Plastično je fantastično

ponedjeljak, 08.12.2014.

Bioizvorna plastika

Plastična enciklopedija



Bioizvornost - dobiveno od biomase, načinjeno od obnovljivih izvora.

Plastika može biti potpuno ili djelomično bazirana na biomasi (= obnovljivi izvori). Primjena obnovljivih izvora trebala bi voditi do veće održivosti plastike zbog manjeg ugljikovog traga (e. carbon footprint). Iako su fosilni izvori prirodni, nisu obnovljivi i ne smatraju se osnovom za bioizvornu plastiku.

Danas se velika pozornost pridaje konceptu održivog razvoja, tj. "razvoja koji koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe” (World Commission on Environment and Development’s report “Our Common Future”, 1987.). Za prijelaz u održivi razvoj nužno je riješiti mnoge probleme, a jedan od najvažnijih je potraga za alternativnim izvorima sirovina.

Ugljikov ciklus i staklenički učinak

Intenzivna uporaba fosilnih izvora (nafta, ugljen, plin) dovela je do njihovog značajnog iscrpljivanja, ali i do negativnog doprinosa klimatskim promjenama na planetu. Primjetne klimatske promjene izravno su povezane s "učinkom staklenika". Prijelaz na uporabu obnovljivih izvora omogućit će smanjenje učinka staklenika i smanjenje emisija ugljikovog dioksida u atmosferu uspostavljanjem ravnoteže "ugljikovog ciklusa".




Ugljikov ciklus najvažniji je ciklus našeg ekosustava: ugljikov dioksid koji se proizvodi disanjem svih živih bića na planetu pretvara se fotosintezom u organske spojeve u stanicama biljaka. Miješanje čovjeka unošenjem mineralnih izvora u ugljikov ciklus dovodi do neravnoteže: pretvaranje organskih tvari od obnovljivih izvora u mineralne izvore (npr. prapovijesnih šuma u naftna polja) zahtijeva milijune godina, pri čemu otpuštanje ugljikovog dioksida iz proizvoda na osnovi fosilnih goriva (goriva, kemikalije, plastika, itd.) na kraju životnog vijeka traje mnogo kraće (1 do 10 godina). Tako stari ugljikov dioksid, koji je prije bio imobiliziran u mineralnim izvorima, prodire u ugljikov ciklus te se, zbog značajno veće količine, ne pretvara u kratkom vremenu fotosintezom u organske spojeve. Stoga se akumulira u atmosferi, gdje uzrokuje "staklenički učinak" i dovodi do globalnih klimatskih promjena.

Prijelaz na uporabu obnovljivih izvora (biomasa) za proizvodnju polimera smanjio bi staklenički učinak i omogućio očuvanje mineralnih izvora za buduće generacije.


Napomena autora bloga:

Ovdje se ne slažem u potpunosti s autoricom teksta. Ističem nekoliko činjenica, koje autorica zna, ali ih ovdje nije spomenula:
- ukupna proizvodnja plastike čini manje od 5 % svjetske potrošnje nafte i plina. Najveća potrošnja nafte i plina je njihovo sagorijevanje - bilo u motorima za transport, bilo u sustavima za grijanje.
- bioizvorna plastika je najčešće plastika dobivena od uzgojenih biljaka (uzgojina) i to najčešće od kukuruza, šečerne trske, krumpira, pšenice za čiji se uzgoj troše velike količine vodenih resursa
- uzgoj prehrambenih biljaka za potrebe proizvodnje plastike i sam proces proizvodnje je skup proces i proizvodi su znatno skuplji od uobičajenih proizvoda
- plastika dobivena iz bioizvora jednakih je svojstava kao i klasična plastika, vrlo je malo tipova plastike koje su bioizvorne i biorazgradljive ili kompostabilne, a ta je plastika iznimno skupa
- kao što su čitatelji mogli vidjeti u prošlom postu Plastične enciklopedije: Biorazgradljiva plastika, biorazgradljiva plastika neće se razgraditi u prirodi. Nju također treba odvojeno prikupiti, transportirati, na posebna mjesta odložiti i podvrći posebnim uvijetima (povišena temperatura, vlaga i osiguranje prisustva kisika) pri kojima će se odvijati proces biorazgradnje - postavlja se pitanje zašto sav taj trošak da bi se dobilo - ništa.
- prenamjenom obradivih površina iz proizvodnje hrane za ljude u proizvodnju sirovina za proizvodnju plastika neminovno bi došlo do poskupljenja hrane
- uzgoj biljaka iz kojih se dobivaju sirovine za bioplastiku zahtjeva osim povećane potrošnje vode i ostale tretmane (gnojenje umjetnim gnojivima, špricanje pesticidima i herbicidima, i sl.), a truljenje ostataka biljaka povezano je sa stvaranjem i emisijom metana, plina koji je 22 puta više "stakleničkiji" od ugljikovog dioksida.

Gerhard Kotschik iz njemačkog Ministarstva za zaštitu okoliša kaže: „Činjenica da se ova plastika dobiva iz obnovljivih izvora, ne znači automatski i da se time manje zagađuje okoliš, treba razmotriti čitav proizvodni proces i tek onda možemo reći je li bioplastika „zdravija“ za okoliš od klasične plastike.“



- 12:55 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se