeća, u već prepune rijeke, na otoke smeća u oceanima pa čak i u svoja otrovima prožeta tijela. Na svome zadatku prikupljanja podataka Jeb putuje diljem svijeta, i ne znajući da nakon svoje jednostavne odluke na plastiku više nikad neće gledati istim očima!

Jebove spoznaje su šokantne:
• Prosječni Amerikanac iskoristi 500 plastičnih vrećica godišnje, i to za prosječnih 12 minuta korištenja prije bacanja.
• Dva milijuna plastičnih boca se u Americi koristi svakih pet minuta. Reciklira se manje od 25% te količine.
• Prosječni Amerikanac godišnje proizvede 365 kilograma ambalažnog otpada, kao svoj doprinos za odlagališta otpada.
• Godišnje u oceanima završi 7.000 tona smeća.
• Plutajući otok plastike i ostalog naplavnog otpada koji se u vrtlogu kreće u području sjevernog Tihog oceana dvaput je veći od površine Teksasa.
• Plastika sliči na plankton, hranu za ribe, a sada u nekim dijelovima oceana ima 40 puta više plastike negoli planktona. Na taj način plastika ulazi u naš prehrambeni lanac.
• Procjenjuje se da godišnje 100.000 morskih sisavaca i ptica ugiba zbog gutanja plastičnog otpada ili zapletanja u plastiku.
• Plastične vrećice izrađene su od fosilnih goriva kao što su nafta i prirodni plin, koji su neobnovljivi izvori energije.
• Sjedinjene Države nekoć su bile najveći izvoznik nafte na svijetu. Danas su najveći uvoznik.
• Nakon uvođenja poreza na plastične vrećice za jednokratnu uporabu, u Irskoj se njihova potrošnja smanjila za 90%.
• Kina je 2008. zabranila ultra tanke plastične vrećice. U prvoj godini ove prakse zabilježeno je smanjenje potrošnje od 40 milijuna vrećica.



Pozivam sve čitatelje ovog bloga da odvoje sat vremena i pogledaju ovaj dokumentarac. Prema najavi očekujem da će biti zanimljiv, ali zasnovan na krivim postavkama. Eto, molim Vas da ga pogledate, a sutra možemo svi zajedno prokomentirati.


- 20:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 05.01.2016.

Al' će neko omastiti brkove

Naši (bivši) plastičari - DINA d.d. u stečaju





Zatvaranje pogona Dina Petrokemije i briga o kemikalijama
procijenjeni na 10 milijuna eura



Troškove zatvaranja pogona Dina Petrokemije d.d. u stečaju i zbrinjavanje otpada i kemikalija ovlaštena tvrtka procijenila je na 10 milijuna eura, zaposlenim vatrogascima kasni plaća, a novi sigurnosni problem je što osobe koje rade na dokumentaciji za LNG terminal na previđenu lokaciju ulaze iz Dine, izjavila je u ponedjeljak stečajna upraviteljica Marija Ružić.

Na pitanje o tijeku stečajnog postupka u Dini, stečajna upraviteljica rekla je za Hinu kako još nije riješeno čuvanje i briga za opasne kemikalije. Istaknula je da je cilj stečajnog postupka unovčiti imovinu i namiriti vjerovnike, ali to se u Dini "pretvorilo u nešto posve drugo, kao što je rješavanje problema sigurnosti".

Procjenu po kojoj bi zatvaranje pogona, sanacija terena te briga za otpad i kemikalije stajali oko 10 milijuna eura izradila je riječka tvrtka DLS, rekla je stečajna upraviteljica i dodala da bi se država, nakon sanacije prostora, po zakonu, prva namirila iz prodane imovine, prije razlučnih vjerovnika.

Istaknula je da se sada pojavio još još jedan problem - sigurnost ljudi koji rade na dozvolama i istraživanjima za LNG terminal, koji na predviđenu lokaciju terminala dolaze preko Dinina ulaza. Drugi ulaz, dodala je, nije uređen i manje je pristupačan, o čemu je, kako je rekla, obavijestila sve mjerodavne sa zahtjevom da se s tim u vezi nešto poduzme.

Inače, Dina je suvlasnik s 18,5 posto udjela u društvu Ćuf d.o.o. iz Omišlja, koji je vlasnik zemljišta za gradnju LNG terminala, a ostatak drži talijanski Adriaoil u vlasništvu Diokija. Zemljište za terminal je, pak, pod hipotekom Hypo banke.

Marija Ružić rekla je kako je, iako je od početka studenoga Ministarstvo zaštite okoliša preuzelo skrb o nadzoru uskladištenih kemikalija, novac za plaće 13 vatrogasaca za studeni uplaćen vatrogasnoj zajednici tek 31. prosinca. Zato je zatražila, a Trgovački sud u Rijeci je odobrio, da se vatrogasci u siječnju ponovno zaposle u sklopu stečajnog postupka. Osim 13 vatrogasaca, Dinu čuva još šest kontrolora i dva čuvara na ulazu.

Stečajna upraviteljica istaknula je da ljudi koji sada nadziru Dinu ima dovoljno, ali nije riješeno njihovo financiranje budući da 200.000 kuna, koliko je potrebno na mjesec, nije moguće osigurati iz stečaja.

Po njezinim riječima, na Trgovačkom sudu u Rijeci za 3. veljače najavljena je skupština vjerovnika na kojoj će se od njih zatražiti da se konačno očituju o sudbini Dine. Ocijenila je da se imovina Dine, nekretnine i pogoni ne mogu prodavati dok na Općinskome sudu u Krku ne završe ovršni postupci koje su pokrenuli razlučni vjerovnici Hypo Zagreb, HEP Opskrba i HEP ODS.

Pošto je u lipnju prošle godine pokrenut stečaj Dine, stečajna upraviteljica prijavila je nedostatnost stečajne mase za namirenje dospjelih i predvidivih obveza, pozvala je vjerovnike da daju svoje mišljenje o toj prijavi te je Trgovačkome sudu u Rijeci uputila zahtjev za obustavu stečajnog postupka.

Na prvom ročištu priznate su ukupne tražbine vjerovnika od 2,5 milijarde kuna, utvrđeno je da je sva imovina procijenjena na 462,6 milijuna kuna pod hipotekom te da razlučni vjerovnici potražuju 670 milijuna kuna. Skupština vjerovnika Dine odlučila je početkom listopada o gašenju djelatnosti u Dini, a vjerovnici bi se trebali očitovati o tome hoće li se stečajni postupak nastaviti ili obustaviti.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od 1. studenoga lani preuzelo je nadzor nad pogonima Dine, to jest obvezu angažiranja zaštitarske tvrtke i financiranja vatrogasaca. Tada je izvijestilo kako je u dotadašnjim inspekcijskim nadzorima utvrđeno da u Dini, sve dok se opasne kemikalije propisno nadziru i skladište, nema opasnosti za život i zdravlje ljudi.



Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Zatvaranje pogona Dina Petrokemije i briga o kemikalijama procijenjeni na 10 milijuna eura


- 11:57 - Komentari (6) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.01.2016.

Završila slavlja, ostalo smeće

… odnosno, završili mandati, ostale posljedice (promašenih) odluka



Jedna od mjera kojima se još uvijek tehnički ministar Zmajlović hvali je uvođenje reda u sustav ambalažnog otpada, u kojem vrlo značajan dio ima otpadna plastična ambalaža. Jedna od odredbi je i ukidanje naplate naknade od 50 lipa na PET ambalažu u koju se pakira mlijeko - jer, kako su obrazlagali, mlijeko će pojeftiniti.

Svojevremeno je beogradski satiričar Vlada Bulatović Vib napisao odličan aforizam koji kaže: "Koliko god me rasplaču poskupljenja, toliko me nasmeju obrazloženja". Tako je bilo i s ovom odlukom o ukidanju naknade. Sreća da sam se nasmijao tome, jer da nisam, shvatio bih to kao uvredu zdravoj pameti.

Više o tome sam pisao u postu "Zašto rušite sustav?" koji je prenesen na više drugih portala, pa ne bih više o vrijeđanju zdrave pameti i prosječne inteligencije.

Ali, izgleda da nisam jedini. I čitatelji 24sata osjećaju se uvrijeđenima odnosno prevarenima. Evo člančića:




Pitam sve čitatelje - jeste li primijetili to navodno smanjenje cijene mlijeka za 50 lipa? Ja nisam.


PS - u tekstu se navodi "PVC ambalaža", što naravno nije točno, radi se o PET ambalaži, ali na žalost, neki novinari još uvijek misle da postoji "drveno staklo", a sva plastika im je PVC.


- 13:25 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se