Plastično je fantastično

ponedjeljak, 25.05.2015.

Energija vjetra



U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o cijelom nizu plastika koje se koriste u elektronici i bez kojih je današnja elektronika nezamisliva. U današnjem nastavku biti će više riječi o vjetroelektranama i ulozi plastičnih masa u njihovoj izgradnji i eksploataciji.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček


Quo vadis plastiko? - 6


Primjena plastike na ovom području prije svega se odnosi na lopatice vjetroelektrana, a pokretači razvoja su zahtjevi za uporabu sve većih i lakših lopatica kako bi one hvatale što više vjetra uz manju rotacijsku inerciju. Stoga su razvijeni postupci izrade velikih lopatica bez kalupa i bez transportnih problema uobičajenih za tako velike izratke. Proizvode se inteligentne lopatice koje se prilagođavaju uvjetima vjetra, koje će svakako biti velik iskorak u iskorištavanju energije vjetra. Proizvode se i vertikalne osi za različite off-shore vjetroelektrane za različite dubine uranjanja.

Na važnosti će dobiti i mogućnost skladištenja električne energije koje je potrebno za mrežnu stabilnost proizvodnje električne energije.

Tehnička poboljšanja učinit će energiju vjetra i mora konkurentnu ostalim vrstama energije. Upravo energija vjetra te valova / plime i oseke zajedno s inovacijama na području plastičnih materijala obećava i imat će ključnu važnost za globalno stalno rastuće potrebe energije. Kao primjer nastojanja da se udovolji zahtjevima na tom području, istraživački institut Duwind razvio je proces proizvodnje lopatica za vjetroelektrane od plastomernog kompozita (TPC) primjenom anionskog poliamida 6 (PA6-A), reaktivnog plastomera koji se oblikuje kao duromer. U preradu dolazi kao niskoviskozna kapljevina koja se podvrgava lagano egzotermnoj temperaturno aktiviranoj reakciji. S obzirom na viskoznost od samo 10 mPas, što je desetina viskoznosti epoksidne smole, neizreagirana smola brže popunjava kalup. Niska viskoznost pogoduje i boljem ovlaživanju i povezivanju s tankim laminatom. Zbog posebne kemijske površinske obrade staklenih vlakana reaktivni plastomer stvara kemijske veze sa staklenim ojačavalom. Upravo zahvaljujući toj posebnoj obradi vlakana, nastali je materijal čvršći zbog postojanja kemijskih veza, a bolja je i postojanost na vlagu.

Upravo vjetroelektrane nude mogućnost za znatan rast uporabe plastičnih kompozita, kao i ugljikovih vlakana kao ojačavala te ostalih usavršenih materijala.

Postavljanje off-shore vjetroelektrana proširit će znatno područje korištenja snage vjetra. One mogu biti vrlo učinkovite, ali izazov je njihovo postavljanje, posebice onih plutajućih (na slici). Upravo se tu najviše očekuje od inteligentnih lopatica koje se prilagođavaju vjetru.


SLIKA - Različiti tipovi off-shore vjetroelektrana




Izvor:
Polimeri:
Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


- 16:16 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se