Plastično je fantastično

četvrtak, 30.04.2015.

A koga vi to zastupate?

Kao što je poznato, a i čitatelji bloga su imali prilike dosta čitati na ovome blogu, ali i putem brojnih medija, Hrvatska je u Vijeću Europske unije jedina glasala protiv prihvaćanja prijedloga Direktive o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica. Posljedica takvog stava bili su argumenti koje je zajednički prihvatilo Društvo za plastiku i gumu, Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo vanjskih poslova.

Autor ovog bloga, na poziv proizvođača plastičnih vrećica, a u suradnji s brojnim znanstvenicima iz Društva za plastiku i gumu i stručnjacima iz Udruženja za plastiku i gumu, aktivno je sudjelovao u kreiranju svih prihvaćenih argumenata, i donijeli smo jedinstveni stav koji je koliko toliko bio zaštita malih hrvatskih proizvođača, ali prvenstveno jedinstveni stav koji je ekološki, energijski i ekonomski pozitivan i opravdan. Ministarstvo zaštite okoliša i koordinacija takav stav su prihvatili i sukladno tome glasali u Vijeću.

Na žalost, naše europarlamentarke diskutirale su suprotno jedinstvenom hrvatskom stavu. Pogledajte.

Dubravka Šuica je kazala:




Ljiljana Borzan je kazala:




A svojevremeno je biser bio europarlamentarac OraH-ovac, Davor Škrlec koji smatra da bi se Hrvatska trebala prestati boriti za radna mjesta u proizvodnji plastičnih vrećica i početi razmišljati o nečemu drugome.

Kad bi se legalizirao njezin uzgoj, konoplja bi zaposlila puno više ljudi nego plastične vrećice. Konoplja ne šteti okolišu, zapošljavala bi ljude u proizvodnji vrećica, ali i ljude u poljoprivredi – kaže Škrlec.


Gospođe europarlamentarke, plastične vrećice nisu problem, problem je naše neodgovorno ponašanje i nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja. Plastične vrećice ne zagađuju okoliš jer su u okolišu neutralne, samo ga nagrđuju, ali za to su one najmanje krive.


Stoga se ja pitam, dame i gospodo europarlamentarci: a koga vi to zastupate?


Izvor:
Europski parlament EPTV
: Smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica (rasprava)


- 17:42 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 29.04.2015.

I zadovoljni i nezadovoljni

Jučer, 28. travnja 2015. je prihvaćena Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se predviđa ograničavanje potrošnje tankih plastičnih vrećica (debljine od 15 do 50 µm)

Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocijenila je da će ta odluka sigurno utjecati na smanjenje proizvodnje plastičnih vrećica u Hrvatskoj, ali i izrazila zadovoljstvo što su uspjeli postići da se proizvodnja tih vrećica ne zabrani.

"Odluka će sigurno utjecati na smanjenje proizvodnje plastičnih vrećica koja je u Hrvatskoj značajna i čak 60 posto se izvozi", ističe pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović komentirajući odluku Europskog parlamenta o smanjenju upotrebe najčešće upotrebljavanih plastičnih vrećica koji su ujedno i najveći zagađivači (Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica).

Iz HGK podsjećaju da je Komora u suradnji s proizvođačima vrećica, Ministarstvom zaštite okoliša, Ministarstvom vanjskih poslova te hrvatskih predstavnika u Bruxellesu intenzivno cijelu 2014. radila na izmjeni prijedloga Direktive.

"Zadovoljni smo da smo uspjeli postići da se proizvodnja ne zabrani jer to smatramo neosnovanim, budući da se iste mogu materijalno reciklirati. Naš je stav da se problem otpada treba rješavati odvojenim prikupljanjem kroz sustav, a ne zabranom proizvodnje zato što ne postoji sustav. Hrvatska ima dobar primjer zbrinjavanja plastičnih boca kojih više nema u prirodi, koji više nisu problem okoliša jer su zbrinute kroz sustav", ističe Pehnec Pavlović.

Europski parlament je u utorak izglasao Direktivu kojim se od zemalja članica traži da drastično smanje uporabu tankih plastičnih vrećica, koje (navodno! - op.autora bloga) predstavljaju veliki problem za okoliš.

Po novoj direktivi, zemlje članice će moći birati između dviju mogućnosti - moći će donijeti mjere kojima će osigurati da godišnja potrošnja plastičnih vrećica debljine do 50 mikrometara ne prelazi 90 vrećica po osobi do 31. prosinca 2019., a do 2025. to se treba smanjiti na 40 vrećica po osobi.

Druga mogućnost je da se od 31. prosinca 2018. počnu naplaćivati vrećice, odnosno da se zabrani da se dijele besplatno. Iz te mjere mogle bi biti izuzete vrlo tanke vrećice debljine ispod 15 mikrometara.

Tim kompromisom Hrvatska je bila zadovoljna jer je promijenjena definicija vrlo tankih vrećica s 10 na 15 mikrometara. Takva definicija omogućava opstanak domaćih proizvođača tankih plastičnih vrećica, koji, prema ranije objavljenim podacima HGK, zapošljavaju oko tisuću i pol ljudi.

Komentar autora bloga:
Ovaj napis je lijepo politički uobličen. A mogao bi se ukratko prepričati i kao: "Europa nam je zaprijetila opaliti dva šamara, a mi sada svi sretni i veseli što ćemo dobiti samo jedan".

Čitatelji ovog bloga znaju, dosta je već pisano o tome, a radi se o jednostavnoj stvari - zatvaranju europskog tržišta i zaštiti velikih europskih proizvođača. Naime, ovime se ograničava i svodi na minimum uvoz tankih vrećica iz Kine, istovremeno se sve deblje vrećice naplaćuju (uključujući i one s propagandom trgovca), a većom prodajom debljih vrećica (koja nije ograničena) povećava se potrošnja plastike. Veliki proizvođači i veliki trgovački lanci ostvarivati će ekstra profit, a mali, među kojima je većina hrvatskih, ubrzano će propadati. K tome, otvara se mogućnost većoj potrošnji vrećica od drugih materijala koje su znatno ekološki, energijski i ekonomski nepovoljnije. Uglavnom, ova Direktiva, kao ni mnoge druge slične mjere širom svijeta nemaju blage veze sa zaštitom okoliša.




Izvori:
HGK:
Komentar HGK na odluku Europskog parlamenta o smanjenju upotrebe najčešćih plastičnih vrećica
Croenergo: Odluka Europskog parlamenta smanjit će proizvodnju plastičnih vrećica u Hrvatskoj


- 14:55 - Komentari (10) - Isprintaj - #

utorak, 28.04.2015.

Plastični paneli protiv buke



Australska kompanija Pact Group Holdings koja se bavi proizvodnjom plastične ambalaže, proizvela je lagane plastične panele izrađene iz linearnog polietilena niske gustoće (PE-LLD) koji se postavljaju uz autoceste radi smanjenja buke.





Prvih 16000 polietilenskih panela (oko 17000 kvadratnih metara) postavili su uz autocestu M5 koja spaja Sydney s glavnim gradom Canberrom.

Da bi se proizveo toliki broj panela, bilo je potrebno 10 mjeseci proizvodnje, a proizvedeni su postupkom rotacijskog lijevanja. Ovakvi plastični paneli jednako su učinkoviti u smanjivanju buke kao i drveni, oni od siporeksa ili betonski, samo što plastični paneli imaju cijeli niz drugih prednosti.



Polietilenski paneli za smanjenje buke su lagani, obostrano su profilirani, čvrste, ali lagana konstrukcije, površina je neporozna, a time je i anti-grafiterska, brzo i jednostavno se postavljaju, prilikom postavljanja se ne oštećuju, moguće ih je izraditi u bojama kako bi bili manje uočljivi u okolišu, tijekom eksploatacije nije ih potrebno održavati, premazivati niti štititi raznim kemikalijama, a ima. Materijal se može reciklirati i ovakva izvedba znatno je jeftinija u odnosu na izvedbe s drugim materijalima.




Izvori:
Plastic & Rubber Weekly:
Plastic panels silence traffic noise
Pact Group: Viscount’s Poly Panel Noisewall for Peninsula Link


- 16:50 - Komentari (3) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 27.04.2015.

Jeste li licemjerni?

Lijepa šetnja u nedjelju ujutro Zagrebom: Jelačićev trg, Gajevom, Bogovićevom i Cvjetni trg - kava na terasi. Na Cvjetnom ukusno uređen štand OraH-a i aktivisti koji prikupljaju potpise za peticiju „Reci NE nafti u Jadranu, reci DA održivom razvoju“.

Prvo što mi je upalo u oko je oprema štanda. Štand na kojem se prikupljaju potpisi ukrašen je velikim i na daljinu vidljivim natpisima izrađenim od poli(vinil-klorida) (PVC)-a, pa si odmah postavljam pitanje, znaju li ti ljudi iz čega se proizvodi PVC. Na štandu liste za potpisivanje u polietilenskim (PE) fasciklama, kemijska olovka od polietilena visoke gustoće (PE-HD), polipropilena (PP) ili polikarbonata (PC) - nisam se baš zagledao. Aktivist razgovara na mobilni telefon koji je većinom napravljen od plastike. I pitam se, bi li ovi aktivisti bili ovdje, ovako uočljivi, tražili održivi razvoj - bez plastike?

Naravno da ne bi. Bez plastike danas nema održivog razvoja, a bez istraživanja, crpljenja i prerade vlastite nafte i plina, nema vlastite plastike. Ali imamo vlastite uvoznike.

OraH-ovci, jeste li licemjerni?




- 14:59 - Komentari (12) - Isprintaj - #

nedjelja, 26.04.2015.

BPA ipak manje rizičan no što se pretpostavljalo



Najnovije istraživanje pokazuje da novorođenčad imaju manji rizik izloženosti bisfenolu A (BPA) no što se do sada pretpostavljalo.

Prema istraživanju "Serial Free Bisphenol A and Bisphenol A Glucuronide Concentrations in Neonates" kojeg je provela grupa znanstvenika pod vodstvom Rebecce Massa Nachman iz Škole javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg (Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health) iz Baltimorea u saveznoj državi Meryland u SAD-u, a koje je 23. travnja ove godine objavljeno u The Journal of Pediatrics, utvrđeno je da novorođenčad imaju sposobnost metabolizirati BPA i očistiti svoj organizam u samo nekoliko dana nakon rođenja.

Istraživanje je također potvrdilo da sva nastojanja da se dojenčad i mala djeca zaštite od BPA zabranom korištenja polikarbonatnih bočica i čaša, u stvari uopće ne daju rezultate, jer većina novorođenčadi već ima tragove te kemikalije u svom organizmu. Istraživači nisu sigurni odakle potječe ta kemikalija kod novorođenčadi.

Tijekom ovog istraživanja znanstvenici su skupljali uzorke urina od 44 zdrave novorođenčadi životne dobi između 3 i 6 dana te ponovno kad su bila u dobi između 7 i 27 dana života, te su u uzorcima ispitivali sadržaj slobodnog BPA i BPA glukoronida. Slobodni BPA je kemikalija koja se nalazi u plastičnim proizvodima izrađenim od polikarbonata (PC), premazima limenki za konzerviranu hranu i u epoksidnim smolama. BPA glukoronid je ostatak nakon što se slobodni BPA metabolizira u tijelu i biološki je inertan i bezopasan.

Istraživači su utvrdili da u uzorcima urina nije bilo slobodnog BPA, dok je više od 70 % uzoraka sadržavalo BPA glukoronid. Prema objavi za medije kojom je popraćena objava rezultata istraživanja, znanstvenici koji su provodili istraživanje još uvijek nisu sigurni odakle je BPA dospio u organizam novorođenčadi. Ispitivanjem uzoraka nije utvrđena razlika u sadržaju BPA glukoronida kod djece koja su hranjena mliječnim pripravcima i djece koja su hranjena dojenjem majčinim mlijekom. Istraživanje, koje je provedeno u razdoblju između prosinca 2012. i kolovoza 2013. kod 44 zdrave novorođenčadi, 51 % njih je hranjeno samo mliječnim pripravcima, 28 % ih je dojeno majčinim mlijekom na prsima, a 21 % njih je konzumiralo kombinaciju ova dva načina hranjenja.

Istraživanjem je utvrđeno da mlijeko u prahu kojem su hranjena novorođenčad ne sadrži BPA, dok su u majčinom mlijeku nađeni tragovi ove kemikalije.

Ovo je prvo istraživanje provedeno na ovom najosjetljivijem dijelu populacije - novorođenčadi, zbog pretpostavke da je ta populacija najosjetljivija na izloženost BPA zbog činjenice da njihova nerazvijena jetra teško prerađuju ovu kemikaliju koja se, ukoliko je ima u većim količinama u organizmu, ponaša kao endokrini disruptor.

Iako su Europska agencija za sigurnost hrane (European Food Safety Authority - EFSA) kao i Američka uprava za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration - FDA) u više navrata potvrdile da nema opasnosti od izloženosti od BPA pri korištenju ambalaže koja sadrži tu kemikaliju pri sadašnjim razinama u hrani, pod pritiskom medija i javnosti FDA je sasvim bezrazložno dopustila zabranu BPA u bočicama i čašicama za dojenčad.



Izvori:
Plastic News:
Study sests infants at lower risk from BPA exposure than expected
Johns Hopkins news network: BPA may pose less risk to babies than we thought, Johns Hopkins researchers say


- 18:41 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 25.04.2015.

Arizona zabranila zabrane

Plivati kontra struje
ili kako doći do naknadne pameti


Evo nam vijesti iz Arizone, savezne države SAD-a. Senat ove države donio je, a 13. travnja guverner potpisao Zakon kojim se na lokalnim razinama u Arizoni zabranjuje uvođenje zabrana i naknada na vrećice i ostalu plastičnu ambalažu (polistirenske kutije, plastične boce) te se za te iskorištene proizvode uvodi obavezno recikliranje.

Razlog ovakve odluke i donošenja ovog Zakona je iskustvo iz cijelih Sjedinjenih Američkih Država kojim se pokazalo da su zabrane i uvođenje naknada s ciljem smanjivanja potrošnje ovih proizvoda rezultat cijelog niza krivih pretpostavki, da su dovele do povećanja troškova života stanovništva i troškova poslovanja trgovina, zbunjuju javnost, a da istovremeno nije bilo nikakvih pozitivnih učina.

Trenutno, u Arizoni samo jedan gradić od 5575 stanovnika - Bisbee, ima uvedenu zabranu jednokratnih plastičnih vrećica i naknadu od 5 US$ centi (oko 35 lipa) za papirnate vrećice. Zabrana je stupila na snagu na Dan planete Zemlje 2014., ali je ovim saveznim zakonom poništena. Tri gradića Kingman, Tempe i Flagstaff imaju u proceduri uvođenje regulative o zabrani plastičnih i dodatnom oporezivanju papirnatih vrećica, ali očito je da će se sada morati odustati od ovih restriktivnih mjera.

Arizona je u nekoliko pokušaja 2008. i 2009. pokušala uvesti regulativu o ograničenju potrošnje vrećice, ali to nije uspijevalo dobiti potreban broj glasova, te zabrane nisu uvođene na saveznoj razini.

Donošenjem ovog zakona Arizona je prva savezna država SAD-a koja je uvela ovakvu regulativu, a slična je u proceduri usvajanja i u Missouriju. Georgia je početkom ove godine odbila prijedlog ovakve regulative.



Izvori:
Plastic News:
Arizona bans bag bans, mandatory recycling
Animated flags




- 15:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 24.04.2015.

Nagrađeni umjetnički radovi od plastike


Diana Sokolić

Za nekoliko dana u Villi Gallia na jezeru Como bit će održana svečana dodjela ovogodišnjih nagrada za dizajn na međunarodnom natječaju A'Design Award. Među nagrađenima je i akademska slikarica Diana Sokolić iz Zagreba.

Diana je osvojila brončanu nagradu za svoje odlične i kreativne Lacey narukvice od pleksiglasa i čipke u kategoriji modnih dodataka. O nagrađenom radu i svojim narukvicama autorica kaže: “Lacey“ je posveta našim bakama i prabakama koje su pravile čipke i njihovim kćerima koje su te čipke držale na televizorima, foteljama, pod staklom na stolićima i ispod kristalnih pepeljara. Stavljajući ih između dva sloja prozirnog Pleksiglasa,one su zadržale svoju prozračnost i dobile novu funkciju.


Lacey narukvica dizajnerice Diane Sokolić

Diana Sokolić na istom je natjecanju prije dvije godine, osvojila srebrnu nagradu za manžete od PVC-a FRED, a javnost je prepoznala njene velike ogrlice od pleksiglasa koje nose mnoge poznate Hrvatice poput Mirjane Rakić, Elizabete Gojan i Vedrane Rudan, a i autor ovog bloga na poklon je dobio prekrasnu kravatu od pleksiglasa.


Lacey narukvica dizajnerice Diane Sokolić

Radovi Diane Sokolić u protekle su dvije godine predstavljeni i u britanskom Vogueu, Marie Claireu, InStyleu i Harper's Bazaaru. Sudjelovala je i na sajmovima mode Who's Next u Parizu prošle godine i Level's u Kijevu ove, a u svibnju će sudjelovati na Modepalastu u Beču. Za kraj svibnja, Diana priprema predstavljanje svoje nove kolekcije nakita u Zagrebu.


Akademska slikarica i dizajnerica Diana Sokolić već je nekoliko puta predstavljena na stranicama ovog bloga sa svojim radovima od poli(metil-metakrilata) (PMMA) odnosno pleksiglasa, ali i sa svojim fotografskim radovima:

Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić - Ogrlice i manžete
Galerija PLASTIK - FOTO NATJEČAJ - Diana Sokolić 1 - Aurora Australis
Galerija PLASTIK - FOTO NATJEČAJ - Diana Sokolić 2 - Aurora Borealis
Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić 2 - Bor - svjetlosni objekt od pleksija* i LED-rasvjete
Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić 3 - Plastique est fantastique
Plastična kravata
Plastična Sinapsa
Naši plastičari - DINA - očima umjetnika fotografije 1



Izvor:
Wall.hr:
Hrvatska dizajnerica Diana Sokolić nagrađena međunarodnom nagradom
Web stranica: Diana'S


- 20:02 - Komentari (9) - Isprintaj - #

četvrtak, 23.04.2015.

Dan planete Zemlje

Jučer, 22. travnja 2015. je bio Dan planete Zemlje. Još jedan dan kada bi smo se trebali osvrnuti malo oko sebe, uključiti se u akcije čišćenja, početi razmišljati o svom ponašanju i utjecaju na okoliš. Uobičajeno je da se u brojnim televizijskim i radijskim emisijama, kao i u brojnim novinskim i internet člancima govori o okolišu, našem ponašanju, zbrinjavanju otpada i o plastici.

Tako smo imali prilike vidjeti cijeli niz akcija lokalnih udruga koje su pozivale da se ne baca smeće u okoliš, da se korisni otpad odvaja, da promijenimo svoje ponašanje, da se plastika ne baca već reciklira. I to su dobre poruke koje će zasigurno dati rezultata.

Ali na žalost, od najeminentnijih imena takozvanih zelenih, imali smo prilike čuti hrpu gluposti. Izdvojiti ću samo dvije kada je aktivistica Zelene akcije gostovala u TV emisiji Dobro jutro Hrvatska i kojom prilikom je savjetovala gledatelje:
- ne pijte vodu iz plastičnih boca, treba smanjiti njihovu uporabu jer ih se godišnje proizvede milijardu tona (!?!)
- ne koristite
najlon (!?!) vrećice nego platnene.


Bože mili, kako sada prokomentirati te notorne gluposti i laži? Pa ukupna proizvodnja sve plastike danas na svijetu doseže oko 300 milijuna tona, od čega manje od 7 % otpada na PET ambalažu (dakle oko 2 milijuna tona). Kaže, slaže i ne trepne.

Isto tako preporučivati platnene vrećice, a brojni znanstvenici i stručnjaci u svojim su istraživanjima dokazali da je plastična vrećica najekološkija vrećica, a da pamučna vrećica ima najlošiji utjecaj na okoliš. Da ne kažem da komentira na državnoj javnoj televiziji, a ne zna da najlon vrećice ne postoje.

Ako se želite podsjetiti na točne i provjerene podatke pogledajte post na ovom blogu: U korist vlastite štete.

I na kraju ponavljam pitanje: komentirati, slati reagiranja ili jednostavno reći: Bože, oprosti im, ne znaju što trabunjaju (i to javno)?



Izvor podataka:
PlasticEurope:
Plastics - the Facts 2014/2015


- 11:36 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 22.04.2015.

Izložba je otvorena, poziv i dalje stoji

U ponedjeljak 20. travnja 2015. otvoren je 13. Festival znanosti u Tehničkom muzeju u Zagrebu, a time je otvorena i izložba "Plastika i plastični proizvodi oko nas". Pogledajte slikovni izvještaj.



































A dvije fotografije na otvaranju napravio je i bloger GP Zagrebancije:





Hvala GP :-)


- 23:53 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 18.04.2015.

Izložba je postavljena, pozvani ste

Izložba "Plastika i plastični proizvodi oko nas" postavljena je u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Spremna je za pokaz Zagrepčanima i svim gostima 13. Festivala znanosti, čiji je izložba popratni program.


















Izložba će biti otvorena
od ponedjeljka, 20. travnja do subote, 25. travnja 2015.
svakog dana od 10:00 do 21:00



Svečano otvaranje Festivala biti će u Tehničkom muzeju u Zagrebu - izložbeni prostor desno od ulaza iz Savske ceste, u ponedjeljak, 20. travnja u 20:00 sati, uz prigodni program, a nakon toga i druženje s posjetiteljima.

Dragi fotografi, sudionici natječaja i izlagači na ovoj izložbi, blogeri i čitatelji ovog bloga iz Zagreba i okolice, pozvani ste da nam se pridružite na svečanom otvaranju već od 19:30 kada možete razgledati fotografije plastičnih predmeta o kojima ste do sada samo čitali na blogu "Plastično je fantastično".


Dobro došli.



Više o 13. Festivalu znanosti pogledajte na web stranicama Tehničkog muzeja
i na ovom blogu u postu "Festival znanosti".

Više o izložbi "Plastika i plastični proizvodi oko nas" pogledajte na ovom blogu u postu "O izložbi na festivalu"


- 17:30 - Komentari (10) - Isprintaj - #

petak, 17.04.2015.

DINA, In memoriam

Naši (bivši) plastičari


Počivali u miru


Stečaj Dina-Petrokemije nakon dvije godine mrcvarenja slika je i neprilika pravne države Hrvatske. Predstečajni postupak pokrenut je i vođen, kao i dobar dio sličnih, ne da bi se očuvala proizvodnja, spasila radna mjesta i barem djelomično namirila potraživanja zaposlenika, već da bi se uklonili tragovi kriminala i amnestirali zločinački umovi koji su ga osmislili i proveli u djelo. Na kraju će usamljene žrtve ostati radnici, jedini koji ni za što nisu krivi. Ponajmanje za kalvariju koju proživljavaju, ako već nisu u svom očaju i bijedi skončali u bolesti ili pribjegli samoubojstvu.



Foto: Diana Sokolić



Farsa oko Dina-Petrokemije samo je potvrdila ono u što smo se već i ranije uvjerili. I ova je pljačka pomno planirana i realizirana, baš kao i privatizacijska, na koju se samo nastavila. Možda se u nju uključio samo veći broj aktera, ali sistem je ostao isti. Podobni pojedinci, medijski eksponirani kao uspješni poduzetnici i biznismeni, uz pomoć svojih političkih zaštitnika i kompanjona, domogli su se nekadašnjeg društvenog vlasništva i privatizirali ga kao da im ga je ćaća ostavio.



Foto: Diana Sokolić



Njihove megalomanske planove bez pokrića svesrdno je podržao treći krak te hobotnice, banke, koje su im odobravale stotine i milijarde kuna kredita za koje se znalo da nikada neće biti vraćeni. Nakon prelijevanja iz šupljega u prazno, kroz maticu i povezana društva u istom vlasništvu, isisao je na ovaj ili onaj način sav novac. A on nije nestao jer nije ni mogao. Naprosto zato jer je završio u privatnim džepovima, bio pretvoren u nekretnine i jahte, dijamante i lovačke trofeje, u čemu god se to osobno bogatstvo mjerilo.



Foto: Diana Sokolić



Kada se nakon pada Ive Sanadera pokazalo da taj perpetum mobile ne može vječno trajati, ne zato što su pokradeni hrvatski građani, već i netko moćniji, poput države Austrije koja sada plaća ceh Hypo banke, dotični je kao jedini Pedro završio u zatvoru.

Figura je žrtvovana da bi se igra nastavila. Predstečajne nagodbe pokazale su se idealnim modelom da se izigra proklamirano spašavanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje. Slučaj Diokija i Dina-Petrokemija to najbolje pokazuje. Radnici na koncu neće dobiti ništa, a nitko od krivaca ni za što neće odgovarati. Nikome neće pasti ni vlas s glave, a kamo li sudska presuda ili oduzimanje osobne imovine.




Foto: Diana Sokolić



lako nam je svima jasno da se ne radi ni o kakvim ishitrenim ili pogrešnim poslovnim potezima, nevještosti ili zaigranosti vlasnika i menadžera. Po srijedi je plan da se Hrvatska opljačka do kraja. Do gole kože. To što je tisuće obitelji izigrano i živi u bijedi i siromaštvu, to što ostajemo bez za svaku državu strateške industrije poput petrokemije pa ćemo ubuduće sve plaćati stostruko više, njima je najmanje važno.



Foto: Diana Sokolić



Jer, pljačka nije gotova. I u predstečajnom postupku nađe se još dovoljno toga za isisati, jer vode ga i ovode oni koji su do njega doveli. A stečaj će biti kruna svega. Majka svih pljački i otac sveg bogaćenja. Prilika da se u privatizacijskoj pljački akumulirani kapital, u novac opredmećen hipotekarnim bankovnim kreditima i otpisan u predstečajnim nagodbama, višestruko multiplicira kupovinom tih istih nekretnina za bagatelu. Uostalom, tko jedini ima novaca otkupiti od banaka njihova potraživanja nego oni koji su uz pomoć svojih političkih pokrovitelja od tih istih banaka dobili sve te stotine milijuna na dar? Samo više neće biti Dina Petrokemije i njezinih radnika već će na njihovom mjestu niknuti LNG terminal.

Završni je to dio akcijskog plana
»Spaljena zemlja«. Počivali u miru.



Izvor:
Branko Mijić: Počivali u miru, Uvodnik, Novi List, 17. travnja 2015.


- 13:31 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 16.04.2015.

O izložbi na Festivalu

Plastika i plastični predmeti oko nas


Plastika je materijal 21. stoljeća. Materijal, odnosno proizvodi izrađeni od brojnih vrsta plastike sve su prisutniji u svim porama našeg života. Ti su proizvodi korisni, jeftini su, praktični, prilagodljivi, upotrebljivi, ekonomični, energijski i ekološki pogodni. No, naše ponašanje s plastikom je upitno. Blog „Plastično je fantastično“ upravo se bavi tim materijalom. To je prikaz plastike, a posebno plastičnih vrećica, što su, kakve su, od čega su, što nam znače i što nam čine u našim životima, koja i kakva je korist od njih, koja i kakva je šteta i je li plastika „Bogom dana“ ili je vražje djelo. Blog nastoji pozitivno, znanstveno dokazano prikazati plastiku u cjelini pa tako i plastične proizvode. Katkad se čini da se bori protiv vjetrenjača, ali iz dana u dan čitateljstvo počinje drugačije sagledavati plastiku i svakodnevne plastične proizvode. Pokušava se na jedan prihvatljiviji, stručno i znanstveno popularniji način pisati o plastici, dati relevantne stručne i znanstvene dokaze o izvorima i podacima koji se koriste, razbiti neke uvriježene mitove, neistine i poluinformacije, sve ne bi li se proširila istina i suprotstavljalo neopravdanim protivnicima i katastrofičarima koji su protiv svega, pa i protiv plastike. Blog, odnosno autor bloga, provjerenim stručnim i znanstvenim činjenicama želi promijeniti percepciju plastike i plastičnih proizvoda koji nas svakodnevno okružuju u svim sferama našeg života.

Izložba je rezultat fotografskog natječaja na blogu „Plastično je fantastično“ tijekom 2014. godine. Natječaj za najbolju fotografiju raspisan je s namjerom da se kroz djela foto amatera, fotografa profesionalaca, umjetnika i brojnih zaljubljenika u fotografiju, upravo kroz ovu vrstu izričaja - fotografiju, javnost upozna s plastičnim proizvodima te utječe na njezinu percepciju plastike, odnosno stav prema plastici i plastičnim proizvodima putem djela svakoga pojedinog sudionika natječaja. I kao rezultat, od svakog sudionika natječaja dobiven je prikaz, osobno viđenje plastike i plastičnih proizvoda iz svakodnevnog života, odnosno autorov pogled na plastiku i plastične proizvode - od onih svakodnevnih, iz područja kojim se autor profesionalno ili amaterski bavi, do fotografija koje prikazuju događaj, trenutak ili jednostavno plastični proizvod, ali okom autora, s autorovom crtom osobnosti odnosno njegovim stavom.

Na natječaj su se javila 63 autora iz Italije, Slovenije, Njemačke i Hrvatske koji su poslali 440 fotografija u 155 fotogalerija. Na izložbi će biti izložene 54 fotografije od kojih je 10 nagrađenih.


Naslovnica kataloga izložbe fotografija u Tehničkom muzeju u Zagrebu



Na izložbi će biti predstavljeni sljedeći radovi:

1. nagrada - Ljiljana Žegrec: Božićna PVC stolarija
2. nagrada - Josip Banović: Plastična jelka
3. nagrada - Dragan Nišler: Manje je više

1. diploma - Tina Štambuk: Barbie girl
2. diploma - Diana Sokolić: Aurora australis 2
3. diploma - Vjekoslav Šabarić: Usamljena

1. priznanje - Eda Kerekeš: Stvoreni za sve
2. priznanje - Aleksandar Tomulić: Kraj djetinjstva
3. priznanje - Željko Car: Sjećanje na budućnost 2

Posebna nagrada - diploma za fotografiju koja na najoriginalniji način prikazuje plastični proizvod i/ili primjenu plastike kao materijala:
- Bojan Bonifačić: Nedoumica

Ostali odabrani radovi koji će biti izloženi na izložbi:

1. Andrea Lovrić: Creative disorder
2. Diego Tiengo: Red tanks
3. Valentina Bunić: Twilight Zone 4
4. Bojan Bonifačić: For rent
5. Dolores Špika: Dvije
6. Lucija Vrkić: Colorful world
7. Ljiljana Žegrec: Na pozornici
8. Oliver Bešić: Glavo luda
9. Diego Tiengo: Spare parts
10. Ana Tavić: Lady & man
11. Antonella Radanović: Reciklirajmo zajedno
12. Irma Podoreški: Tmuran dan
13. Iva Kraljić: Otkrivanje
14. Izabela Petković: Život
15. Mario Radaković: Teta Violeta
16. Silvija Butković: Sve boje jeseni
17. Silvija Butković: Ljetni predah
18. Iva Kapetanović: Vapaj Prirode 3
19. Nives Kocijan: Predah
20. Filip Žauhar: Zapetljaj
21. Hrvoje Slaviček: Hrčak u kolutu
22. Ingrid Jerković: Šuma boja i on
23. Lucija Vrkić: Sto posto
24. Mario Radaković: Kud si krenuo
25. Mihaela Šoljan: Plastika kao posljednja nada
26. Miro Dežulović: Blago onom 'ko vas ima
27. More ljubavi: Karneval 2
28. Željko Pleše: Plastični izbor
29. Katja Crevar: Still life no1
30. Vesna Špoljar: Miss plastic
31. Santea Niss: Daisy
32. Aleksandar Tomulić: Apstrakcija C1
33. Alemka Goleš: Kontrasti
34. Boris Jagačić: Kao riba
35. Edvard Primožić: Ipak bez nje se ne može
36. Irma Podoreški: Plava i roza
37. Ivan Galić: Bez naslova 5
38. Izabela Petković: Rezerva
39. Josip Banović: Hodočašće
40. Kornelija - Kamena: ... pozdraviti sunce...
41. Melani Grabar: Simbioza
42. Oliver Bešić: Apokalipsa
43. Tina Kovač: Nije im tu mjesto
44. Višnja Makek: Uzalud rezervirano


- 13:43 - Komentari (5) - Isprintaj - #

srijeda, 15.04.2015.

Festival znanosti

NEWSLETTER 29 - izvanredno izdanje


Poštovani čitatelji bloga, dragi ljubitelji fotografije,

kako sam već najavljivao, izložba fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas" pozvana je u Tehnički muzej u Zagrebu da kao popratna manifestacija bude dio 13. Festivala znanosti.

Festival znanosti održava se u cijeloj Hrvatskoj, centralna događanja biti će u Tehničkom muzeju u Zagrebu, a ovogodišnja tema je Sunce.

Izložba fotografija, o kojoj će biti više riječi sljedećih dana, ista je ona koja je održana već u Rijeci i Omišlju, a rezultat je međunarodnog fotografskog natječaja na ovom blogu početkom prošle godine.

A sada nekoliko riječi o 13. Festivalu znanosti:



...„Oh, sunca, sunca, sunca! I vonja iz doline i vjetra s vrhunca“ uzvikom slavnog barda Vladimira Nazora započnimo 13. festival znanosti. Ima li ljepše teme – toplije, bogatije, sjajnije, svjetlije, životnije, zlatnije,…od Sunca - zvijezde s kojom živimo i zvijezde zahvaljujući kojoj živimo. Koliko tema, koliko zanimljivosti, koliko pitanja, koliko odgovora…, a Giordano Bruno bi uzviknuo i „Koliko sunaca! Koliko svjetova!.“ Sigurni smo da ćete u bogatim festivalskim programima petnaest hrvatskih gradova otkriti mnoga sunca, mnoge nove svjetove

U 2015. obilježavamo i Međunarodnu godinu svjetlosti, a u Hrvatskoj obilježavamo značajnu obljetnicu – četiri stotine godina od tiskanja Machinae Novae (Novi strojevi) Fausta Vrančića i njegovog homo volansa (letećeg čovjeka) - crteža padobrana.

Dobrodošli na Festival znanosti, na "sunčani ditiramb", ovim uvodnim tekstom otvorimo vrata popularizaciji znanosti u Hrvatskoj.

Tehnički muzej u Zagrebu, u suradnji s British Councilom i sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Zadru te Metalurškim fakultetom iz Siska, udrugom Zlatni rez iz Rijeke, Muzejom krapinskih neandertalaca iz Krapine, Povijesnim društvom Požega, Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik, Zajednicama tehničke kulture Pule i Malog Lošinja te brojnim drugim organizatorima u Hrvatskoj, udružio se i ove godine, trinaesti put za redom, u organiziranju najveće manifestacije u Hrvatskoj posvećene proslavi znanosti.

Sadržaji su prilagođeni različitim dobnim skupinama, a cjeloviti program Festivala znanosti možete vidjeti na sljedećeoj POVEZNICI (http://tehnicki-muzej.hr/hr/festival-znanosti/2015/)

U Tehničkom muzeju, Festival, pa tako i izložba fotografija, će biti otvoreni za posjetitelje od ponedjeljka 20. do subote 25. travnja 2015., u vremenu od 10 do 21 sat.

SVI SADRŽAJI SU BESPLATNI ZA POSJETITELJE.

Kontakt za najave grupa ili informacije za Tehnički muzej:
inž. Marijo Zrna
01/4844 050; 01/4881 626
e-mail: marijo.zrna@tehnicki-muzej.hr


PROGRAM:
# > Ponedjeljak, 20.04.2015.
# > Utorak, 21.04.2015.
# > Srijeda, 22.04.2015.
# > Četvrtak, 23.04.2015.
# > Petak, 24.04.2015.
# > Subota, 25.04.2015.

# > Sažeci i životopisi



IZVOR:
Tehnički muzej u Zagrebu
: 13. Festival znanosti


- 11:40 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 13.04.2015.

Novi broj časopisa Polimeri



Ovih dana je svjetlo interneta, a uskoro će i na adrese pretplatnika te članova Društva za plastiku i gumu stići i tiskani novi broj časopisa Polimeri.



Časopis POLIMERI,
Volumen 35, Svezak 1,
Godina 2014





I u ovom broju cijeli je niz zanimljivih članaka. Prenosim uvodnik glavne urednice prof.dr.sc. Đurđice Španiček:

Jedna od temeljnih zadaća časopisa od njegova osnutka je i razvoj hrvatskoga stručnog nazivlja. Na tom su području članovi Društva za plastiku i gumu stalno prisutni i aktivni. O tome, uz ostalo, svjedoči i već objavljeni trojezični rječnik polimerstva koji su izradili Ranka i Igor Čatić, a koji je velik doprinos tom području. Veseli nas što u ovom broju donosimo izvrstan pregledni rad o primjeni terminoloških načela na sinonimne tehničke nazive koji pokazuje kako nije pod svaku cijenu potrebno već prihvaćene strane nazive mijenjati, ali bi, pri stvaranju novih, domaće nazivlje svakako trebalo imati prednost. U još uvijek nepotpuno riješenom postupku stvaranja nekih naziva, osobito kada je riječ o pridjevima kao što je npr. prijepor je li molekulni, molekulski ili molekularni, takvi su tekstovi od velike pomoći.

Da bi znanstveni ili stručni radovi mogli biti objavljeni, bilo je uobičajeno da prođu recenziju, dakle da ih pregledaju neki od stručnjaka za to područje, daju sugestije ili upozore na eventualne pogreške ili pak odbace tekst kao nepotpun, nevjerodostojan. Sve je teže naći dobrog recenzenta jer su pojedina područja toliko specifi čna, a neka pak toliko nova da pregled takvog rada zahtijeva velik angažman. Pa tako uz zanimljive kategorizirane radove donosimo i tekst koji se odnosi upravo na problem recenziranja i objavljivanja radova, koji su svuda u svijetu uvjet za napredovanje. Kako se snaći u poplavi časopisa, je li bolje klasično recenziranje ili recenziranje nakon objave? Možda je nedovoljno poznato da se danas znanstveno izdavaštvo smatra jednom od najprofi tabilnijih, iako zastarjelih tehnologija u povijesti (ali to vrijedi samo za vrhunske etablirane časopise). Poznata izdavačka kuća Elsevier imala je u 2013. veći profit od Applea. Mnoga svjetski poznata sveučilišta već teško plaćaju godišnje pretplate za časopise.

Periodično, ali sve češće, javljaju se glasovi o potrebi zabrane jednokratnih plastičnih vrećica. Ovaj put je Europska komisija donijela Direktivu o ograničavanju potrošnje tankih vrećica u EU, odnosno smanjenju za 80 % u odnosu prema 2010. godini. No da bi stupila na snagu, treba je prihvatiti i Europski parlament. O tome će se s Parlamentom još pregovarati. Realno je očekivati da će se brzo dogovoriti jer je Parlament već pozitivno glasovao o prijedlogu i poslao ga Komisiji na usuglašavanje. Što i ne začuđuje kada se zna da u većini europskih zemalja više i nema proizvodnje takvih vrećica. Ali kod nas bi i takva zabrana dovela do zatvaranja mnogih malih i srednjih pogona, a time i do gubitka radnih mjesta. Zbog toga su se proizvođači plastičnih vrećica, Društvo za plastiku i gumu i Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore dobro pripremili i uspjeli u tome da Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo zaštite okoliša prihvate argumente struke i znanosti.

Plastika je dokazano zeleni materijal, ali stalno se mora voditi bitka kako bi se dokazala neutemeljenost čestih napada, uglavnom različitih neprofitnih udruga i aktivista. Tako je tek protekle, dakle 2014. godine u SAD-u zaustavljena kampanja protiv PVC-a i ftalata koju su zdušno vodili zeleni aktivisti, srećom, bez uspjeha. Usprkos svim napadima proizvodnja i primjena poli(vinil-klorida), PVC-a, u svijetu trajno raste. Još je osamdesetih godina prošlog stoljeća zbog stalnih napada provedeno detaljno istraživanje PVC-a u Europi te je on danas jedan od najbolje istraženih i najsigurnijih polimernih materijala. Baš zbog stalnih napada jedna od tema sljedećega Američkog međunarodnog plastičarskog sajma, NPE 2015, na Floridi bit će velika zastupljenost plastike, prije svega upravo poli(vinil-klorida) u medicini, pod naslovom Vinil spašava život (pod vinilom se misli na PVC). Cilj je pokazati u kolikoj je mjeri plastika važna i potrebna za odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Uz već svima poznate vrećice za krvnu plazmu, cjevčice i niz dijelova za medicinske uređaje, PVC je glavna komponenta prijenosnih medicinskih izolacijskih jedinica, zaštitnih pokrova, podova, važnih u borbi protiv infektivnih bolesti i potencijalnih pandemija kao što su ebola, ASAES i groznica Loss. Samo u SAD-u proizvodnja plastike donosi više od 380 milijardi USD, zapošljava 900 000 osoba u 15 940 pogona diljem zemlje. A koliko još ima radnih mjesta u zemljama u kojima je plastičarska industrija u ekspanziji, poput Kine, Indije i Brazila!?

I u Hrvatskoj su česti potpuno neargumentirani i neutemeljeni napadi na plastiku. Tako je nedavno internetom opet kružio tekst kako nas plastika truje, uz čitav niz netočnih navoda. Kao da nikoga ne zanima istinitost podataka. Jedna od čestih komponenata u plastici (sastavni dio polikarbonata) koja se navodi kao glavni uzrok trovanja je bisfenol A, BPA. Europska direkcija za sigurnost hrane (e. European Food Safety Authority) zaključila je nakon iscrpnih provjera podataka kako nema zdravstvenog rizika za korisnike bilo koje dobne skupine izlaganjem bisfenolu A, odnosno plastici koja ga sadržava, jer su dopuštene granice još snižene, znatno ispod sigurnosne granice TDI (e. tolerable daily intake, TDI), te su 4 do 15 puta niže negoli je utvrđeno prijašnjim ispitivanjima (razlike se odnose na dobne skupine).

Radi boljeg upoznavanja s mogućnostima primjene, prenosi se i dio plenarnog predavanja održanoga na prošlogodišnjem ANTEC-u, najvećoj američkoj, ali i svjetskoj plastičarskoj konferenciji. Održao ga je jedan od vodećih stručnjaka za razvoj, preradu i tržište polimera koji se uglavnom bavi trendovima na pojedinim područjima primjene, pod naslovom Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike. Ilustrativno i za one koji se ne bave plastikom kao strukom.

Unatoč teškoćama s izlaženjem nastojimo sačuvati časopis jer nam, među ostalim, omogućuje promptno dobivanje upravo ovakvih informacija, važnih ne samo za užu akademsku zajednicu i struku nego i za svakodnevicu. Nastojimo uz tekstove i naše e-stranice s novostima proširiti informacije i održavanjem seminara za škole, kako bismo pomogli stvaranju realne slike o plastici, njezinim pozitivnim i negativnim stranama. Nitko ne niječe da plastika, kao i svi materijali, ima i negativnu stranu, ali je baš zato treba upoznati. U tome ćemo nastojati i dalje, nadamo se, uz vašu pomoć. Važne su nam vaše reakcije i mišljenja, a sada je to s našim stranicama i omogućeno.


Đurđica Španiček



SADRŽAJ

VIJESTI
Đurđica ŠPANIČEK

Vijesti

RIJEČ UREDNICE
Đurđica ŠPANIČEK

Uvodnik

KATEGORIZIRANI RADOVI
Stanislav KURAJICA, Iva LOZIĆ, Martina PANTALER

Thermal decomposition of calcium(II) bis(acetylacetonate) n-hydrate

IZLOG KNJIGA
Đurđica ŠPANIČEK

Friedrich Kurr: Praxishandbuch der Qualitäts- und Schadensanalyse für Kunststoffe

KATEGORIZIRANI RADOVI
Nuchnapa TANGBORIBOON, Sunisa RORTCHANAKARN, Karat PETCHAROEN, Anuvat SIRIVAT

Effects of Foaming Agents and Calcium Carbonate on Thermo-Mechanical Properties of Natural Rubber Foams

IZLOG KNJIGA
Ana PILIPOVIĆ, Igor ČATIĆ

Andreas Gebhardt: 3D-Drucken Grundlagen und Anwendungen des Additive Manufacturing (AM)

KATEGORIZIRANI RADOVI
Snježana KEREKOVIĆ

Primjena terminoloških načela na sinonimne tehničke nazive

IZLOG KNJIGA
Damir GODEC

Andreas Schötz: Abmusterung von Spritzgießwerkzeugen Strukturierte und analytische Vorgehenweise

KATEGORIZIRANI RADOVI
Bonnie J. BACHMAN, Shikhar P. ACHARYA, Margaret H. BAUMANN, Shristy BASHYAL

Corporate Sustainability Practices in the Plastics Industry

Muralidhar LAKKANNA, G. C. Mohan KUMAR, Ravikiran KADOLI
Simple Viscosity Criterion for Injection Moulding Thermoplastics

STRUČNI SKUPOVI
Ana PILIPOVIĆ

iCAT 2014 – 5. međunarodna konferencija o aditivnim postupcima

AKTUALNO
Đurđica ŠPANIČEK

Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

SVEUČILIŠTE
Niko SUČIĆ

Prirodne i patvorene podloge za pčelinji vosak

Đurđica ŠPANIČEK
Polioli iz stakleničkoga ugljikovog dioksida

Đurđica ŠPANIČEK
Plastika za divovske lopatice rotora turbina

Đurđica ŠPANIČEK
Novi alotropski oblik silicija

Đurđica ŠPANIČEK
Jesu li časopisi spremni za ukidanje tradicionalnog recenziranja?

STRUČNI SKUPOVI
Ana VRSALOVIĆ PRESEČKI, Jelena MACAN

Sajam ideja 2014

Agata VINČIĆ
Tekstilni dani Zagreb 2014.

IZ SVIJETA PLASTIKE I GUME
Gordana BARIĆ

Globalno uspješna priča

Gordana BARIĆ
Injekcijsko prešanje u Europi

Gordana BARIĆ
Poslovanje i marketing

PREDSTAVLJAMO VAM
Maja RUJNIĆ-SOKELE

Aditivne tehnologije za mala i srednje velika poduzeća
/ Additive Technologies for Small and Medium-sized Enterprises


IZLOG KNJIGA
Đurđica ŠPANIČEK

Elvira Moeller: Handbuch Konstruktionswerkstoffe Auswahl, Eigenschaften. Anwendungen

Đurđica ŠPANIČEK
Tim A. Osswald, Natalie Rudolph: Polymer Rheology Fundamentals and Applications

IN MEMORIAM
Đurđica ŠPANIČEK, Mirjana KNJEGINJIĆ

Nevenka Marić (1952. - 2014.)



Izvor: e-izdanje časopisa Polimeri


- 13:46 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.04.2015.

PET umjetnički izričaj by Veronika Richterová

Poznato je da se brojni kreativci koriste s PET plastenkama. Ideje su bezbrojne, a neke su već i prikazane na ovom blogu. Ovaj puta predstavljam umjetničke skulpture od iskorištenih PET plastenki, s kojima je češka umjetnica Veronika Richterová svoj umjetnički izričaj povezala s odgovornim eko ponašanjem.

Umjetnica Veronika Richterová ovim se umjetničkim izričajem bavi već godinama i iskoristila je na tisuće PET plastenki. Ima muzej skulptura od PET plastenki u koje, ima preko 3000 plastenki iz 76 zemalja. Neka nezina djela možete pogledati na web stranici Veronika Richterová - My works.

Pa pogledajte:

























Izvor:
Borepanda.com:
Recycled PET Plastic Bottle Plant and Animal Sculptures By Veronika Richterová


- 19:39 - Komentari (11) - Isprintaj - #

subota, 11.04.2015.

Ne, život bez plastike nije moguć!

Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele



Danas je posljednji nastavak objave članka Je li moguć život bez plastike? u kojem autorica mr.sc. Maja Rujnić Sokele daje jasan i nedvosmislen odgovor na pitanje postavljeno u naslovu. Nije to nečiji stav ili opredjeljenje, nisu to nečije individualne preferencije niti stvar ukusa, sviđanja - nesviđanja, to su jednostavno stručno, znanstveno, ali i životno dokazane činjenice.

Je li moguć život bez plastike? (5)



Umjesto zaključka

Odgovor na pitanje iz naslova članka je jasan – ne, život bez plastike nije moguć.

Kanadska se novinarka zaista trudila i izbjegavala tjedan dana plastične proizvode, a usredotočila se na ambalažu. Pitam se koliko bi joj dugo kućni proračun dopuštao luksuz kupovanja alternativnih pakovanja, s obzirom na to da je i ovako primijetila da je potrošila mnogo više novca nego inače. Plastični proizvodi, a posebno plastična ambalaža, uz današnji su način života nužni. Plastična, PET boca, tako mrska gospođi novinarki, idealna je ambalaža za napitke, lagana i higijenska. A usto se i vrlo uspješno reciklira. A, na kraju, čak i Ena ima svoju vlastitu plastičnu bocu za šetnju (slika 7). I nimalo joj ne smeta što je plastična...

SLIKA 7 - Plastična boca za vodu za pse



KORIŠTENA LITERATURA
1. Kopun, F.: Trying to live 7 days without any plastic, 19. 4. 2009.
2. Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama,
3. Šercer, M. et al.: Studija Analiza kućnog otpada grada Zagreba, ZGO, Zagreb, 1997.
4. From June, shops can’t give free plastic bags, 9. 1. 2008.
5. Potter, N.: Saving the World, One Plastic Bag at a Time, 8. 3. 2007.
6. Klarica, S.: Eko-Velebit u Gračacu otvara 60 radnih mjesta, Zadarski list, 14. 6. 2008.
7. Mičić, P.: Samo 10 posto građana odvaja otpad, Zadarski list, 20. 5. 2009.
8. The Compelling Facts About Plastics, Analysis of plastics production, demand and recovery for 2007 in Europe, PlasticEurope, Brussels, 2008.
9. Foster, S.: Waste Plastic Recycling Markets – a European and Global Perspective, www.recoup.org



Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.



- 12:45 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 10.04.2015.

Sakupljanje plastičnog otpada u Europi

Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele



U današnjem četvrtom nastavku članka Je li moguć život bez plastike? autorica mr.sc. Maja Rujnić Sokele daje nam prikaz prakse iz Europe. Valja podsjetiti da je članak pisan 2009. godine, a da su se parametri o kojima govori Maja značajno "popravili". Najviše zbog primjene modernih tehnologija gospodarenja otpadom, stalnim unapređivanjima cijelog sustava te sve većoj svjesnosti stanovništva da otpad, pa tako i plastični otpad nije smeće već vrlo važan sirovinski i energijski resurs.

Je li moguć život bez plastike? (4)



A kako to rade u Europi?

Proizvođači u Europi (EU 27, Norveška i Švicarska) u 2007. su potrošili 52,5 milijuna tona plastike, što je povećanje od 3 % u odnosu na 2006. godinu. Od toga je 24,6 milijuna tona završilo kao otpad. 49,6 % plastičnog otpada se oporabilo, a 50,4 % završilo je na odlagalištima (slika 5). Reciklirano je 5 milijuna tona, a 7,2 milijuna tona je energijski oporabljeno. Sveukupno je reciklirano 20,4 % otpadne plastike (20,1 % mehanički i 0,3 % kemijski). Energijski je oporabljeno 29,2 % otpadne plastike. U 2007. je na odlagalištima završilo 12,4 milijuna tona otpadne plastike.8

Članice EU imaju različite programe sakupljanja pa tako primjerice Velika Britanija sakuplja miješani plastični otpad, dok su Austrija i Nizozemska odlučile da neće sakupljati takav otpad, već će ga oporabiti putem energijske oporabe. Ambalaža s dobrim iskustvom u recikliranju je plastična boca, plastenka koja može biti načinjena od PET-a, polietilena (PE), polipropilena (PP) ili poli(vinil-klorida) (PVC). U EU je 2007. reciklirano 43 % svih PET boca, s time što su udjeli od ispod 10 % za neke zemlje do gotovo 70 % za npr. Austriju i Belgiju. U zemljama gdje se primjenjuje depozitni sustav taj je udio i veći od 90 %.8 U Hrvatskoj je zabilježen povrat iznad 100 % jer su se uvozile u Hrvatsku plastenke zbog naknade. Isplatilo se.



SLIKA 5 - Životni ciklus plastike u EU8



Najveći udio otpadne plastike koja se u današnje vrijeme reciklira dolazi od plastične ambalaže. Tako se u EU, Norveškoj i Švicarskoj reciklira oko 40 % svih sakupljenih boca i industrijskih folija te više od 90 % svih sakupljenih plastičnih sanduka. Međutim udio recikliranja sakupljenoga miješanog plastičnog otpada prilično je nizak, ispod 10 % (što znači da naši rezultati probnog sakupljanja u Zadarskoj županiji nisu nimalo lošiji od europskih). Sveukupno se u EU, Norveškoj i Švicarskoj u 2007. recikliralo 28 % sve sakupljene otpadne plastične ambalaže.8



SLIKA 6 - Gospodarenje plastičnim otpadom u EU9;
aotpad iz kućanstava, btransportni i industrijski otpad



Na slici 6 prikazan je udio recikliranja, energijske oporabe i odlaganja ovisno o vrsti plastičnog otpada, koji može biti otpad iz kućanstava, odnosno otpad iz transporta i industrije. Primjećuje se kako su udjeli recikliranja plastičnog otpada iz transporta i industrije veći, što je posljedica velike količine čišćega i razvrstanog materijala. Primjerice, industrijski PE film reciklira se u udjelu od 43 %.9


Nastavlja se ...


KORIŠTENA LITERATURA:
8. The Compelling Facts About Plastics, Analysis of plastics production, demand and recovery for 2007 in Europe, PlasticEurope, Brussels, 2008.
9. Foster, S.: Waste Plastic Recycling Markets – a European and Global Perspective, www.recoup.org



Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.


- 07:47 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.04.2015.

Koliko je plastike u kućnom otpadu?

Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele



U današnjem trećem nastavku članka Je li moguć život bez plastike? autorica mr.sc. Maja Rujnić Sokele predstavlja nam svoje mini istraživanje o količini plastike u kućnom otpadu.

Je li moguć život bez plastike? (3)



Prošle sam godine, uglavnom iz znatiželje, odlučila vagati i bilježiti sav plastični otpad (osim PET boca u sustavu povratne naknade) koji nastaje u mom kućanstvu koje se sastoji od četiri člana – dvoje odraslih i dvoje školske djece (i kujice, no ona ne stvara puno otpada). Rezultati sakupljanja prikazani su u tablici 1. Tijekom mjesec dana u mom je kućanstvu bilo bačeno malo više od 4,1 kg plastičnog otpada (malo više od 1 kg po članu), odnosno sveukupno 372 komada plastične ambalaže. Od toga je bilo 51 % krute ambalaže, koja je maseno zauzimala 70 % udjela ukupne otpadne ambalaže (posve logično jer se savitljiva ambalaža sastojala od vrećica, filmova i folija koji su bitno lakši od krute ambalaže).

TABLICA 1 - Sakupljena plastična ambalaža tijekom razdoblja od mjesec dana



Najviše se bacilo PE-HD ambalaže (oko 25 %), slijedila je PS ambalaža (oko 20 %), PP i PE-LD ambalaža s podjednakim udjelima (oko 15 %) te PET ambalaža (10 %). Najmanje je bilo PVC ambalaže (ni 5 %), a neidentificiranih materijala oko 10 %. Od ukupne količine najviše ambalaže potrošeno je na prehrambene proizvode (oko 30 %), sredstva za čišćenje (oko 15 %) i higijenske potrepštine (13 %). Tijekom istog razdoblja plastični otpad u svom kućanstvu, koje ima četiri odrasla člana, bilježila je i kolegica. Za razliku od mog kućanstva, u njezinu se sakupilo mnogo manje plastičnog otpada – samo 2,7 kg, odnosno malo manje od 0,7 kg po članu.

Prema tome, može se zaključiti kako mjesečno prosječni stanovnik sakupi od 0,5 do 1 kg plastične ambalaže, odnosno 6 do 12 kg godišnje. Prema tome bi ukupna količina plastične ambalaže (osim PET ambalaže u sustavu povrata koja se odvojeno sakuplja) koju tijekom jedne godine potroše stanovnici RH mogla biti u rasponu od 27 000 do 54 000 tona, odnosno prosječno oko 40 000 tona. Sasvim lijepa količina. I to bez otpada iz industrije, trgovina i ostalih poslovnih subjekata.

A koliko od toga otpada na vrećice? Tijekom mjesec dana bacila sam 118 vrećica (stvarno puno!), a taj broj uključuje i one vrećice u koje sam sakupljala smeće (većinom PE-LD vrećice). Kao što se može vidjeti u tablici 2, ukupna masa bačenih vrećica iznosila je malo više od 200 g po članu kućanstva, ili oko 20 % od ukupne količine bačene plastične ambalaže. Ako se to prenese na podatke za RH, iz kućanstava na odlagalištu završi najviše 8 000 tona plastičnih vrećica. Uključivo i one u koje se odlaže otpad iz kućanstava. Budući da sam tijekom tih mjesec dana zaista nemilice bacala baš svaku plastičnu vrećicu koju sam nabavila u kupnji, pretpostavljam da ni drugi stanovnici RH ne bacaju više plastičnih vrećica, odnosno da je količina vrećica na odlagalištu komunalnog otpada najvjerojatnije mnogo manja.

TABLICA 2 - Analiza bačenih polietilenskih vrećica tijekom mjesec dana



Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost započeo je od 1. siječnja 2009. s probnim odvojenim prikupljanjem ostaloga plastičnog otpada. Koncesiju za sakupljanje takvog otpada na deset godina dobila je tvrtka Eko Velebit, koja je otvorila novi pogon u Gračacu. U suradnji s lokalnom komunalnom tvrtkom Čistoća započela je s otkupom ambalaže od polietilena i polipropilena koja se uglavnom upotrebljava za šampone, deterdžente, vrećice, kutije za hranu i slično, dok će ambalažu od ostalih vrsta materijala samo preuzimati za zbrinjavanje. Ambalaža od polietilena i polipropilena sakuplja se uz naknadu od 1,5 kuna za kilogram, a prikuplja se i ambalaža od ostalih polimernih materijala iako se za nju ne isplaćuje naknada jer se preradom ostalih vrsta ambalaže ne može ostvariti dovoljna ekonomska dobit da bi se i za nju izdvajala sredstva za otkup.6

Radnici Čistoće dijelili su tijekom veljače i ožujka građanima žute polietilenske vreće u koje su trebali odlagati nepovratnu plastičnu ambalažu, a tijekom dva mjeseca sakupljeno je samo 13 tona ambalaže.7 Prema popisu stanovnika iz 2001., Zadarska županija ima oko 160 000 stanovnika, koji bi mjesečno ukupno mogli sakupiti između 80 i 160 tona plastičnog otpada. Drugim riječima, stanovnici se nisu baš u velikoj mjeri odazvali apelima za sakupljanje i odlaganje ostaloga plastičnog otpada, što se, na žalost, moglo i očekivati. Sustav za sakupljanje PET boca pokazao se iznimno uspješnim zbog motivacije stanovništva za njegovo vraćanje u trgovine, odnosno povratne naknade od 50 lp po vraćenoj boci. Sakupljanje na dobrovoljnoj osnovi bez dodatne motivacije (bila to naknada po sakupljenoj masi plastičnog otpada ili primjerice sniženje troškova komunalnog otpada) neće se pokazati toliko uspješnim.


Nastavlja se ...


KORIŠTENA LITERATURA:
6. Klarica, S.: Eko-Velebit u Gračacu otvara 60 radnih mjesta, Zadarski list, 14. 6. 2008.
7. Mičić, P.: Samo 10 posto građana odvaja otpad, Zadarski list, 20. 5. 2009.



Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.


- 15:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 08.04.2015.

Negativni imidž plastike

Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele



Nastavljam s objavom članka mr.sc. Maje Rujnić Sokele: Je li moguć život bez plastike? objavljen još davne 2009. godine u časopisu Polimeri. U jučerašnjem, prvom nastavku Maja nam je objasnila razloge zašto se odlučila na pisanje ovog članka, te nam opisala jedan svoj uobičajeni dan. Od jutarnje higijene do ostalih obaveza tijekom dana, a sve vezane uz neizbježnu plastiku. U današnjem nastavku Maja nam pokušava približiti razloge negativnog imidža plastike.

Je li moguć život bez plastike? (2)



Postavlja se pitanje – zbog čega ta nesnošljivost prema plastici, posebno plastičnoj ambalaži? Izdržljiva je, neslomljiva, lagana, higijenska, za proizvodnju i transport troši se manje energije u usporedbi s drugim ambalažnim materijalima, a brojne procjene životnog ciklusa pokazale su da je najčešće najbolji izbor. Zašto plastika ima tako negativan imidž u javnosti? Razloga je više.

Prije dvadesetak godina plastika se našla u žarištu interesa javnosti kao materijal koji uzrokuje velike količine otpada i onečišćuje okoliš, a pritom troši vrijedne zalihe nafte. Istraživanje komunalnog otpada grada Zagreba provedeno na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 1996. 3 pokazalo je kako plastika u čvrstome kućnom otpadu zauzima malo više od 7 mas. %, a slične su rezultate dobili i drugi istraživači diljem svijeta. Ni danas, 13 godina nakon tog istraživanja, situacija vjerojatno nije znatno drukčija – količine plastičnog otpada vjerojatno su i manje. Naposljetku, plastični se otpad sve više reciklira, a najbolji je primjer vrlo uspješan sustav recikliranja otpadne PET ambalaže. Upravo mi je zbog toga najviše zasmetalo novinarkino negativno stajalište prema PET boci za vodu, a još više prenošenje tog stajališta na vlastita sina koji ima samo četiri godine i već je naučio da je plastika veliko zlo kojeg se treba kloniti pod svaku (uvijek višu) cijenu.

PET boca volumena 0,5 L mase je 24 g (s čepom), a boca za vodu od nehrđajućeg čelika koju je za 22 USD (120 kuna) kupila novinarka, volumena 800 mL, mase je 230 g. Boca sličnog volumena mase je oko 170 g, odnosno sedam puta teža. Usto i nije potpuno metalna, jer je čep polipropilenski.

Donekle razumijem negativno stajalište prema plastičnim vrećicama, jer se viđaju posvuda po okolišu, no isto tako po tko zna koji put valja ponaviti činjenicu da za to nije kriva vrećica, već ljudi koji je tako nesmotreno odbacuju. Ne tako davno e-poštom je kružila PowerPoint prezentacija o plastičnim vrećicama. Među ostalim, u njoj je pisalo i da će Kina, zahvaljujući zabrani besplatnih plastičnih vrećica, godišnje uštedjeti čak 37 milijuna barela nafte. A što je ustvari trebalo pisati? Da stanovnici Kine potroše oko 3 milijarde plastičnih vrećica dnevno, a zemlja treba godišnje rafinirati 37 milijuna barela nafte (5 milijuna tona) kako bi se proizvela plastika za ambalažu.4

Ide li sva ta nafta za proizvodnju plastičnih vrećica? Naravno da ne ide. Tih 37 milijuna barela nafte potroši se na proizvodnju sveukupne plastične ambalaže u Kini, koja ostaje u Kini, ali se i izveze. Prema izvještaju,5 u Sjedinjenim Američkim Državama potroši se 12 milijuna barela nafte za proizvodnju 10 puta više vrećica. Ne treba biti veliki matematičar i izračunati da prema tome Kina za proizvodnju plastičnih vrećica troši 1,2 milijuna barela. Odnosno 30 puta manju količinu nafte od navedene u prezentaciji. Slučajna ili namjerna pogreška?

Argument kako se proizvodnjom plastike troši vrijedna nafta također nije prihvatljiv. Na proizvodnju plastike troši se samo 4 do 5 % nafte, od čega manje od 2 % za svu plastičnu ambalažu. Mnogo veća količina nafte (oko 90 %) potroši se na transport i grijanje pa bi bilo kakva ušteda na tim područjima bila opravdanija. Među ostalim, uporabom plastičnih izolacija u zgradarstvu.


Nastavlja se ...


KORIŠTENA LITERATURA:
3. Šercer, M. et al.: Studija Analiza kućnog otpada grada Zagreba, ZGO, Zagreb, 1997.
4. From June, shops can’t give free plastic bags, 9. 1. 2008.
5. Potter, N.: Saving the World, One Plastic Bag at a Time, 8. 3. 2007.



Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.


- 21:21 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 07.04.2015.

Je li moguć život bez plastike?

Članak u jučerašnjem postu, bolje rečeno zaključak članka s web portala Croenergo.eu, jednostavno me je šokirao, kako sam i napisao. To me je podsjetilo da besmisleni, bazrazložni, ali i naivni napadi na plastiku traju već duže vrijeme. Svojevremeno, još 2009. godine je članica Društva za plastiku i gumu mr.sc. Maja Rujnić Sokele u časopisu Polimeri objavila vrlo zanimljiv članak kao odgovor na te sulude ideje o današnjem (navodno) suvremenom životu bez plastike. Članak je detaljan, vrlo slikovit i vjerujem da će biti zanimljiv čitateljima bloga. Zbog lakšeg čitanja, podijeljen je u 5 dijelova i biti će objavljivan u sljedećih 5 dana.


Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele



Je li moguć život bez plastike?


Nedavno sam e-poštom dobila članak1 o kanadskoj novinarki koja je tjedan dana pokušala živjeti izbjegavajući plastiku. Što se pokazalo vrlo teškim zadatkom, pogotovo kada je riječ o kupnji hrane. Uspješno je kupila mlijeko u staklenoj povratnoj boci i organsku tjesteninu u ambalaži od šećerne trske, no meso je mesar ipak zapakirao u plastičnu foliju. Plastičnu bocu za vodu zamijenila je metalnom, a polietilenske vrećice biorazgradljivima. Ne treba ni reći da su svi kupljeni proizvodi, zapakirani u neku drugu, alternativnu vrstu ambalaže, bili mnogo skuplji od onih zapakiranih u plastičnu ambalažu.

Članak, koliko god besmislen bio, potaknuo me na drugu, posve suprotnu ideju – umjesto izbjegavanja plastičnih proizvoda (uglavnom ambalaže) napisat ću članak o svakodnevnoj, u većini slučajeva nužnoj primjeni plastike. Drugim riječima, opisat ću svoj uobičajeni dan.

Jedan obični dan

Nedjelja ujutro. Pranje zuba – plastičnom četkicom i pastom za zube u plastičnoj tubi. Slijedi svakodnevno obvezno pijenje lijeka – pakiranoga u mjehurastu (blister) plastičnu ambalažu.

Odlazim na tržnicu automobilom. Ne treba puno objašnjavati zašto se plastika sve više rabi u automobilima – postojana je na koroziju (vrlo važno tijekom zimskih mjeseci i posipanja cesta solju), trajna, lagana (smanjuje potrošnju goriva) i jednostavno se boji. Plastični su odbojnici, poklopci prtljažnika, kućišta farova i retrovizora, rešetaka ventilacije, pokrovi motora, spremnici za gorivo itd.



S tržnice sam donijela 13 kg robe: meso, povrće, voće, kruh, sir i vrhnje, sve u plastičnim (PE-HD) vrećicama, njih ukupno 12 (slika 1). Svaka vrećica težila je oko 5 g, dakle ukupno 60 g, odnosno prosječno je vrećica od 5 g nosila više od 1 kg robe. Peciva su bila upakirana u papirnate vrećice (u vrećici mase 5 g bilo je upakirano 100 g peciva – dakle 10 puta manja nosivost), luk također (masa škarnicla 18 g).

< SLIKA 1
- Nedjeljni špeceraj u polietilenskim vrećicama



Meso iz jedne mesnice bilo je zapakirano u papir prevučen plastičnom folijom (masa papira 13 g, masa folije 1 g), iz druge mesnice u plastičnu foliju (mase 5 g). Dakako, i sir i vrhnje kumica je stavila u male plastične (PE-LD) vrećice. Ne trebam ni spominjati da je vrhnje držala u plastičnoj posudi, isto tako i svježi kravlji sir. Jagode su pakirane u polipropilenske posudice, mase 11 g (slika 2). Mogu se dobiti i u škarniclu, no tako se više nagnječe u transportu do kuće, pa su mi draže PP posudice.

SLIKA 2 - Jagode u polipropilenskoj posudici >



Šećem psa. Povodac je, dakako, plastičan, isto tako i ogrlica. Ena spava u plastičnom (polipropilenskom) krevetiću (slika 3) na pamučnom jastuku punjenom plastičnim (najvjerojatnije poliesterskim) vlaknima. Na početku je spavala u košari od trske ili bambusa, no košara je toliko škripala pri svakom njezinu pokretu da sam vrlo brzo nabavila plastičnu. Ena jede i pije iz metalnih posuda koje na dnu imaju gumenu traku protiv klizanja, a hrana koju jede (dehidrat) pakirana je u plastičnu vreću. Konzervirana hrana je u metalnoj limenci, no sve više proizvođača prelazi na plastičnu ambalažu – krute posudice, ali i savitljive vrećice.

A tu je i potreba sakupljanja psećeg izmeta. Prema Odluci o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama Gradske skupštine grada Zagreba od 18. prosinca 2008.2, fizička se osoba kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 600 do 1 000 kuna ako ne nosi pribor za čišćenje fekalija i ne očisti površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti. Drugim riječima, vlasnik psa mora sa sobom u svakom trenutku imati pribor za čišćenje fekalija – odnosno običnu polietilensku vrećicu. Ne jedanput sam, doduše, tu vrećicu nosila kilometar i više ne bih li pronašla koš za smeće ili kontejner u koji ću je baciti pa mi se čini da je prije takve odluke trebalo stvoriti uvjete za odlaganje takvog otpada. No važnijim mi se čini pitanje razgradnje. Pseći izmet na travi će se s vremenom razgraditi, što se u čvrsto zatvorenoj plastičnoj vrećici neće dogoditi, pa bi za ovu primjenu okolišu bila prihvatljivija biorazgradljiva vrećica. I posebni spremnici u koje će se odlagati.

Svako jutro vježbam, bez iznimke. Većinom samo na prostirci, no katkad i na lopti za pilates (slika 4). Pretraživanjem interneta doznajem da prostirke za vježbanje mogu biti od raznih materijala: PVC, PE, EVA, TPE... No sve imaju slična svojstva: lagane su, savitljive, mekane (pjenaste), a prilikom vježbanja ne kližu. Lopta je najvjerojatnije načinjena od omekšanog PVC-a. Izvrsnih je svojstava, ne kliže se, ne ispušta zrak i vrlo je izdržljiva.

< SLIKA 4 - Rekviziti za vježbanje

Sjedam za prijenosno računalo i pišem ovaj članak. Plastike koliko hoćeš – kućište, tipkovnica, ekran, miš, punjač... Istodobno kuham ručak. Posuđe, doduše, nije plastično, ali duromerne ručke jesu – zbog izvrsnih toplinskih izolacijskih svojstava lonac mogu prenijeti bez bojazni da ću se opeći.

Vruće je, razmišljam hoću li uključiti klimatizacijski uređaj (dakako, plastičnoga kućišta). Balkonska su vrata otvorena, pogled mi pada na cvijeće – u plastičnim teglama. Rublje se suši na balkonu – sušilo za rublje je metalne konstrukcije, no prečke na koje se rublje vješa prevučene su plastikom – lako se čiste, a nema opasnosti od hrđe.

Ručamo. Ostalo je nešto hrane i za sutrašnji ručak. Pakiram ostatke u plastične posudice i pospremam u hladnjak. Unutrašnjost hladnjaka je plastična, ladice za povrće u vratima i u ledenici također, a i žičane police su prevučene plastikom.

Kupaonica je prepuna plastičnih proizvoda, većinom ambalaže. Deterdženti, šamponi, regeneratori za kosu, gelovi za tuširanje, sredstva za čišćenje, omekšivači za rublje, da ne nabrajam dalje, pakirani su u puhanu plastičnu ambalažu – najčešće od PEHD- a, PP-a ili PET-a. Kanadska novinarka tijekom sedam dana bez plastike nije kupovala kozmetičke proizvode, odnosno usredotočila se na izbjegavanje plastične ambalaže za prehrambene proizvode, no baš me zanima u kakvoj bi ambalaži kupila deterdžent za pranje suđa, šampon ili omekšivač.



Nastavlja se ...


KORIŠTENA LITERATURA:
1. Kopun, F.: Trying to live 7 days without any plastic, 19. 4. 2009.
2. Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama




Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.


- 12:12 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.04.2015.

Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične

Web portal Croenergo.eu objavio je članak pod naslovom "Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične". Preneseni su podaci iz istraživanja kojeg su proveli Susan Selke i Rafael Auras s Michigan State University. Izneseni, odnosno preneseni su podaci koji su dobro poznati hrvatskim znanstvenicima, plastičarskim i ekološkim stručnjacima, ali i sve široj javnosti kao i čitateljima ovog bloga. Ipak, valja povremeno podsjetiti na znanstveno dokazane činjenice.

Međutim, zaključak članka kojeg potpisuje Autor: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS me je šokirao, pa sam morao reagirati.

Ali, evo najprije članka:

Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične






Prema najnovijim informacijama, plastični proizvodi koji su označeni kao "biorazgradivi" ne razgrađuju se brže od standardne plastike.

Nova studija Susan Selke i Rafaela Aurasa objavljena u časopicsu ACS Environmental Science & Technology pokazuje da se plastika označena kao biorazgradiva uopće ne razgrađuje brže od konvencionalne.

Problem plastičnog otpada je globalni problem, a proizvodi poput plastične ambalaže i plastičnih vrećica pune smetlišta i odlagališta otpada diljem svijeta. Neke zemlje i gradovi donijeli su odluke o zabrani plastičnih vrećica kako bi smanjili njihov utjecaj na okoliš, no plastični proizvodi i dalje vladaju tržištem.

U posljednjih nekoliko godina, proizvodi koji su napravljeni od "biorazgradive plastike" počeli su se pojavljivati na tržištu. No, Selke, Auras i njihovi kolege fokusirali su se na istraživanje upravo ove vrste plastike za koju proizvođači tvrde da biorazgradiva zbog pet različitih spojeva koji bi trebali ubrzati proces raspadanja.

Provedbom studije, unutar koje se simuliralo odlaganje plastike na odlagalište, stvoreni su uvjeti zbog kojih je bilo moguće ispitati i pratiti razgradnju plastike te njenu biorazgradivosti kroz period od tri godine. Plastika je bila prekrivena zemljom i kompostom kako bi se imitirali tipični uvjeti na odlagalištima otpada. No, jednom kada je "bioplastika" otkopana iz takvog simuliranog odlagališta, ustanovljen je kako vrijeme raspadanja uopće nije bilo brže.

Sporni zaključak koji me je šokirao:

Ovaj rezultat poruka je potrošačima da nema bržeg načina za stvaranje održivih plastičnih proizvoda, a jedino učinkovito i održivo rješenje je potpuna eliminacija svih oblika plastike iz svakodnevne upotrebe.


A ovo je moja "šokirana" reakcija:

Činjenica da biorazgradiva plastika baš i nije ono za što se prodaje i kako nam je naturaju eko-populisti odavno je poznata hrvatskoj struci, ali i sve široj javnosti. No dobro je povremeno prenijeti i podsjetiti na znanstveno potvrđene činjenice.

Međutim, zaključak članka o održivosti plastike je više nego smiješan, da ne kažem jadan. Stručni portal kakav želite biti ne smije si dozvoliti ovakve zaključke na svojim stranicama. Ovo nije dostojno ni eko-manipulatorskih pamfleta.




Izvor:
Croenergo.eu:
Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične



- 12:48 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.04.2015.

Sretan Uskrs

Svim čitateljicama i čitateljima ovog bloga, slučajnim ili namjernim posjetiteljima koji današnji dan slave ili iz vjerskih ili iz obiteljskih ili iz nekih drugih tradicionalnih razloga, želim sretan Uskrs.


Tekst čestitke "preuzet" od kolegice blogerice "Malo ti, malo ja", a ova prekrasna papirnato - plastična kreacija preuzeta s bloga "Čestitke za prijatelje koje volim" od blogerice Mele.


- 09:18 - Komentari (11) - Isprintaj - #

subota, 04.04.2015.

NEWSLETTER 28



NEWSLETTER 28



Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec ožujak.

Ožujak - mjesec nešto slabijih aktivnosti na blogu, objavljeno je samo 18 postova. Evo pregleda objavljenih članaka tijekom ožujka na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):



01.03. - NEWSLETTER 27 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom veljače.
02.03. - Rimac ide dalje + video prilog - Rimac je gotovo rasprodao limitiranu seriju od osam primjeraka Concept_One-a. U tvrtki kažu da su samo dva primjerka ovog plastičnog električnog supersportaša ostala slobodna za narudžbu.
03.03. - Plastika koja vrijedi - "Biserkini" likovi Disneyja su posebni rariteti za kolekcionare', rekao je Hini, dizajner i umjetnik Toni Politeo koji i sam u svojoj kolekciji ima više stotina igračaka proizvedenih u toj zagrebačkoj tvornici. Podsjećanje na ove drage plastične igračke.
04.03. - Plastične vijesti 82 - Milijarda plastenki - Nampak Plastics, britanska tvornica za proizvodnju plastičnih boca od polietilena visoke gustoće (PE-HD) , komercijalnog naziva Infini, objavila je da su dostigli prodaju od milijardu tih popularnih i višestruko nagrađivanih plastenki.
05.03. - Da bi lijepo potrajalo - Blogerska suradnja - Mela - "Evo da i ja sudjelujem u tvojim sakupljanjima plastičnih predmeta. Inače nikada nisam obožavala plastično cvijeće. Međutim ovih dana razdragano ga kupujem jer planiram načiniti set proljetnih čestitki. Bez cvijeća, nema proljeća" - napisala je blogerica Mela i poslala dvije fotografije.
07.03. - R.I.P. Vlado + video prilog - Umro je Vlada Divljan, frontmen grupe "Idoli" koja je svojevremeno snimila pjesmu "Plastika". Posljednji pozdrav Vladi i podsjećanje na pjesmu "Plastika".
08.03. - 3D olovka - Plastika to omogućava - video prilog - Video prikaz najnovijeg gadgeta - olovke za 3D crtanje.
09.03. - Zabranite buru! - Fotograf CROPIXA Goran Šebelić potrudio se i obišao okolicu najvećeg istarskog odlagališta otpada Kaštijun, kraj Pule. Prizori, što je vidljivo iz fotografija, su stravični. Zašto? Zbog vrećica? Zbog bure? Ili zbog neadekvatnog sustava odlaganja i zbrinjavanja otpada.
10.03. - Gimnazijalcima o plastici - U predavaonici V. gimnazije u Klaićevoj održan je prvi eksperimentalni seminar Plastika i guma – materijali i proizvodi kojem je prisustvovalo dvadesetak učenika. Predavanje je organiziralo Društvo za plastiku i gumu (DPG) u suradnji s V. gimnazijom, s ciljem da se mlade upozna sa stručnim argumentima o prednostima i nedostatcima navedenih materijala i proizvoda - hvale vrijedna aktivnost Društva za plastiku i gumu.
11.03. - Muzej polimerstva - Vesna Škunca predstavila je Muzej polimerstva iz njemačkog Darmstadta.
12.03. - Plastične vijesti 83 - Kaki, prdi, al' ne smrdi - Plastika to omogućava - Američka kompanija Koller izradila je polipropilensku (PP) dasku za wc s ugrađenim osvježivačem i mirisom za uklanjanje neugodnih mirisa.
16.03. - Injekcijsko prešanje - video prilog - Video prikaz jednog od najraširenijih postupaka u plastičarskoj proizvodnji - injekcijskog prešanja.
17.03. - Lutke i polimeri - Prvu ekološku bioplastičnu lutku načinio je francuski proizvođač Petitcollin pred stotinu godina. Bila je načinjena od celuloznog nitrata i kamfora kao omekšavala. Te su se lutke proizvodile do 1960. i bile su simbol mnogih generacija. No 1959. pristigla je na tržište glasovita Barbika, načinjena od PVC-a. Sada, sto godina kasnije kada je nastupila renesansa bioplastike, isti francuski proizvođač donosi na tržište novu dječju lutku od nove, škrobne bioplastike i naglašava da se ta lutka može 100 % reciklirati. - piše prof.dr.sc. Igor Čatić.
19.03. - Malo plastike i tople vode do sreće vode - Praktična plastika - Simpatična fotografija praktične upotrebe plastičnih predmeta.
22.03. - Naši plastičari - prof.dr.sc. Igor Čatić - Ovaj puta u rubrici Naši plastičari nije prestavljena plastičarska tvrtka, ali slobodno se može reći, predstavljena je "plastičarska institucija" - uvijek vrijedni i neumorni profesor Igor Čatić.
24.03. - Neželjene posljedice - Plastični humor - Karikatura iz LA Timesa kao odgovor na učestale pozive urednika čitateljima da u on-line anketama glasaju protiv plastičnih vrećica.
25.03. - Koliko je kanti potrebno? - pita se prof.dr.sc. Igor Čatić u članku o odvojenom prikupljanju otpada.
27.03. - Korisna rješenja uvijek su jednostavna - Plastika to omogućava - Inovator Tim Jeffrey razvio je i patentirao novo rješenje za pranje i tuširanje, kada su vodeni resursi ograničeni. Radi se o plastičnom čepu u obliku tuša koji se stavlja na plastenke vode te se omogućava racionalno korištenje.


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
25.02.2012. - Analiza životnog ciklusa biorazgradljivih plastičnih vrećica - Čitateljima bloga poznato je da se nikako ne slažem s bio razgradljivom plastikom, odnosno s biorazgradljivim vrećicama (osim u nekim iznimnim slučajevima - folije za malčiranje koje se koriste pri uzgajanju određenih poljoprivrednih kultura ili ambalaža brzopokvarljive hrane). Naime, osnovna karakteristika plastike, a upravo zbog koje je od ne-znalaca napadana i optuživana, jest nerazgradljivost, trajnost. To svojstvo jeste pozitivno svojstvo jer omogućava višekratno korištenje, prikupljanje i na kraju recikliranje - odnosno ponovnu upotrebu. Time se onda znatno štede prirodni resursi, štedi se energija, smanjuju emisije u zrak i vode i najmanji je utjecaj na okoliš. Unatoč tome, ova studija predstavljena je, ne da bi se promovirala prednost biorazgradljivih vrećica, već da se vide dobiveni usporedni podaci koji i ovdje potvrđuju ukupnu prednost višekratno upotrebljivih klasičnih plastičnih vrećica. Mada to nije imala za namjeru, i ova studija pokazala je da značajno najlošiji utjecaj na okoliš ima papirnata vrećica, a odmah iza nje je platnena vrećica.

Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 14:02 - Komentari (7) - Isprintaj - #

petak, 03.04.2015.

I maže i masira

Plastika to omogućava



Njemačka tvrtka RPC Bramlage predstavila je tržištu novu, praktičnu plastičnu ambalažu prvenstveno primjenjivu za kreme, gelove, ulja i losione. Posebno oblikovani dispenzer omogućava učinkovitiju primjenu širokog spektra kozmetičkih i medicinskih preparata.




Kao što je vidljivo sa slike, umjesto standardnog otvora, umetnut je dispenzer izrađen postupkom injekcijskog prešanja dvije komponente (e. bi-injected moulded). Komponente su plastični materijali polipropilen (PP) i elastoplastomer (TPE), a njihovom kombinacijom postignuta je mekana, savitljiva i gumasta površina koja pri korištenju omogućava bolje nanošenje, utrljavanje i penetraciju raznih krema, gelova, ulja i losiona na i u kožu.

Tijela bočica odnosno tuba napravljena su od visokokvalitetnog polipropilena (PP) ili poli(etilen-teraftalata) (PET).

Valovita (grudičasta) površina omogućava također i dobro nanošenje lijekova u obliku masti i gelova protiv bolova i masažu bolnih dijelova tijela, a vrlo je pogodna i za nanošenje i utrljavanje krema protiv strija.



Izvor:
World Press Online:
Applicator is a soft touch


- 08:38 - Komentari (6) - Isprintaj - #

četvrtak, 02.04.2015.

Taksa na vrećice je smiješna

... kažu stanovnici Dallasa.






- 07:37 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se