Plastično je fantastično

ponedjeljak, 31.08.2015.

Sekundarna sirovina

Plastični humor





- 11:48 - Komentari (5) - Isprintaj - #

subota, 29.08.2015.

Stalni rast hrvatske industrije plastike



Industrija plastike jedna je od rijetkih gospodarskih djelatnosti koja u Hrvatskoj kontinuirano bilježi rast proizvodnje i izvoza. Iznimka su samo 2009. i 2010. godina, što je bila posljedica gospodarske krize, no u 2011. kriza je prebrođena te je ponovno evidentiran rast.


Proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume u 2014. godini iznosila je 158.577 tona dok je 2006. godine iznosila 96.790 tona, što znači da je u međuvremenu ta gospodarska grana ostvarila rast od 39 posto u odnosu na 2006. godinu dok je taj porast u odnosu na predratnu 1988. godinu bio još i veći.

Inače, u toj je grani industrije u Hrvatskoj registrirano 615 tvrtki što čini oko 5,6 posto od ukupno registriranih tvrtki u prerađivačkoj industriji.

Uspon i razvoj polimerne industrije bilježi kontinuirani rast uz ostalo i radi izuzetno dobrih kemijskih i mehaničkih svojstava polimera koji omogućuju njihovu laku preradljivost kao i prednost u primjeni ispred prirodnih materijala, navodi se u priopćenju iz HGK.

Polimerni materijali, objašnjavaju stručnjaci HGK, daju velik doprinos uštedi energije i zaštiti klime, lagani su i imaju izvrsna izolacijska svojstva. Omogućuju slobodu oblikovanja i dizajniranja, a na kraju se njihov otpad može i materijalno ili energetski zbrinuti. Unatoč tome, za njihovu se proizvodnju koristi svega četiri do pet posto prirodnih resursa, nafte ili plina.

Umjesto bacanja u smeće, odvojenim prikupljanjem i kvalitetnim sortiranjem polimera, odnosno plastike moguće je dobiti sekundarnu sirovinu za proizvodnju novih proizvoda ili novu raspoloživu energiju i tako doprinijeti učinkovitom korištenju resursa, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

Članovi Udruženja industrije plastike i gume HGK zalažu se za uspostavu sustava koji bi omogućio kvalitetno zbrinjavanje otpada od plastike i protiv su toga da se ona samo baca u smeće jer se, ističu, radi o predragocjenoj sirovini.

"Odvojenim prikupljanjem i kvalitetnim sortiranjem polimera moguće je dobiti sekundarnu sirovinu za proizvodnju novih proizvoda, ali i alternativno gorivo u industriji te tako doprinijeti učinkovitom korištenju resursa. Odlagališta su, pak, najmanje poželjna opcija zbog emisija stakleničkih plinova, kao i bacanja vrijedne sekundarne sirovine i energije. Stoga je najpoželjnija opcija recikliranje, kompostiranje i energetska oporaba. Takav je otpad pogodan za sve opcije zbrinjavanja poput ponovne uporabe, jednokratno i višekratno uporabivih proizvoda, reciklaže, ali i kemijske i energetske oporabe", rekla je pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK Gordana Pehnec Pavlović.

Dodala je kako se industrija želi uključiti u rješavanje problema upravljanja otpadom od plastike i gume te ponuditi svoja znanja kako bi se vrijedna sekundarna sirovina maksimalno iskoristila. Zalaže se za destimulaciju, čak i zabranu odlaganja otpada na odlagališta najavivši ujedno 10. međunarodnu konferenciju "Cirkularna ekonomija i industrija plastike i gume" koja će se održati u listopadu ove godine.





I na kraju, dodajmo samo žalosnu činjenicu da bi ovi rezultati bili višestruko premašeni, slobodan sam reći i deset puta samo da je ostala proizvodnja u zagrebačkom OKI-ju i krčkoj DINI, odnosno DIOKI-ju. Zasigurno bi rast BDP-a u Hrvatskoj bio značajno veći.



Izvor:
Croenergo.eu:
HGK za odvojeno prikupljanje i sortiranje plastike
Animated flags


- 09:58 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 28.08.2015.

Plastične kugle za zaštitu vode




Los Angeles je nedavno završio ogroman projekt pokrivanja površine spremnika vode plastičnim kuglama.





Kugle, promjera desetak centimetara, služit će kao zaštita od Sunca. Naime, sanitarni inspektori su otkrili povećane razine prirodnog broma u vodi, a zbog dezinfekcije vode dodavan je klor. Klor i brom, uz pomoć sunčeve svjetlosti, kemijski reagiraju i daju bromat, potencijalni kancerogen kod ljudi.



Pronalaženje bromata dovelo je do opoziva Coca Coline Dasani vode u boci u Ujedinjenom Kraljevstvu 2004. godine.

Kugle su izrađene od polietilena visoke gustoće (PE-HD) (iste one vrste plastike od koje se najčešće izrađuju jednokratne plastične vrećice) i napunjene vodom: Rok trajanja im je najmanje 25 godina, a predviđeni rok korištenja im je deset godina. U tom vremenu Los Angeles će dovršiti natkriveni spremnik vode te će postojeće isprazniti. Zatim će kugle, popularno nazvane shade balls (sjenovite kugle) biti prikupljene i reciklirane.



Njihova primarna svrha je sprječavanje stvaranje bromita u vodi, ali će spriječiti isparavanje oko milijarde litara pitke vode. U gradu veličine Los Angelesa, to je gotovo zanemariva količina vode, ali uzevši u obzir sušu s kojom se Kalifornija bori, i to može učiniti razliku.

Projekt pokrivanja je završen, a na sljedećem video prilogu pogledajte kako je započeta realizacija.





Izvori:
Telegram.hr:
Los Angeles je ubacio 96 milijuna plastičnih kuglica u spremnik pitke vode (i imaju jako dobar razlog za to)
YouTube: Shade Ball Deployment
National Geographic: Why Did L.A. Drop 96 Million ‘Shade Balls’ Into Its Water?
Animated flags


- 11:09 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 27.08.2015.

EXIT reciklažom do humanosti

Posjetitelji EXIT festivala skupili pola tone
ambalažnog otpada u humanitarne svrhe


U okviru kampanje “Donate Your Waste / Doniraj svoj otpad“ provedene tijekom Exit festivala u Novom Sadu u organizaciji tvrtke za reciklažu plastike Greentech, Recan fonda za reciklažu limenki i JKP Zelenilo iz Novog Sada, posjetitelji festivala i organizatori kampanje skupili su i poslali na reciklažu pola tone otpadnih PET boca i limenki, a prihod od sakupljenog materijala biti će doniran djeci koja boluju od teških i rijetkih bolest u okviru akcije “Humani ponedjeljak”, koju provodi JKP Zelenilo iz Novog Sada.

Tijekom festivala Exit, Greentech i Recan su na više punktova na Petrovaradinskoj tvrđavi i u okviru Exitovog kampa na plaži Štrand organizirali preuzimanje PET boca i limenki od posjetitelja Exita, a za učešće u akciji u ovisnosti o količini predanog otpada nagrađivali ih bedževima kampanje, otvaračima za limenke, eko cekerima i sportskim torbama. Veliki interes izazvao je Recanov recikli – specijalni bicikl za prešanje limenki postavljen u kampu na Štrandu.

Gosti Exitovog kampa iz inozemstva masovno su se uključili u akciju, navodeći da je odvajanje otpada za reciklažu u zemljama iz kojih dolaze uobičajena pojava i da im je drago da i na Exit festivalu imaju mogućnost dati svoj doprinos zaštiti životne okoline i učestvovati u ovoj akciji humanitarnog karaktera.

Tri godine za redom Exit, tvrtka za reciklažu Greentech i Recan fond za reciklažu limenki, tijekom Exit festivala provode ekološku kampanju s ciljem podizanja svijesti mladih ljudi o značaju pravilnog odlaganja otpada i reciklaže u zaštiti životne sredine i očuvanju prirodnih resursa. Ove godine u kampanji “Donate Your Waste / Doniraj svoj otpad“ sudjelovalo je približno 20.000 posjetitelja festivala koji su sakupili oko 7.000 PET boca i 15.000 limenki za reciklažu.















Izvor:
Greentech:
Posetioci Exit festivala sakupili pola tone ambalažnog otpada u humanitarne svrhe
Animated flags

- 10:47 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 26.08.2015.

Čak i pčele recikliraju plastiku


Jučer o pticama, koje sasvim neopterećeno grade od plastičnih vezica svoja gnijezda, ne mareći za lupetanja svojih takozvanih "prijatelja životinja" i takobožnih "zaštitnika", a evo nam danas vijesti da i pčele (barem što se plastike tiče) slično razmišljaju, da su i one ekološki osviještene.



Novo istraživanje pokazalo da pčele znaju reciklirati?





Istraživači u Kanadi proučavali su dvije vrste gradskih pčela te sasvim slučajno otkrili plastiku u njihovim gnijezdima.

Istraživači su pregledavali gnijezda dviju vrsta pčela i u nekoliko njih pronašli neobičan materijal. Detaljni pregled elektronskim mikroskopom i rendgenom pokazao je da se radi o vrsti plastike koja se koristi na gradilištima te komadićima plastičnih vrećica. Pčele su izgradile gnijezdo dijelom lišćem, a dijelom plastikom.

Zbog velike količine plastike i načina na koji je obrađena, znanstvenici vjeruju da pčele nisu zabunom žvakale plastiku već su prepoznale kako je to bolji građevni materijal od lišća.

Najbolje od svega je što plastika pčelama uopće ne šteti. Baš naprotiv, gnijezda izgledaju čvršća, a u ličinkama nisu pronađeni nametnici što je znao biti slučaj u gnijezdima od prirodnih materijala. [bioteka]



Izvor:
Čuda prirode.com:
Novo istraživanje pokazalo da pčele znaju reciklirati?
Animated flags

- 10:10 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 25.08.2015.

Ptice jesu ekološki osviještene

Kako nam javlja portal Čuda prirode.com, nesvakidašnje ptičje gnijezdo nađeno je u polju nedaleko Šibenika koje, umjesto da je od grančica, lišća i blata, napravljeno od plastike. Snalažljiva ptica je plastične niti koje služe za vezivanje vinove loze upotrijebila za izgradnju svog gnijezda.

U većini slučajeva gnijezdo grade ženke, a materijal donose mužjaci. Čini se da je mužjak ovaj put pokušao biti inovativan i originalan.







Eto, ovo je još jedan dokaz da su ptice ekološki osviještene i neopterećene te da srećom ne čitaju lupetanja takozvanih prijatelja životinja.



Izvor:
Čuda prirode.com:
Gnijezdo od plastike


- 15:48 - Komentari (8) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 24.08.2015.

Čikaške zabrane

U Čikagu je od 1. kolovoza 2015. stupila na snagu Uredba koja djelomično uvodi zabranu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica. Uredba predviđa da su glavni trgovački lanci, površine veće od 930 m2, dužni osigurati višekratne ili reciklabilne vrećice od bilo kojeg materijala ili od kompostabilne plastike, a sve sa željom da se velike trgovačke lance, a zatim i kupce potakne na "ekološki prijateljsko ponašanje".

Manji lanci, koji imaju najmanje 3 trgovine uključiti će se u ovu Uredbu od iduće godine.

No, unatoč pedantnim američkim zakonodavcima, trgovci su već pronašli rupu u zakonu (izgleda da to nije svojstveno samo Hrvatima) i planiraju ponuditi kupcima deblje plastične vrećice besplatno, što je u skladu s navedenom uredbom koja predviđa da vrećice moraju biti višekratne, debljine najmanje 57 mikrometara (µm) te da se mogu koristiti najmanje 125 puta.

Čikaški najveći trgovački lanac Jewel-Osco izvijestio je da je uveo višekratne plastične vrećice koje mogu ponijeti do 10 kg i mogu biti upotrijebljene najmanje 125 puta. Nude kupcima više vrsta plastičnih vrećica, a početna cijena im je 10 US$ centi (oko 68 lipa). Nude se i papirnate vrećice kao i neplastične višekratne vrećice odnosno torbe po cijeni od 1,49 US$ (oko 10 kuna).

Neki drugi lanci zamijenili su plastične vrećice s papirnatima i nude kupcima veliki broj višekratnih torbi.

No, i Amerikanci se pitaju kakva je ekološka korist od ovakve uredbe. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) (US Environmental Protection Agency) objavila je da su papirnate vrećice ekološki nepovoljnije od plastičnih, da se u procesu proizvodnje troši i zagađuje znatno više prirodnih resursa te da su energijski vrlo nepovoljne - velika potrošnja električne energije tijekom proizvodnje, te na kraju, da se u otvorenom okolišu jednako dugo raspadaju kao i plastične.

Ukazuje se da s jedne strane dolazi do povećanja debljine plastičnih vrećica - što znači (nepotrebno) veća potrošnja plastike (polietilena niske gustoće PE-LD ili polietilena visoke gustoće PE-HD), ali ipak dobro za povećati potrošnju plastike proizvedeno od sada jeftine američke sirovine. Nadalje sva ta veća potrošnja debljih vrećica znači i (nepotrebno) više plastike na otpadu (isto kao i u Europi, o čemu je dosta pisano na ovom blogu), a sve više u potrošnju ulaze papirnate vrećice koje su znanstveno i stručno dokazano ekološki nepovoljnije od plastičnih.

Prema anketama, prosječni američki kupac, u ovakvim situacijama planira svoje jednokratne plastične vrećice iskoristiti nekoliko puta, a zatim u njima baciti smeće. Baš onako kako je više puta na ovom blogu preporučeno.



Izvori:
Plastics Today:
Chicago latest to jump on plastic ban-wagon…sorta
Animated flags


- 09:04 - Komentari (5) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.08.2015.

Uskoro počinje škola

Evo simpatičnog video priloga kako spojiti ugodno s korisnim, uštedu s ekologijom. Još jedan primjer kako iskoristiti PET plastenku koja vam više ne treba i razveseliti svog đaka, ako ništa drugo, a ono barem s originalnošću.




- 09:33 - Komentari (5) - Isprintaj - #

subota, 22.08.2015.

Prikupljeno ambalažnog otpada


Prema Izvješću o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za 2014. godinu, u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom kojim upravlja FZOEU u 2014. godini ukupno je prijavljeno/stavljeno na tržište 195.376 tona ambalažnog materijala, a prikupljeno je 133.106 tona ambalažnog otpada ili 68%, čime je FZOEU ispunio cilj (60%) odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže propisane Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Od naknada koje plaćaju proizvođači i uvoznici ambalaže FZOEU je u razdoblju od 01.01.2014. do 31.12.2014. ostvario prihod od 453.954.775,21 kn i prihod od prodaje ambalažnog otpada oporabiteljima u iznosu od 20.269.070,99 kn što čini ukupan prihod za financiranje sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u iznosu od 474.223.846,20 kn.

Odluka o cijeni preuzimanja otpadne ambalaže za obradu donosi se temeljem čl. 20. st. 3. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu za jednu godinu, a u cilju provedbe čl. 67. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Istom se utvrđuje cijena preuzimanja otpadne ambalaže od pića u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada i otpadnih vreća Fonda. Prednost u preuzimanju otpadne ambalaže daje se ovlaštenim osobama za obradu koje imaju sklopljen ugovor s Fondom. Obzirom da je gore citiranom odredbom Pravilnika propisano kako se cijena utvrđuje prema tržišnim cijenama otpadne ambalaže, Fond je istu odredio u odnosu na prosječnu tržišnu cijenu ambalažnog otpada temeljenu na vrijednostima u referentnom intervalu.

U istom su razdoblju rashodi za pokrivanje troškova sustava gospodarenja ambalažnim otpadom iznosili: rashodi tekućeg razdoblja gospodarenja 459.130.572,81 kn, povrati temeljem izvoza proizvođača 214.410,02 kn te povrati temeljem upravnih i sudskih postupaka 379.742,45 kn odnosno ukupno 459.724.725,28 kn.

U odnosu na 2012. godinu smanjen je rashod/trošak sustava za 7,53% (isplaćeno je 497.153.121,72 kn), a u odnosu na 2013. godinu za 3,62% (isplaćeno je 477.016.406,93 kn).


Eto, pa sad vi bacajte po šumama i gorama, rijekama i morima svoju iskorištenu ambalažu. A u njoj, kao što se vidi leže milijuni.



Izvor:
Croenergo: Prošle godine prikupljeno 133.106 tona ambalažnog otpada


- 10:44 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 21.08.2015.

Novi plastični dizajn kultne fotelje Proust



Davne 1978. godine talijanski dizajner Alessandro Medini dizajnirao je kultnu stolicu Proust, jednu od najlegendarnijih stolica prošlog stoljeća čiji je dizajn preteča postmodernističkog razdoblja




Ovaj prekrasni komad namještaja izvorno je dizajniran za poznatog književnika Marcela Prousta po kojem je dobio ime, a njegov dizajn kombinira barokne elemente s dodatkom sitnih, ručno oslikanih točkica u boji. Upravo zbog ovakvog dizajna te kombinacije povijesnih stilova, poznati je dizajner utabao put postmodernizmu te ga nerijetko nazivaju "mrzovoljnim konceptualističkim Talijanom postmoderne". Prvi je put puštena u prodaju kao samostalni primjerak poznatog brenda namještaja Magis koji je upravo završio redizajniranje ovog komada.

Zanimljivo je kako je "Proust" stolica izrađena po principu rotacijskog kalupljenja, postupka izrade plastičnih proizvoda koji uključuje sporo rotirajući šuplji kalup. Centrifugalne sile raspoređuju omekšani plastični materijal unutar kalupa dopuštajući mu da se formira prije nego što se u potpunosti ohladi.

Ovaj genijalan dizajn bit će dostupan u plavoj, crvenoj, bijeloj i narančastoj boji te s originalnim točkastim dizajnom.









Izvori:
Büro 27/7:
Novi dizajn kultne Proust fotelje
Animated flags


- 08:36 - Komentari (7) - Isprintaj - #

četvrtak, 20.08.2015.

Naše smeće u češke kante




AKO STE ikada pokušali pokrenuti posao u Hrvatskoj, zacijelo ste se susreli sa sintagmom “minimalni tehnički uvjeti” (MTU). To je ono kada neki državni birokrat nema pametnijeg posla u životu pa smišlja načine na koji će zagorčati život onima koji bi htjeli raditi nešto korisno. Uglavnom je riječ o potpuno besmislenim propisima, koji služe isključivo tome da državni inspektori po potrebi mogu napuniti proračun ispisivanjem besmislenih kazni za kršenje bezumnih propisa. Birokrati nam tako propisuju kut pod kojim nam smije biti nakošena tipkovnica na računalu, visinu stolca u uredu, širinu vrata i prozora, obvezu da u svom dnevnom boravku (ako vodimo firmu od doma) imate shemu izlaska u slučaju opasnosti, itd.

Ovakve stvari čine gotovo neizmjernu štetu ekonomiji, onemogućavajući ljudima da s onim što imaju realiziraju ideju i iskušaju se na tržištu. MTU nerealno povećava početna kapitalna ulaganja, smanjuje dobitne margine i u konačnici radi štetu malom čovjeku na uštrb velikih i uhodanih kompanija. Naime, gigantskim korporacijama poput Agrokora ili Michelina i nije toliki problem zadovoljiti birokratske propise, dok čovjeku koji u svojoj garaži želi započeti proizvodnju neke robe ili pružati neke jednostavne usluge MTU predstavljaju nepremostivu barijeru ulaska u posao. Dovoljno je reći da po sadašnjim propisima Bill Gates nikada ne bi mogao pokrenuti Microsoft iz garaže na način na koji je to napravio u SAD-u.

Kako to rade u Češkoj

A evo i konkretan primjer kako MTU uništavaju domaću proizvodnju i čine nas ovisnim o uvoznim proizvodima. Jedan poduzetnik, koja me iz razumljivih razloga zamolio za diskreciju po pitanju otkrivanja identiteta, ispričao mi je svoju priču o svom naivnom pokušaju da u svojoj garaži proizvodi kante za smeće. Bilo je to 2008. godine, kada je na jednom eventu na Velesajmu upoznao ekipu iz Češke koja mu je ponudila zanimljivu suradnju. U zamjenu za plastične plahte koje je taj Čeh proizvodio, ponudio mu je kompletan know-how za izradu kanti za smeće, software za nacrte i proračune, trening u Češkoj, jednogodišnju posudbu opreme u vrijednosti od cca 5000€, te korisničku podršku 24/7.

Poduzetnik iz priče imao je nešto iskustva na sličnim poslovima i odmah je prepoznao nevjerojatno dobru poslovnu priliku. Nekoliko dana poslije otputovao je u Brno, razgovarao s ljudima, isprobao opremu. Iznenadio se kada je vidio da mnogi Česi u svojim garažama imaju mini-postrojenja za lijepljenje plastike: proizvode šahte, kante za smeće, pa čak i bazene. Nikakvi minimalni tehnički uvjeti, nikakvi inspektori zaštite na radu i ostale državne izmišljotine za izvlačenje novca iz džepa marljivih i produktivnih građana. Po povratku u Hrvatsku, bacio se na realizaciju poslovnog plana. Za početak je htio proizvoditi obične kante za smeće od kvalitetne plastike, s metalnim kotačima - kvalitetnije i čvršće od onih koje imamo danas. Prodajna cijena jedne kante iznosila bi oko 100 kn (danas ih plaćamo trostruko više). Sve je izgledalo dobro, a onda je na scenu stupila hrvatska birokracija.

“Zadovoljavate li minimalne tehničke uvjete?”

Prvo što je čuo na šalteru bilo je: “Zadovoljavate li minimalne tehničke uvjete?” Na teren je izašao inspektor i ustanovio da je potpuno nedopustivo proizvoditi kante u smeće u garaži, onako kako to rade Česi. Potrebno je, kažu, ugraditi sustav za odvod otrovnih plinova (iako se plastika ne pali, već samo lagano tali) čija instalacija košta oko 50.000 kn. Garaža nema prozor, nema dovoljno svjetla, strop je prenizak. Obeshrabren i ubijen u pojam, poduzetnik se zahvalio i odustao od realizacije poslovnog plana. Za svo to vrijeme, marljivi Česi u svojim garažama dan-danas vare plastiku, proizvode cijevi, šahte, kante i bazene. Ovi zadnji su toliko jeftini da u Češkoj gotovo svaka kuća ima bazen u dvorištu. Kante za smeće izvoze, između ostalog i u Hrvatsku koja ih uvozi po cijeni tri puta većoj nego što bismo ih plaćali kada država ne bi branila našim ljudima da rade.

Jedini koji u ovoj situaciji profitiraju su državni uhljebi i uvoznik koji je slučajno u rodbinskim vezama s visokim obnašateljima političke vlasti u zemlji. Tako to ide u banana-državi.

Piše: Luka Popov



Komentar autora bloga:
Na žalost, novinar Luka Popov tek se sada sjetio o ovome napisati koju riječ, tek kada je glavni vinovnik, vlasnik jedne velike "otro-dotro" firme iz Sesveta pod USKOK-ovom istragom. O ovakvim situacijama je u svojoj knjizi "Društvo umanjene vrijednosti" vrlo detaljno, dokumentirano i slikovito pisao dr.sc. Viktor Simončič, da čim sam pročitao tu knjigu zapitao Simončiča: "Jeste li ovu knjigu poslali USKOK-u?". O ovome je dosta pisano i na ovome blogu.

Pored svega što novinar Popov navodi, valja još spomenuti i Zakon o javnoj nabavi, koji upravo osigurava zakonitost ovakvih protudržavnih i kriminalnih djelovanja. A zna se tko je to radio i provodio cijeli niz godina, što je rezultiralo značajnim ograničenjem rasta domaće plastičarske industrije, a isto tako se zna tko ili nema snage ili nema znanja kako to spriječiti.




Izvori:
Index.hr:
Hrvatski birokrati zabranili proizvodnju kanti za smeće, pa ih sada uvozimo iz Češke
Animated flags


- 12:28 - Komentari (9) - Isprintaj - #

srijeda, 19.08.2015.

Nosač vrećica

Praktična plastika


Davno su prošla vremena kada su nam plastične vrećice rezale prste. Ne, nije se ništa promijenilo u vrećicama ili dizajnu ručki, promijenilo se to što kupujemo manje i manje toga stavljamo u vrećice. Ipak, evo jednog praktičnog plastičnog predmeta koji olakšava nošenje, ako se unatoč svemu odlučite istrošiti na placi.




- 11:49 - Komentari (11) - Isprintaj - #

utorak, 18.08.2015.

Plašitelji

Iz povijesti zalaganja za plastiku


Zalaganje za plastiku i promicanje tog modernog i danas nezamjenjivog materijala, nije neka novost u Hrvatskoj. Davno je tu "bitku s vjetrenjačama" ili kako zna sam često reći "protiv 'zelenih mirova'" krenuo prof.dr.sc. Igor Čatić, jedan od osnivača Društva za plastiku i gumu 1970. godine. Više o tom vrijednom profesoru i znanstveniku možete pročitati u postu: Naši plastičari - prof.dr.sc. Igor Čatić. Ovaj blog i njegov autor, upravo inspirirani radom profesora Čatića, pokušava slijediti trag i nastaviti s promicanjem plastike - najekološkijeg materijala današnjice.

Sada Vam prenosim jedan u nizu od brojnih članaka profesora Čatića iz 2010. godine, kada je objavljen u Vjesniku, aktualan tada jednako kao i danas. Vrijedi se podsjetiti.


Plašitelji


Piše: prof.dr.sc. Igor Čatić


Vjesnik, 14. siječnja 2010.


Najbolji opis napora na području promicanja ideje o »održivom razvoju« u 2009. pročitao sam u Vjesniku u tekstu 'E-pačja škola' (30. prosinca 2009.).

Znanstvenici su zauzeti pisanjem članaka na jednom jedinom jeziku za baze podataka u pretežito jednoj zemlji. Stoga ne stižu promišljati o svom poslu na drukčiji način nego koliki je faktor odjeka (IF-faktor) tog i tog časopisa i je li u bazi »CurrentContents«, eventualno »Web of Science«. O tome im stvarno ovisi znanstvena i stručna budućnost.

S novinarima je sličan problem. Sve manje je informacija koje potječu iz izvora napisanih na nekom drugom jeziku, osim »službenog« jezika znanstvenika i novinara. Sve se manje čitateljstvo i slušateljstvo informira, sve ih se više formira. Tko su formiratelji? Kao modeli opisani su »carica zaslona javne televizije« i »zelenomirotvorni kursist«.

Ima li izuzetaka? Ima, ova rubrika gdje je moguće iznijeti i drukčije, stručno utemeljenije stavove. Primjerice o biogorivu i važnosti sve veće primjene plastike. U članku »Svima trebaju glasovi i potpora 'zelenih'« (Vjesnik 7. ožujka 2007.) ukazano je na činjenicu da »sve iz polja«, kao što je biogorivo, ne znači odmah i doprinos zaštiti okoliša, prirode i konceptu održivog razvoja. Vrijeme je pokazalo da je taj pristup bio ispravan. A zašto vraćanje na tu temu?

U posljednjem broju za 2009. najvažniji tehnički tjednik u Europi »VDI-Nachrichten« donosi informaciju o novom internetskom alatu (18. prosinca 2009.). Riječ je o brzom testu za biogorivo s motrišta njegova doprinosa održivom razvoju. Sva biogoriva iz uzgojina nisu, naime, opravdana zamjena za proizvode prirode, fosilna goriva. Zbog malih proizvođača biogoriva, stručnjaci iz švicarske tvrtke EMPA stavili su besplatno na internet taj alat. Ako ste zainteresirani za proizvodnju, primjerice, biogoriva druge generacije, provjerite je li zaista svojim znanjem i radom pridonosite opravdanoj zamjeni fosilnih goriva i ujedno očuvanju okoliša.

Tko o čemu, ovaj autor o plastici. Opravdano. Za potrebe propale konferencije o klimatskim promjenama objavljeni su, naime, rezultati novog istraživanja o utjecaju plastike na smanjivanje utjecaja na klimatske promjene. Ovdje samo natuknice.

Zamjena plastike drugim materijalima pridonosi povećanju utroška prirodnih izvora za 3,7 puta. Potrebno je 46 posto energije više i stvara se više od 50 posto dodatnih količina ugljikova dioksida. Uporabom plastičnih proizvoda na godinu se uštedi 2300 TJ energije.

A da o "ugljikovom tragu" i ne govorimo (o čemu će biti riječi u jednom od sljedećih članaka, op.a.bloga)

Plašitelji se, međutim, nikad ne bave bitnim problemima.

Jedna istinita anegdota. Ovih dana primio sam čestitku jednog vrhunskog hrvatskog znanstvenika energetičara s avangardnog fakulteta u kojoj mi je, čestitajući praznike i Novu godinu s »Best wishes«, »prilijepio« tekst o zaštiti okoliša. Odgovorio sam mu na hrvatskom, »čuvaj okoliš, upotrebljavaj plastiku«. Odgovorio mi je da sam »kreativan kao uvijek«. Bilo je to prije nego što sam pročitao rezultate navedenih europskih istraživanja.

Igor Čatić, Zagreb




- 11:50 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 17.08.2015.

Kiša je, posjetite izložbu




Izložba Introspekcija otvorena je do 27. kolovoza, a postav je moguće pogledati od ponedjeljka do subote između 10.00 i 12.00 te 20.00 i 23.00 sata.


Katalog izložbe


- 13:00 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 16.08.2015.

Je li vrijeme za pospremu?

Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije
- Alemka Goleš, Zagreb



Prekjučer je na ovom blogu u postu Za Velu Gospu sve je spremno, bilo riječi o plastičnim stolicama. Evo jedne prikladne fotografije zagrebačke fotografkinje Alemke Goleš - "Stolci". Kad kažem prikladne, onda mislim i po temi - stolice, i po vremenu - kraj ljetne žege i početak kiša.

Na fotografiji su prikazane (pospremljene) plastične stolice izrađene od polikarbonata (PC). Stolice od ove vrste plastike puno češće svoje mjesto nalaze u moderno uređenim interijerima. Čvrste su, elegantne, trajne i lijepo izgledaju.


Stolci - Foto: Alemka Goleš, Zagreb




- 12:35 - Komentari (6) - Isprintaj - #

subota, 15.08.2015.

Bauk plastike (opet) kruži svemrežjem

Blogerska suradnja - Lastavica



Neki dan mi je kolegica blogerica koja sada piše novi blog Leti lastavica poslala e-mail s upitom: "Prije nego proslijedim ljudima, je li to točno?" i u prilogu stavila sljedeći e-mail:

Svi mi, naročito kad dođe lepo vreme, kad treba da izađemo napolje, dohvatimo prvu plastičnu flašicu koja nam dođe pod ruku i u nju natočimo vodu, da nam se nađe. Međutim, da li ste se ikad zapitali koliko je bezbedna plastika iz koje pijete vodu? Kad budete pročitali ovaj tekst redovno ćete proveravati oznake na ambalaži
Ljudi uglavnom koriste istu plastičnu flašicu od vode ili soka, više puta, ne znajući da to može biti otrovno. Međutim, pojedina ambalaža je namenjena isključivo za jednokratnu upotrebu! Na dnu svake plastične ambalaže nalazi se trougao sa brojem u sredini, a ispod je oznaka koja vam govori koliko je opasna plastika koju držite u ruci. Ako je flaša namenjena za jednokratnu upotrebu, ne bi trebalo da je koristite više puta. Evo šta znači koja oznaka.
Ove flaše baciti posle upotrebe
Većina boca od mineralne i obične vode i gaziranih i negaziranih napitaka imaju oznaku PET (često i PETE) (br. 1 u trouglu). Važno je da znate da su one namenjene isključivo za jednokratnu upotrebu. Postoji mogućnost da svakim novim punjenjem u vodu ispuštaju teški metal antimon, hemijsko jedinjenje EPA, koje ometa delovanje hormona. Takve flaše mogu ispuštati i kancerogene materije.
Ova plastika je bezbedna
Prepoznaćete je po oznakama HDP (ili HDPE), LDPE i PP, ili po brojevima 2, 4 i 5. LDPE je vrsta plastike koja se, nažalost, uglavnom ne koristi za izradu flaša, već samo kesica za pakovanje namirnica. HDP je dobar izbor, kao i PP koja se uglavnom koristi za čaše za jogurt i bele je boje.
Ovu ambalažu izbegavati
To je plastika s oznakama PVC (nekad i 3V), PS i PC (često i bez oznake), ili po brojevima u trouglu – 3, 6 i 7.
PVC ispušta dve opasne hemikalije, koje ometaju rad hormona u organizmu. Uprkos tome, ova plastika se koristi za proizvodnju flaša. PS ispušta u vodu kancerogenu materiju – STIREN. Najčešće se koristi za plastične čaše za kafu, za jednokratnu upotrebu ili za ambalažu brze hrane. PC (ili bez oznake – br. 7) je najgora plastika za ambalažu prehrambenih proizvoda jer otpušta opasnu hemikaliju BPA. Nažalost, koristi se za ambalažu za bebe, flaše za sportiste i posude za pripremanje hrane. (MojeZdravlje)





Eto, pomislio sam, opet je sezona kiselih krastavaca, nema se što pametno pisati, pa ajmo neistinama i glupostima plašiti ljude. A čim se stavi neki zastrašujuće-katastrofalni, ali opet opći naslov, klikovi rastu. Pomislio sam, u nedostatku pametnih tema, opet je "bauk plastike počeo kružiti svemrežjem".

Ima li se smisla osvrtati na sve ovo. Ima. Treba stalno i uporno ponavljati i dokazivati, baš kao što svi ti manipulatori javnim mnijenjem stalno i uporno ponavljaju svoje gluposti i neznanje, a skrivaju se iza brige za zdravlje (pogledajte naziv portala), brige za djecu, brige za planet Zemlju, brige za čistu budućnost i brige što ćemo ostaviti unucima.

Stoga neću razglabati, ako netko želi više pročitati možete pogledati neke ranije postove:
- Plastična ambalaža
- Od budala zaštite nema
- Opasno i toksično
- Dvaput je dvaput, pa makar i glupost bila


Ipak samo nekoliko činjenica ukratko:
- plastična ambalaža za pića predviđena je za jednokratno korištenje
- ipak, može se više puta koristiti, ali ne pretjeravati, ne zbog plastike, već zbog održavanja higijenskih uvjeta i pokvarljivosti sadržaja
- plastika od koje se izrađuju jednokratne plastenke za pića je poli(etilen - teraftalat) (PET) i jedna je od najpostojanijih i najstabilnijih vrsta plastike - ne raspada se, nije porozna, ne ispušta ništa u svoj sadržaj, nema otrovnih niti opasnih sastojaka
- plastika od koje se izrađuje ambalaža za ostalu prehranu također je postojana, nerazgradiva, ne ispušta sastojke, niti sadrži otrovne ili kancerogene tvari koje se ispuštaju ili oslobađaju
- neke vrste plastike nisu predviđene za prehrambenu ambalažu pa se za tu namjenu niti ne koriste
- ne mogu se svojstva plastike od koje se izrađuju podne obloge ili branici automobila pripisivati plastici od koje se izrađuje ambalaža za prehranu - to su sasvim različite vrste plastike, različiti postupci prerade, različite provjere, ispitivanja i kontrole - naročito zdravstvene (u Americi tzv. FDA status)
- i na kraju - znatno veći i rekao bih jedini problem zdravstvene opasnosti je sadržaj, a ne plastika od koje je izrađena ambalaža.




Ali, što je možda najvažnije što želim posebno naglasiti.
To je blogerska suradnja. Blogerica Lastavica, znajući za moj blog i o čemu pišem, prije nego se je upustila u prosljeđivanje i nenamjerno sudjelovanje u širenjima neistina i gluposti, pitala je. Obratila mi se i to smatram najvećim doprinosom ovog bloga i suradnje s drugim blogerima. Pokazala je da poštuje znanost, struku i nečije znanje. Stoga se zahvaljujem kolegici blogerici, a sve vas pozivam da, ukoliko imate bilo kakvu sumnju, nedoumicu, pitanje - slobodno mi se javite - komentarom ispod postova, e-mailom, preko FB stranice i postavite pitanje, rado ću Vam odgovoriti (direktno ili novim postom), a sve sa željom da dobijete točnu i provjerenu informaciju i da se ovakve gluposti ne šire, a da se vi bezbrižno i sigurno osjećate dok slobodno koristite plastičnu ambalažu odnosno sve plastične proizvode.



- 12:31 - Komentari (4) - Isprintaj - #

petak, 14.08.2015.

Za Velu Gospu sve je spremno

Kako nas izvještavaju iz Marijanskog svetišta na Trsatu u Rijeci, za proslavu Vele Gospe sve je spremno. Očekuje se nekoliko desetaka tisuća vjernika (40-50.000), a euharistijsko slavlje na otvorenom predvoditi će riječki nadbiskup Ivan Devčić. Misi će prisustvovati i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kako je najavljeno.


Foto: D.Škomrlj


Kao što je i vidljivo s fotografije, vjernici, pa i predsjednica će sjediti na plastičnim stolicama, koje su se u ovakvim prilikama, okupljanjima velikog broja ljudi pokazale nezamjenjivima. Lagane su, lako prenosive i složive, brzo i jednostavno ih se postavlja, a i udobne su. Pored plastičnih vrećica i PET plastenki, jedan su od najraširenijih plastičnih proizvoda na svijetu.

Najčešće se izrađuju pod polietilena visoke gustoće (PE-HD) i polipropilena (PP), a one, recimo to malo kvalitetnije, čvršće (ali i teže i skuplje) i više za unutarnje prostore - od polikarbonata (PC) i poli(vinil-klorida) (PVC). Ovisno o proizvođaču, izrađuju se i od poli(etilen-teraftalata) (PET), poliamida (PA) i akrilonitril/butadien/stirenske plastike (ABS).

No ove najčešće, najraširenije i najjednostavnije izrađuju se u gotovo pa bezbroj oblika i u nekoliko kategorija - ovisno o predviđenoj težini korisnika, pa tako ima stolica do 80 kg nosivosti, do 100 kg i do 150 kg i to ovisi o konstrukciji i količini materijala koji će biti upotrijebljen za izradu. Izrađuju se postupkom injekcijskog prešanja. Na žalost, vlasnici ili organizatori koji ih nabavljaju uvijek biraju najjeftinije, a to znači i one s najmanje utrošenog materijala odnosno s najmanjom nosivošću. Stoga, oprez. Ipak, nije stolica kriva niti je loša plastika, već su krivi škrti vlasnici otvorenih prostora i terasa.




Ako želite vidjeti koliko su raširene plastične stolice i gdje ih se i u kakvim prilikama može naći, pogledajte simpatični blog Plastic Chairs kojeg vodi jedan njemački bloger.



Izvori:
Novi list:
Euharistijsko slavlje na Veliku Gospu na Trsatu predvodi riječki nadbiskup Devčić


- 13:04 - Komentari (4) - Isprintaj - #

četvrtak, 13.08.2015.

Plastične vrećice trebale bi biti besplatne




Dvije trećine britanskih potrošača misli da bi reciklabilne i biorazgradive jednokratne plastične vrećice trebale biti besplatne.




Prema istraživanju provedenom među britanskim potrošačima, a povodom uvođenja naknade od 5 penija (oko 55 lipa) na jednokratne plastične vrećice u Engleskoj od 1. listopada 2015. (jednako kao što je prethodno uvedeno u Walesu i Škotskoj) utvrđeno je da se 39 % ispitanih potrošača "izrazito slaže", a 26 % "bi se mogli složiti" da na jednokratne plastične vrećice ne treba uvoditi namete odnosno da bi trebale biti besplatne.

Jedno od pitanja u tom istraživanju bilo je: "trebaju li vrećice biti reciklabilne i biorazgradive zbog opasnosti da incidentno dospiju u otvoreni okoliš" - 54 % potrošača se "izrazito slaže", a skoro trećina "bi se mogla složiti" s time.

Ispitivano je i ponašanje potrošača s jednokratnim plastičnim vrećicama te je utvrđeno da 57 % ispitanika "uvijek" koristi te vrećice i kao vrećice za smeće, 27 % "često", a 12 % "ponekad".



Izvor:
Plastic and Rubber Weekly:
Plastic carrier bags 'should be free of charge'
Animated flags


- 13:44 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 12.08.2015.

Plastika kao odličan dekorativni element

Blogerska suradnja - Moja Moda



Blogerica Moja Moda pozvala je na "foto session" Melu pa nastavljaju svoje vesele blogo-prijateljske ljetne putešestvije prekrasnom Istrom. Ovaj puta javljaju se iz Novigrada.

Pišu mi:
Gradić nas je ugodno iznenadio. Stara jezgra okićena je raznobojnim kišobranima. Ugođaj je poseban, treba ga doživjeti. Odličan potez gradskih vlasti jer grad odiše veseljem i bojama. Eto kako plastika može biti odličan dekorativni element. U ovakvom ugođaju ni vrućine ne padaju teško. A za slučaj kiše, kišobrani su otvoreni.

Moja Moda i Mela











- 11:50 - Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 11.08.2015.

Jest da su plastične, ali …

… što je previše, previše je!



Krčki most. U slučaju jače bure zatvara se promet mostom radi sigurnosti putnika, vozila ali i mostne infrastrukture. Da bi se zapriječio promet onima koji ne slušaju radio obavijesti niti gledaju prije postavljene znakove postavljene su rampe na daljinsko upravljanje. Vide se na sljedećim fotografijama - postavljene na ulazu na most sa strane otoka Krka.





Danas su rampe plastične, jer su kao takve jeftinije, praktičnije, trajne, mogu se recklirati i u pravilu se izrađuju od reciklirane plastike, lakše je njima upravljati, ne zahtijevaju neko posebno održavanje (antikorozivna zaštita, bojanje) nije potreban snažniji elektromotor za podizanje teških metalnih i u pravilu, u incidentnim situacijama, neće oštetiti vozilo.

No, staviti jednu do druge, e to je već previše. I ne samo ovdje. Vi koji putujete našim autocestama i državnim cestama - pogledajte koliko je (nepotrebno?) postavljeno prometnih znakova, plastičnih stupića, oznaka i čega sve ne, pa čak do takvog apsurda da jedan znak prekriva sljedeći. U cijeloj Europi (a proputovao sam je uzduž i poprijeko) nikad nisam vidio toliko znakova, svjetlosnih, samostojećih, informativnih, metalnih, plastičnih i svakojakih oznaka i tako gusto postavljenih.

Pitao sam cestare zašto - kažu tako nalažu pravilnici. A ja ih pitam, a tko je tako pisao pravilnike i s kojim ciljem?


- 13:11 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 10.08.2015.

Rusi protiv plastenki




Ruski zakonodavci bore se protiv gotovo pa nerješivog problema - zabraniti ili ne zabraniti prodaju piva u PET plastenkama.




Prošle je godine Duma, donji dom ruskog parlamenta, nakon diskusije započete još 2013. godine, prihvatila prijedlog uredbe kojom bi se zabranila prodaja alkoholnih pića s više od 4 % alkohola u PET plastenkama većima od pola litre. Uredba bi trebala stupiti na snagu od 1. siječnja 2016.


S druge strane, ruska vlada ne slaže se s tako "oštrim mjerama" protiv korištenja plastične PET ambalaže te od predlagatelja zakona traži da se iznesu "znanstveno provjerene činjenice" kako bi se našlo "uravnoteženo rješenje".

Drugo čitanje ovog prijedloga uredbe trebalo se je održati u svibnju ove godine, ali je odgođeno.

U međuvremenu je Anatoly Aksakov, vodeći parlamentarac u Dumi, pisao je vladi da treba započeti s primjenom uredbe o zabrani, ali predlaže da to bude od srpnja 2016., s time da bi se zabrana odnosila na sva alkoholna pića, bez obzira na sadržaj alkohola u njima, ali za plastenke od 1,5 litara i veće, a od 2020. uredba bi se proširila na sve plastenke od pola litre na više.



Aksakov, predsjednik gospodarskog odbora Dume zagovara postepeno uvođenje uredbe odnosno zabrane kako bi se vodilo računa i o interesima malih i srednje velikih pivara. Takvo postepeno uvođenje zabrane omogućilo bi kompanijama dovoljno vremena za restrukturiranje njihovih proizvodnih procesa. Međutim, i u njegovom odboru podijeljena su mišljenja oko ovog pitanja. Jedni zagovaraju puno kraće vrijeme uvođenje zabrane jer se proizvođači mogu puno prije prilagoditi, dok se protivnici uvođenja zabrane pozivaju na isto takvu uredbu u Kazakhstanu kojom prilikom je uništen veliki broj proizvođača piva i plastenki.

Ruski proizvođači piva složili su se prošle jeseni da se prestanu puniti alkoholna pića u PET plastenke veće od 1,5 litara od početka 2017. godine.

U srpnju ove godine, grupa Duminih parlamentaraca izvijestila je da su predložili novu verziju uredbe kojom se predviđa potpuna zabrana pakiranja alkoholnih pića u plastičnu ambalažu u cijeloj Rusiji već od siječnja 2016.


Napomena autora bloga:
Ovakve vijesti odnosno odluke uvijek čitam između redova. Uvijek se zapitam što je pozadina donošenja ovakve odluke. Zasigurno su tu u pitanju lobiji i lobiranja za neke interese - je li to borba protiv alkoholizma koji je u Rusiji iznimno veliki problem, ili je borba za još veći plasman PET plastenki na tržište? No, niti jedno, niti drugo neće se postići ovakvim zabranama.



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly:
Russian MPs wrestle with PET beer bottles
Bloknot.ru: 820 2 ?;0AB8:>2>9 B0@5 A:>@> =5 1C45B
Animated flags


- 13:43 - Komentari (5) - Isprintaj - #

nedjelja, 09.08.2015.

Udobno, svrsishodno i lijepo

Blogerska suradnja - Mela



Piše mi blogerica Mela koja vrijedno piše i uređuje dva bloga: Iz moje učionice i Najljepše želje:

Opet smo se trebale sastati nas tri: Moja moda, Zvonka i ja. Prije odlaska u Pulu kupila sam u Borovu vrlo povoljno nove sandale. Remenčići nisu kožni već plastični (piše u kutiji LDPE, Recyclable - odnosno polietilen niske gustoće (PE-LD), reciklabilno - op.a.).



- Ubit će te te sandale. - rekla je mama.
- Meni se čine udobne. Probat ću pa što bude, bude.

I prvo krštenje sandale su odradile besprijekorno. Zvonka nas je vodala amo-tamo po brdovitom dijelu Balkana, ops Pule. Pola dana provela sam u njima i nije me ništa žuljalo. Moram pohvaliti dizajnera koji je pazio da mali nožni prst ne izlazi van.

Nisam od onih koji kupuju markirano i najskuplje. Znam da vrijedi ona stara
"koliko para, toliko muzike", al znam da vrijedi i ono da najjeftinije može biti udobno, svrsishodno i lijepo.

Često posjećujem Borovo jer sam tamo našla na nekoliko najudobnijih cipela, a nekako imam želju da pomognem našu tvornicu.

Živjelo Borovo u kojem sam pronašla udobne sandale koje su izdržale mojih sto i kusur kg, a noge bile lake ko u gazele!

Mela
Pozdrav. Imaj se dobro.



- 13:07 - Komentari (8) - Isprintaj - #

subota, 08.08.2015.

Darujte krv, spasite život, budite humani i sigurni

… jer plastika to omogućava



Ovih dana učestali su pozivi iz hrvatskih bolnica i njihovih odjela za transfuziju s pozivom građanstvu da daruju krv. Potrebe su velike, potrošnja je povećana, pa evo i ovaj blog se priključuje ovom humanitarnom pozivu.




Valja sve darivatelje krvi podsjetiti da je cijeli postupak osim što je human, i siguran, bezbolan, koristan i za darivatelja, a istovremeno se obavi pregled krvi pa u slučaju da se utvrdi neka nepravilnost, darivatelj se odmah obavještava.




Vrećice za krv s pripadajućim plastičnim cjevčicama i zatvaračima proizvode se od omekšanog poli(vinil-klorida) (PVC). PVC se za proizvodnju (jedino tih) vrećica koristi više od pola stoljeća i trenutno je jedini pogodni materijal za ovakvu vrstu medicinske opreme. PVC vrećice za krv imaju ključnu ulogu u osiguravanju uvjeta za dugoročno i pouzdano čuvanje te visokih standarda sigurnosti i kvalitete zdravstvene ispravnosti krvi i krvnih pripravaka, a time i zaštite zdravlja pacijenata.




Upravo PVC vrećice omogućile su dugotrajno čuvanje krvi i krvnih pripravaka. Krvna plazma čuva se na -30 °C do godine dana, a derivati i više godina.



Izvor:
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu:
O krvi



- 12:39 - Komentari (8) - Isprintaj - #

petak, 07.08.2015.

Otvorena Introspekcija

Jučer je u prekrasnom ambijentu krčke galerije Decumanus otvorena samostalna izložba umjetnice Diane Sokolić "Introspekcija".

Čitateljima ovog bloga poznato je da se akademska slikarica Diana Sokolić između ostalog bavi i izradom umjetničkog nakita od poli(metil-metakrilata) (PMMA) odnosno plekisglasa, koje je ovom prilikom izložila na prozirnim plastičnim tubama od poli(etilen-teraftalata) (PET), uz svjetlosne efekte.

Sve u svemu impresivna izložba kroz koju se možete prošetati i biti dio umjetničkih eksponata. Preporuča se posjet u večernjim satima kada svjetlosni efekti dolaze do punog izražaja.














Izložba Introspekcija ostaje otvorena do 27. kolovoza, a postav je moguće zagledati od ponedjeljka do subote između 10.00 i 12.00 te 20.00 i 23.00 sata.


Katalog izložbe


- 16:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 06.08.2015.

Plastična introspekcija

Najava događaja:
Otvorenje Introspekcije Diane Sokolić



Izložbeni ciklus Linking[art] u krčkoj galeriji Decumanus, nastavlja se izložbom Introspekcija riječke slikarice, multimedijalne umjetnice i dizajnerice Diane Sokolić. Otvorenje će biti 6. kolovoza 2015. godine u 21.00 sat.

Svoj privatni svijet Diana Sokolić doznačuje kao snažnu optičku senzaciju, ističe u predgovoru kataloga kustosica izložbe Višnja Slavica Gabout. Predodžbu nutrine kao neke tople, tihe tamnine (ili bjeline) mijenja slikom jednog živog, intrigantnog, koloristički vibrantnog i dinamiziranog unutarnjeg svijeta koji pršti energijom. Svijeta u kojem svjetlosni bljeskovi i prelijevanja boja oslikavaju emocije, prate tok tankoćutnih osobnih fluida, vizualiziraju životne titraje i signaliziraju trenutke spoznaje. Ambijent je ovdje shvaćen kao supstancija kojom se oblikuje. Ali i kao autoričina životna tvar koja nju oblikuje i u kojoj su pohranjena taktilna i vizualna sjećanja, asocijativni bljeskovi, svjetlosne vizije, predmetne metamorfoze i kaleidoskop boja.

Sav taj veličanstveni prostor pun transformacija, transpozicija i transgresija Diana Sokolić rekonstruira site-specific instalacijom, u kojoj spaja i isprepliće različite discipline i različite medije, vizualnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i nove tehnologije. Svjetlosnom instalacijom gdje združuje, u svojevrsnu gradnju u prostoru, stalaktitne plastične objekte, nakit od pleksiglasa, video projekciju, fotografiju i obojeno svjetlo - i svi oni u tom organizmu harmonično dišu. Jer dišu u autoričinu životnom ritmu. Ritmu koji je s jedne strane temperamentan, suvremeno - ubrzan i tehnicistički strog. Ali koji je s druge strane umiren, utišan i približen iskonima.





Izložba Introspekcija ostaje otvorena do 27. kolovoza, a postav je moguće zagledati od ponedjeljka do subote između 10.00 i 12.00 te 20.00 i 23.00 sata.


Katalog izložbe


Izvor:
Web stranice Grada Krka:
Linking[art]: Otvorenje Introspekcije riječke umjetnice Diane Sokolić


- 10:56 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 05.08.2015.

Zašto rušite sustav?

Kako je najavljeno od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, novim Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu predviđa se ukidanje naknade za povratnu PET ambalažu za mlijeko i ostale mliječne proizvode

Članak 3
... 25. Piće je alkoholno piće, bezalkoholno piće, stolna, mineralna i izvorska voda, voćni sirupi i ostali tekući proizvodi na voćnoj i drugoj bazi te bilo koji drugi prilog koji pakiran zajedno s tekućom bazom čini cjelovitu jedinicu primarne ambalaže; osim mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda. ...

Članak 32
... (4) Za otpadnu ambalažu od mlijeka i ostalih tekućih mliječnih proizvoda na koju je plaćena povratna naknada sukladno odredbama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu potrošač ima pravo na povrat naknade prilikom povrata iskorištene otpadne ambalaže prodavatelju do 01. rujna 2015. godine. ...

Izvod iz prijedloga Pravilnika



Dakle, prilikom kupovine mlijeka i ostalih tekućih mliječnih proizvoda u PET ambalaži većoj od 0,2 litre više se neće naplaćivati 50 lipa povratne naknade, niti će se nakon 1. rujna 2015. moći ostvariti povrat za prije skupljenu PET ambalažu.



Pokušao sam doći do stvarnih razloga zašto se to čini i dobio sam dva odgovora:

- želi se pojeftiniti mlijeko kako bi se povećala prodaja i time pozitivno utjecalo na teško stanje hrvatske mljekarske industrije - kako kaže ministar Zmajlović: "Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u ambalaži s povratnom naknadom već od idućeg mjeseca trebale bi pojeftiniti 52 lipe".

- na ovom dijelu naplate povratne naknade, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvaruje gubitke.


Vrlo dvojbena obrazloženja. Naime, jeste da je u cijeni mlijeka i 50 lipa povratne naknade, ali ista ta naknada se kupcu vraća, pa mu je stvarna cijena mlijeka 50 lipa niža. Dakle, taj argument ne stoji. S druge strane, pored toliko vrsta cijena i ambalaža, akcija i popusta u našim trgovačkim lancima tko može pratiti je li se cijena mlijeka snizila?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji upravlja sustavom povratne naknade, ako i ima gubitke na tih 11 % PET ambalaže (u što osobno sumnjam - novac samo kruži), isto može pokriti velikim profitima koje ostvaruje na PET ambalaži za druga pića.

A zašto sam izričito protiv ukidanja ove naknade?

Prvenstveno jer se je taj sustav povratne naknade u zadnjih 10 godine (bez obzira na sve kriminalne radnje, muljaže i marifetluke) pokazao odličnim. Čim je uveden, nestale su iz okoliša sve plastenke, potaknut je sustav recikliranja i ostvarene su sve moguće prednosti koje sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja pruža - ušteda materijala, energije i drugih resursa te očuvanje okoliša. Ne treba zanemariti niti socijalni element koji se pokazao kao dobra nuspojava uvođenja naknada.

Na kraju mogu samo zaključiti da je ova promjena donesena pod pritiskom velikih trgovačkih lanaca, kako bi još jednom na muljažu ostvarili nezaslužene supreprofite. A na taj način ruši se dobro uspostavljen sustav, šteti se plastičarskoj industriji, ali šteti se i okolišu na više načina.

Cijeli svijet potiče i unapređuje svoje sustave recikliranja, a mi rušimo naš odlično postavljeni. I umjesto da ga širimo i na ostalu plastičnu ambalažu (PE-HD, PVC), ne, mi smo pametniji od cijelog svijeta.

Ili smo samo slabiji od trgovačkih lanaca?




Izvori:
Večernji list:
S početkom srpnja stižu promjene kod povratnih naknada, evo što se mijenja
Ambalaža.hr: Nacrt Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu


- 17:33 - Komentari (10) - Isprintaj - #

utorak, 04.08.2015.

Vrijedi ponoviti

Blogerica Stella je jučer postavila pitanje: Što je to injekcijsko prešanje?

Da sad ne bi zainteresirani čitatelj kopao po ovom blogu, evo ponavljam dva video priloga. Osnove procesa injerkcijskog procesa i kako se proizvode PET plastenke, koje se također proizvode porstupkom injekcijskog prešanja. Pa pogledajte:





Inače, nešto više podataka možete pročitati u starijim postovima na ovom blogu:
- Injekcijsko prešanje
- PET ambalaža: da ili ne?


- 14:09 - Komentari (6) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.08.2015.

Potrošnja polimera za injekcijsko prešanje


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 88



Prema izvještaju AMI Consulting, tijekom 2014. godine vidljiv je bio oporavak plastičarske industrije u Europi i to onaj njezin dio koji se bavi injekcijskim prešanjem. Kapaciteti u 2014. godini bili su za 11 % veći od tzv. pred-krizne 2007. godine, mada je sama proizvodnja bila kvantitativno manja 7 %.

Najveći udio u ovom području imala je ambalaža, a unutar ambalaže PET ambalaža.

Na slici, potrošnja polimera za injekcijsko prešanje u Europi 2014. godine.





Izvor:
AMI Consulting
Animated flags


- 12:31 - Komentari (9) - Isprintaj - #

nedjelja, 02.08.2015.

Ni ovdje više redova nema

… jer plastika to omogućava



Neki dan sam u postu Kako smanjiti redove na feštama objavio video prikaz uređaja za punjenje plastičnih čaša za pivu odozdo - brzo, točno, bez zapjenjivanja, bez čekanja i redova - ali sam tada zaključio da se redovi premještaju negdje drugdje. Logično - ako smo ubrzali ulaznu stranu, treba ubrzati i izlaznu stranu.

Plastika i tome nudi rješenje:








Prikazani plastični wc-i, ukoliko se minimalno održavaju, vrlo su praktični, prenosivi, funkcionalni, lako dostupni, jeftini, zadovoljavaju sve higijenske uvjete i naravno, sve potrebe na različitim mjestima i pri raznim događanjima gdje se okuplja veliki broj ljudi - fešte, karnevali, utakmice, pa i predizborni skupovi što nas uskoro očekuju.

Izrađeni su od poli(vinil-klorida) (PVC) ili od polietilena visoke gustoće (PE-HD) (ovisno o proizvođaču), trajni su, otporni na atmosferske uvjete te se lako i brzo održavaju u skladu s higijenskim standardima. Ono što je važno napomenuti, upravo zbog svojstava plastike - površinska neporoznosti, nerazgradljivosti, otpornost na kiseline i atmosferalije - neće doći do upijanja koje kakvih tekućina i nečistoća po plastičnim površinama, pa je stoga održavanje jednostavno, a korištenje higijenski sigurno.









Autor zadnje fotografije: bloger More ljubavi




- 11:44 - Komentari (5) - Isprintaj - #

subota, 01.08.2015.

NEWSLETTER 34

NEWSLETTER 34


Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec srpanj.

Srpanj - mjesec zanimljivih i različitih događanja. Na blogu je objavljeno 29 postova.

Mjesec srpanj uobičajen sa svojim redovnim aktivnostima, no ipak obilježen je s tri vrlo čitana i komentirana posta koji su prenešeni i na drugim web portalima - dva govore o plastičnoj zaštitnoj opremi: Tko to čuva predsjednicu? … ili plastika u službi zaštite i Kao da su blog čitali, zar ne?, a treći te zadnji post u srpnju, govori o upornoj borbi takozvanih prijatelja životinja protiv plastičnih vrećica: Dosljedni u svojoj gluposti.

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom srpnja na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.07. - NEWSLETTER 32 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom lipnja.
02.07. - Naši plastičari - Nova hala u Muraplastu - Još jedan uspjeh jedne od naših najvećih plastičarskih firmi u proizvodnji folija i plastičnih vrećica.
03.07. - Poslušajte stručnjake ... i slijedite vlastiti zdrav razum (video prilog) - Video prilog u kojem američki stručnjak objašnjava kako zabrane plastičnih vrećica zatvaraju radna mjesta, ali i imaju negativne higijenske posljedice.
04.07. - Naši (susjedni) plastičari - Britanci investiraju u BiH - Pozitivne gospodarske vijesti iz Gračanice. Matična britanska kompanija RPC ulaže u pogone bivšeg Helioplasta sada RPC Superfos Balkan. Proizvodi ove tvrtke - kruta plastična ambalaža za prehrambene proizvode, dobro su poznati i na hrvatskom tržištu.
05.07. - Cirkularna ekonomija i biorazgradljive vrećice - Cirkularna ekonomija ili bolje reći kružno gospodarstvo nespojiva je s biorazgradljivim vrećicama.
06.07. - Za sreću je malo potrebno … a (samo) plastika to omogućava (video prilozi) - Ne mali broj ljudi obožava pucketati mjehurićima na plastičnim zaštitnim folijama. Upravo njih je ražalostila vijest da je tvrtka, kako bi smanjila transportne troškove, osmislila foliju čiji se mjehurići pune zrakom na mjestu upotrebe, a izvedba folije omogućava da zrak iz jednog mjehurića prijeđe u drugi - dakle nema više pucanja.
07.07. - Viktorov poučak na ZG Magazinu - Suradnik ovog bloga dr.sc Viktor Simončič ima svoju kolumnu "Viktorov poučak" na web portalu ZG Magazin. A čitateljima bloga Plastično je fantastično postavljanjem sličice / ikonice u koloni s lijeve strane bloga omogućen je jednim klikom lakši i brži pristup aktualnim tekstovima dr. Simončiča.
08.07. - Naši (opjevani) plastičari (video prilog) - Poznata, angažirana muzička grupa Hladno pivo opjevala je privatizaciju i tužnu hrvatsku gospodarsku stvarnost, a u spotu su sudjelovali i radnici DIOKI-ja.
09.07. - Hvala na promociji … a još više na prihvaćenoj ideji - Isječak iz intervjua Šibenskom listu u kojem je naša umjetnica Diana Sokolić preporučila blog Plastično je fantastično, a posebno je istaknula jednu misao o plastici.
10.07. - Za njen najljepši dan … plastika to omogućava - Kako izvještava poznati svjetski modni portal Fashionista, u Parizu je održan Fashion Week na kojem je modni kreator Galliano predstavio plastičnu kreaciju za vjenčanicu.
11.07. - Plastične vrećice i indeks razvoja - Plastične vrećice su simbol prosperiteta. Dobro, ako ne u Europi, ali u Gani jesu. Prema članku objavljenom 22. lipnja u Wall Street Journalu ("Garbage Trashes Ghana's Economic Glory" - "Bacanje smeća dokaz ekonomskog uspjeha u Gani" novinara Drewa Hinshawa), plastične vrećice su "simbol napretka (tog) naroda". Gana ima 26 milijuna stanovnika i u jednom je trenutku postala jedna od najvećih uspješnica u Africi s najbrže rastućim gospodarstvom 2011. godine, a "obilje plastičnih vrećica služi kao vrlo opipljiv dokaz rastuće potrošačke klase".
12.07. - Zid od plastičnih vrećica (foto prilog) - Plastična shopping vrećica je postala sveprisutan simbol za sve ono što je loše u potrošačkoj kulturi. Za mađarskog umjetnika Endre Koronczija, ovo predstavlja priliku za povezivanje ljudi s prirodom.
13.07. - Naši plastičari - Agena Marin - Agena Marin d.o.o. iz Biograda na Moru, nakon desetgodišnjeg iskustva izrade plastičnih brodica u zadnjih nekoliko godina probila se na hrvatsko, ali i svjetsko tržište sa svojim iznimno traženim proizvodom - polupodmornicama.
14.07. - Tko to čuva predsjednicu? … ili plastika u službi zaštite - Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović obišla je Knin i gradilište nove crkve, pa se zaputila na ribarski brod i zaplovila u noćni ribolov. Simpatične aktivnosti predsjednice iz područja političkog marketinga i zasigurno se mnogim Hrvaticama i Hrvatima vrlo svidjela. Međutim, mene je užasnulo! Ne što predsjednica lijepi pločice, niti što ide u noćni lov na ribe, već činjenica da nam predsjednica pored svog tog osiguranja uopće nije sigurna, dapače, dovedena je do vrlo opasnih situacija - nekoliko puta u jednom danu - zbog nenošenja plastične zaštitne opreme
15.07. - NEWSLETTER 33 - Obavijest čitateljima o poveznici na kolumnu "Viktorov poučak" na stranicama web portala ZG Magazin, a primatelji e-maila dobili su sve dosadašnje "poučke" kao i knjigu "Društvo umanjene vrijednosti (prvi dio)" u pdf. formatu.
16.07. - Plastika umjesto asfalta - U ne tako dalekoj budućnosti ceste Roterdama mogle bi biti presvučene s recikliranom plastikom, od plastičnih boca ili od druge vrste plastičnog otpada. Gradsko vijeće Roterdama objavilo je da razmatra pilot projekt kojeg provodi građevinska kompanija Volker Wessels iz Amersfoorta u Nizozemskoj, a kojim se planira zamijeniti asfalt s plastikom.
17.07. - Naši (bivši) plastičari - DINA - Preslika članka iz Novog lista o stečaju DINA Petrokemije i otkazima preostalih 171 radnika koji već 36 mjeseci nisu primili plaću. Možda ovaj stečaj pokrene bilo kakvo rješavanje ove gospodarske agonije.
18.07. - Instalacija - foto prilog - Prikaz umjetničke instalacije mađarskog konceptualnog umjetnika Koronczi Endrea s plastičnim vrećicama.
19.07. - Prešati ili ne prešati? - Kako je zaključeno nakon provedenog istraživanja u SAD-u, ukoliko se želi unaprijediti učinkovitost recikliranja, ne bi se trebalo prešati limenu niti plastičnu ambalažu. Recikliranje bi moglo biti učinkovitije ukoliko bi potrošači preispitali dugo održavani način postupanja s plastikom i ostalim materijalom koji se može reciklirati. Diskutabilno!
20.07. - Praktična plastika - Plastična mišolovka (video prilog) - Simpatičan prikaz kako ponovno upotrijebiti iskorištenu plastenku - kao "humaniju" mišolovku.
21.07. - Naši (bivši) plastičari - DINA - Preslika članka iz Novog lista o stečaju DINA Petrokemije i otkazima preostalih 171 radnika.
22.07. - Izjava dana: Teško mi pada. A krivi smo sami! - Izjava dr.sc. Viktora Simončiča o problematici postupanja s otpadom i EU diktatu.
23.07. - Kao da su blog čitali, zar ne? - Neki dan sam kritizirao osiguranje naše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako traljavo i nestručno odrađuje svoj posao, kako svojim nedjelovanjem i neznanjem dovodi predsjednicu u opasnost. Pogledajte post "Tko to čuva predsjednicu?". Međutim, prilikom posjete premijera Zorana Milanovića gradilištu nove zračne luke Zagreb na Plesu slika sasvim drugačija.
24.07. - Naši (bivši) plastičari - DIOKI - Nepovratno nestaje hrvatska organska petrokemija - preslika oglasa o (ras)prodaji postrojenja Polietilen II DIOKI-ja na Žitnjaku.
25.07. - Komentar dana: Ministar dijeli ekološki lošije torbe - Komentar prof.dr.sc. Igora Čatića na populističku i sasvim neekološku akciju ministra zaštite okoliša i prirode.
26.07. - Na marginama plastičnog fotonatječaja koji to nije - Alemka Goleš - Odmori se, zaslužio si (foto prilog) - Još jedan plastični foto prilog suradnice bloga fotografkinje Alemke Goleš iz Zagreba.
27.07. - Dosljednost hrvatske politike - Osvrt na dosljednost hrvatske politike - konkretnije na dosljednost ministra gospodarstva Vrdoljaka koji se u jednom trenutku zalaže za očuvanje proizvodnje plastičnih vrećica i istovremeno donosi pravilnike koji imaju za cilj smanjiti potrošnju plastičnih vrećica.
28.07. - Kako smanjiti redove na feštama … jer, plastika to omogućava (video prilog) - Video prikaz novog rješenja iz Amerike, kako na brzinu poslužiti veliki broj pivopija, ali može i drugih pića, važno je samo da je brzo i na mjeru. Nema više redova niti nepotrebne pjene niti bacanja niti varanja. Redovi se sada premještaju negdje drugdje.
29.07. - Dosljedni u svojoj gluposti - Post koji je široko odjeknuo među čitateljstvom i bio vrlo čitan i komentiran, a prenijeli su ga i drugi portali. Tema je dosljednost takozvanih prijatelja životinja u borbi protiv vrećica. Izdvajam samo završnu misao i poruku tim takozvanim prijateljima životinja: Niti Društvo za plastiku i gumu, niti Udruženje za plastiku i gumu niti bilo koji proizvođač plastičnih vrećica NEĆE VAM PLATITI da prestanete s objavama protiv vrećica u medijima!


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
14.03.2012. - Mostovi od reciklirane plastike - slikovni prikaz - U gradiću York u državi Maine u Sjedinjenim Američkim Državama pušten je u promet prvi most izrađen od reciklirane plastike i isti je dobio dozvolu za upotrebu od strane Američkog saveza za autoputove i transport (American Association of State Highway and Transportation Officials) po čijim je standardima isti i napravljen. Most je izrađen od otpadne plastike iz kućne upotrebe kao i od industrijske otpadne plastike. Most je dugačak oko 8 m a širok 4,5 m.


Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 14:22 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se