Plastično je fantastično

četvrtak, 31.12.2015.

SNG 2016




Svim dragim suradnicima, čitateljima i komentatorima bloga, kolegicama i kolegama blogerima od srca želim sretnu novu 2016. godinu.

Veselim se Vašim posjetima i komentarima kao i suradnji koja će zasigurno biti bolja nego je to bila u posljednje vrijeme.

Živi, zdravi, veseli i plastični bili. Uživajte u blagdanima i ne opterećujte se glupostima.


Vaš Plastik
urednik bloga Romeo Deša




- 13:48 - Komentari (14) - Isprintaj - #

četvrtak, 17.12.2015.

Vinil se vraća

Gramofonske ploče se vraćaju u modu



Američko udruženje diskografske industrije u listopadu je objavilo da je potražnja za gramofonskim pločama u prvih pola godine porasla za 52 %


Foto: Kupac u trgovini Third Man Recordsa razgledava ponudu gramofonskih ploča

Catherine Kavanaugh iz tvrke Third Man Records, čiji je suosnivač glazbenik Jack White, nedavno je najavila otvorenje novog postrojenja u kojem će se tiskati gramofonske ploče. Vinilne ploče odnosno ploče od poli(vinil-klorida) (PVC-a), će tiskati u sklopu prodavaonice Third Man Recordsa u Detroitu korištenjem novih strojeva, odnosno preša njemačkog proizvođača Newbilt Machinery GmbH & Co. KG.

Kapaciteti za proizvodnju gramofonskih ploča naglo su se povećali po prvi put unazad 30 godina, nakon što se njemačka razvojna tvrtka u suradnji s američkim proizvođačem kalupa upustila u proizvodnju novih preša.

Foto: Newbiltova preša za gramofonske ploče >


Prvih osam proizvedenih preša naći će se u Detroitu, gdje će doprinijeti povratku mnogim audiofilima omiljenog nosača zvuka.

Posjetitelji trgovine u Detroitu moći će kroz prozor vidjeti kako se komadi vinila u obliku hokejskih pakova pretvaraju u glazbene albume raznih izvođača.

Proces se zapravo ne razlikuje u mnogome od nekadašnjeg načina proizvodnje ploča. Newbilt je u stvari kopirao stara rješenja, ali ih je nadogradio modernom elektronikom i hidraulikom koju je dobavio njihov partner Record Products of America (RPA).

»Nismo izmislili ništa novo, samo nastavljamo nekadašnji način ručnog prešanja s nekim novim dijelovima«, izjavio je RPA-ov prodajni menadžer Dan Hemperly.

Preše za gramofonske ploče prestale su raditi nekadašnjim kapacitetima nakon što je na scenu 1980-ih nastupio novi medij - CD, koji se također izrađuju od plastike - polikarbonata (PC), a prateće smanjenje proizvodnih kapaciteta dodatno je srozalo prodaju ploča. No to bi se moglo uskoro promijeniti.

Tamko je Američko udruženje diskografske industrije (Recording Industry Association of America – RIAA) u listopadu je objavilo da je isporuka vinilnih ploča u prvih pola godine porasla za 52 % te je njena vrijednost iznosila 222 milijuna dolara. Premda to nije značajan udio u ukupnoj glazbenoj industriji, ploče glazbenoj industriji donose veću zaradu od najraširenijih glazbenih servisa popraćenih oglašavanjem, kao što su YouTube i Vimeo, a s obzirom na pojačan intertes za njih, crne ploče ugodnog, šuškavo-pucketavog i toplog zvuka mogle bi se ponovno vratiti na velika vrata.



Izvor:
ZG Magazin:
Gramofonske ploče se vraćaju u modu


- 11:50 - Komentari (10) - Isprintaj - #

petak, 11.12.2015.

Uspješni plastičari

Naši Plastičari - AD Plastik



Jednogodišnja ciljana cijena dionice AD Plastika sada je dignuta na 121 kunu. Jučer je zadnja cijena na Zagrebačkoj burzi bila 92,10 kune


Marinko Došen - uspješni direktor uspješne hrvatske plastičarske tvrtke


Erste analitičari podigli su jednogodišnju ciljanu cijenu za dionicu AD Plastika sa 105 na 121 kunu, kao i svoju preporuku za tu dionicu s razine 'akumulirati' na 'kupiti'.

Rezultati AD Plastika za devet mjeseci pokazali su se boljim od očekivanja na svim linijama, dok se profitabilnost u podružnicama popravila, usprkos dosta lošem stanju ruskog tržišta automobila.

Za ovu godinu procjenjuje se rast prihoda od oko 17 posto, uz udvostručavanje zarade prije kamata poreza i amortizacije (EBITDA) na oko 110 milijuna kuna. U idućoj godini rast bi mogao usporiti na nešto iznad tri posto, ali uz dodatno poboljšanje EBITDA od oko osam posto.

Porast u matičnoj kompaniji bio je na krilima projekta Edison, koji se ozbiljnije zahuktao u drugoj polovini 2014. godine te uključuje isporuke za vozila Renault Twingo te Smart 2S i 4S. Dodatan impuls stigao je od oporavka europskog tržišta automobila, koje je osiguralo punu iskoristivost kapaciteta u matici, navodi se u priopćenju.

Očekuje se daljnji rast prihoda u matičnoj kompaniji, iako će se on usporiti u odnosu na 2014. i 2015. godinu, s obzirom na već visoku bazu i iskoristivosti kapaciteta. Obzirom na završeni investicijski ciklus, kapitalna ulaganja bi u iduće dvije godine mogla biti znatno niža nego u prethodnim godinama, što bi moglo osloboditi dodatna likvidna sredstva. Kompanija je već smanjila razinu zaduženosti u ovoj godini te uz očekivane solidne novčane tokove, analitičari Erste banke smatraju izglednim da bi se kompanija mogla vratiti na staze isplate dividende, što bi moglo izazvati pozitivnu reakciju tržišta.



Izvor:
Forbes:
AD Plastik je bolji od očekivanja, pa analitičari kažu - kupite dionice




- 16:28 - Komentari (3) - Isprintaj - #

srijeda, 09.12.2015.

Simončič protiv trojanske kljusadi

Podsjećam čitatelje ovog bloga na stalnu kolumnu dr.sci. Viktora Simončiča na web portalu ZG Magazin - kolumna naziva Viktorov poučak. Svakog utorka na stranicama ZG Magazina mogu se pročitati novi vrlo zanimljivi članci ovog našeg vrhunskog stručnjaka iz područja zaštite okoliša, koji je suradnik i prijatelj ovog bloga.

Često nam dr. Simončič ukazuje na probleme našeg društva, na svakodnevno srozavanje društvene, političke, gospodarske i svake druge klime, na umanjivanje naših vrijednosti u lijepoj našoj. Stalno nam ukazuje kako se naši najodgovorniji političari, oni koji odlučuju - od državnih vlastodržaca pa do lokalnih šerifa ponašaju kao trojanski konji (bliže tom opisu bile bi "kljusine"). Ne samo kao "ekološki trojani", već u najširem smislu kao i računalni virus "trojan" koji navodi korisnika da sam sebi načini štetu - virus u programskom dijelu računala, a ovi naši "disižnmejkeri", "trojanske kljusine", da načine štetu državi i društvu uz malu, jadnu osobnu nadoknadu. Za šaku škuda.

Upravo stoga mi se učinio vrlo zanimljiv posljednji "Viktorov poučak" objavljen na sljedećem LINKU iz kojeg izdvajam ulomak:

Provizionisti u službi stranih interesa

Ponavljam primjer otpada. Tamo gdje već nije uvriježen sustav razdvojenog prikupljanja otpada na izvoru, u bezbroj šarenih kanti, za građane je korisnije i ugodnije, a za društvo isplativije postaviti sistem prikupljanja mješovitog otpada u jednoj posudi, s nekim modifikacijama prikupljanja biorazgradivog otpada. Šarene kante i s tim povezana vozila s pregradama, pa još nekim drugim uvozno-provizijskim marifetlucima danas koriste samo provizionistima.

Nekada smo znali proizvoditi sve i sva. Naše turbine i danas nalaze mjesta u najsloženijim postrojenjima svijeta i izgleda da jedino zbog interesa nekolicine provizionista više ne znamo proizvesti plastičnu kantu. A imamo i najbolju tehnologiju za izdvajanje sirovina i iz mješovitog otpada pa nam šarene kante više ne bi niti trebale. Već godinama Tehnix iz Donjeg Kraljevca, o tome piše, obavještava, ugošćuje od Predsjednika do ministara, od akademika do stručnjaka. Uzalud. Oni dođu i prođu. Ignoriraju ono što je trenutno najbolje i što je nagrađeno bezbrojnim priznanjima od Brisela do Zagreba. I dalje svojim odlukama potiču uvoz i našim novcem stvaranje industrijskih radnih mjesta u Češkoj, Njemačkoj, Sloveniji, Austriji…

I neka me tisuću puta etiketiraju kao »Tehnixovca, ja to i s ponosom jesam. Ja sam i onaj »Tehnixovac« kojeg smeta da se natječaji pišu na način da ne može proći baš cijev proizvedena u Hrvatskoj. Onaj koji ne razumije da nam češnjak stiže iz Kine (ništa protiv njih), paradajz od ne znam od kuda… Znam da ne možemo proizvesti sve i da si ne možemo biti samodostatni. Ali možemo barem cijeniti ono što možemo proizvesti. Onaj sam koji poštuje svoje, proizvedeno tamo gdje živi i radi, ali i koristi druge blagodati društva. Od liječnika do kazališta. A to mora netko platiti. Znam da to ne mogu platiti porezi radnih mjesta u drugim državama. Samo ona u Hrvatskoj. I čemu ovaj ponovni vapaj u prazno? Pa kad je moglo brdo do Muhameda, možda postoji neki način da i naše dobije pravo građanstva kod nas.


Kante za odvojeno prikupljanje otpada. Koliko ih je potrebno!?


Vjerujem da vas je ovaj ulomak naveo na čitanje cijelog članka i kolumne "Viktorov poučak".



Izvor:
ZG Magazin:
Kako je brdo pretvoreno u Muhameda


- 21:36 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 06.12.2015.

Plastika jest rješenje za globalno zatopljenje



Ovih smo dana svjedoci značajnih napora svjestkih lidera ne bi li postigli dogovor kako smanjiti rast emisija stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida s ciljem smanjenja rasta globalnog zatopljenja. Svi smo svjesni da je zaustavljanje tog rasta, ili barem ograničenje rasta na prihvatljivu razinu nužnost.



Sve oči usmjerene su na fosilna goriva koja su svojim sagorijevanjem u brojnim ložištima i motorima s unutrašnjim sagorijevanjem jedan od glavnih generatora ugljičnog dioksida. Barem se tako složio veliki dio znanstvenika i eko stručnjaka. Istini za volju, na mali dio znanstvenika uopće ne podržava tu teoriju, ali o tome nekom drugom prilikom.

Poznato je da među fosilnim gorivima najznačajniji dio zauzima nafta. Nisam uspio pronaći točne podatke koliko je u ukupnoj proizvodnji energije (dakle i toplinske i električne kao i energije za pokretanje motora) udio pojedinih fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin), ali pronašao sam podatak da je u 2006. godini za primarnu proizvodnju energije utrošeno nafte 36,8 %, ugljena 26,6 %, prirodnog plina 22,9 %, što rezultira 86 % postotnim udjelom fosilnih goriva u primarnoj svjetskoj proizvodnji energije.

Ali, ako se uzme da je transport jedan od najvećih potrošača fosilnih goriva i očito je da su nafta većim dijelom i plin manjim dijelom najvećim dijelom na meti programa za smanjenje rasta globalnog zagrijavanja.

Kad pričamo o nafti, valja reći da 90 % svjetske potrošnje nafte u stvari spaljuje - 50 % za transport, 32 % za grijanje i 8 % za proizvodnju električne energije. Preostalih 10 % koristi kemijska industrija gdje se pola od tih 10 %, dakle 5 % troši za proizvodnju plastike. No današnja tehnologija sve više je usmjerena na proizvodnju plastike iz prirodnog plina.

Stoga, očito je da se treba sve aktivnosti usmjeriti na smanjenju potrošnje fosilnih goriva u transportu, za grijanje i za proizvodnju električne energije. Logično je, zar ne?




A tu sada plastika stupa na scenu.

Kako plastika može smanjiti potrošnju fosilnih goriva?

Više je područja u kojima plastika čini ključnu ulogu u smanjenju potrošnje fosilnih goriva, ponoviti ću, najvećih emitera stakleničkih plinova i najvećih uzročnika globalnog zatopljenja. Tako kažu.

Krenimo redom:

Energetska obnova zgrada nezamisliva je bez plastike - za toplinsku izolaciju fasada koristi se pjeneći polistiren (PS-E) inače poznatiji kao stiropor. Postavljanjem stiropornih ploča 6 do 8 cm debljine na fasadu moguće je uštedjeti i do 50 % toplinske energije. Tu svakako treba dodati plastičnu stolariju koja se izrađuje od poli(vinil-klorida) (PVC) ili kako češće čujemo PVC stolarija. Primjenom ove dvije tehnike i dvije vrste plastike postižu se značajne uštede na toplinskoj energiji, čime se direktno smanjuje emisija stakleničkih plinova, bilo direktno zbog smanjene potrošnje nafte ili plina u kotlovima centralnog grijanja, bilo smanjenjem potrošnje električne energije i posredno smanjenje emisije stakleničkih plinova u termocentralama koje spaljuju ugljen, naftu ili plin.

Osim u toplinskoj izolaciji naših kuća, tu su i plastične instalacije. Plastične cijevi za vodu, odvodnju i sustave grijanja znatno su pogodnije od uobičajenih cijevnih sustava. Proizvodnja plastičnih cijevi jeftinija je i zahtijeva manje energije. Plastične cijevi savitljivije su od metalnih, ne korodiraju i osiguravaju visoku kvalitetu pitke vode. A svojom toplinskom izolacijom plastične cijevi direktno štede energiju potrebni za zagrijavanje vode - bilo za higijenske potrebe, bilo u sustavima za grijanje. Odnosno omogućuju da se toplina koristi samo tamo gdje je potrebna, a ne da se gibi u zidovima i podovima.

Jedan od najvećih emitera stakleničkih plinova je transport. Transport kao takav u pojedinačnim izvorima je mali emiter, ali znajući koliki je broj transportnih sredstava na zemaljskoj kugli i kako su transportna sredstva sa svojim sagorijevanjima gotovo pa svugdje prisutna, veliki učinak postiže se smanjenjem potrošnje goriva. Tu plastika igra ključnu ulogu. Plastika ojačana ugljičnim vlaknima zauzima sve veći dio u konstrukciji transportnih sredstava (posebice aviona, vlakova, brodica i automobila) čime ih se olakšava i time smanjuje potrošnja goriva. Avioni i vagoni su i do 50 % lakši od svojih metalnih prethodnika dok je kod automobila postignuto olakšavanje i do 30 %.

Sljedeća vrlo značajna uloga plastike je u ambalaži - plastična ambalaža je danas nezamjenjiva. Plastična ambalaža je lagana - 85 % lakša od staklene, metalne ili keramičke ambalaže odnosno 10 do 50 % od papirne - za iste namjene. Plastična ambalaža je higijenska, omogućava na dulji rok čuvanje hrane i pića. Sve te karakteristike direktno utječu na smanjenje potrošnje energije. Osim toga plastična ambalaža za svoju proizvodnju troši znatno manje energije od ostalih materijala, svojom malom težinom uvelike doprinosi smanjenju potrošnje goriva u transportu i u konačnici gotovo svu je moguće reciklirati. Recikliranjem se smanjuje potrošnja osnovnih (fosilnih sirovina) ali i potrošnja energije za izradi novih proizvoda.

Plastika danas ima nezamjenjivu ulogu u sustavima proizvodnje obnovljive energije. Poznato je da plastika ima najveći udio u proizvodnji solarnih panela i solarnih ćelija, kao i u izradi akumulatora za čuvanje proizvedene električne energije. Također, plastika je ključna za izradu vjetroelektrana - lagana je, trajna, otporna na atmosferalije. Plastika i polimerni materijali ključni materijal su za proizvodnju vodikovih gorivnih ćelija gdje se kemijskom reakcijom vodika i kisika proizvodi energija. Vodikove gorivne ćelije izvor su energije budućnosti. Energija proizvedena tijekom kemijske reakcije vodika može se koristiti posvuda, za proizvodnju električne energije ili za zagrijavanje, za pokretanje motora automobila ili autobusa, kako je pokazao prototip ove ćelije.

Cijeli je niz primjena plastike gdje se je plastika pokazala kao ključna u uštedi energije. Najočitiji prmjer su kućanski uređaji A+++ energijskog razreda gdje je plastika osnovni materijal od kojih se izrađuju takvi uređaji - pa je potrošnja energije tijekom izrade i tijekom eksploatacije takvih uređaja značajno manja. Upravo plastična izolacija omogućava smanjenje potrošnje električne energije i do 70 % kod energijski učinkovitih hladnjaka. Plastika, odnosno polikarbonat danas ima nezamjenjivu ulogu u energijski najpovoljnijoj i najučinkovitijoj rasvjeti - LED rasvjeti. Također valja spomenuti LCD televizore koji su značajno manji potrošači energije, a izrađeni su gotovo u potpunosti od plastike.

Posebno područje primjene plastike gdje je plastika dala svoj veliki doprinos uštedi energije je kompjuterizacija i komunikacijska oprema. Brzo i učinkovito petraživanje interneta danas je nezamislivo bez plastičnih optičkih kablova. Prijenos informacia je goovo pa neograničen po količini i brzini što značajno štedi energiju. Ista stvar je s komunikacijskim uređajima - današnji život je gotovo nezamisliv bez (plastičnih) mobitela. Plastika je omogućila minijaturizaciju svih tih uređaja što također značajno doprinosi uštedi energije.

I na kraju, stručnjaci će reći da je plastika sirovina plus energija. Mehaničkim recikliranjem štedi se i sirovina i energija, ali kada to nije moguće, naiskoristivi plastični otpad može se termički iskoristiti odnosno spaliti i iskoristiti za proizvodnju energije. Osim što je plastika energijski visoko vrijedna, plastika omogućuje i spaljivanje drugog, inače nespaljivog otpada (npr. talog iz sustava za pročiščavanje otpadnih voda). Takva proizvodnja toplinske i električne energije spaljivanjem plastičnog otpada direktno se smanjuje potrošnja fosilnih goriva u spalionicama, naravno time i emisije stakleničkih plinova.

Dakle, vjerujem da je jasno - plastika je ključna u smanjivanju i ograničavanju globalnog zatopljenja i posljedično tome ublažavanju klimatskih promjena.


- 20:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se