Plastično je fantastično

subota, 30.05.2015.

Z1 o plastičnim vrećicama - snimka emisije

Jučerašnja emisija zagrebačke televizije Z1 o plastičnim vrećicama. Mlada novinarka Maja Tanasovski razgovara s Lukom Omanom i autorom bloga Romeo Desa, Ako Vas zanima, pogledajte i slobodno komentirajte.

Posted by Plastično Je Fantastično on Wednesday, 27 May 2015



- 20:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 29.05.2015.

Hvala Vam 200 000 puta


Dragi čitatelji bloga "Plastično je fantastično", Vama 200 000, koji ste u ovih 43 mjeseci i 23 dana posjetili ove stranice, zahvaljujem na posjetima, čitanjima, komentarima i suradnji. Upravo su Vaši posjeti održali ovaj blog svo ovo vrijeme.

Objavljeno je 1165 postova, a bilo je i 4066 komentara.

Prvih 100 000 posjeta ostvareno je 31. ožujka 2014., dakle nakon 29 mjeseci od kreiranja ovog bloga, da bi sljedećih 100 000 bilo ostvareno u 14 mjeseci, pa ako se ovako nastavi, u sljedećih 7 mjeseci do kraja ove godine mogli bi očekivati i 300 000-tog posjetitelja.

No, koliko god brojke mogu biti suhoparne, toliko su i poticajne. Svi ti Vaši posjeti drže me u uvjerenju da, slagali se mi ili ne, imamo komunikaciju, a cijelo vrijeme sam se trudio da moja komunikacija prema Vama bude argumentirana i potkrijepljena stručno i znanstveno potvrđenim podacima.

Ovim tempom, svaki dan jedan post, nastavljam i dalje, jer tema, vijesti, reagiranja, informacija je na pretek. Plastika, kao materijal 21. stoljeća, ali i materijal budućnosti odnosno različiti plastični proizvodi svakako zaslužuju našu pozornost. Čim budemo više i bolje poznavali plastiku i njena svojstva kao i plastične proizvode, njihovu namjenu, bolje, učinkovitije i jednostavnije ćemo ih koristiti te održivo i odgovorno ćemo postupati s njima tijekom njihovog cijelog životnog ciklusa - od pridobivanja sirovina pa do zbrinjavanja.



- 00:30 - Komentari (8) - Isprintaj - #

četvrtak, 28.05.2015.

Fotonaponsko tržište



U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o primjeni plastike u proizvodnji obnovljivih izvora energije - pri izgradnji i eksploataciji vjetroelektrana, gdje se plastika pokazala ključnim materijalom koji omogućava učinkovito iskorištenje energije vjetra. U ovom nastavku biti će riječi o energiji sunca.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 7


Tri su osnovna poticaja daljnjem razvoju ovog područja: financijska potpora, orijentiranost velikog broja zemalja na obnovljive izvore i sniženje proizvodnih troškova za korištenje solarne energije. Pri izgradnji solarnih panela, plastični materijali postali su nezaobilazni i to je područje njihova velikoga potencijalnog razvoja.

Velika je prednost fotonaponskih uređaja u tome što gotovo uopće nije potrebno održavanje, ili je minimalno, ne onečišćuju okoliš, tihi su, a iskorištavaju i slabu svjetlost. Njihova primjena ne dovodi do iscrpljivanja nekog materijala poput uređaja koji traže određeno pogonsko gorivo.

Nadalje, kao prednost treba navesti mogućnost uklapanja u građevni materijal. Kao primjer se navodi 3,5 km dug pokrov tunela brze željeznice u Belgiji, koji je pokriven sa 16 000 solarnih panela, a to znači oko 50 000 m2 površine koja godišnje daje približno 3 300 MWh. Ta se energija koristi za željezničku infrastrukturu (na slici).


SLIKA - Solarni paneli nad željezničkom prugom u Belgiji



Radi se već i na solarnim cestama, pa je jedna kompanija, koja ih izrađuje, dobila ugovor vrijedan 700 000 USD za dvije godine. Novac je namijenjen za razvoj funkcionalnoga solarnog parkirališta.

Treba svakako napomenuti da je stalna potražnja za sve manjim prenosivim elektroničkim uređajima još jedan od velikih pokretača ovog područja.

Fotonaponski izvori bit će u budućnosti još konkurentniji. U proteklih pet godina cijena instaliranih fotonaponskih sustava znatno je pala. Od 2008. do 2012. prosječna cijena modula na globalnom tržištu bila je oko 2,60 USD/W. Pouzdanost, ukupna proizvodnja energije i konkurentnost prevladavaju u sazrijevanju ovog tržišta. Sadašnji potresi u proizvodnji izazvani krizom imaju glavnu ulogu u uklanjanju nekonkurentnih proizvodnji. Zato se očekuje smanjenje broja proizvođača solarnih panela i tankih filmova, od njih gotovo 4 000 u 2011. na manje od 100 u 2016.



Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 08:39 - Komentari (5) - Isprintaj - #

srijeda, 27.05.2015.

I čunjevi su plastični, zar ne?




- 11:20 - Komentari (9) - Isprintaj - #

utorak, 26.05.2015.

Najava događaja: Z1 o plastičnim vrećicama


Zagrebačka televizija Z1 emitirati će danas, utorak, 26. svibnja 2015. u 22:30 emisiju "Zeleni grad" u kojoj će biti riječi o plastičnim vrećicama. Pozivam Vas da pogledate. Mlada autorica emisije, novinarka Maja Tanasovska sučelila je nekoliko suprotnih mišljenja o plastičnim vrećicama, njihovom značaju, koristi i utjecaju. Između ostalih, predviđeno je sudjelovanje predstavnika Zelene akcije, Prijatelja životinja i autora ovog bloga.

Oni koji lokalno ne mogu pratiti Z1, ista se može gledati preko kabelske televizije Max TV na kanalu 801 ili na B.net-u na kanalu 17.


- 09:11 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 25.05.2015.

Energija vjetra



U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o cijelom nizu plastika koje se koriste u elektronici i bez kojih je današnja elektronika nezamisliva. U današnjem nastavku biti će više riječi o vjetroelektranama i ulozi plastičnih masa u njihovoj izgradnji i eksploataciji.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 6


Primjena plastike na ovom području prije svega se odnosi na lopatice vjetroelektrana, a pokretači razvoja su zahtjevi za uporabu sve većih i lakših lopatica kako bi one hvatale što više vjetra uz manju rotacijsku inerciju. Stoga su razvijeni postupci izrade velikih lopatica bez kalupa i bez transportnih problema uobičajenih za tako velike izratke. Proizvode se inteligentne lopatice koje se prilagođavaju uvjetima vjetra, koje će svakako biti velik iskorak u iskorištavanju energije vjetra. Proizvode se i vertikalne osi za različite off-shore vjetroelektrane za različite dubine uranjanja.

Na važnosti će dobiti i mogućnost skladištenja električne energije koje je potrebno za mrežnu stabilnost proizvodnje električne energije.

Tehnička poboljšanja učinit će energiju vjetra i mora konkurentnu ostalim vrstama energije. Upravo energija vjetra te valova / plime i oseke zajedno s inovacijama na području plastičnih materijala obećava i imat će ključnu važnost za globalno stalno rastuće potrebe energije. Kao primjer nastojanja da se udovolji zahtjevima na tom području, istraživački institut Duwind razvio je proces proizvodnje lopatica za vjetroelektrane od plastomernog kompozita (TPC) primjenom anionskog poliamida 6 (PA6-A), reaktivnog plastomera koji se oblikuje kao duromer. U preradu dolazi kao niskoviskozna kapljevina koja se podvrgava lagano egzotermnoj temperaturno aktiviranoj reakciji. S obzirom na viskoznost od samo 10 mPas, što je desetina viskoznosti epoksidne smole, neizreagirana smola brže popunjava kalup. Niska viskoznost pogoduje i boljem ovlaživanju i povezivanju s tankim laminatom. Zbog posebne kemijske površinske obrade staklenih vlakana reaktivni plastomer stvara kemijske veze sa staklenim ojačavalom. Upravo zahvaljujući toj posebnoj obradi vlakana, nastali je materijal čvršći zbog postojanja kemijskih veza, a bolja je i postojanost na vlagu.

Upravo vjetroelektrane nude mogućnost za znatan rast uporabe plastičnih kompozita, kao i ugljikovih vlakana kao ojačavala te ostalih usavršenih materijala.

Postavljanje off-shore vjetroelektrana proširit će znatno područje korištenja snage vjetra. One mogu biti vrlo učinkovite, ali izazov je njihovo postavljanje, posebice onih plutajućih (na slici). Upravo se tu najviše očekuje od inteligentnih lopatica koje se prilagođavaju vjetru.


SLIKA - Različiti tipovi off-shore vjetroelektrana




Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 16:16 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 24.05.2015.

I ovo će vam Prijatelji prešutjeti

Koliko vode troši vrećica?


Cipele, mobiteli i majice su samo neki od svakodnevnih predmeta koji imaju daleko veći utjecaj na okoliš nego što mi to mislimo. Pregled utjecaja svakodnevnih predmeta na svjetske resurse bio je predmet studije mreže udruga Friends* of the Earth koja je prisutna u 74 zemlje svijeta.

Na temelju podataka koje je prikupio Trucost, studija 'Mind your step' poziva globalnu industriju da obrati pozornost ne samo na ugljični otisak svojih proizvoda, već i na druge ključne pokazatelje kao što su potrošnja vodnih resursa i tla.

Izvještaj pokazuje da se za proizvodnju jednog para kožnih čizama potroši čak 14,5 tona vode i 50 četvornih metara zemljišta. Za proizvodnju mobitela potrebno je gotovo 13 tona vode i 18 četvornih metara zemljišta. Obična pamučna majica (a to je ekvivalent jednoj pamučnoj vrećici) troši čak 4 tone vode i nešto više od 4 četvorna metra zemljišta. Za ploču čokolade potroši se gotovo tona i pol vode i više od 2,5 četvornih metara zemljišta.

Što se plastičnih vrećica tiče, poznato je da se u proizvodnji 1000 plastičnih vrećica troši manje od 1 decilitra vode, a nije poznato koliko je za to potrebno zemljišta - vjerojatno ništa ili beznačajno malo, ako vrećice proizvodimo od sirovina na fosilnoj osnovi (tehnološki viškovi koji nastaju pri preradi nafte i prirodnog plina).

Naravno da se ti podaci značajno mijenjaju (na lošije) ako govorimo o bioizvornoj plastici jer velike količine vode i zemljišta upotrebljavaju se za uzgoj biljaka iz kojih se kasnije dobiva sirovina za plastične vrećice.

U studiji se napominje kako razlika u potrošnji resursa uglavnom ovisi o pakiranju i izboru sirovina. Tako čak 20 % potrošnje vode i tla u tekstilnom sektoru ovisi o materijalima koji se koriste za ambalažu, dok u sektoru proizvodnje igračaka taj postotak raste na čak 84 %.

Ti lošiji podaci za određene proizvode, koji ovise o ambalaži, prvenstveno se odnose na papirnu ambalažu, za koju je poznato da se troši jako puno vodenih resursa - bilo za uzgoj sirovine tako i u tehnološkom procesu proizvodnje papira, a iza čega ostaju velike količine zagađene vode.


SLIKA: Bordovi na isušenom Aralskom jezeru. Snimio: Ismael Alonso
Valja istaknuti da je Aralsko jezero isušeno zbog nekontrolirane potrošnje vode za uzgoj i vrlo malu preradu pamuka. Naime, najveći dio prerade pamuka odvija se u drugim zemljama, naravno što je još dodatna potrošnja vode.



I na kraju, sve ovo valja zagovornicima platnenih vrećica i svim ti navodnim Prijateljima jasno i posebno glasno naglasiti da znaju za posljedice, kada se tako olako zalažu za pamučne vrećice. Da se ponašaju kao ekološki trojani - u korist naše i vlastite štete.

Ovdje nije uzeta u obzir količina vode potrebna za pranje vrećica kako bi ih se moglo više puta koristiti. Još jedan podatak koji nikako ne ide u korist zagovaratelja pamučnih i protivnika plastičnih vrećica. Naime, da bi se izjednačio ugljikov otisak platnenih vrećica s tzv. jednokratnim plastičnim vrećicama, platnene je potrebno koristiti najmanje 393 puta odnosno oko 2 godine, a u međuvremenu bi ih valjalo i oprati, zdravstvenih i higijenskih razloga radi (izvor podataka na sljedećem LINKU).

Ovdje upućujem čitatelje da svakako pogledaju izvještaj Prijatelja Zemlje - Friends of Earth: Mind Your Step Report (klikom na naslov otvoriti će se izvještaj u pdf-u) gdje se vrlo slikovito prikazuje potrošnja vode za pojedine proizvode. Također, iz izvještaja je vidljivo da ambalaža u potrošnji vode za određeni proizvod sudjeluje od 2 % (za plastičnu ambalažu) do čak 84 % (za papirnatu ambalažu).


* Napomena autora bloga:
Ovdje valja napomenuti da se ovi Prijatelji Zemlje itekako razlikuju od naših takozvanih
Prijatelja životinja.
Da, prijateljstvo je vrlo širok i rastezljiv pojam kojeg neki vrlo zloupotrebljavaju.




Izvori:
Croenergo.eu
: Znate li koliko vode potroši jedan smartphone
Friends of Earth: Mind Your Step Report
Phillip Whish-Wilson: The Aral Sea environmental health crisis
Ahmad M. Manschadi at all: Beyond the Aral Sea Syndrome
Plastično je fantastično: U korist vlastite štete - ekološki trojan
Plastično je fantastično: Analiza životnog ciklusa potrošačkih vrećica
UK Environment Agency: Life Cycle Assessment of Supermarker Carrier Bags


- 14:04 - Komentari (14) - Isprintaj - #

petak, 22.05.2015.

Pokretači za primjenu plastike u elektronici



U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o upotrebi plastike u automobilskoj industriji. Plastika autoindustriji donosi višestruke koristi - pojeftinjuje i ubrzava proizvodnju, smanjuje masu vozila, a time i potrošnju goriva, što je direktno pozitivan doprinos zaštiti okoliša. U ovom nastavku biti će riječi o nezamjenjivoj primjeni plastike u elektronici.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 5



Tu prije svega treba naglasiti da dolaze novi zakoni i propisi vezani uz otpad i recikliranje. Zahtjevi za proizvodnju kompaktnijih i lakših elektroničkih uređaja podrazumijevaju materijale koji će omogućiti izradu što manjih i tanjih komponenti sa svojstvima pogodnima za rad u vrućem okružju pri visokim frekvencijama. To potiče razvoj polimernih materijala, osobito onih ojačanih vlaknima, ali i preradbenih postupaka. Visoki stupanj tecivosti dopušta izradu minijaturnih dijelova, a brži proizvodni ciklusi omogućuju sniženje cijene elektroničkih dijelova.


SLIKA - Plastični dijelovi za elektroničke uređaje izrađeni od polimera tekućeg kristala (liquid cristal polymer) (LCP), polipropilen sulfid (polyphenylene sulfide) (PPS), poliftalamida (polyphthalamide) (PPA),
poli(butilen-tereftalat) (polybutylene terephthalate) (PBT), poli(etilen-teraftalat) (polyethylene teraftalate) (PET), polikarbonat (polycarbonate) (PC), poli(oksi-metilen) (polyoxymethylene) (POM), poliamid (polyamide - Nylon) (PA), Derlin - acetal homopolymer, akril (acrylic) i poli(eter-eter-ketona) (polyether ether ketone) (PEEK)




Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 00:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 21.05.2015.

Plastika za spas u zadnji čas

- 11:00 - Komentari (4) - Isprintaj - #

srijeda, 20.05.2015.

Trendovi i pokretači u automobilskoj industriji



U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? opisan je jedan od najvažnijih segmenata primjene plastike, a to je ambalažna industrija i pakiranje. Predstavljena su i najnovija dostignuća s tzv. pametnom abbalažom. U ovom nastavku biti će riječi o sve većem korištenju plastike u automobilskoj industriji.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 4


Iznimno je važno smanjenje ukupne mase automobila uporabom materijala koji nisu metalni. Pomno se istražuje svaka komponenta vozila radi određivanja potencijala za smanjenje težine. Taj potencijal posjeduje plastika i plastični kompoziti. Vlaknima ojačani plastični kompoziti uobičajeno su, uz jednaku čvrstoću, 25 – 35 % lakši od odgovarajućih čeličnih dijelova.

Usavršeni materijali smanjuju težinu vozila


Uporaba novih materijala radi smanjenja ukupne mase vozila uključivat će:

– veću uporabu plastike i plastičnih kompozita pri izradi automobilskih panela
– nove preradbene postupke za duga i kontinuirana vlakna namijenjena pravljenju strukturnih dijelova
– veću uporabu plastike ojačane ugljikovim vlaknima, kao i razvoj jeftinijih kompozita
– završni slojevi od polikarbonat / poli(metil-metakrilata), uključujući krov automobila i stražnji dio
– napredni, usavršeni poliamidi za dijelove pod poklopcem motora
– uporaba uobičajenih pjenastih proizvoda, kao i onih ojačanih staklenim kuglicama (sindiotaktička pjena), što dodatno smanjuje težinu proizvoda
– porast uporabe plastično-metalnih i organskohibridnih proizvoda te
– povećana uporaba magnezija i aluminija.


SLIKA - Predviđeni porast uporabe materijala u automobilskoj industriji



Tvrtka Teijin načinila je novu vrstu ugljikovim vlaknima ojačanoga plastomernoga kompozita, CFRTP (e. carbon fibres reinforced thermoplastic). To omogućuje pravljenje lakših proizvoda, poput fotografskih kamera ili dijelova za automobilsku industriju. Primjerice, pri izravnom prešanju uporabom CFRTP-a skraćuje se ciklus u proizvodnji nekih automobilskih dijelova na manje od minute. Pravljenje istog proizvoda od metala traje najmanje pet minuta.

Oblaganje ugljikovih vlakana plastomerima omogućilo je razvoj triju vrsta CFRTP međuproizvoda pogodnih u masovnoj proizvodnji:
– U-serija – jednosmjerno ojačan međuproizvod koji daje ultravisoku čvrstoću u smjeru ojačavala
– I-serija – izotropni međuproizvod te
– P-serija – plastomerni peleti s dugim vlaknima.

Razvijeni su i postupci za međusobno zavarivanje CFRTP dijelova, kao i za spajanje s drugim materijalima, npr. čelicima.

Za dijelove ispod poklopca motora razvijen je poliamid na bioosnovi EcoPaxx, pogodan i za dizelske motore. EccoPaxx je PA410 sa 70 % bioosnovom dobivenom od zrnja tropskog ricinusa. Materijal je certificiran kao 100 % neutralan za ugljik. Ima dobra mehanička svojstva pri povišenim temperaturama i izvanrednu žilavost, što ga čini idealnim materijalom za visoke zahtjeve u ekstremnim uvjetima. Poklopac koljeničaste osovine napravljen od takvog poliamida lakši je za 45 % u odnosu na uobičajeni aluminijski.


SLIKA - Poklopac motora nove A klase Mercedesa izrađen od poliamida (PA) proizvođača DSM komercijalnog naziva EcoPaXX


Kakva su očekivanja?


Svaki model automobila u budućnosti sadržavat će materijale koji mu smanjuju masu. Inovativni materijali zajedno s novim postupcima proizvodnje i ojačane strukture imat će pri tome važnu ulogu. Za sada oko 15 % ukupne mase automobila čine plastični materijali i njihova se uporaba ubrzano povećava. Trend zamjene metala plastikom dopušta funkcionalno integriranje, što kod metalnih izvedbi nije moguće. Sve se češće metalni dijelovi pogonskog stroja zamjenjuju plastikom. No treba spomenuti da je postignut napredak i u razvoju lakih metalnih konstrukcija.



Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 22:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 19.05.2015.

Ono o čemu Prijatelji šute

Trećina europskih ptica je u opasnosti


Opsežnim istraživanjem utvrđeno je pogoršanje stanja prirodnih staništa i smanjenje broja divljači u Europi, prvenstveno zbog neodržive poljoprivrede, loših politika iskorištavanja zemljišta te nelegalne ljudske aktivnosti


EU State of Nature report (Izvještaj o stanju EU Prirode) - izvještaj jednog od najsveobuhvatnijeg istraživanja o stanju divljeg životinjskog svijeta koji je proveden u 27 zemalja Europske unije u razdoblju od 2007. do 2012., a uskoro će biti objavljen od strane Europske komisije, navodi da je evidentan dramatičan pad među nekad uobičajenim vrstama ptica kao što su ševa i grlica. "Najvažniji razlog smanjenju broja tih ptica je poljoprivredni pritisak". U izvještaju se navodi da se "ekosustavi bore kako bi preživjeli zbog ugroze od ljudske djelatnosti".

Nadalje, navedeni izvještaj navodi da se je broj grlica smanjio za 90 % od 1980. na ovamo, te da bi ova vrsta ptica uskoro mogla biti stavljena na tzv. crvenu listu Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode (International Union for the Conservation of Nature - IUCN). Ogroman broj ptica pjevica ševa i strnadica lovi se ilegalno u Francuskoj te poslužuje kao delicije, što je njihov broj prepolovilo.


Na slici: U Europi je populacija grlica smanjena je za 90 ili više % od 1980. Foto: David Tipling / Alamy

Vodeći čovjek World Wildlife Found za Europu g. Andreas Baumueller izjavio je: "Izvještaj jasno pokazuje da je život divljih životinja i njihovo prirodno okruženje u krizi. Naša staništa kao naš prirodni kapital polako umiru, posebno se to odnosi na vrste poput ptica i leptira, a zbog enormnog pritiska neodržive poljoprivrede i politika iskorištavanja zemljišta."

O plastičnim vrećicama ni riječi. Eto, o tome naši navodni Prijatelji životinja šute.



Izvori:
The Guardian:
A third of Europe’s birds under threat, says most comprehensive study yet
Animated flags


- 18:39 - Komentari (3) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.05.2015.

Pakiranje hrane je pokretač proizvodnje plastike

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o bioplastici koja sudjeluje vrlo malo u ukupnoj proizvodnji plastike, ali predviđa se da će učešće bioplastike (bioizvorne i biorazgradljive) biti sve veće i značajnije. U ovom nastavku biti će riječi o pametnom pakiranju koje je omogućeno najnovijim tehnološkim unapređenjima u proizvodnji plastičnih folija.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 3



Ubrzani način života i povišeni raspoloživi prihodi povećavaju i zahtjeve za prikladnom svježom i kvalitetno pakiranom hranom te gotovim obrocima. To, ali i briga proizvođača za produljenu trajnost pakirane hrane, osnovni su pokretači na ovom području. Aktivno barijerno pakiranje koje može spriječiti kontaminaciju i kvarenje hrane veoma je važno. Osim toga potrošači žele i dobru prozirnost ambalaže kako bi mogli vidjeti hranu, žele lako otvaranje uz istodobnu dobru zaštitu od djelovanja kisika, vodene pare i mirisa.



Prisutnost nezasićenih masnoća osjetljivih na djelovanje kisika također potiče razvoj aktivne barijerne savitljive i krute ambalaže. Rješenje su poboljšana barijerna svojstva plastične ambalaže, koja mora biti sigurna, prikladna i kvalitetna.

Razvijen je novi film koji premošćuje jaz između aluminijske folije i prozirnoga oksidnog filma. Istraživanja su pokazala da nanočestice poboljšavaju barijerna svojstva ukotvljujući se u defekte i praznine. Aktivno reagirajući na tim mjestima, zadržavaju prodor vlage i kisika.

Rezultat je poboljšana nepropusnost za vlagu, do 10-6 g/m2 pri 60 °C i 90 % relativne vlage. Film je učinkovit poput aluminijske folije, zadržava rastezljivost tijekom duljeg razdoblja uporabe, proziran je (85 %) i jeftiniji.


SLIKA: PET plastična folija za izradu ambalaže kojoj su dodane nanočestice koje poboljšavaju barijerna svojstva ambalaže, tzv. Tera-Barrier films (TBF). Na tržištu postoji i polipropilenska (PP) bioksialno orijentirana folija (e. bioxially oriented polypropylene (BOPP) jednako učinkovita kao i PET folija s nanočesticama. Nanočestice su visoke gustoće u foliji za pakiranje i stvaraju nelinearnu barijeru za vlagu i prodor kisika, a zatim nanočestice apsorbiraju i reagiraju s vlagom i kisikom.


U budućnosti će prednost barijernog filma omogućiti dulju uporabu aseptički pakirane hrane koja ne zahtijeva hlađenje. To će uvelike smanjiti golem otpad hrane i osigurati bolju prehranu rastuće svjetske populacije.

Vremenski ovisni pokazatelji i ostala pametna pakiranja pomoći će potrošačima u boljoj prosudbi kvalitete hrane, a time i smanjiti nepotrebno odbacivanje još upotrebljive hrane temeljeno samo na datumu. Sigurnost hrane povećat će se integracijom antimikrobiota u plastičnu ambalažu, što će smanjiti rast štetnih mikroorganizama.


SLIKA: Pametna plastična ambalaža (e. smart plastic packaging) s etiketom koja mijenja boju kako meso stari i otpušta amonijak. Ukoliko meso više nije pogodno za konzumaciju, donji dio etikete će postati sive boje (Photo: To-Genkyo).


Novi načini pakiranja hrane omogućit će mikrovalnu pasterizaciju koja održava kvalitetu hrane i njezinu hranidbenu vrijednost tijekom produljenog skladištenja.



Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike
Joe Whithworth: Nanoparticles boost barrier properties of plastic film


- 20:30 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 17.05.2015.

Prijatelji, skinite mi se

Svako toliko, u pauzama kuknjave i moljakanja - udijelite, udijelite, vrli takozvani Prijatelji životinja predvođeni bledunjavim gospodinom Lukom Omanom uhvate se plastičnih vrećica. Pa krenu u napade, krenu u optuživanja (a ne mogu bez trabunjanja), kao da su plastične vrećice krive za sva zla ovoga svijeta, pogotovo prema svima nam dragim životinjama.

No, svaki puta, ti navodni Prijatelji životinja dobiju medijski prostor kojeg i zagađuju i nagrđuju svojim lažima, nedokazanim tvrdnjama, izmišljotinama, faktoidima, katastrofičnim najavama i manipulacijama. A da istovremeno svoj nerad, stvarnu zaštitu životinja uopće ne spominju, dapače, ovakvim ničim izazvanim, neopravdanim i sasvim ciljanim napadima, najviše čine štete upravo životinjama koje navodno štite.

Nisam stručnjak za životinje, iako sam njihov veliki ljubitelj, pa se neću petljati u posao pravih prijatelja životinja, onih brojnih samozatajnih anonimnih aktivista koji iz dana u dan iskreno brinu o nezbrinutim životinjama, organiziraju azile, prikupljaju hranu, cijepe ih, štite, udomljavaju i istinski su im prijatelji, nastoje ispraviti ljudsku nebrigu. Njih poštujem i skidam im kapu. Evo jednog:



Međutim, to što licemjerno rade ovi takobože Prijatelji životinja, vjerojatno je svakom jasno, osim navodno ekološki osviještenim medijima.

Posljednji njihov pokušaj događa se ovih dana, a počeo je objavom javnog pisma na mrežnim stranicama njihove udruge: Da nijedna ne bude besplatna! kojom prilikom ne samo što iznose cijeli niz krivih i netočnih podataka, već namjerno navode čitatelje, a putem javnih medija i širu javnost, na sasvim neekološko ponašanje, navode da si sami čine štetu.

Istovremeno, osim paušalnih ocjena, etiketiranja, izmišljenih tvrdnji i hrpe gluposti, ne navode niti jedan konkretan podatak. A podaci koje postoje i koje su čitatelji ovog bloga imali prilike ovdje pročitati jednostavno skrivaju ili minoriziraju njihov značaj. Uopće ne navode kakvo je stvarno stanje zaštite životinja, morskog i kopnenog životinjskog svijeta i koliko i čime su u stvari sve te životinje ugrožene. Ne, samo napadaju vrećice, kao da su one najveće zlo današnjeg čovječanstva, a o stvarnim razlozima se očito ne brinu. Ili ne znaju? Ili ih se boje? Ili ih plaćaju, odnosno ne plaćaju?

Od strane kobajagi Prijatelja životinja nisam naišao na niti jedan provjereni podatak o stvarnoj ugroženosti životinja, niti jedno istraživanje o tom silnom pomoru životinja zbog vrećica, a istovremeno se služe sporadičnim problematičnim slučajevima, zloupotrebljavaju dvojbene fotografije i filmiće, ali i fotomontaže, udaraju na emociju. Uporno, bezpridržajno, nadajući se da će višestruko ponovljena laž postati istina.

Više je puta na ovom blogu pisano o toj licemjernoj brizi patvorenih Prijatelja životinja za životinje, neću se ponavljati, ali ću podsjetiti na neke postove:
- Nepodnošljiva lakoća poluinformiranosti
- Ubijaju li plastične vrećice 100.000 morskih sisavaca i milion morskih ptica godišnje?
- Od čega ugiba stotine tisuća morskih životinja?
a posebno ukazujem na post: Licemjerni prijatelji životinja.

I na kraju, zamjeram tim prijetvornim Prijateljima životinja što skreću pozornost javnosti na minorne probleme, kojih na žalost ima, ali su s pravim rješenjima izbježni, ne bave se pravim problemima iz svoga područja, istovremeno usmjeravaju javnost na sasvim kriva rješenja, lupetaju bez osnova i u stvari ponašaju se kao pravi ekološki trojani - u korist svoje i naše štete.

Stoga, vi navodni, takozvani, patvoreni, prijetvorni, kobajagi i takobože Prijatelji životinja, skinite mi se više!



Izvor podataka:
Nema izvora podataka. Valjda je svima jasno da sam to napisao iz svoje glave i iz srca.


- 19:21 - Komentari (9) - Isprintaj - #

subota, 16.05.2015.

Bioplastika – sve važniji segment ukupne proizvodnje plastike


U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? dano je nekoliko uvodnih napomena o članku i razlozima objavljivanja na blogu. U ovom nastavku biti će riječi o bioplastici. U uvodu valja naglasiti da je bioplastika - bioizvorna i biorazgradljiva još uvijek zastupljena u proizvodnji vrlo malim količinama, manjim od 1 % svjetske proizvodnje plastike.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 2


Zbog širine područja polimerstva izlaganje je podijeljeno prema područjima. Za svako, uz sadašnja postignuća, navedena su predviđanja za budućnost. Za početak odabrana je plastika na bioosnovi, kraće bioplastika, i ono što se smatra da će biti poticaji za razvoj tržišta konstrukcijske bioplastike. Osnovni interes za bioplastiku, zapravo stare plastične materijale, temelji se na relativno visokoj cijeni nafte, koja je tijekom održavanja prošlogodišnjeg ANTEC-a iznosila 80 USD za barel (sada je blizu 50 USD), što se smatra ključnim pokretačem za to područje. Istodobno, brz rast i procvat dobivanja plina iz škriljevca dodatna je dimenzija investiranja u bioplastiku na području SAD-a. (op. p. Neovisno o cijeni nafte, treba koristiti otpadnu biomasu za proizvodnju plastike.)

Rastuće europsko tržište bioplastike, s godišnjim rastom od 15,20 %, ima dva pokretača: unutarnje i vanjsko industrijsko tržište.

Unutarnji pokretači su:
– unaprijeđeni proizvodni postupci
– mogućnost sniženja troškova te
– održivost i nove mogućnosti oporabe.

Vanjski pokretači su:
– visoka prihvaćenost među potrošačima (rezultat ekomarketinga)
– klimatske promjene
– porast cijene plastike na fosilnoj osnovi te
– ovisnost materijala o fosilnim sirovinama.

Veliki poticaji su i državna legislativa i inicijative za uporabu plastike na bioosnovi. Neke su kompanije već povećale udio obnovljivih materijala u svojim proizvodima.

Vezano uz to područje, razvijeni su i novi zeleni modifikatori za plastiku na bioosnovi koji sadržavaju i više od 95 % obnovljive sirovine. Navodi se kao primjer polietilen visoke gustoće (PE-HD) dobiven od monomera iz obnovljivih izvora i modificiran maleinskom kiselinom. Takav PE-HD kao dodatak djeluje kao kompatibilizator za različite vrste polietilena s plastomernim škrobom, ali i kao vezivo pri uporabi odgovarajućih punila i ojačavala na bioosnovi.

Na pitanje što se može očekivati na ovom području u budućnosti, navodi se nekoliko odgovora.

Očekuje se, premda bez određenog roka, iscrpljenje zaliha nafte, što snažno potiče razvoj polimera na bioosnovi. Tržište bioplastike zasniva se na obnovljivom ugljiku i daljnje širenje ovisit će o povišenim zahtjevima na trajnija uporabna svojstva.

Sirovine za bioplastiku pomiču se na izvore koji nisu vezani uz prehranu, npr. lignoceluloznu biomasu, alge, otpadni materijal pri dobivanju hrane i biljke otporne na sušu (slika 2).


SLIKA 2 - Sirovine za polimere na bioosnovi, danas i sutra



U tom će smislu suradnja između kompanija iz agrikulturnog, kemijskog i šumarskog sektora postati sve važnija. Novi postupci snizit će troškove proizvodnje bioplastike i time pridonijeti njezinoj većoj zastupljenosti na tržištu.

Treba napomenuti da države i veliki korisnici oblikuju politiku fokusiranu na obnovljivost.


Napomena autora bloga:

Čitateljima ovog bloga poznati su stavovi autora bloga o bioplastici - pojednostavljeno rečeno DA, ali samo u određenim uvjetima i okolnostima i to iz sljedećih razloga:
- bioizvorna plastika je najčešće plastika dobivena od uzgojenih biljaka (uzgojina) i to najčešće od kukuruza, šećerne trske, krumpira, pšenice za čiji se uzgoj troše velike količine vodenih resursa
- uzgoj prehrambenih biljaka za potrebe proizvodnje plastike i sam proces proizvodnje je skup proces i proizvodi su znatno skuplji od uobičajenih proizvoda
- plastika dobivena iz bioizvora jednakih je svojstava kao i klasična plastika, vrlo je malo tipova plastike koje su bioizvorne i biorazgradljive ili kompostabilne, a ta je plastika iznimno skupa
- biorazgradljiva plastika neće se razgraditi u prirodi. Nju također treba odvojeno prikupiti, transportirati, na posebna mjesta odložiti i podvrći posebnim uvijetima (povišena temperatura, vlaga i osiguranje prisustva kisika) pri kojima će se odvijati proces biorazgradnje - postavlja se pitanje zašto sav taj trošak da bi se dobilo - ništa.
- prenamjenom obradivih površina iz proizvodnje hrane za ljude u proizvodnju sirovina za proizvodnju plastika neminovno bi došlo do poskupljenja hrane
- uzgoj biljaka iz kojih se dobivaju sirovine za bioplastiku zahtjeva osim povećane potrošnje vode i ostale tretmane (gnojenje umjetnim gnojivima, špricanje pesticidima i herbicidima, i sl.), a truljenje ostataka biljaka povezano je sa stvaranjem i emisijom metana, plina koji je 22 puta više "stakleničkiji" od ugljikovog dioksida.



Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 11:30 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 15.05.2015.

Izložba umjetničkog plastičnog nakita u Gliptoteci


Najava događaja



Sutra, u subotu 16. svibnja 2015. u Gliptoteci Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, naša svjetski poznata umjetnica Diana Sokolić ima izložbu i predstavljanje nove kolekcije umjetničkog i unikatnog plastičnog nakita izrađenog iz poli(metil-metakrilata) odnosno pleksiglasa.







Vrijedi pogledati.


- 12:54 - Komentari (14) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.05.2015.

Quo vadis plastiko?


U najnovijem broju časopisa Polimeri, glavna urednica prof. dr. sc. Đurđica Španiček pripremila je vrlo zanimljiv članak prema prezentaciji dr. Donalda V. Rosata o perspektivama plastike u 21. stoljeću. Kako je članak vrlo zanimljiv i informativan, ali predugačak, odlučio sam ga na stranicama bloga objaviti u 14 nastavaka, u pravilu svaki drugi dan, a s lijeve strane u boxu čitatelji će i ubuduće moći jednim klikom pristupiti postovima ili cijelom članku.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

Uvod


Središnji skup američkog Udruženja polimerijskih inženjera (e. Society of Plastics Engineers, SPI) održava se svake godine u travnju ili svibnju pod nazivom ANTEC (e. Annual Technical Conference). To je tradicionalno najveći skup plastičara u svijetu. U nekim drugim vremenima okupljalo se i više od sedam tisuća sudionika. Svojedobno su na tom skupu sudjelovali članovi Katedre za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje i njihovi suradnici iz gospodarstva. Od 1976. do 2001. na tom skupu objavili su više od 50 referata.

Na prošlogodišnjem ANTEC-u jedan od plenarnih predavača bio je dr. sc. Donald V. Don Rosato, vodeći svjetski stručnjak na području razvoja proizvoda, prerade i tržišta polimera. Tekst Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike pripremljen je na temelju njegove prezentacije, koju je stavio na raspolaganje časopisu Polimeri.


Cirkularno gospodarstvo relativno je nov opći pojam, pa tako i na području polimerstva, i obuhvaća sve aktivnosti, od proizvodnje polimera do niza operacija i područja potrebnih da bi gotov proizvod došao do kupca te završetak istrošenog proizvoda s nekim od oblika oporabe.


SLIKA 1 - Osnovna shema cirkularne ekonomije



U sljedećem nastavku:
Bioplastika - sve važniji segment ukupne proizvodnje plastike



Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 11:18 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 13.05.2015.

Zabrane se ukidaju

Dvije godine nakon uvođenja zabrane jednokratnih plastičnih vrećica u trgovinama u Huntington Beachu, priobalnoj jedinici lokalne samouprave u Kaliforniji gdje živi više od 200 000 stanovnika, gradsko vijeće je glasanjem 6 naprema 1 ukinulo Uredbu o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica i uvođenju naknade od 10 US$ centi (oko 70 lipa) na papirnate vrećice.

Odluka o ukidanju ide u drugo čitanje i usvajanje na sljedeću sjednicu gradskog vijeća koje će se održati 4. lipnja, a trebala bi stupiti na snagu 30 dana nakon usvajanja, odnosno očekuje se da će zabrana biti ukinuta 4. srpnja 2015.

Predlagač Uredbe o Ukidanju uredbe o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica je vijećnik Mike Posey kojemu je to bio osnovni razlog zašto se je kandidirao za gradskog vijećnika. U svom obrazloženju prijedloga naveo je da "zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nema nikakve veze sa zaštitom okoliša, a u suprotnosti je sa slobodom izbora potrošača. Istovremeno, trgovci cijene plastične vrećice i rado ih koriste zbog svoje praktičnosti, niske cijene i višestruke upotrebljivosti."

Huntington Beach je prva lokalna samouprava u Sjedinjenim Američkim Državama koja planira povući zabranu koja je već na snazi. Sličan pokušaj ukidanja zabrane bio je početkom travnja u Fort Collinsu u saveznoj državi Colorado, ali nije dobio potrebnu većinu glasova vijećnika.

Posljednja nada zagovornicima zabrana je referendum o državnoj uredbi o zabrani plastičnih vrećica koji će se u Kaliforniji održati u studenom 2016., a o čemu je već pisano na ovom blogu u postu: Europa šumom, Kalifornija polako izlazi na drum.



Izvor:
Plastic News
: California town repealing plastic bag ban


- 12:43 - Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 12.05.2015.

Trorječnik polimerstva on-line

Početkom 2014. bio je predstavljen ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački autora Igora i Ranke Čatić. Riječ je o elektroničkom rječniku (CD-inačica) opsega oko 540 autorskih kartica koji sadržava 12 394 hrvatskih, 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica, što znači da je za preporučene hrvatske nazive često ponuđeno više engleskih i njemačkih naziva.

Treba spomenuti da je projekt ERPOHEN prihvatila i djelomično financirala Hrvatska zaklada za znanost u sklopu programa Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje STRUNA, a istraživači su, uz autore bili mr. sc. Ana Rogić i mr. sc. Maja Rujnić-Sokele. Stručni recenzenti su dr. sc. Nenad Cvjetičanin i dr. sc. Đurđica Španiček. Recenzentica i lektorica za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marija Znika bila je autorima dugi niz godina savjetnica u izboru najprikladnijega hrvatskog naziva.

O Trorječniku je već bilo više govora na stranicama ovog bloga u postu: Trorječnik polimerstva.

A sada obavještavam sve čitatelje i zainteresirane da je Društvo za plastiku i gumu rječnik objavilo on-line na mrežnim stranicama časopisa Polimeri.




Rječnik možete koristiti klikom na ikonu koje se nalazi s lijeve strane u boxu, odmah ispod plastične enciklopedije.




- 12:47 - Komentari (6) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 11.05.2015.

Poetična blogerska potpora

Donila sam odluku,
da stalno ovdje dolazim na obuku,
iz područja plastičnih masa,
u čemu si faca i dasa.





Napisala je blogerica
"Malo ti, malo ja"





- 10:58 - Komentari (9) - Isprintaj - #

nedjelja, 10.05.2015.

Još malo o ftalatima



Ftalati: teško se pišu,
teško se izgovaraju,
ali lako se napadaju



Elitizam je najnovija pojava. Pojavom tiska s Johanesaom Guttenbergom 1450.-tih tadašnje više klase pribojavale su se da će to dovesti do pismenosti puka i osnaživanja onih koji su do tada bili neuki i manje sretni. Kada je željeznica postala redovna usluga prijevoza u Engleskoj, vojvoda od Wellingtona izjavio je svoju poznatu izjavu da će željeznica "… potaknuti obične ljude na nepotrebna putovanja".

Bliže našem dobu, više nego nekoliko glavnih računalnih geekova svojevremeno su ocijenili da su mikroprocesori samo igračke, uopće ne sumnjajući da će dostupnost te tehnologije svima omogućiti lakši život i svakodnevicu. I danas, moramo se zapitati odakle dolaze napadi na sve vrste kemikalija, pokreće li te napade elitizam ili briga za zdravlje i zdravstveni problemi. Tako dolazimo i do ftalata.

Ftalati su esteri (vrsta spojeva koji se dobivaju reakcijom kiseline s alkoholom) ftalne kiseline. Naziv i nije tako teško izgovoriti niti napisati, jednostavno se ono prvo "f" tiho izgovori. Ftalati se prvenstveno koriste kao omekšivači plastike - dodaci plastičnim masama čija je zadaća mijenjanje takozvane "temperature prelaska u staklasto" (glass transition temperature - Tg), polimera. Najčešće se tu radi o polimeru poli(vinil-kloridu) (PVC)-u.

Što je niža temperatura Tg to je polimer plastičniji, a time je mekši. PVC koji se koristi u građevinarstvu mora biti tvrd i relativno krut s Tg od 85 do 91 °C. S druge strane, crijeva za zalijevanje vrtova trebaju biti meka i savitljiva, i ona imaju Tg oko -10 °C. Da bi se postigla takva razina fleksibilnosti, 30 dijelova određenog ftalata miješa se sa 70 dijelova PVC-a.

Druge primjene ftalata su razne, a uključuju korištenje kod parfema kako bi se postiglo da miris duže traje, ili kod obloga ručki alata ili lakova za nokte, kako bi isti bili otporniji na pucanje. Ftalati su bezbojne, bez mirisa tekućine s niskom topivosti u vodi, a visokom u uljima te s niskom hlapljivosti. To što su bez mirisa je vrlo značajno, jer brojni izvori vrlo nekorektno i paušalno miris unutrašnjosti novog automobila pripisuju ftalatima.

Ftalati se mogu naći u najvažnijim medicinskim uređajima i opremi kao što su vrećice za krv, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na staklene boce, jednako i kao i kod PVC cjevčica koje su otporne na pregibe. Valja zamijetiti da je široko rasprostranjena primjena ove opreme preko više desetaka godina najbolja potvrda sigurnosti ftalata.

Ipak ima onih koji šire strah, posebno je to Greenpeace, koji tvrdoglavo već godinama napadaju ftalate, zajedno s mnoštvom drugih spojeva. Osnivač Greenpeacea Patrick Moore, napustio je tu organizaciju, a napisao je za Wall Street Journal:

"Prijelomna točka bila je odluka Greenpeacea do podrži svjetsku zabranu klora. Znanost je pokazala da je dodavanje klora u pitku vodu bilo najveće unapređenje u povijesti javnog zdravstva, gotovo iskorijenivši bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera. I najveći dio naše farmacije zasniva se na kemiji klora. Jednostavno rečeno, klor je prijeko potreban i esencijalno važan za naše zdravlje.

Moji bivši kolege ignorirali su znanost i poduprli su zabranu, što je ubrzalo moj odlazak iz organizacije. Unatoč znanstvenim dokazima da nema zdravstvenih opasnosti, i unatoč brojnim prednostima od klora u pitkoj vodi, Greenpeace i druge udruge za zaštitu okoliša protivili su se tome više od 20 godina.

Na žalost, Greenpeace se razvio u organizaciju ekstremista i politički motiviranih programa. Njihova anti-klorna kampanja je pogrešna, a jedina svrha joj je bila u stvari, kampanja protiv poli(vinil-klorida) (PVC)-a."


Unatoč tome, PVC je vrlo široko rasprostranjen i previše koristan da bi ga se zaustavilo i zabranilo, pa se Greenpeace nada da će svoje ciljeve ostvariti napadom na osnovne ftalate koji se koriste u poli(vinil-kloridu).

Moore nastavlja:

"Ftalati su nova čudovišta. Te kemikalije su laka meta jer ih je komplicirano izgovoriti, a još teže za razumjeti. Uobičajeno korišteni ftalati kao što je di-iso-nonil ftalat (DINP) u upotrebi su u svakodnevnim proizvodima već desetljećima bez ikakva dokaza da su naštetili ljudima. DINP je osnovni omekšivač koji se koristi pri izradi plastičnih igračaka. Provjeravan je od strane brojnih vlada i nezavisnih procjenitelja, i utvrđeno je da je siguran."

Ključni rad Greenpeaceovih stručnjka na tu temu objavljen je u rujnu 1997. godine pod nazivom: Determination of the Composition and Quantity of Phthalate Ester Additives in PVC Children’s Toys.

Mnogo više pažnje posvećeno je činjenici da ftalati ometaju proizvodnju testosterona i ometaju seksualni razvoj dječaka. U stvari, znanost uključena u ovu problematiku, daleko je od uvjerljivih podataka. Ključna studija pojavila se 2005. godine naslova: Smanjenje anogenitalne udaljenosti među dječacima s prenatalnom izloženošću ftalatima (e: Decrease in anogenital distance among male infants with prenatal phthalate exposure).

Istraživanje se zasnivalo na statističkoj analizi kojom se tvrdi da pokazuju suptilne promjene kod dječjeg reproduktivnog sustava koje su povezane s izloženošću ftalatima njihovih majki. Ipak, nije utvrđena nikakva šteta i smanjenje anogenitalne udaljenosti je bilo u granicama normalnih veličina kod dječaka. Rad je naširoko kritiziran zbog metoda ispitivanja i izvođenja zaključaka.

Nezavisni statističari utvrdili su da je u istraživanju nepravilno izračunata p-vrijednost. Parametar p-vrijednost je mjera vjerojatnosti da se je razlika između skupina tijekom istraživanja dogodila slučajno. Na primjer: p-vrijednost od 0,01 znači da je 1 od 100 šansa da se rezultat dobije slučajno. Štoviše, autori su pokušali povezati indeks anogenitalnog s nekoliko različitih ftalata. Ali, kada pokušavate povezati mjerenje s više mogućih čimbenika, imate veće šanse "pronaći" nešto što je stvarno slučajnost.

Mali broj uzoraka u istraživanju također je problematičan, kao i pretpostavka da su učinci ftalata na ljude jednaki učincima ftalata na ispitivanim glodavcima. Na primjer: poznato je da glodavci imaju deset puta više staničnih receptora za ftalate nego što ih to imaju zamorci, majmuni i ljudska bića. I ljudski receptori su manje osjetljivi nego receptori kod glodavaca.

Senzacionalizam kod javnih medija je jedna stvar, ali kada on počinje utjecati na uredništva u znanstvenim publikacijama, tada svi gubimo. Na sreću, izravne komunikacije i cijelo područje raznih informacija na internetu pruža nam nužnu ravnotežu.

"Zeleni" napadaju na toliko mnogo civilizacijskih dostignuća da sve to smrdi na elitizam i izgleda više kao napad prvenstveno na običnog čovjeka, čiji je status upravo zbog stvari protiv kojih se ti elitisti bore, značajno unaprijeđen u posljednjih 50 do 100 godina.







O Autoru:
Michael D. Shaw je izvršni potpredsjednik i direktor marketinga Interscan Corporation, kompanije sa sjedištem u Los Angelesu, Kalifornija, SAD, koja proizvodi instrumente za detekciju otrovnih plinova i softver za njih. Interscanovi proizvodi koriste se u više od 80 zemalja širom svijeta, a u njihove kupce ubrajaju se mnoge najveće svjetske industrijske kompanije, istraživački centri, zdravstvene ustanove i vladine agencije.








Izvori:
Health News Digest.com - Michael D. Shaw
:
Phthalates: Hard To Pronounce, Hard To Spell, And Unjustly Attacked
Patrick Moore: Why I Left Greenpeace, Wall Street Journal, 22. travnja 2008.
Environmental Health Perspectives - Vol. 113 - No. - Aug.2005 - Children's Health:
Decrease in Anogenital Distance among Male Infants with Prenatal Phthalate Exposure
Greenpeace Research Laboratories:
Determination of the Composition and Quantity of Phthalate Ester Additives in PVC Children’s Toys
Wikipedia: Patrick Moore


- 11:02 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 09.05.2015.

SADRŽAJ 12

Od 8. ožujka 2015. do danas

2015.

Ožujak 2015.

1101. 08.03.2015. ¤ - Plastika to omogućava: 3D olovka - video prilog
1102. 09.03.2015. ¤ - Zabranite buru!
1103. 10.03.2015. ¤ - Gimnazijalcima o plastici
1104. 11.03.2015. ¤ - Muzej polimerstva
1105. 12.03.2015. ¤ - Plastične vijesti 83: Kaki, prdi, al' ne smrdi
1106. 16.03.2015. ¤ - Injekcijsko prešanje - video prilog
1107. 17.03.2015. ¤ - Lutke i polimeri
1108. 19.03.2015. ¤ - Praktična plastika: Malo plastike i tople vode do sreće vode
1109. 22.03.2015. ¤ - Naši plastičari - prof.dr.sc. Igor Čatić
1110. 24.03.2015. ¤ - Plastični humor: Neželjene posljedice
1111. 25.03.2015. ¤ - Koliko je kanti potrebno?
1112. 27.03.2015. ¤ - Plastika to omogućava: Korisna rješenja uvijek su jednostavna

Travanj 2015.

1113. 02.04.2015. ¤ - Taksa na vrećice je smiješna - video prilog
1114. 03.04.2015. ¤ - Plastika to omogućava: I maže i masira
1115. 04.04.2015. ¤ - NEWSLETTER 28
1116. 05.04.2015. ¤ - Sretan Uskrs
1117. 06.04.2015. ¤ - Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične
1118. 07.04.2015. ¤ - Je li moguć život bez plastike? (1) - Jedan običan dan
1119. 08.04.2015. ¤ - Je li moguć život bez plastike? (2) - Negativni imidž plastike
1120. 09.04.2015. ¤ - Je li moguć život bez plastike? (3) - Koliko je plastike u kućnom otpadu?
1121. 10.04.2015. ¤ - Je li moguć život bez plastike? (4) - Sakupljanje plastičnog otpada u Europi
1122. 11.04.2015. ¤ - Je li moguć život bez plastike? (5) - Ne, život bez plastike nije moguć!
1123. 12.04.2015. ¤ - PET umjetnički izričaj by Veronika Richterová
1124. 13.04.2015. ¤ - Novi broj časopisa Polimeri
1125. 15.04.2015. ¤ - NEWSLETTER 29 - izvanredno izdanje - Festival znanosti
1126. 16.04.2015. ¤ - O izložbi na Festivalu
1127. 17.04.2015. ¤ - Naši (bivši) plastičari - DINA, In memoriam
1128. 18.04.2015. ¤ - Izložba je postavljena, pozvani ste
1129. 22.04.2015. ¤ - Izložba je otvorena, poziv i dalje stoji
1130. 23.04.2015. ¤ - Dan planete Zemlje
1131. 24.04.2015. ¤ - Nagrađeni umjetnički radovi od plastike
1132. 25.04.2015. ¤ - Arizona zabranila zabrane
1133. 26.04.2015. ¤ - BPA ipak manje rizičan no što se pretpostavljalo
1134. 27.04.2015. ¤ - Jeste li licemjerni?
1135. 28.04.2015. ¤ - Plastični paneli protiv buke
1136. 29.04.2015. ¤ - I zadovoljni i nezadovoljni
1137. 30.04.2015. ¤ - A koga vi to zastupate? + video prilozi

Svibanj 2015.

1138. 01.05.2015. ¤ - NEWSLETTER 30
1139. 02.05.2015. ¤ - Europa šumom, Kalifornija polako izlazi na drum
1140. 03.05.2015. ¤ - VIDEO ZAPISI 2
1141. 04.05.2015. ¤ - Bez panike i straha, plastika je sigurna
1142. 05.05.2015. ¤ - Bez brige, i jednokratne pelene su sigurne
1143. 06.05.2015. ¤ - Vrle europarlamentarke ne razumiju
1144. 07.05.2015. ¤ - S ftalatima oprezno
1145. 08.05.2015. ¤ - Plastični Einstein
1146. 09.05.2015. ¤ - SADRŽAJ 12
1147. 10.05.2015. ¤ - Još malo o ftalatima
1148. 11.05.2015. ¤ - Poetična blogerska potpora - Malo ti, malo ja
1149. 12.05.2015. ¤ - Trorječnik polimerstva on-line
1150. 13.05.2015. ¤ - Zabrane se ukidaju
1151. 14.05.2015. ¤ - Quo vadis plastiko? - Uvod
1152. 15.05.2015. ¤ - Najava događaja: Izložba umjetničkog plastičnog nakita u Gliptoteci
1153. 16.05.2015. ¤ - Quo vadis plastiko? - 2: Bioplastika

- 20:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 08.05.2015.

Plastični Einstein

Piše i slika: Boris Jagačić
urednik portala ZG-Magazin


Pisač iz kojeg izlazi Einstein od plastike



Da bi se izradio jedan omanji Einstein od ABS plastike treba pričekati oko 50 minuta. Ipak, ovdje je riječ je o »hobi 3D« pisaču s dvije glave kakav košta oko 2000 eura



U sklopu Festivala znanosti u Tehničkom muzeju u petak je održana radionica na kojoj je dr. sc. Ana Pilipović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje okupljenima pokazala kako se aditivnim postupkoim pomoću 3D pisača mogu izraditi plastične skulpture. Kako je se radi o Festivalu znanosti, dr. Pilipović se odlučila na izradu skulpture jednog od najpoznatijih znanstvenika na svijetu – teorijskog fizičara Alberta Einsteina. S obzirom da je središnja tema ovogodišnjeg festivala bilo Sunce, otisnula je i privjeske s oblikom tog planeta, kako ga je vidio animator jednog Disenyevog crtića.

Očekivano, najveći interes za radionicu pokazala su djeca. Njima je bio zanimljiv stroj koji svijetli i u kojem se nešto vrti, a naposljetku iz njega izlazi figurica. No riječ je o ozbiljnom i zahtjevnom postupku za koji treba dosta obuke. Kako nam je objasnila Pilipović, konkretni 3D pisač koristi jednu od 40 vrsta aditivnih postupaka, a to je taložno učvršćivanje, a da bi se izradio jedan omanji Einstein od ABS plastike treba pričekati oko 50 minuta. Ipak, ovdje je riječ je o »hobi 3D« pisaču s dvije glave kakav košta oko 2000 eura.

Najvažniji dio postupka jest izrada 3D modela, odnosno predloška proizvoda koji će pisač napraviti. Ako se radi o proizvodu nešto većih dimenzija, njega se otiskuje u dijelovima koji se naknadno spajaju lijepljenjem, varenjem ili mehaničkim pričvršćivanjem (»šarafljenjem«).

Ana Pilipović kaže da je najveći proizvod koji je napravljen na FSB-u jedna lampa na kojoj je pisač radio 72 sata, a zbog dimenzija koje premašujhe kapacitete pisača, lampa je otisnuta u četiri dijela i taj postupak nije ispao jeftin. Premda nije riječ o novoj tehnologiji, prvi 3D pisač izrađen je još 1987. godine, u Hrvatskoj je aditivna tehnologija još dosta velika nepoznanica.

To je vrlo dobro osjetila dr. Ana Pilipović koja, nakon što je na FSB-u doktorirala na preradi plastike, nije imala stroj na kojem će raditi u Hrvatskoj.

Tehnologija ima svoje prednosti, a to su brzina i raznovrsnost, budući da iz 3D pisača uistinu može izaći sve i svašta, a najveći joj je nedostatak visoka cijena. »Industrijski strojevi koštaju od 150.000 dolara naviše, a tu su još i troškovi održavanja, potrošnog materijala i popratne opreme, ali i licence za softver koji se koristi pa sve to ispadne dosta puno«, objašnjava Pilipović. Stoga prije investicije treba imati jasnu računicu i viziju što bi se s takvim strojem radilo.



Izvor:
ZG-Magazin:
Pisač iz kojeg izlazi Einstein od plastike


- 14:31 - Komentari (10) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.05.2015.

S ftalatima oprezno




Ftalati su noćna mora plastičara i crvena krpa zelenih i ostalih ideoloških toksikologa, kako ih naziva naš i svjetski uvaženi toksikolog prof.dr.sc. Franjo Plavšić.

Ftalati su spojevi sintetičkog podrijetla. Ftalati su esteri ftalne kiseline (kemijski spoj koji se dobiva kada kiselina reagira u alkoholu). Kao omekšavala se najčešće povezuju s proizvodnjom poli(vinil-klorida), popularnog PVC-a: za mnoge namjene potreban je naime savitljivi, mekani PVC, npr. u medicini. U tom slučaju dodaju se u smjesu ili mješavinu i ftalati. Postoji velik broj ftalata, više od 300.



Najčešće su u upotrebi sljedeći ftalati:















































































































































































































KRATICA NAZIV FTALATA
BBP Butil benzil ftalat
OPASAN Butyl benzyl phthalate
BCP Butil cikloheksil ftalat
Butyl cyclohexyl phthalate
BDP Butil decil ftalat
Butyl decyl phthalate
DAP Di-alil ftalat
Diallyl phthalate
DBP Di-n-butil ftalat
OPASAN Di-n-butyl phthalate
DCP Di-cikloheksil ftalat
Dicyclohexyl phthalate
DEHP, DOP Di(2-etilheksil) ftalat
OPASAN Di(2-ethylhexyl) phthalate
DEP Di-etil ftalat
Diethyl phthalate
DIBP Di-iso-buzil ftalat
Diisobutyl phthalate
DIDP Di-iso-decil ftalat
Diisodecyl phthalate
DIHpP Di-iso-heptil ftalat
Diisoheptyl phthalate
DIHxP Di-iso-heksil ftalat
Diisohexyl phthalate
DINP Di-iso-nonil ftalat
Diisononyl phthalate
DIOP Di-iso-oktil ftalat
Diisooctyl phthalate
DIUP Di-iso-tridecil ftalat
Diisotridecyl phthalate
DIUP Di-iso-undecil ftalat
Diisoundecyl phthalate
DMP Di-metil ftalat
Dimethyl phthalate
DNHP Di-n-heksil ftalat
Di-n-hexyl phthalate
DNOP Di(n-oktil) ftalat
Di(n-octyl) phthalate
DNPP Di-n-pentil ftalat
Di-n-pentyl phthalate
DPHP Di(2-propilheptil) ftalat
Di(2-propylheptyl) phthalate
DPP Di-n-propil ftalat
Di-n-propyl phthalate
DTDP Di-tridecil ftalat
Ditridecyl phthalate
DUP Di-undecil ftalat
Diundecyl phthalate
ODP n-oktil n-decil ftalat
n-Octyl n-decyl phthalate



Reguliranje upotrebe ftalata

Već je 2001. Direkcija za zaštitu okoliša Europske komisije neke od njih označene kraticama: DEHP, DBP i BBP kategorizirala kao otrovne za reprodukciju. A za DEHP i DBP, se pretpostavlja da bi mogli biti i kancerogeni za ljude. Zato su neki od navedenih ftalata zabranjeni u igračkama, proizvodima za malu djecu, bojilima za kozmetiku i dječjoj odjeći.

Navedeni toksični ftalati ne smiju se koristiti kao tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % mase plastificiranog materijala u igračkama i proizvodima za skrb o djeci niti se igračke i proizvodi za skrb o djeci koji sadrže ove ftalate u koncentraciji iznad 0,1 % mase plastificiranog materijala ne smiju se stavljati u promet.

Danska je 14. travnja 2011. podnijela Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) dosje iz Priloga XV. za prijedlog uvođenja ograničenja. Prijedlog se odnosi na uvođenje ograničenja na razini EU-a stavljanja na tržište proizvoda koji su namijenjeni za uporabu u zatvorenom prostoru i mogu doći u izravni dodir s kožom ili sluznicom, a sadrže jedan od četiri ftalata ili više njih, u koncentraciji većoj od 0,1 % mase bilo kojeg plastificiranog materijala. Riječ je o sljedeća četiri ftalata: DEHP - bis(2-etilheksil) ftalat; DBP - dibutil ftalat; BBP - benzil butil ftalat; DIBP - diizobutil ftalat. Danska je smatrala da zbog svojstava reproduktivne toksičnosti i endokrine disrupcije ftalata prisustvo tih ftalata u proizvodima i istovremena izloženost različitim ftalatima predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje koji nije podvrgnut odgovarajućoj kontroli i na koji je potrebno odgovoriti na razini EU-a.

Odbor za ocjenu rizika (RAC) Europske agencije za kemikalije (ECHA) 15. lipnja 2012. konsenzusom je usvojio mišljenje o predloženom uvođenju ograničenja u skladu s člankom 70. Uredbe REACH. RAC u svojem mišljenju navodi da predloženo ograničenje nije opravdano jer dostupni podaci ne upućuju na to da 2012. postoji rizik od istovremene izloženosti četirima ftalatima. Prema mišljenju RAC-a, postojećim regulatornim propisima i posljedičnim smanjenjem uporabe dodatno se smanjuje izloženost, a tome će pridonijeti i preduvjeti za odobravanje tih ftalata koji će se nametnuti tijekom sljedećih nekoliko godina.

S druge strane, švedska Agencija za medicinske proizvode objavila je 2007. mišljenje o primjeni ftalata u farmaceutskoj industriji. Danska istraživačka skupina primijetila je njegovo štetno djelovanje tijekom pokusa na životinjama, o čemu se povela žučna rasprava u medijima. No Agencija za medicinske proizvode zaključila je da su doze ftalata tijekom pokusa bile mnogo više od onih kojima su inače izloženi pacijenti pa su rizici njihove primjene u farmaceutskim proizvodima vrlo mali. Ftalati se rabe se u raznim proizvodima izrađenim od PVC-a, primjerice farmaceutskima kao što su vrećice i cjevčice za krv, medicinskim uređajima, plastičnoj ambalaži, šamponima, sapunima, losionima, mazivima, boji, pesticidima itd. Ftalati se u farmaceutici često nalaze u lijekovima koji se uzimaju oralno, najčešće se nalaze u plaštu kapsula, tableta ili granula i služe za kontrolirano otpuštanje lijeka u organizam ili za zaštitu aktivne tvari od želučane kiseline.

U istraživanjima na štakorima znanstvenici su primijetili štetno djelovanje ftalata na životinjsku reprodukciju i njihov seksualni razvoj. Agencija za medicinske proizvode zaključila je da su doze koje su utjecale na štetno djelovanje, u životinjskim studijama bile bitno više od onih kojima su pacijenti inače izloženi u liječenju. Tako|er je važno odvagati pozitivno djelovanje farmaceutskog proizvoda na pacijentovo zdravstveno stanje i moguće rizike koje lijek sa sobom nosi. Farmaceutski proizvodi koji sadržavaju ftalate uglavnom se rabe za liječenje ozbiljnih kroničnih stanja kao što su ulcerozni kolitis, kronična upala gušterače i cistična fibroza. U tim se slučajevima rizici povezani sa ftalatima smatraju veoma niskima. Preporuka Agencije za medicinske proizvode je da pacijenti i dalje nastave s liječenjem u skladu s uputama liječnika. U međuvremenu je u Europskoj uniji postavljeno pitanje mogu li se ftalati potpuno ukloniti iz farmaceutskih proizvoda.


Zaključak

No, da ne duljim, problem je što se štetnost i toksičnost određenih ftalata paušalno pripisuju svim ftalatima, pa i ukupnoj plastici među kojima je ogroman broj plastičnih proizvoda koji uopće nemaju veze s ftalatima. Na primjer, poli(etilen-teraftalat) (PET) koji se koristi za izradu plastenki za vodu i ostala pića, dakle kao ambalaža za ljudsku prehranu, nemaju nikakve veze s prije spominjanim ftalatima. Prije spominjani ftalati su plastifikatori i potpuno su drugačiji kemijski spojevi od teraftalata.

Na žalost, javnost to ne zna, a ideološki toksikolozi obilato to zloupotrebljavaju.


Što preporučiti čitateljima bloga?

Ne znam, valja biti oprezan, pogotovo kada je globalno tržište zavladalo, pa je pitanje kakve su kontrole u matičnim zemljama proizvođačima. Svako toliko imate priliku pročitati da se iz prodaje povlači neki kineski plastični proizvod zbog nedopuštenog sadržaja ftalata. No, ne treba niti paničariti i pretjeravati, jer su neke alternative (mislim na druge materijale i njihovu obradu) višestruko opasnije i štetnije po zdravlje. Valja imati povjerenja u hrvatske i europske institucije, ali i biti stalno informiran. Čitajte etikete na proizvodima.

Također, i plastičarska industrija stalno radi na unapređenju svojih proizvoda, bilo da je pritisnuta brojnim državnim agencijama za zaštitu zdravlja i okoliša, ili iz jednostavnog interesa da se proizvodi prodaju odnosno da im zbog (vrlo često neargumentirane hajke) ne pada prodaja. Vrlo veliki novci se troše na iznalaženju povoljnijih i boljih rješenja - npr. bezftalatni omekšivači plastike kao što su: di-isonil ester 1,2 cikloheksan di-karboksilične kiseline (1,2-Cyclohexane dicarboxylic acid diisononyl ester), dioktil teraftalat (Dioctyl terephthalate), i citrati (ctrates).


Ono što je ipak najvažnije reći

Uvijek je u pitanju količina, koncentracija i duljina izloženosti. Ftalati se kao omekšavala doziraju pri izradi plastičnih proizvoda. Brojni su bezopasni i sigurni, a oni za koje se sumnja da su opasni doziraju se u vrlo, vrlo malim količinama (znatno manje od 0,1 % - što je zakonski regulirano), izlučuju se u neznatnim koncentracijama, a trajanje izloženosti tako minimalnim koncentracijama je vrlo malo ili ograničeno.



Izvori:
Wikipedia:
Phtalate
EUR-Lex: Uvođenje ograničenja za četiri ftalata (DEHP, DBP, BBP i DIBP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)
Polimeri 28 (2007) 1: Rizici primjene ftalata u farmaceutskoj industriji veoma su mali
Karlo JURICA, Natalija URŠULIN-TRSTENJAK, Darija VUKIĆ LUŠIĆ, Dražen LUŠIĆ i Zdenko ŠMIT:
Izloženost ftalatima i njihova pojavnost u alkoholnim pićima
Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping: bis(2-etilheksil)ftalat
Mario Ščetar, Podravka: Utjecaj ambalažnih materijala na prehrambene proizvode


- 15:35 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 06.05.2015.

Vrle europarlamentarke ne razumiju

Piše:
prof.dr.sc. Igor Čatić



I hrvatski europarlamentarci svojim
glasovima pridonijeli gašenju
radnih mjesta u Hrvatskoj



Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se predviđa ograničavanje potrošnje tankih plastičnih vrećica, debljine od 15 do 50 mikrometra, prihvaćena je 28. travnja 2015.

Hrvatski mediji su trenutno reagirali. Na temelju jednog priloga u emisiji komercijalne televizije, proglašeno je to velikom pobjedom ideje o zaštiti okoliša. Nastupi pojedinca, predvođenih čelnicom ORaH-a vidljivo su slavili pobjedu nad najgorim proizvodom plastičarske industrije svih vremena. Samo je jedan sudionik upozorio da Direktiva smanjuje broj radnih mjesta u Hrvatskoj i izvoz u zemlje EU-e. Ali mu je izbačena misao da je to pobjeda krupnog kapitala i ispranih mozgova. Treba pridodati. Plaćeno pranje mozga s plastičnim vrećicama započelo je još davne 1993. i pouzdano se zna kome i koliko je to platila podružnica Greenpeacea iz Budimpešte.

Pobjeda krupnog kapitala, težak poraz ideji o zaštiti okoliša

Početak rada na sada usvojenoj Direktivi započeo je tijekom mandata tadašnjeg povjerenika za zaštitu okoliša, gospodina Janeza Potočnika. Jedina zemlja koja se suprotstavila toj Direktivi bila je Hrvatska. Službeno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prihvatilo stav HGK. Međutim u stvaranju stavova HGK odlučujući bili su argumenti koje su sakupili tijekom neprekidne 20-godišnje obrane najekološkijih vrećica, onih plastičnih, članovi Društva za plastiku i gumu i časopis Polimeri. Društvo je pokrenulo 2012. okupljanje proizvođača plastičnih vrećica i te godine oformilo odgovarajuću Sekciju.

Vrećice su podijeljene u tri skupine. One debljine do 15 mikrometara, koje bez problema dobijete besplatno i u tajkunskim trgovačkim lancima. Jasno s njihovim logom. Stvarno kuda ćete upakirati kupljene suhe šljive ili grožđice. Drugu skupinu čine vrećice deblje od 50 mikrometara koje će se naplaćivati. Pa ćete kupiti odijelo za nekoliko tisuća kuna i u računu će pisati da morate platiti koju kunu i za takvu vrećicu. Nekada su vam to zamotali u papir bez naplate.

Dakle sporne su vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara. Zašto? Odgovorio je na to pitanje glasoviti njemački filozof Oswald Spengler. Koji je u svom glasovitom predavanju održanom 16. svibnja 1931. govorio o propasti Zapada. Što je tada rekao?

»Najteži simptom dolazećeg sloma Zapada je izdaja tehnike... Golema nadmoć Zapadne Europe i Sjeverne Amerike u drugoj polovici 19. stoljeća temelji se na nadmoći industrije... Kolonijalna politika tražila je stalno nova tržišta i područja bogata sirovinama, a nije razvijala proizvodna područja... Nadmoć se temeljila na postupcima i mozgovima. U vremenima nezaposlenosti, visina plaće bijelih radnika danas je opasnost za njihov život, temelji se na navedenom monopolu... Krajem tog stoljeća umjesto da bijeli narodi čuvaju najveće blago - tehničko znanje, oni ga hvalisavo pokazuju cijelom svijetu... U maksimiranju profita približava se proizvodnju tržištu (izmještanje, danas glasoviti outsourcing). Umjesto isključivog izvoza proizvoda, izvoze se poslovne tajne, procesi, postupci, metode, inženjeri i organizatori... Danas posvuda - u istočnoj Aziji, Indiji, Južnoj Americi, Južnoj Africi - postoje ili se utemeljuju industrijska područja koja zbog svojih nadnica i (o.p. i ostalih pogodnosti, npr. u Kini, nije potrebno uvijek kod izvoznih poslova uzeti u obzir troškove energije) predstavljaju smrtonosnu konkurenciju ...Bezbroj ruku..., koje rade jednako spretno, a s mnogo manje zahtijeva, drma temeljem gospodarske organizacije bijelih.«

Danas svjedočimo ostvaraju tog genijalnog predviđanja O. Spenglera. Jedna od posljedica takve orijentacije je i ova besmislena Direktiva. O čemu će biti još riječi. Druga, od SAD na dalje mnoge ranije vrhunske proizvodne zemlje se ponovno reindustrijaliziraju. Osim Hrvatske, što je posebna tema.

Odakle zaključak da je posljedica izdaje tehnike upravo navedena Direktiva. Postoje dokazi. »Danas posvuda … postoje ili se utemeljuju industrijska područja koja zbog svojih nadnica i … predstavljaju smrtonosnu konkurenciju ...Bezbroj ruku..., koje rade jednako spretno, a s mnogo manje zahtijeva, drma temeljem gospodarske organizacije bijelih.« Dakle treba uništiti srednje debele vrećice (od 15 do 50 mikrometara) jer se zemlje EU-a ne mogu suprotstaviti toj konkurenciji. Je li to autorska konstrukcija ili postoji dokaz?

Direktiva je obrana od konkurencije

Kada je J. Potočnik pokrenuo inicijativu za promjenu ranije Direktive, reagirao sam tekstom: Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara (Hrvatski fokus, 25. listopada 2013.). Potaknuta tim ukazivanjem na nepotrebnost takve zabrane, ugledna novinarka Hrvatskog radija Silva Celebrini je za potrebe emisije Plastične vrećice u ozračju EU direktive (Eko radar, 1. program HR, 20. studenoga 2013.) načinila intervju s J. Potočnikom koji je priznao da se ta zabrana ili oporezivanje donose kako bi se suzbila konkurencija izvan EU. U navedenom tekstu bio je naveden još jedan razlog zabrani. Talijanski proizvođači vrlo skupih biorazgradljivih vrećica guraju njihovu prodaju.

I pristigla je upadnica (posljednja pristigla vijest od engl. breaking news) od European Bioplastics (30. travnja 2015.). To udruženje najtoplije pozdravlja Direktivu. Vidi u njoj proširenje svog skupog proizvoda. Međutim sada to više nisu biorazgradljive, već kompostabilne vrećice uz napomenu da trebaju biti pohranjene u posebnom sustavu i da zato moraju imati posebnu oznaku.

U navedenom prilogu komercijalne televizije o Direktivi nije začudilo ponašanje čelnice ORaH-a koji je u međuvremenu postao BANANA (Zg-magazin, 5. veljače 2014.) a koja je najzaslužnija u Hrvatskoj za hajku na plastične vrećice. Kada je tijekom svog mandata prijetila s porezom od 5.400 posto na plastične vrećice. Začuđuje međutim ponašanje hrvatskih europarlamentarki, barem njih dvije. B. Borzan i D. Šuice. U raspravi su pokazale pokazalo da ne razumiju političku pozadinu priče. Nastup D. Šuice se može protumačiti stavom da sve što je definiralo neko ministarstvo postojeće vlade ne vrijedi ništa. Ali ni B. Borzan nije branila svoje Ministarstvo. Makar da nije sudjelovala u raspravi i glasala protiv Direktive. Koja za Hrvatsku znači smanjenje broja radnih mjesta. Izjave se mogu čuti na blogu plasticno-je-fantasticno.blog.hr (objavljeno 30. travnja 2015.).

Vrle europarlamentarke ne razumiju odredbe Direktive

Kakvo je stanje s plastičnim vrećicama u svijetu? Ovih dana je pristigla vijest da je Savezna država Arizona u SAD zabranila donošenje zabrana svih vrsta vrećica. U Kaliforniji postupno padaju zabrane.

Kako je reagirala službena Hrvatska putem predstavnice HGK-e, G. Pehnec-Pavlović? »Zadovoljni smo da smo uspjeli postići da se proizvodnja ne zabrani jer to smatramo neosnovanim, budući da se iste mogu materijalno reciklirati. Naš je stav da se problem otpada treba rješavati odvojenim prikupljanjem kroz sustav, a ne zabranom proizvodnje zato što ne postoji sustav. Hrvatska ima dobar primjer gospodarenja plastičnih boca kojih više nema u prirodi, koji više nisu problem okoliša jer su sustavno pohranjene i upućene na recikliranje (o.a. proširio autor).

Kako je to zadovoljstvo na navedenom blogu komentirao trenutno najbolji poznavatelj problema plastičnih vrećica, Romeo Deša.

»Izjava predstavnice HGK-e politički je lijepo uobličena. A mogao bi se ukratko prepričati i kao: Europa nam je zaprijetila opaliti dva šamara, a mi sada svi sretni i veseli što ćemo dobiti samo jedan.
Čitatelji ovog bloga znaju, dosta je već pisano o tome, a radi se o jednostavnoj stvari - zatvaranju europskog tržišta i zaštiti velikih europskih proizvođača. Naime, ovime se ograničava i svodi na minimum uvoz spornih vrećica iz Kine, istovremeno se sve deblje vrećice naplaćuju (uključujući i one s propagandom trgovca), a većom prodajom debljih vrećica (koja nije ograničena) povećava se potrošnja plastike. Veliki proizvođači i veliki trgovački lanci ostvarivat će ekstra profit, a mali, među kojima je većina hrvatskih, ubrzano će propadati. K tome, otvara se mogućnost većoj potrošnji vrećica od drugih materijala koje su znatno ekološki, energijski i ekonomski nepovoljnije. Uglavnom, ova Direktiva, kao ni mnoge druge slične mjere širom svijeta nemaju blage veze sa zaštitom okoliša


A zašto direktiva usmjerena na ograničavanje proizvodnje organske hrane? Organsku hranu sada proizvode u velikim količinama npr. Koreja, Kolumbija i Kina.

Jednom je napisano. »To je nama naša EU dala.«



Izvor:
Večernji list - Barometar:
I hrvatski europarlamentarci svojim glasovima pridonijeli gašenju radnih mjesta u Hrvatskoj


- 11:15 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 05.05.2015.

Bez brige, i jednokratne pelene su sigurne

Jednokratne pelene:
uzrokuju li neplodnost muške djece
i sadrže li karcinogene kemikalije?




Jednokratne pelene 1948. godine je izumila i patentirala Valerie Hunter Gordon. Od prvih jednokratnih pelena do danas doživjele su brojne promjene, uključujući izradu od polimera koji imaju veliku moć upijanja, korištenje elastičnih i ljepljivih traka te višestrukih slojeva koji omogućuju upijanje tekućine i njeno odmicanje od tijela.

Protivnici jednokratnih pelena osim ekoloških problema vezanih za njihovo odlaganje i uništavanje navode i niz zdravstvenih problema koje te pelene navodno mogu izazvati. Upit koji smo dobili na portalu Dokazi u medicini odnosi se na mogućnost jednokratnih pelena da izazovu neplodnost muške djece i mogućnost postojanja karcinogena, odnosno tvari koje izazivaju karcinom.

Jednokratne pelene
i neplodnost muške
djece


Pronađene su dvije kontrolirane studije vezane za mogućnost izazivanja neplodnosti kod muške djece koja nose jednokratne pelene. Teorija o povezanosti jednokratnih pelena i neplodnosti temelji se na pretpostavci da plastične pelene mogu povećati temperaturu u sjemenicima (testisima), muškim spolnim žlijezdama koje se nalaze u mošnjama i koje se u mošnjama nalaze upravo zbog toga jer je u njima temperatura nekoliko stupnjeva Celzijevih manja nego u trbušnoj šupljini te je takva niža temperatura potrebna za urednu proizvodnju spermija.

Prvu kontroliranu studiju na tu temu objavili su Partsch i suradnici 2000. godine; oni su na 48 zdravih dječaka dobi od 0 do 55 mjeseci ispitali temperaturu kože mošnje (skrotalna temperatura) tijekom dva 24-satna razdoblja u djece koja su nosila jednokratne pelene obložene plastikom i u djece koja su nosila pamučne pelene. Zaključili su da je srednja skrotalna temperatura značajno viša u svim dobnim skupinama bila viša u djece koja su nosila plastične jednokratne pelene nego u djece koja su nosila pamučne pelene. Budući oni nisu ispitivali razvoj spolnih stanica i plodnost muškaraca koji su kao djeca nosili jednokratne pelene, oni su samo mogli zaključiti kako je njihova studija temelj za buduća istraživanja u kojima će se ispitati može li nošenje plastičnih jednokratnih pelena utjecati kasnije na razvoj spermija.

Sljedeću studiju na tu temu proveli su Grove i suradnici (2000) koji su uključili 70 dječaka te ispitali skrotalnu temperaturu tijekom korištenja modernih jednokratnih pelena i pelena za višekratno korištenje, kao i skrotalnu temperaturu kod djece koja su imala i pelenu i različite vrste odjeće iznad pelena koja se obično odijeva djeci u SAD-u i u Europi. Temperatura mošnji i površine kože dječaka kontinuirano se pratila korištenjem računalnog sustava za bilježenje podataka temeljem sondi posebno osmišljenih za pedijatrijske studije. Pilot studija je pokazala da se podatci trebaju bilježiti najmanje 2 h nakon postavljanja sonde ispod pelene jer se do tada definitivno postigne ravnoteža temperature ispod pelene. Autori su također zabilježili utjecaj mokrenja na zabilježenu temperaturu sonde. Također je mjerena temperatura bubnjića kako bi se utvrdila temperatura tijela za svako dijete u različito vrijeme tijekom mjerenja.



Autori u rezultatima pokazuju da njihova studija jasno pokazuje da je skrotalna temperatura jednaka bez obzira na to da li dijete nosi jednokratnu ili trajnu pelenu ispod sloja odjeće. Jedina situacija u kojoj je utvrđeno da je skrotalna temperatura niža jest ona kad se trajna pelena od tkanine nosi bez ikakve druge odjeće, što je rijetka situacija u odnosu na način na koji se djeca povijaju i oblače u svakodnevnom životu. Također je utvrđeno da je temperatura na koži mošnji bila značajno niža nego temperatura tijela kod svih vrsta pelena.

Autori navode da su zabilježene pojedinačne situacije u kojima se maksimalna skrotalna temperatura približila temperaturi tijela, međutim u svim tim situacijama je utvrđeno da se u peleni za vrijeme tog bilježenja temperature nalazila svježa stolica djeteta. Autori su zabilježili i da se temperatura kože mošnje povećava ne samo kad je koža pokrivena pelenom nego i kad se dijete odjene i pokrije dekama.

Zaključak

Temeljem tih rezultata i analizom pronađenih studija moguće je zaključiti kako je studija od Grovea i suradnika bila temeljitije napravljena, uključila više djece, promatrala i temperaturu tijela te analizirala niz situacija, uključujući i utjecaj odijevanja djece u dodatnu odjeću i pokrivanje dekicama. Prema trenutno dostupnim dokazima iz literature, nema uvjerljivih pokazatelja da nošenje jednokratnih pelena povećava temperaturu na površini mošnji. Također nema nikakvih studija koje su analizirale povezanost između nošenja bilo kakvih pelena u djetinjstvu i razvoja spermija u pubertetu i kasnijem životu muškarca.



Jednokratne pelene i razvoj karcinoma

Nije pronađena niti jedna studija koja opisuje povezanost između jednokratnih pelena i razvoja karcinoma u čovjeka.

Sigurnost jednokratnih pelena

Časopis ClinicalPediatrics posvetio je cijeli jedan dodatni broj u 2014. godini sigurnosti jednokratnih pelena. Zaključak glasi:
„Opsežna globalna istraživanja i inovacije u dizajnu pelena i materijala koji se koriste za izradu pelena su u nekoliko zadnjih desetljeća dala čvrste dokaze koji pokazuju sigurnost i djelotvornost pelena.” „Tipične moderne pelene sadrže isključivo provjerene materijale, koji se često koriste u svakodnevnom životu i koji imaju odgovarajući sigurnosni profil.”



Izvor:
Dokazi u medicini - Livia Puljak:
Jednokratne pelene: uzrokuju li neplodnost muške djece i sadrže li karcinogene kemikalije?


- 13:05 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.05.2015.

Bez panike i straha, plastika je sigurna

Svako toliko se u medijima pojave razne katastrofične priče o opasnostima i otrovnosti plastike i plastičnih proizvoda. Kao da netko stalno s tim poluistinama, lažima, faktoidima pokušava stalno održavati neku bojazan, rezervu pa čak i odbacivanje plastičnih proizvoda.

Koji su razlozi tome, nije teško dokučiti - od napada konkurencije jer ne mogu stati uz bok plastike i plastičnih proizvoda koji su prihvatljivi i praktičniji potrošačima, do samih medija koji su već navikli svoje čitateljstvo na katastrofične, zastrašujuće, prijeteće članke, jer evidencija govori da se takvi članci najviše čitaju i klikaju na internetskim portalima.

Ni jedne ni druge pravi i provjereni podaci u stvari niti ne zanimaju. Čak dapače, točni i dokazani podaci ne idu im u prilog i razotkrivaju njihovo neznanje i sasvim ciljanu namjeru.

Čitateljica bloga postavila je pitanje, na čemu zahvaljujem. Red je odgovoriti:

Pitanje:
Možda si već pisao o problemu koji ću postaviti, ali mi je promaklo, pa evo: Pročitala sam u rubrici "Prigovor znanosti", GK od 19. travnja o.g. da su njemački znanstvenici Wagner, Oehlman, Ternes i Schluesener utvrdili kako plastične boce ispuštaju u vodu tvari koje utječu na hormonalnu ravnotežu kod ljudi, i da je ta ambalaža posebno štetna za djecu, pa bi prednost trebalo dati staklu!?
Što su to ftalati?


Ovdje se radi najvjerojatnije o polikarbonatnim (PC) bočicama za dojenčad i o famoznom bisfenolu A (BPA). Dosta je pisano o tom problemu na stranicama ovog bloga - pogledajte link s lijeve strane BISFENOL A, a pokušati ću ukratko objasniti o čemu se radi.

Bisfenol A (BPA) je kemikalija koja se koristi u proizvodnji polikarbonata (PC). Od polikarbonata se proizvode plastične bočice, tvrde su prozirne, sjajne, vrlo otporne na habanje, lako se održavaju, a istovremeno su znatno lakše i teže se razbijaju. Sigurnije su za upotrebu. Od ovog materijala proizvode se i one velike plastične boce, bidoni, koje možete naći na raznim aparatima za vodu.

Također, bisfenol A (BPA) koristi se u proizvodnji premaza kojima se premazuju unutrašnje stijenke limenki za konzerviranu hranu, metalni poklopci za staklene tegle i slično, a sprječavaju doticaj hrane i metala te njihovo međusobno negativno djelovanje koje bi moglo biti štetno za zdravlje, a i omogućava znatno duže čuvanje hrane.

Bisfenol A (BPA) po svojoj kemijskoj strukturi vrlo je sličan hormonima koje izlučuju endokrine žlijezde i ne mali broj stručnjaka i znanstvenika medicinske struke upozorava da veća i duža izloženost te veća koncentracija te kemikalije u tijelu može se ponašati kao endokrini disruptor, što bi moglo biti opasno pogotovo za malu djecu, odnosno djecu u razvoju.

To su činjenice, ali (neki) mediji kada prenose takve vijesti (valjda namjerno) prešućuju da bi se tu trebalo raditi o dugotrajnoj izloženosti visokim koncentracijama. A toga, kada se normalno koristi plastična ambalaža od polikarbonata i metalna ambalaža sa zaštitnim premazima jednostavno nema. Uvijek je pitanje koncentracije, dužine izloženosti i količine, a toga u ovom slučaju nema.

Ipak, plastičarska industrija, pod pritiskom javnosti, a ne zbog utvrđene opasnosti, podliježe tim napadima i da bi održala prodaju uvodi tzv. polikarbonatnu plastiku bez bisfenola, propagira ambalažu bez BPA, BPA Free, pa čak i agencije nekih država zabranjuju da se plastika koja sadrži bisfenol A (BPA) koristi za proizvode za dojenčad i malu djecu.

Najnovija istraživanja koje su naručile FDA (Američka agencija za lijekove i hranu) i EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) (a ne plastičarska industrija!) potvrdila su da pri normalnim uvjetima i normalnoj konzumaciji hrane nema nikakve opasnosti od bisfenola A (BPA) niti ima ikakvog registriranog djelovanja u ljudskom organizmu pri takvim uvjetima. Upravo o tome sam pisao neki dan u postu BPA ipak manje rizičan no što se pretpostavljalo.

Kao što sam rekao, sve je pitanje koncentracije, količine i vremena izloženosti - a nijedan od tih uvjeta ni približno nije postignut. Jednostavno, iz plastike se ne izlučuju nikakvi sastojci, a upravo dokaz tome je da se plastika ne raspada, da je postojana. A ako i postoje određena lučenja, ta su toliko mala da su dokazano bezopasna.

To bi se moglo usporediti s klorom, jednim od najopasnijih kemijskih elemenata koji vrlo razarajuće djeluje na ljudski organizam, svojevremeno se koristio kao bojni otrov, tvrde da je kancerogen, i najkraća izloženost ostavlja trajne i smrtne posljedice - ali isti taj klor koristi se, naravno u strogo kontroliranim i malim količinama za dezinfekciju pitke vode. I pijemo ga svaki dan.

Tako je i s bisfenolom A (BPA), ukoliko se koristi na postojećim razinama u plastičnoj i metalnoj ambalaži, ne prijeti nikakva opasnost, niti se treba zabrinjavati niti izbjegavati. Na žalost, razni drugi sastojci iz hrane i umjetno zašećerenih pića višestruko su opasniji po zdravlje. O tome vodite računa!

I sve ovo prije navedeno nema veze s PET plastenkama, odnosno plastičnim bocama od poli(etilen-teraftalata) (PET). One niti u svom proizvodnom procesu nemaju tih "sumnjivih kemikalija", ali nadobudni (zločesti?) novinari često sve zanemare, pa udri po plastici, čak i onoj koja nam direktno spašava živote.

Jedne prilike sam bio na tribini o plastičnoj ambalaži i jedna posjetiteljica pitala me je jesu li plastične boce opasne po zdravlje. Rekao sam: jesu, čak su i smrtonosne. Ako plastenku od litre i po progutate. Shvatila je šalu i svi smo se nasmijali.

Ipak, valja spomenuti našeg najuvaženijeg, najvećeg i svjetski poznatog toksikologa prof.dr.sc. Franju Plavšića koji je u jednom svojem izlaganju 2011. na tribini o pseudoznanosti u Zagrebu upozorio da se u svijetu posljednjih godina sve više razvija tzv. ideološka toksikologija, svojevrstan pokret koji koristi i potiče strahove ljudi od opasnih kemikalija, ali i svega umjetnog i suvremenog.

Pseudoznanstveni pobornici ove ideje, objasnio je, najčešće pripadnici New agea, sustavno u javnosti raspiruju strah od razvoja znanosti i tehnologije uopće te vode u civilizacijsku regresiju. Ideološki toksikolozi, koji su često vezani uz vjerske zajednice, svako malo u medijima plasiraju senzacionalističke vijesti o štetnosti različitih kemikalija u našem okolišu, umjetnim materijalima, lijekovima i hrani ne vodeći nikakvog računa o kolikim je koncentracijama i dozama zapravo riječ. To su gotovo isključivo amateri koji se uopće ne bave toksikologijom već o njoj samo čitaju tuđa izviješća. No oni su uporni misionari koji imaju svoje stranice, medije i časopise, tvrde da su svi znanstvenici pokvarenjaci, a u svojoj argumentaciji ne uvažavaju nikakve činjenice. Među ostalim, oni kao otrovne i opasne rado napadaju razne vrste plastike, dodatke hrani pa čak i kondome koji su za vjerske zajednice nepoćudni, rekao je prof. Plavšić upozorivši da bi nas takvi misionari na kraju mogli odvesti u pećine kojih nema dovoljno za cijelo čovječanstvo.

Eto.

U sljedećem odgovoru više o ftalatima.


- 18:08 - Komentari (11) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.05.2015.

VIDEO ZAPISI 2

Pregled objavljenih video zapisa.

Od 25. siječnja 2015. do danas

2015.

Siječanj 2015.
99. 25.01.2015. ¤ - Životni ciklus vrećica - video prilog

Veljača 2015.

100. 03.02.2015. ¤ - Od PET plastenke do tkanine + video prilog
101. 06.02.2015. ¤ - I kuće printaju, zar ne? + video prilog
102. 10.02.2015. ¤ - Printaj pa vozi + video prilozi
103. 14.02.2015. ¤ - Kofer + video prilog
104. 15.02.2015. ¤ - Teflon + video prilog
105. 17.02.2015. ¤ - Odbacite lance - video prilozi
106. 21.02.2015. ¤ - PET plastenke naše svagdašnje - video prilog
107. 22.02.2015. ¤ - Začepi, odčepi + video prilog
108. 25.02.2015. ¤ - Naši plastičari - Drava International: Na žalost, i to se događa + video prilog

Ožujak 2015.

109. 02.03.2015. ¤ - Rimac ide dalje + video prilog
110. 07.03.2015. ¤ - R.I.P. Vlado + video spot
111. 08.03.2015. ¤ - Plastika to omogućava: 3D olovka - video prilog
112. 16.03.2015. ¤ - Injekcijsko prešanje - video prilog

Travanj 2015.

113. 02.04.2015. ¤ - Taksa na vrećice je smiješna - video prilog
114. 30.04.2015. ¤ - A koga vi to zastupate? + video prilozi


Ažurirano 15.05.2015.

- 22:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 02.05.2015.

Europa šumom, Kalifornija polako izlazi na drum

Kalifornija suspendirala zabranu …
ili kako doći do naknadne pameti


Nakon što su provjereni potpisi od strane Kalifornijskog registracijskog ureda, državni sekretar Kalifornije g. Alex Padilla (koji je inače bio i predlagač predmetnog zakona) objavio je da je ostvaren potreban broj potpisa za opoziv Senate Bill 270 - zakona koji predviđa na cijelom teritoriju savezne države Kalifornije zabranu jednokratnih plastičnih vrećica i uvođenje naknade od 10 US$ centi (oko 70 lipa) za papirnate i plastične vrećice deblje od 56 mikrometara.
Valja reći, da je ovaj kalifornijski zakon bio prvi takve vrste na razini jedne cijele savezne držace SAD-a.

O ovom slučaju već je pisano na ovom blogu u više postova:

31.05.2013. - Kalifornija odbila zabranu jednokratnih plastičnih vrećica

06.02.2014. - Kalifornija ponovno u napadu na vrećice

14.03.2014. - Kalifornija kompromisno, ali nimalo ekološki

26.08.2014. - Kalifornija opet nije uspjela, za sada

29.08.2014. - Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice

30.08.2014. - Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica

30.09.2014. - Guverner Kalifornije potpisao zabranu plastičnih vrećica

21.10.2014. - Posljedice zabrana u Kaliforniji (plastični humor)


Naime, Senat savezne države Kalifornije 28. kolovoza 2014. donio je odluku o prihvaćanju zakonskog prijedloga senatora Alexa Padille SB 270 kojim se zabranjuje korištenje, distribucija i prodaja jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, omogućeno je da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 70 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice. Također, odobreno je formiranje fonda u koji će se izdvojiti 2 milijuna US$ za pomoć radnicima (prekvalifikacija ili prijevremeno umirovljenje) u industriji koja se bavi proizvodnjom i recikliranjem plastičnih vrećica u Kaliforniji, a za koje se očekuje da će ostati bez posla.na razini cijele savezne države. Ovo je bio prvi prihvaćeni prijedlog koji na razini cijele savezne američke države brani korištenje jednokratnih plastičnih vrećica. Ova je regulativa trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2015. godine.

Čim je guverner Kalifornije g. Edmund G. Brown Jr. stavio potpis na ovaj Zakon, Američko udruženje za promicanje plastičnih vrećica (American Progressive Bag Alliance - APBA) objavilo je da se ne predaju i u svojoj IZJAVI ZA JAVNOST najavili su prikupljanje potpisa s kojim bi opozvali ovaj Zakon.

Kako je rečeno u uvodu, do krajnjeg roka 29. prosinca 2014. skupljen je dovoljan broj potpisa - više od 800.000, i time se to smatra važećim referendumskim pitanjem o kojem će se 16. studenog 2016. izjašnjavati stanovnici Kalifornije. Do tada je ovaj Zakon suspendiran.

Kako su aktivisti APBA izjavljivali: Ovaj zakonski prijedlog nikada nije bio usmjeren na zaštitu okoliša, već obična muljaža u vidu nameta koji je trgovcima trebao omogućiti milijunsku ekstra zaradu, a sve u ime navodne zaštite okoliša.

Stanovnici sada imaju pravo na referendumu srušiti ovaj Zakon koji, osim što je doveo do povećanja troškova života, ugrozio je više od 2000 radnih mjesta u plastičarskoj industriji Kalifornije, a nimalo nije doprinio zaštiti okoliša.

I dok Europa uvodi restrikcije, Kalifornija izgleda pomalo dolazi pameti. Što bi rekli, Europa šumom, Kalifornija polako izlazi na drum.


Izvor:
Plastic bag ban report:
California Statewide Plastic Bag Ban Suspended




- 14:28 - Komentari (8) - Isprintaj - #

petak, 01.05.2015.

NEWSLETTER 30


NEWSLETTER 30



Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec travanj.

Travanj - mjesec zanimljivih i različitih događanja. Na blogu je objavljeno 25 postova.

Inače mjesec su obilježila tri značajna događanja: izložba fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas" u Tehničkom muzeju u Zagrebu, u sklopu 13. Festivala znanosti kojom prilikom je izložbu imalo prilike vidjeti nekoliko tisuća posjetitelja.

Drugi važan događaj je prekid predstečajne nagodbe DINE i pokretanje procedure za proglašenje stečaja, svojevremeno našeg najvećeg proizvođača polietilena niske gustoće i poli(vinil-klorida), svjetski poznate, visokokvalitetne tvornice, s vrhunskom tehnologijom, s najsuvremenijim sustavima upravljanja, s vrhunskim stručnjacima, velikog izvoznika, a sada besperspektivne i napuštene riune (sad već i izvora ekološke opasnosti) zahvaljujući nesposobnosti i bivših i sadašnjih, a dodao bih i zahvaljujući nekim nepoznatim silama.

I treći događaj koji je obilježio kraj mjeseca je prihvaćanje prijedloga promjene Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu ili jednostavnije rečeno prihvaćanje Direktive o ograničavanju potrošnje laganih plastičnih vrećica u Europskom parlamentu, koja je postala obavezna za sve članice EU, pa tako i u Hrvatskoj, koja je jedina u Europskom vijeću glasala protiv prijedloga. Ali, o tome će biti još riječi i na stranicama bloga u sljedećem razdoblju.

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom ožujka na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

02.04. - Taksa na vrećice je smiješna ... kažu stanovnici Dallasa - video prilog - Intervjuirali su građane Dallasa o uvedenoj taksi na plastične vrećice. U svojim odgovorima su jedinstveno - taksa nije dobra, taksa je smiješna.
03.04. - I maže i masira … plastika to omogućava - Njemačka tvrtka RPC Bramlage predstavila je tržištu novu, praktičnu plastičnu ambalažu prvenstveno primjenjivu za kreme, gelove, ulja i losione. Posebno oblikovani dispenzer omogućava učinkovitiju primjenu širokog spektra kozmetičkih i medicinskih preparata.
04.04. - NEWSLETTER 28 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom ožujka.
05.04. - Sretan Uskrs - Uskrsna čestitka.
06.04. - Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične - Web portal Croenergo.eu objavio je članak pod ovim naslovom. Preneseni su podaci iz istraživanja kojeg su proveli Susan Selke i Rafael Auras s Michigan State University. Izneseni, odnosno preneseni su podaci koji su dobro poznati hrvatskim znanstvenicima, plastičarskim i ekološkim stručnjacima, ali i sve široj javnosti kao i čitateljima ovog bloga. Ipak, valja povremeno podsjetiti na znanstveno dokazane činjenice. Međutim, zaključak članka kojeg potpisuje Autor: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS me je šokirao, pa sam morao reagirati.
07.04. - Je li moguć život bez plastike? (1) - Jedan obični dan - Još 2009. godine je članica Društva za plastiku i gumu mr.sc. Maja Rujnić Sokele u časopisu Polimeri objavila vrlo zanimljiv članak kao odgovor na sulude ideje o današnjem (navodno) suvremenom životu bez plastike. Članak je detaljan, vrlo slikovit, a zbog lakšeg čitanja, podijeljen je u 5 dijelova.
08.04. - Je li moguć život bez plastike? (2) - Negativni imidž plastike - U ovom nastavku autorica Maja Rujnić Sokele pokušava nam približiti razloge negativnog imidža plastike.
09.04. - Je li moguć život bez plastike? (3) - Koliko je plastike u kućnom otpadu? - U trećem nastavku članka autorica mr.sc. Maja Rujnić Sokele predstavlja svoje mini istraživanje o količini plastike u kućnom otpadu.
10.04. - Je li moguć život bez plastike? (4) - Sakupljanje plastičnog otpada u Europi - U četvrtom nastavku članka autorica daje nam prikaz prakse iz Europe. Valja podsjetiti da je članak pisan 2009. godine, a da su se parametri o kojima govori Maja značajno "popravili". Najviše zbog primjene modernih tehnologija gospodarenja otpadom, stalnim unapređivanjima cijelog sustava te sve većoj svjesnosti stanovništva da otpad, pa tako i plastični otpad nije smeće već vrlo važan sirovinski i energijski resurs.
11.04. - Je li moguć život bez plastike? (5) - Ne, život bez plastike nije moguć! - U posljednjem nastavku objave članka autorica mr.sc. Maja Rujnić Sokele daje jasan i nedvosmislen odgovor na pitanje postavljeno u naslovu. Nije to nečiji stav ili opredjeljenje, nisu to nečije individualne preferencije niti stvar ukusa, sviđanja - nesviđanja, to su jednostavno stručno, znanstveno, ali i životno dokazane činjenice.
12.04. - PET umjetnički izričaj by Veronika Richterová - Predstavljanje umjetničkih skulptura od iskorištenih PET plastenki, s kojima je češka umjetnica Veronika Richterová svoj umjetnički izričaj povezala s odgovornim eko ponašanjem. Umjetnica se ovim umjetničkim izričajem bavi već godinama i iskoristila je na tisuće PET plastenki. Ima muzej skulptura od PET plastenki u kojem ima preko 3000 plastenki iz 76 zemalja.
13.04. - Novi broj časopisa Polimeri - Prikaz najnovijeg broja časopisa Polimeri s prenesenim uvodnikom glavne urednice prof.dr.sc. Đurđice Španiček te s poveznicama iz sadržaja na objavljene članke u ovom broju.
15.04. - NEWSLETTER 29 - izvanredno izdanje - Festival znanosti - Najava 13. Festivala znanosti s programom i sažecima i autorima događanja, na kojem je kao popratni program pozvana izložba fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas". Festival znanosti održava se u cijeloj Hrvatskoj, centralna događanja su u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Ovogodišnja tema je Sunce.
16.04. - O izložbi na Festivalu - Kratki opis izložbe "Plastika i plastični proizvodi oko nas" s pregledom fotografa sudionika i njihovih radova.
17.04. - DINA, In memoriam - Naši (bivši) plastičari - Kolumna Branka Mijića iz riječkog Novog lista o stečaju DINA Petrokemije. Vrlo znakovit, tužan, ali točan tekst.
18.04. - Izložba je postavljena, pozvani ste - Izložba "Plastika i plastični proizvodi oko nas" postavljena je u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Spremna je za pokaz Zagrepčanima i svim gostima 13. Festivala znanosti, čiji je izložba popratni program.
22.04. - Izložba je otvorena, poziv i dalje stoji - U ponedjeljak 20. travnja 2015. otvoren je 13. Festival znanosti u Tehničkom muzeju u Zagrebu, a time je otvorena i izložba "Plastika i plastični proizvodi oko nas". Pogledajte slikovni izvještaj.
23.04. - Dan planete Zemlje - Reagiranje na nebulozne izjave predstavnice Zelene akcije u emisiji HTV-a "Dobro jutro Hrvatska" u povodu dana planeta Zemlje.
24.04. - Nagrađeni umjetnički radovi od plastike - U Villi Gallia na jezeru Como održana je svečana dodjela ovogodišnjih nagrada za dizajn na međunarodnom natječaju A'Design Award. Među nagrađenima je i akademska slikarica Diana Sokolić iz Zagreba. Diana je osvojila brončanu nagradu za svoje odlične i kreativne Lacey narukvice od pleksiglasa i čipke u kategoriji modnih dodataka.
25.04. - Arizona zabranila zabrane - Plivati kontra struje ili kako doći do naknadne pameti - Vijesti iz Arizone, savezne države SAD-a. Senat ove države donio je, a 13. travnja guverner potpisao Zakon kojim se na lokalnim razinama u Arizoni zabranjuje uvođenje zabrana i naknada na vrećice i ostalu plastičnu ambalažu (polistirenske kutije, plastične boce) te se za te iskorištene proizvode uvodi obavezno recikliranje.
26.04. - BPA ipak manje rizičan no što se pretpostavljalo - Najnovije istraživanje pokazuje da novorođenčad imaju manji rizik izloženosti bisfenolu A (BPA) no što se do sada pretpostavljalo.
27.04. - Jeste li licemjerni? - Na Cvjetnom trgu u Zagrebu ukusno uređen štand OraH-a i aktivisti koji prikupljaju potpise za peticiju „Reci NE nafti u Jadranu, reci DA održivom razvoju“. Prvo što mi je upalo u oko je oprema štanda. Ukrašen je velikim i na daljinu vidljivim natpisima izrađenim od poli(vinil-klorida) (PVC)-a, pa si odmah postavljam pitanje, znaju li ti ljudi iz čega se proizvodi PVC.
28.04. - Plastični paneli protiv buke - Australska kompanija Pact Group Holdings koja se bavi proizvodnjom plastične ambalaže, proizvela je lagane plastične panele izrađene iz linearnog polietilena niske gustoće (PE-LLD) koji se postavljaju uz autoceste radi smanjenja buke.
29.04. - I zadovoljni i nezadovoljni - 28. travnja 2015. je prihvaćena Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se predviđa ograničavanje potrošnje tankih plastičnih vrećica (debljine od 15 do 50 µm). HGK je ocijenila da će ta odluka sigurno utjecati na smanjenje proizvodnje plastičnih vrećica u Hrvatskoj, ali i izrazila zadovoljstvo što su uspjeli postići da se proizvodnja tih vrećica ne zabrani. Ovaj napis je lijepo politički uobličen. A mogao bi se ukratko prepričati i kao: "Europa nam je zaprijetila opaliti dva šamara, a mi sada svi sretni i veseli što ćemo dobiti samo jedan".
30.04. - A koga vi to zastupate? - video prilozi - Naše europarlamentarke diskutirale u Europskom parlamentu o Direktivi za ograničenje tankih plastičnih vrećica suprotno jedinstvenom hrvatskom stavu. Komentar autora bloga je: Gospođe europarlamentarke, plastične vrećice nisu problem, problem je naše neodgovorno ponašanje i nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja. Plastične vrećice ne zagađuju okoliš jer su u okolišu neutralne, samo ga nagrđuju, ali za to su one najmanje krive.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
08.03.2012. - 7 opasnih laži o plastici - Na američkom web portalu "Alter Net" objavljen članak autor Stiva Wilsona "7 dangerous Lies About Plastic" (7 opasnih laži o plastici) koji je na jednom mjestu skupio toliko faktoida da se jednostavno čovjek zapita trebali se na takvo što osvrtati i trošiti vrijeme na komentiranje. Poznati novinar "Plastic & Rubber Weekly"-ja Anthony Clark odbio je kontrirati tim nevjerojatnim navodima i sklopovima, samo je prokomentirao u svom članku: "Iskreno, ne znam kako uopće spavate ili imate snage pogledati u oči svojoj obitelji za vrijeme doručka, čak i da je pola istina od onoga što je napisano". Ali, dao je link na originalni članak AlterNet-a i upozorio čitatelje da im čitanje neće biti ugodno Kako se radi o jednom od najvećih "alternativnih siteova" u Americi, potrudio sam se prevesti cijeli njihov članak kojeg u originalu možete vidjeti na sljedećem LINKU, a ispod svake "laži" napisao sam svoj komentar. Pa ukoliko imate strpljenja - pročitajte.

Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 23:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se