Plastično je fantastično

petak, 28.02.2014.

Indija će udvostručiti potrošnju plastike


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 65



Indijska udruženja proizvođača plastike, kojih je više od 30, na posljednjem sajmu plastike Plastivision održala su okrugli stol o perspektivama razvoja plastičarske industrije i potrošnji plastike i plastičnih proizvoda u Indiji do 2020. godine.

U Indiji je posljednjih godina zabilježeno usporenje rasta ekonomije i to: 3,2 % u 2012. godini i 4,4 % u 2013. godini sa prethodnih 9 do 10 % rasta godišnje. Ipak, za sljedeće godine predviđa se postepeno ubrzavanje rasta i to od 5,4 % u 2014. i 6,4 % u 2015. godini, što potvrđuju i prognoze Međunarodnog monetarnog fonda.

U svjetlu tih brojki, indijski proizvođači plastike, unatoč lošijim rezultatima u posljednje dvije godine, su optimistični i predviđaju da će do 2020. godine udvostručiti proizvodnju plastičnih proizvoda. Osim samog povećanja potrošnje plastičnih proizvoda opće namjene, doći će i do znatnog povećanja proizvodnih grana koje koriste plastične materijale, kao što je automobilska industrija (povećanje proizvodnje sa 1,7 milijuna automobila godišnje na 9,3 milijuna do 2020.) i industrija elektroničkih proizvoda čiji se rast planira čak 700 %. Ukupno, planira se stalni rast potrošnje plastike i plastičnih proizvoda između 8 i 12 % godišnje do 2020. godine.

Istina, startne pozicije tog rasta su vrlo niske jer Indija trenutno ima potrošnju plastičnih proizvoda oko 8 kilograma po glavi stanovnika godišnje, što je neusporedivo malo u odnosu na 60 kg prosječnog Amerikanca. Međutim, kada se uzme broj stanovnika u Indiji (2014. oko 1,27 milijarde, od kojih je više od 50 % mlađih od 25 godina), onda je količinski i po kapacitetima taj rast vrlo velik.

Sve u svemu, Indija planira rast svoje ekonomije te su projekcije da će Indija s 12. mjesta najvećih svjetskih ekonomija do 2015. godine doći do 7. mjesta. Proizvodnja i prerada plastike u tom rastu igrati će značajnu ulogu.



Izvori:
Plastic News:
Indian industry looks to double plastics use by 2020
Indiaonlinepages.com: India's Population 2014
Animated flags




- 21:04 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Milan Breg 4

Nekaj iz vsakdanjega dneva











Foto & Copyright: Milan Breg, Ptuj, Slovenija


- 16:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 27.02.2014.

Profesor upozorava parlamentarce




Britanski sveučilišni profesor upozorava europske parlamentarce na posljedice uvođenja direktive o ograničenju potrošnje plastičnih vrećica jer će ista dovesti do veće potrošnje biorazgradive i bioizvorne plastike.




Profesor Richard Thompson sa Sveučilišnog studija pomorskih znanosti i inženjerstva u Plimutu govorio je na seminaru kojeg su u Europskom parlamentu organizirali parlamentarci Zelene stranke i stranke Europski slobodni savez na temu otpada od plastičnih vrećica.



Predložene mjere za smanjenje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica i inicijalna procjena utjecaja jednokratnih plastičnih vrećica nedavno su predstavljeni od strane Odbora za ekologiju, javno zdravlje i sigurnost hrane (Environment, Public Health and Food Safety - ENVI). Odbor očekuje da će se u sljedećim tjednima definirati zajednički stav kojim će se potaknuti usvajanje EU regulative kojom će se ograničiti korištenje plastičnih vrećica.



Obraćajući se EU parlamentarcima, profesor Thompson je rekao: "Biti će još rasprave o koristima razgradljive plastike. Trebamo biti vrlo pažljivi pri odabiru razgradljive plastike jer to je ujedno i odabir svih posljedica koje ta razgradljiva plastika nosi. Trebamo li prihvatiti materijal koji trune u prirodi? Ne bi li trebali razmišljati da od tog materijala na kraju njegovog uporabnog vijeka iskoristimo više u novim proizvodima?"


Bioplastika

Također, profesor je postavio pitanje trebaju li poduzetnici usmjeravati svoje napore na razvoju bioplastike kao alternativi fosilnoj plastici. Ne, jer bolje bi bilo napore usmjeriti kako još više povećati recikliranje i još više iskoristiti recikliranu plastiku u novim proizvodima.

Bioplastika može biti napravljena da se razgradi u prirodi puno brže od fosilne plastike, međutim razgradivost nije sama po sebi svojstvena plastici. U stvarnosti, plastika dobivena od uzgojina je količinski zanemariva. I ne smije se dozvoliti stvaranje nove kulture "uzgoji za bacanje" (grow-to-throw) već treba usmjeriti razvojne napore kako bolje iskoristiti otpadni materijal kao sirovinu sa što većim udjelom u novim proizvodima.

"Plastične vrećice u otpadu predstavljaju vrlo mali dio, ali plastične vrećice su dobar primjer od kojeg treba započeti s boljim korištenjem sirovina, one su simbol našeg društva jednokratnog korištenja (single use society). Ako se pogleda, ukupna tonaža jednokratnih plastičnih vrećica je vrlo mala, ali pomoći će da društvo jasnije usredotoči na ovaj problem."



Vlada Velike Britanije već djeluje u pravcu smanjenja potrošnje plastičnih vrećica koje dijele trgovci, uvođenjem naknada na iste i planom daljnjeg proširenje naplate i na Englesku od 2015. godine. Ipak, ove aktivnosti su od strane grupe britanskih parlamentaraca (o čemu je već pisano na ovom blogu - vidjeti LINK) ocijenjeno kao "potpuni nered" obzirom na izuzetke za biorazgradive i papirnate vrećice.


Britansko ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih poslova (DEFRA - Department for Environment, Food and Rural Affairs) provodi savjetovanje o predloženim mjerama, a očekuje se sastavljanje nacrta zakonske regulative u vidu propisa. Sjeverna Irska, Škotska i Vels već su uvele propise kojima se naplaćuju naknade na jednokratne plastične vrećice.



Izvori:
Lets Recycle:
Warning to MEPs over biodegradable plastics
European Parlamentary Research Service: Initial appraisal of a European Commission Impact Assessment - Lightweight plastic carrier bags
Animated flags





- 22:24 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena - 9

Ribanje i ribarsko prigovaranje















Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju





- 15:08 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 26.02.2014.

Američki zeleni prekinuli anti PVC kampanju



Američke civilne udruge za zaštitu okoliša i javnog zdravlja objavile su da zaključuju svoje nacionalne anti-PVC i anti-ftalati kampanje, s ciljem fokusiranja na razvoj aktivizma i obuku aktivista.





Tokom godina Centar za zdravlje, okoliš i pravdu - Center for Health, Environment and Justice (CHEJ) sustavno je napadao industriju vinila, objavljivao podatke, širio informacije da je vinil "otrovna plastika", a sve s namjerom da se zabrani korištenje poli(vinil-klorida) ili skraćeno PVC-a u dječjim igračkama, školama i novim gradnjama. Ta je kampanja postala jedna od najvećih svjetskih kampanja protiv PVC-a i proizvoda izrađenih od te vrste plastike.







Istovremeno, prema podacima iz vinilne industrije, u tom razdoblju nije zabilježen pad proizvodnje niti potrošnje PVC-a. Danas je američka proizvodnja PVC-a oko 7 milijuna tona godišnje. Današnja moderna proizvodnja PVC-a je certificirana kao niskoemisijska tehnologija, proizvodi su reciklabilni i održivi.

Unatoč silnim naporima civilnih udruga u borbi protiv PVC-a, američki potrošači prepoznali su PVC i proizvode od PVC-a kao sigurne i pogodne za upotrebu.

Sve to dovelo je i do logičnog zaključka aktivista da se nema smisla više boriti protiv PVC-a.








Izvori:
Plastics and Rubber Weekly:
US environmental group shuts down anti-PVC campaign
Animated flags





- 23:49 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - bloger 20 do asa - 2

EPP - Evolucijska Primjena Plastike




DOBRA VENTILACIJA


OBITELJSKA


DORUČAK 2124. GODINE


IGRAONICA


PLASTIČNA (PO)PLAVA


ZEKI ŠLJIVI PLASTIČNO POSUĐE NE SMETA





Foto & Copyright: bloger 20 do asa
Web: Belator blog


- 19:27 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 25.02.2014.

Fotogalerija Plastik - Milan Breg 3

Kad mi treba, tu je











Foto & Copyright: Milan Breg, Ptuj, Slovenija



- 12:03 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 24.02.2014.

Polikarbonat i LED rasvjeta


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 64



Unapređenje i daljnji razvoj svojstava polikarbonata (PC) - transparentnost i visoka toplinska postojanost omogućavaju širenje najučinkovitije i energijski najpovoljnije LED rasvjete. Rekli bi, samo je mašta granica. Evo, na sljedećoj slici pogledajte kako se uz pomoć LED žaruljica može napraviti vrlo efektan i uočljiviji prometni uređaj - semafor, koji vozačima daje potpuniju informaciju i kako kreatori kažu, omogućava veću sigurnost odvijanja prometa.

No, i pored svih prednosti, dizajna i praktičnosti, ostaje otvoreno pitanje kako će se ovim semaforom služiti daltonisti, osobe slijepe na boje.





Izvori:
Interesting engineering:
Sand Glass LED Traffic Light Concept




- 23:53 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 8

Baloni



















Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju


- 14:27 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.02.2014.

Plastika je prevrijedna da bi bila otpad

Kako to pametno rade u Belgiji 2



Da se u Belgiji sistematski i pametno radi s plastikom i plastičnom otpadom već je pisano na ovom blogu u postu "Kako to pametno rade u Belgiji". Evo nam još jednog primjera kako se pametno radi i na koji bi se i mi trebali ugledati.


Plastičarska i tekstilna industrija u suradnji s kompanijama koje se bave otpadom u belgijskoj pokrajini Flandriji, objavili su zajedničku web stranicu www.werecycle.be putem koje informiraju javnost o inicijativi da se u Belgiji vodi računa o recikliranju svakodnevnih iskorištenih plastičnih i gumenih proizvoda te daje konkretne upute što i gdje se može reciklirati.



Projekt CORE - Controlled Recycling (kontrolirano recikliranje) iniciran je u rujnu 2013. godine kao zajednički projekt belgijske tekstilne industrije (Centexbel), plastičarske industrije (Federplast.be i Flanders’ PlasticVision) i sektora koji se bavi upravljanjem otpadom (Febem) s namjerom da otpad iz jedne industrije postane vrijedna sirovina drugoj industriji. Ostvarenje tog cilja je dio tekuće tranzicije belgijskog društva ka održivom razvoju i kružnoj ekonomiji. Projekt je u planu provoditi 3 godine, a dobio je i financijsku potporu flamanskih vlasti.

U sklopu CORE projekta, na upravo završenom auto i moto sajmu i Briselu, prezentirane su mogućnosti recikliranja plastike koja se koristi u auto industriji i korištenja reciklirane plastike u proizvodnji automobila. Preko 600 000 posjetitelja tog sajma na izložbenom štandu organizacije Febelauto imalo je priliku vidjeti kako se od reciklata dobivenog od polipropilenskih (PP) dijelova iz automobila i automobilskog motora izrađuju posudice, police i drugi dijelovi unutrašnjosti automobila. Reciklirani polipropilen dobiven je od belgijsko - francuske kompanije Galloo koja se bavi recikliranjem otpadne plastike iz automobila.

Febelauto je samo jedna od brojnih organizacija u Belgiji koje su aktivne na području oporabe svakodnevnih plastičnih i gumenih proizvoda. Upravo preko novoosnovane web stranice www.werecycle.be, partneri CORE projekta daju jednostavan pristup svim tim inicijativama. Nakon što je promovirano recikliranje plastičnih dijelova iz automobila, nastavlja se sa sljedećom akcijom "Recikliranje plastike u građevinarstvu" te će biti organizirani seminari gdje će se prezentirati zatvoreni krug primjene plastike u građevinarstvu, odnosno, kako iskorištenu plastiku iz građevinskog sektora i starih gradnji reciklirati i ponovno iskoristiti u novogradnjama.


Prikaz sa www.werecycle.be što se može iz našeg svakodnevnog okruženja reciklirati i što se može izraditi od recikliranog materijala, a na web stranici je interaktivni prikaz koji za svaku točku daje podatke i kome se obratiti za recikliranje u Belgiji.






Jedna od prvih aktivnosti belgijskog udruženja plastičarske industrije - Federplast.be bila je vrlo zanimljiva akcija u srpnju 2013. godine u predgrađu Brisela na zgradi izgrađenoj 1968. godine, na kojoj su postavljeni tada prvi u Belgiji PVC prozori.










Ti su prozori koji su potpuno zadovoljavajuće "odradili" 45 godina, zamijenjeni novima, a stari prozori su nakon toliko dugog korištenja (još uvijek u dobrom stanju što se plastičnih dijelova tiče, ali imali su jednostruka stakla, što se više uštede energije više ne koristi) - reciklirani ponovno u nove prozorske okvire.








Novinarima i gostima prezentiran je cijeli "zatvoreni krug" od skidanja, rastavljanja, mljevenja i izrade reciklata te izrade nove PVC plastične stolarije.













Na desnoj slici, prijemno skladište kompanije koja se bavi recikliranjem PVC stolarije, bisnis koji se nakon prvotne prezentacije počeo prilično dobro razvijati u Belgiji.











Izvori:
CORE Business
- Plastics are too valuable to become waste
Federplast - 45 year old PVC windows start their 2nd life in Brussels
Animated flags




- 23:45 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Ivan Ješić

Popodnevna šetnja













Prošetao i snimio: Ivan Ješić, Split


- 13:52 - Komentari (5) - Isprintaj - #

subota, 22.02.2014.

Predstavljen više sirovinski 3D printer u boji


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 63



Američka kompanija Stratasys predstavila je prvi svjetski više sirovinski 3D printer u boji. Ovaj printer koristi "triple-jetting" tehnologiju (tehnologiju s tri šprice) koja kombinira kapljice tri osnovne sirovine, čime se smanjuje potreba za odvojenim printanjem svake pojedine sirovine kao i naknadno bojanje. Prema najavi iz kompanije "Objet500 Connex3 Color Mutli-material 3D Printer" značajno će doprinijeti uštedi vremena za izradu raznih gumenih i plastičnih proizvoda u i s više boja. Nova predstavljena tehnologija 3D printera značajno će skratiti rad dizajnerima pogotovo na izradi prototipova gdje se procjenjuje skraćenje vremena na 50 %.



Na tržištu se očekuje cijena od oko 330 000 $ odnosno oko 241 000 € ili u našim kunama oko 1 842 000.

Tehnologiju karakterizira primjena sustava miješanja boja kao kod uobičajenog 2D printanja kojom prilikom se koristi plava, crvena i žuta boja što omogućava stotine različitih kombinacija.

Osnovne sirovine su guma i plastični materijali koji mogu biti kombinirani i iskorišteni za stvaranje krajnjih proizvoda široke potrošnje s velikom rasponom od fleksibilnosti do krutosti i od transparentnosti do neprozirnosti.













Izvori:
BBC Technology News
- Stratasys launches multi-material colour 3D printer
Stratasys - Introducing the Objet500 Connex3
Animated flags




- 23:01 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Zlatko Božić 2

Tenkovi, samohotke i vozila













Makete sastavio i fotografirao: Zlatko Božić, Zagreb
Web: Maketarstvo


- 16:51 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 21.02.2014.

Činjenicama protiv mitova 14 - Zabrane štete poslovanju






- 23:37 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar 4

Plastika koja povezuje













Foto: Filip Žauhar, Omišalj


- 15:39 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 20.02.2014.

Plastika omogućava novi vanjski i unutarnji dizajn automobila


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 62



Kao što je već nekoliko puta pisano na ovom blogu, plastika sa svojim poboljšanim karakteristikama, a svakako zbog svoje male težine, omogućava sve širu upotrebu na području automobilizma. Bilo za vanjske dijelove, bilo za unutrašnjost kod koje je plastika i reciklirana plastika odavno preuzela primat.



Područje primjene plastike sve više se širi i na rasvjetu kod automobila. Posve drugačiji koncept i dizajn prednjeg svjetla omogućava originalni izgled najnovijeg modela fordovog kamioneta F-150. Oko klasičnog prednjeg svjetla najvećim dijelom izrađenog od polikarbonata ugrađena je svjetleća cijev od akrilne plastike u narančastoj boji koja služi kao pokazivač smjera. (na slici desno)



Drugo područje, koje je već odavno preuzela plastika je unutrašnjost automobila. Najčešće je to PVC (konzole, prednju ploču, police i pretince) i reciklirani PET (za oblaganje sjedišta i ostale obloge). A sada se tu u novom Chrysleru 200 Sedan priključuje i sasvim novi koncept mjenjača - umjesto uobičajene ručice ugrađen je okrugli plastični birač brzina. Osim toga, unutrašnjost ovog novog Chryslera, koji će se na tržištu pojaviti 2015. godine, karakterizira odličan spoj prirodnih materijala i plastike. Ovdje su iskorištene tanke drvene trake - furnir radi bolje estetike prednje ploče. (na slici dolje)







Izvori:
Plastics News:
Ford's F-150 gets new look thanks to plastics
Plastics News: Plastics assist designers with Chrysler 200 interior





- 23:59 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 7

In memoriam




SVJETLOST VJEČNA SVJETLILA MU


SPOMEN HEROJIMA


I MOJA SVIJEĆA VJEČNI SJAJ POMAŽE TKATI





Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju


- 15:09 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 19.02.2014.

Hrvatska ne zna kuda ide i što hoće

Jučer sam u postu Plastičari nisu u europskoj, ali ni u hrvatskoj cukerpiksli na neki način analizirao stanje i odnos prema plastičarskoj proizvodnji u Europi i Hrvatskoj. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, evo nam jednog vrlo zanimljivog članaka prof. dr. sc. Igora Čatića, umirovljenog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, glasnogovornik Društva za plastiku i gumu i suradnika ovog bloga. Međutim, ono što je najvažnije za istaknuti kod profesora Čatića jeste da on već 20 godina ukazuje na krivi put hrvatskog gospodarstva (ali i znanosti koja bi trebala podupirati gospodarstvo i gospodarski rast, ako ne i biti glavni nositelj usmjerenja) i intenzivno se zalaže za reindustrijalizaciju. Pročitajte njegovu analizu trenutnog stanja u Hrvatskoj, koja je potvrda moje teze da industrijska proizvodnja pa tako ni proizvodnja i prerada plastike nisu u hrvatskoj cukerpiksli.

Je li reindustrijalizacija jedini pravi odgovor na krizu? Koju industriju i na koji način država treba poticati?

Što povezuje jednu međunarodnu bankarsku grupu, nekoliko nepovezanih riječi: medicina, keramika i 3D tiskanje i nedavno predstavljenu strategiju industrijskog razvoja zemlje do 2020., pretežno iz pera jednog doktora ekonomije?

Zašto je važna reindustrijalizacija ili općenitije proizvodnja? Godine 1997. na Danima Frane Petrića uspoređeni su Platonova idealna država i ljudsko tijelo. Ljudski trbuh proizvodi društvenu energiju. U proširenom obliku zaključak glasi. »Zemlja bez proizvodnje je siromašna, određena je na podređeni položaj, a njen narod na izumiranje«. Pritom naziv proizvodnja obuhvaća rudarstvo, poljoprivredu sa šumarstvom i vodoprivredom, industriju, građevinarstvo i promet (S. Kukoleča).

Na poljoprivredu sa šumarstvom i vodoprivredom ne treba trošiti riječi, zna se kakvo je stanje. Trajno raste uvoz čak i jaja.

Dugo je građevinarstvo bilo perjanica proizvodnje, uključivo gradnju potrebne infrastrukture za promet. Građevinski proizvodi u pravilu se grade na kredit, koje podižu osobe ili dijelovi vlasti, ali njih treba vratiti. Pa se govori o monetizaciji autocesta.

Jedan od nositelja ideje o reindustrijalizaciji Hrvatske je Društvo za plastiku i gumu. Njegovo čelništvo: V. Ferdelji (predsjednik) i ovaj autor (tada potpredsjednik i glasnogovornik) gostovali su i u kultnoj emisiji A. Bekića Znanja i spoznaje 10. ožujka 2005. Govorilo se o reindustrijalizaciji Hrvatske. Četiri godine kasnije navedeni sudionici, pojačani s ekonomistom, prof. S. Kulićem razgovarali su u istoj emisiji o mogućnostima reindustrijalizacije. A DPG je krajem 2009. organiziralo skup Doprinos plastičarstva i gumarstva potrebnoj reindustrijalizaciji Hrvatske.

Društvo je predložilo predsjedniku Republike 2010. da se pod njegovim pokroviteljstvom organizira skup Doprinos hrvatske znanosti izlasku zemlje iz krize. Usprkos pozitivnom stavu predsjednikovog savjetnika, prof. dr. sc. B. Cote, skup nije održan na zahtjev povjerenice za znanost. Skup je organiziran 2012. kao dio obilježavanja 20. obljetnice osnivanja Hrvatskog kluba humboldtovaca, ali pretežno samo za njegove članove.

Zato vjerujem da su sva trojica zalagatelja za reindustrijalizaciju svjesna da od njezinog brzog provođenja, nema ništa. I to u trenutku kada je EU shvatila da politika koju je usvojila slijedeći SAD da se sve proizvodi u jeftinijim zemljama, pogrešna. I zato traži da se do 2020. mora ostvarivati od industrijske proizvodnje najmanje 20 % bruto domaćeg proizvoda.

Hrvatska nema viziju i strategiju kuda ide i što hoće. To je bio temeljni problem pri izradi Budakove Strategije razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije. Za rođene 2010. radni vijek trajat će, ovisno stupnju postignutog obrazovanja do 2075. ili 2080. To nalaže stupnjevito obrazovanje. Obvezno i visokoškolsko obrazovanje trebaju osposobiti pojedinca za rad u tom razdoblju, mora biti što šire i trajnije. Obrazovanje za radno mjesto, a mijenjati će ih se desetke tijekom radnog vijeka, treba poučavati za konkretno radno mjesto i to je područje za koje treba osposobiti, osim formalnih ustanova i sve zainteresirane poduzetnike u obrazovanju.

Što se tiče znanosti može se kazati da postojeća politika vodi hrvatsku znanost u propast. Besmisleno je besplatno, pa čak i plaćeno objavljivanje rezultata istraživanja u korist profita stranih baza podataka i vrednovanje znanstvenika po nekim faktorima, svjedoči i deklaracija poznata kao DORA (2013.). Ona je potakla neke naše znanstvenike na iskaz da je puno važnije jesu li njihova istraživanja dostupna na policama trgovina ili putem interneta, nego koliko imaju radova i citata.

Pogrešno je smatrati da Hrvatska nema viziju i strategiju. U studenomu 2012. premijer Z. Milanović je izjavio: »Turizam je naša sudbina«. I nastavio: »Naša je realnost da se svijetu ne možemo nametnuti nekim novim tehnologijama, novim antibioticima i sličnim, ali možemo uvjeriti ljude da smo vrijedni njihove pažnje i povjerenja. Turizam je naša sudbina, u tome smo očito dobri, a cilj je da budemo najbolji u Europi.« S time se baš i nije slagao tadašnji ministar turizma koji je naglašavao da je turizam važna niša hrvatskog gospodarstva, ali ne može biti jedini njegov temelj.

Ubrzo se pojavio realizator premijerovih stavova To je floridozator Hrvatske, koji želi floridozirati zemlju, pretvoriti ju u europsku Floridu, starački dom. To se službeno zove zdravstveni turizam. Koji ne treba konstruktore ili proizvođače dijelova i opreme. Već treba obrazovati kuhare, sobarice, instruktore kako sakupljati masline itd. Još 2012. predloženo je ukidanje svih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj, kao nepotrebnih u koncepciji temeljne strateške grane Hrvatske, zdravstvenog turizma. Predloženo je osnivanje jedinstvenog Tehničkoga sveučilišta za održavanje, jamstvo kvalitete i gospodarenje otpadom. Staračke domove treba održavati, jamčiti kvalitetu njihovih usluga, a stvaraju i podosta otpada. Treba li naglasiti da iza ideje o floridozaciji Hrvatske stoje vrlo moćni političari i krupni kapital.

I valja se konačno osvrnuti na strategiju industrijskog razvoja MINGO. Pri pretraživanju te strategije upisane su riječi: medicina, 3D, keramika, aditivna, plastika, guma. Pronađena je samo jedna riječ i to kao bio-plastika u okviru bioproizvoda. Trenutno bioplastika čini čak oko 0,5 % svjetske proizvodnje ukupne plastike. U nizu tekstova je dokazano da je trend sve mora biti bio jedan od najopasnijih trendova u suvremenom društvu. Među ostalim proglašava se proizvode agrokulture prirodnima. To je netočno, to su proizvodi ljudskog rada i znanja, uzgojine.

Nedavno je objavljen tekst Tehnički trendovi budućnosti. To je osnova za skori susret znanstvenika Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Ključna je rečenica: »Sve kiborgiziranije ljudsko biće živi samo zajedno, okruženo robotima i avatarima«. Rečenica potječe iz nedavne serije tribina o »razgovoru kiborga, robota i avatara«.

Sve kiborgiziranije ljudsko biće označava najvažniji tehnički trend XXI. stoljeća. To je sve tijesnije povezivanje biotehnike i tehnike. Povežu li se tehnički trendovi s onima u medicini, a kiborgiziranje ljudskog bića je dio toga, naziru se dva važna tehnička područja. To su materijali, osobito polimeri na osnovi prirodnoga ili uzgojenog. Te materijale treba pretvoriti u potrebne, ali sve individualiziranije tvorevine. Što omogućuje revolucionarna aditivna proizvodnja dijelova, poznatija kao 3D tiskanje. Treba pridodati da je jedan od EU projekata vezan uz maksimalno brzo uvođenje aditivne proizvodnje, odobren Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. U okviru projekta održan je veliki broj radionica u kojima su nazočni upoznati s tim novim postupcima proizvodnje dijelova. Samo u Zagrebu bilo je oko 140 sudionika. O tome ni riječi u Radoševoj strategiji.

Sve je snažniji trend proizvodnje i uporabe robota, kako onih nalik na čovjeka, humanoida ili onih za potrebe industrije, usluga, svemira itd. Posebna će se pozornost posvetiti društvenim robotima koji će sudjelovati u odgajanju djece ili u brizi za starije osobe. Čovjek će prepuštati napravama i druge funkcije što se među ostalim očituje npr. u razvoju autonomnih ili približno autonomnih osobnih vozila, odnosno bespilotnih letjelica koje osim vojnih, dobivaju i mnoge druge funkcije. Nema u Radoševoj strategiji ni riječi robot.

U toj strategiji međutim piše da će naša zemlja proizvoditi samo metalne dijelove uz mogućnost da će se proizvoditi i one od drva. O plastici (najvažnijem materijalu XXI. stoljeća) i gumi (nezaobilaznom materijalu) ni riječi. A želi se razvijati farmaceutika, dakle isključivo s uvoznom plastičnom ambalažom.

Iz navedenog slijedi zaključak da Strategija MINGO-a nije načinjena kako treba. Zaista je žalosno da su u Hrvatskoj svi važniji od predstavnika tehničkih struka. Koje nitko ništa ne pita, a ima ih koji znaju kuda ide svijet. I koji su radili kraće ili dulje u industriji.

A bankarska grupa? Nedavno upitao me njezin predstavnik želi li Hrvatska kredit za razvoj industrije u visini od 10 milijardi eura. Uvjeti su bili vrlo povoljni. »Zainteresirani smo za zdravo gospodarstvo koje omogućuje industrijska proizvodnja, a time i za stabilnu Hrvatsku. Stoga nudimo navedenu svotu uz sljedeće uvjete. Kredit je na 10 godina, ne plaćate kamatu. Ali kredite mogu dobiti samo tvrtke koje mogu jamčiti da će vratiti svoj kredit bez pomoći države. Pritom se proizvodnja mora temeljiti na vlastitoj pameti i isključivo hrvatskoj radnoj snazi.« Lijepo zvuči, posebno kredit bez kamata, ali kako ispuniti zatražene uvjete?

Strukture stalno tvrde da Hrvatska ima kvalificiranu radnu snagu. Nažalost nema ju više. U industrijskoj proizvodnji inženjeri rješavaju proizvod i organiziraju proizvodnju. Ali dijelove izrađuju tokari, glodači ili danas suvremeno obrađivači materijala. A sklapanje dijelova u cjelinu, montažu izvode najiskusniji. Koji su u stanju pronaći gdje moraju odstraniti koju stotinku milimetra da bi sustav, npr. alatni stroj, radio. Njih smo umirovili, industrija nestaje a znanje nije preneseno.

Hrvatskoj uopće nije potrebna strategija, osim možda zbog EU birokrata. Kao i sve ostale strategije, postoji samo jedna, strategija niša. Za industriju treba pronalaziti niše. Koje će pronaći poduzetnici sami, ako ih se ne ograničava. Zašto je jedna od najboljih izvoznih tvrtki u Hrvatskoj ona koja izvozi plastične dijelove za automobilsku industriju. A plastike nema u Radoševoj strategiji.

Realizacija zamisli, kao što je to nekada skupina inženjera predložila osnivanje prve petrokemijske industrije u bivšoj državi, OKI, a kojeg je dopustila ova država da ode u stečaj pod nazivom DIOKI vjerojatno više nema govora.

Prof. Igor Čatić




Izvori:
Čatić, I.
: Hrvatska ne zna kuda ide i što hoće, Barometar - Večernji list, 9. veljače 2014.
Animated flags




- 21:51 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Dario Kraljić 2

Nespojivo, ali plastično







































Autor: Dario Kraljić, Beč, Austrija





- 13:03 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Plastična vrećica koja život znači

Vjerujem da ste ovu fotografiju mnogi od Vas jučer vidjeli i da ste pomislili što i ja - tužna li je sudbina ovoga dječaka koji, s plastičnom vrećicom, sam, izgubio se od majke, bježeći iz ratne Sirije. Kako sam pročitao, humanitarci su ga ubrzo spojili s majkom i barem u taj tren, sve je bilo riješeno.

Mene je ova fotografija ponukala da napišem ovaj post i da kažem da eto, nema niti jednog dijela našeg života, aktivnosti i djelovanja, a da nema tu pri ruci, oko nas, tih svakodnevnih predmeta kao što je plastična vrećica. One su tu, u tuzi, veselju, da nam koriste, ali i da nas opterećuju - zavisi samo od nas kako se s njom ponašamo. Da, katkada nam život spašava, da nam cijeli život skupljen u sebi nosi, katkada nam ga zagorčava, ali tu je.





- 09:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 18.02.2014.

Plastičari nisu u europskoj, ali ni u hrvatskoj cukerpiksli

Odgovor rado čitanom kolegi blogeru Alexxlu



Kaže u jednom komentaru na mom blogu kolega Alexxl: Koja ste vi mafija! Gledam, dokumentarac, kak ste u EU proturili zakona, da na buteljama ne smije biti više čepova od pluta, već moraju biti Vaši. Pol Portugalaca živi od hrasta plutnjaka i sad, prek noći ... di bu oni s tim svojim čepima? Kaj? U rit da si ih nabiju? Ja to ne razmem. …

Dragi Alexxl,

evo nađoh malo vremena da ti se javim, da ti kažem da sam dobro kao i što tebi želim. Nadam se da te ovo pismo zatiče u dobrom raspoloženju i zdravlju, kao što je i kod mene dok ti ovo pišem. …

Ali, kad se priča o mafijama i lobijima u Europi, ali i u Hrvatskoj želim ti ukazati na nekoliko činjenica.

Danas u Europi vladaju dvije skupine: BANANA (Build Aabsolutely Nothing Anywhere Near Anything)* - alias zeleni i ITMI (Ima li Tu Mene Igdje)** - alias politički.

Naime o čemu se radi. Danas u Europi (možda malo perfidnije) u Hrvatskoj gotovo pa otvoreno, svaki prijedlog, zakon, projekt, investicija prolazi političko sito vrednovanja po jednom i jedinom kriteriju - Ima li Tu Mene Igdje. Dakle, ukoliko se u tome može prepoznati osobni interes nekog od političara, to ima prolaz, ako ne …

Druga grupacija je BANANA (Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything) okupljena u zelenim udrugama, akcijama, rjeđe strankama, građanskim inicijativama koje se jednostavno zalažu za NIŠTA. Upravo tako da se nigdje ništa ne radi, ne gradi, ne napreduje, ne unapređuje. E sada, ovisno o datom cjeniku, koliko para (ne mora biti baš u novcu) toliko muzike, odnosno koliko platiš toliko galame. Oni će se u stvari aktivirati ukoliko neki projekt ili što već ne prođe vrijednosni sud ITMI. Ako ne prođe, eto nastupaju ti takozvani BANANA galamdžije koji onda izvrću činjenice, galame, jadikuju, kukaju, plaše neuki narod i neupućenu javnost.

Nisam gledao taj dokumentarac kojeg spominješ, ali znam da plastičari u Europi, a pogotovo u Hrvatskoj nisu u cukerpiksli, pa jednostavno ne vjerujem da su oni isprovocirali takvu Direktivu. Prije će biti da je jedna struja BANANA grupacije (čitaj zaštitnici hrasta plutnjaka) izlobirala takvu odluku, jer danas je "zeleno" in. Zeleno sam namjerno stavio u navodnike jer su u stvari navodno zeleni ili bolje reći najmanje zeleni. Moj dragi profesor Čatić zove ih ekoteroristima, ekofašistima, a još jedan dragi profesor Plavšić, svjetski priznati toksikolog, zove ih ideološki tokiskolozi. Nema to veze sa zelenima.

Europa je vođena ITMI političarima i samo je dobro koristila usluge BANANA aktivista. Sitno to tada plaćala, a sada plaća vrlo veliku cijenu. Industrije u Europi sve je manje. Sva naftna industrija je na srednjem istoku, a gotovo sva plastičarska industrija je u Kini. Amerikanci odnosno američke petrokemijske kompanije su se u zadnjih nekoliko godina povukle iz Europe, vratile kući. A Europljanima nema tko će plaćati penzije.

Tako je i u Hrvatskoj - uništena industrija, uništena proizvodnja. Najprije su nestali veliku giganti koji su bili nositelji razvoja, ali i struke i znanosti. Malo po malo Lijepu našu pretvaramo u državu 5 K (kurve, konobari, kuhari, kriminalci, komunalci). Znaš li ti koliki je proračun iliti budžet Društva za plastiku i gumu (koje okuplja nekoliko desetaka vrhunskih znanstvenika, stručnjaka, gospodarstvenika) koji svake godine održavaju nekoliko znanstvenih skupova, izdaju jedan od rijetkih stručno znanstvenih časopisa Polimeri (koji na žalost izlazi sve rjeđe)? Ne više od 200 tisućica kuna, a u zadnjih nekoliko godina znatno manje. Znaš li ti koliki je proračun iliti budžet Zelene akcije koja okuplja ni ja sam ne znam koga, ali poslušno izvršavaju naloge ITMI-jaša - 5 do 7 milijunčeka kuna, a u zadnjih nekoliko godina i puno više.

I sad su iz tko zna kakvih interesa napali na plastične vrećice. Zna se iz kojih interesa. Treba zabraniti uvoz iz Kine. Osigurati sebi još jedan mandat populističkom odlukom. A to što će ovdje ljudi ostati bez posla, pa ionako ih je 383 i toliko tisuća, što je još koja tisućica. S takobože iliti kobajagi, radi zaštite okoliša. Ma nema ti to moj dragi prijatelju veze s vezom. I još su zatrovali javnost, da ne kažem zaglupili. To ti se u grčkoj mitologiji zove Trojanski konj, a u internetskoj tehnologiji kompjuterski virus Trojan - a to je kada navedeš domaćina odnosno korisnika da sam sebi napravi štetu. "Jadni" (figurativno) ljudi, misle da postupaju zeleno i da su ekološki osviješteni ako izbace iz upotrebe plastične vrećice, smanje upotrebu plastičnih proizvoda, a mislim da sam barem malo i s ovim Plastičnim foto natječajem koji to nije, uspio onome tko je htio vidjeti, pokazati gdje je sve plastika, za što se koristi, koliko nam treba i koliko nam je nužna. I vjeruj mi, lakše je promijeniti navike glede odbacivanja nego glede korištenja. Ali, toj pameti ćemo doći za kojih desetak godina.

A što se tog dokumentarca tiče, kažem nisam ga gledao, ali ne bih se iznenadio da je upravo izašao iz BANANA kuhinje.

Ma sve su ti to neki ITMI profesionalci i BANANA aktivisti. A struka, znanost, fakulteti, akademija, svi ti silni inženjeri, tehnolozi - mi se ne bi šteli mešati.

Evo, za sada od mene toliko. kad nađeš vremena, javi se, bilo bi mi drago čuti kako si ti i kako tvoji. Primi puno pozdrava i čitamo se.

tvoj Plastik





Pojašnjenja:
* BANANA (Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything) - skraćenica koja je nastala početkom '80 - tih godina prošlog stoljeća u SAD-u najprije kao NIMBY (Not In My Bacjyard - ne u mom dvorištu) da bi se kasnije tijekom '80-tih proširila u BANANA - Ne graditi apsolutno ništa nigdje niti pored ičega. Od opravdane zabrinutosti javnosti za svoje zdravlje i okoliš, do ove krajnosti.
** ITMI - skraćenica koju vrlo lijepo opisuje dr.sc. Viktor Simončič u svojoj knjizi "Društvo umanjene vrijednosti" koja je predstavljena na ovom blogu. Jednostavno, ako ja odlučujem o nekom projektu, zakonu, direktivi, izgradnji, odluci - bilo čemu, a u cijeloj toj priči nema pinke za mene, nema šanse da prođe.




- 23:16 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Jaroslav Netrval 3

Plastic chilhood















Foto and copyright: Jaroslav Netrval, Plzen, Czech Republic


- 13:31 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 17.02.2014.

Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Plastik 2

Plastika glavu čuva







Autor: Plastik




- 22:19 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić 3

Plastique est fantastique



Evo nam ponovno Diane Sokolić, zagrebačke umjetnice koja se upravo vratila s tjedna nakita u Parizu, gdje je predstavila svoje radove. Radovi od pleksiglasa (koji su već predstavljeni na ovom blogu - pogledajte na LINKU) bili su zapaženi i umjetnica je nastupom zadovoljna. Zadovoljni smo i mi jer evo, vraća se i na stranice bloga Plastično je fantastično i sudjeluje u Plastičnom fotonatječaju koji to nije, ali, pristigli su, što posebno veseli, njeni radovi i za Međunarodni fotografski natječaj na temu plastike. No o tome više tijekom ožujka.

Ovaj puta Diana Sokolić predstavlja nam se sa svojim fotografijama plastične folije* za zamatanje. Kako kaže: Dok sam fotografirala svoje svjetlosne objekte, primijetila sam kako svjetlo zanimljivo pada na plastičnu foliju u koju su radovi bili zamotani. Šaljem Vam nekoliko fotografija da ih imate u rezervi ako Vam slučajno ponestane materijala.

Pa zar da ovakvi foto radovi budu u rezervi? Prepuštam prosudbu čitateljstvu bloga. Pogledajte.










* Plastična folija za zamatanje izrađena je od polietilena niske gustoće (PE-LD) ili od linearnog polietilena niske gustoće (PE-LLD) uz dodatak manjeg postotka aditiva. Folije su jake, elastične i otporne na kidanje, imaju vrlo dobru probojnu otpornost i rastezljivost do 160% (ovisno o debljini). Debljina od 17 do 30 mikrometara (µm). Folije su standardno prozirne, a postoje i u boji. Završetak folije prianja bez dodatnog lijepljenja. 100 %-tna mogućnost recikliranja nakon upotrebe.



Photo / Copyright: Diana Sokolić, akademska slikarica, Zagreb
Web: Diana'S


- 14:44 - Komentari (5) - Isprintaj - #

nedjelja, 16.02.2014.

Naši plastičari - Stražaplastika

Stražaplastika d.d. iz Huma na Sutli djeluje kao samostalno poduzeće od 1. siječnja 1958. godine. Zametak poduzeća razvio se u okviru Tvornice stakla Vetropack Straža d.d. kao dio dopunskog programa za opremanje boca - čepovi. I prva lokacija bila je unutar tvorničkog kruga TS Vetropack Straža.

Program se postupno širio na proizvodnju bakelita, na program izrade donjih dijelova cipela odnosno industriju kože i obuće, na opletanje staklenih balona vrbovom šibom odnosno kasnije plastičnim trakama.

Desetak godina nakon osnutka usvaja se program izradbe plastične transportne ambalaže, koji u tom trenutku predstavlja supstituciju gašenja programa opletanja staklenih balona. Istovremeno 1967. godine prelazi se na sadašnju lokaciju u Humu na Sutli zvanu Dreža.



Godinu potom započelo se s proizvodnjom mikroseparatora. Time se ulazi u proizvodni program povezan uz akumulatorsku industriju, a koji se 1976. godine upotpunjuje programom izrade akumulatorskih kutija i poklopaca. Počeci proizvodnje puhanih i ekstrudiranih proizvoda zadiru u 1970. godinu, dok značajniji rast proizvodnje osobito plastičnih boca dosiže se desetak godina kasnije.

Sredinom osamdesetih godina instaliraju se dvije nove linije za proizvodnju mikroseparatora čime se osjetno povećavaju kapaciteti i taj program postaje u tom trenutku izuzetno značaj za Društvo. Tijekom izrazito teških ratnih godina, Društvo ulaže u liniju odnosno postrojenje za izradu i tisak jednoslojnih i višeslojnih tuba, a koje tek u najnovije vrijeme dobivaju svoje pravo tržišno mjesto.

U gotovo 40 godina postojanja Stražaplastika d.d. djeluje samostalno u razdoblju 1958 - 1976. godina, dok u razdoblju 1976 - 1990 djeluje u sklopu tadašnje RO Straža tvornica stakla i plastičnih masa, da bi se ponovno 1990. godine pojavila kao samostalni poslovni subjekt. Isto tako razdoblje od 1958 - 1992. godine je razdoblje društvenoga vlasništva, dok od 4. rujna 1992. godine djeluje u pravnom obliku dioničkog društva.



Kvaliteta
Kvaliteta Stražaplastike temelji se na cjelovitom skupu integriranih aktivnosti kojima se osigurava kvaliteta proizvoda. Kvaliteta proizvoda rezultat je kontinuiranog unapređivanja kvalitete poslovnih procesa koje vode zaposlenici i stoga je prioritet održavati visoku educiranost i zadovoljstvo zaposlenika. Osigurati zahtijevanu kvalitetu proizvoda i usluga Stražaplastike prioritet je organizacije i svih njenih zaposlenika.

Integrirani sustav upravljanja kvalitetom potvrđuje usklađenost s nacionalnim i međunarodnim zahtjevima i opravdava očekivanja kupaca, partnera i regulatornih tijela. Kontinuirano je nadziran kroz interne nadzore u organizaciji kao i kroz vanjske nadzore renomirane certifikacijske kuće od strane certificiranih vodećih auditora. Temeljna odrednica integriranog sustava upravljanja kvalitetom u Stražaplastici je stalno poboljšavanje, u čemu aktivno i trajno sudjeluju svi zaposlenici i tako svatko u svom području rada doprinosi konačnoj kvaliteti svakog proizvoda.

Zaštita okoliša
Zaštita okoliša iznimno je važna u svim područjima djelovanja. Poštujući načela neprestanog i uravnoteženog razvoja, Stražaplastika poštuje obveze smanjenja zagađenja na najmanju moguću mjeru. Trajno odgovorno upravljanje okolišem dio je strateških usmjerenja Stražaplastike.


Proizvodni program:












Posebnu pozornost dizajnerskih krugova izazvao je nedavno mladi dizajner Igor Jurić sa svojom kreacijom kantice za zalijevanje cvijeća KEIRA. A tu kanticu proizvodi upravo Stražaplastika. Iznimno velik interes i uspjeh ova je kantica polučila na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a širi se i na ostala europska i dalekoistočna tržišta.










Web stranica: Stražaplastika
Katalog proizvoda
Katalog KEIRA



Izvori:
Stražplastika
Keira World




- 23:43 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 6

Ljetna dječja igra

















Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju


- 14:02 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 15.02.2014.

Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Brujo

I priroda voli plastiku







Autor: Ivica Brusić Brujo, Foto-Video Studio BRUJO, Krk
Web: www.bodul.com





- 21:47 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 4


OSMIJEH
Foto & Copyright: Čiovka


OSTAVLJEN
Foto & Copyright: Čiovka


PIĆE ZA PARK
Foto & Copyright: Čiovka


POGLED S VISINE
Foto & Copyright: Čiovka





Autorica: Čiovka
Blog: Pripadan tebi


- 12:00 - Komentari (5) - Isprintaj - #

petak, 14.02.2014.

Tetra Pak - 50 godina u regiji



Kada brend postane opća imenica



Iz pogona u Gornjem Milanovcu lani je izišlo 1,9 milijardi komada ambalaže, što je najbolji rezultat od osnutka. Dobar dio te ambalaže završava u Hrvatskoj



Rijetke su kompanije čije je ime postalo naziv za cijelu kategoriju proizvoda. Naraštaji djece odrastali su uz mlijeko u ambalaži od plastificiranog kartona i ne znajući da je tetrapak zapravo Tetra Pak . Osnovan u Lundu 1951. godine kao ispostava proizvođača kartonske ambalaže, švedski je ambalažni div do danas izrastao u multinacionalnu kompaniju koja zapošljava oko 23.000 ljudi i izvozi u 170 zemalja svijeta. Temelj njihova uspjeha bila je legendarna ambalaža za mlijeko u obliku piramide, čiji je nasljednik sredinom šezdesetih postao Tetra Brik , četvrtasta kutija od plastificiranog kartona, u koju se danas pakiraju mlijeko, sokovi, vino, rajčica, čak i maslinovo ulje. Tetra Pak je na području bivše Jugoslavije prve strojeve za pakiranje mlijeka isporučio 1963. godine tadašnjem Poljoprivrednom kombinatu Beograd , a otprilike u isto vrijeme i Agro-mljekarskom kombinatu iz Zagreba (današnji Dukat ) te Ljubljanskim mlekarnama u Sloveniji.

Ambalaža iz Šumadije

Danas ima 42 tvornice ambalaže u svijetu, a regiju Jugoistočne Europe pokriva iz pogona u Gornjem Milanovcu, šumadijskom gradiću stotinjak kilometara južno od Beograda. Riječ je o tvornici kupljenoj prije 15 godina od tamošnje tvrtke Ti-po plastika, koja je dotad proizvodila tetrapak po licenci. Na tržištima zemalja bivše Jugoslavije Tetra Pak je tako prisutan točno 50 godina, a iz pogona u Gornjem Milanovcu lani je izišlo 1,9 milijardi komada ambalaže, što je najbolji rezultat od osnutka tvornice. Dobar dio te ambalaže završava u Hrvatskoj, jer su kupci Tetra Paka, kako kaže direktor za Hrvatsku Zeljko Samodol, sve naše velike mljekare, Dukat, Vindija i Meggle, kao i neke manje, te proizvođači sokova i hrane poput Podravke, Maraske i Jamnice. Ukupno tvornica u Gornjem Milanovcu ima više od 200 kupaca, prodaje ambalažu u pedesetak zemalja svijeta, a čak 70 posto proizvodnje namijenjeno je izvozu.

"Sigurnost hrane i inovacije su u samoj biti našeg poslovanja od početka. Zajedno s našim kupcima i partnerima, domaćim i inozemnim, ponosni smo na naš doprinos razvoju i rastu industrije mlijeka i bezalkoholnih pića u ovoj regiji", ističe Ola Elmqvist , generalni direktor Tetra Paka Jugoistočna Europa .

Udvostručenje proizvodnje

U protekle dvije godine Tetra Pak je u Gornjem Milanovcu investirao osam milijuna eura, što je dovelo do udvostručenja kapaciteta proizvodnje. Dio ulaganja u zaštitu na radu vidljiv je već na prvi pogled, jer radnici nose posebne čepiće za uši, s obzirom na to da strojevi koji tiskanjem i rezanjem obrađuju između 600 i 1000 metara ambalaže u minuti proizvode veliku buku. Zajedno s lokalnom tvrtkom Brzan plast Tetra Pak je investirao i u pogon za reciklažu ambalaže za piće. Od reciklirane ambalaže proizvode se građevinske folije i plastične vreće .

Globalni Tetra Pak je u 2012. ostvario neto prihode od prodaje u iznosu od 11,16 milijardi eura, što je za 4,3 posto više nego u 2011. Velika većina prihoda, 9,87 milijardi eura, dolazi od proizvodnje ambalaže, a najveći rast švedska kompanija ostvarila je na Bliskom istoku i u subsaharskoj Africi. Od prodaje strojeva i opreme za punjenje tekućine Tetra Pak je upriho-dio 1,29 milijardi eura, uz dvoznamenkasti rast u Sjevernoj Europi, Aziji, SAD-u i subsaharskoj Africi. U cijelom svijetu isporučili su više od 173 milijarde komada ambalaže, u kojoj je pakirano više od 77 milijardi litara mlijeka, soka i ostalih proizvoda. Uz to, isporučili su 505 novih strojeva za pakiranje, 1971 jedinicu za obradu te 1721 komad distribucijske opreme. Tetra Pak trenutačno ima 42 proizvodna pogona za ambalažne materijale i zatvarače, 16 centara za tehničku edukaciju, osam tvornica za sastavljanje strojeva za punjenje te 11 pogona za istraživanje i razvoj diljem svijeta.

Bitka oko čepova

Najveći konkurenti Tetra Paka su norveški Elopak i švicarski SIG Combibloc, iako su im zapravo najveća tržišna prijetnja proizvođači jeftinije PET ambalaže. Njima se Tetra Pak odupire stalnim inovacijama, poput integriranih sustava obrade, pakiranja i skladištenja, te novim vrstama i veličinama ambalaže. Ključna praktična prednost PET ambalaže su čepovi, pa na tom području zadnjih nekoliko godina Tetra Pak uvodi najviše inovacija. Sve industrije ambalaže pod pritiskom su sve oštrijih propisa o zaštiti okoliša, pa se i Tetra Pak orijentira na biorazgradive materijale, pa tako proizvodi i zatvarače od biopolimera iz šećerne trske. Broj komada Tetra Pakove ambalaže sa zatvaračima od biopolimera prošle je godine porastao na 610 milijuna u usporedbi sa 80 milijuna 2011. godine.



Izvori:
Privredni vjesnik 16. rujna 2013.
Animated flags




- 21:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Milan Breg 2

Plastenke z rdečo piko

















Foto & Copyright: Milan Breg, Ptuj, Slovenija


- 15:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 13.02.2014.

Zabrana plastičnih zastava


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 61



Već je pisano na ovom blogu da je Indija velika i čudna zemlja. Ima tamo svega i svačega. Eto, Visoki sud grada Orissa, u indijskom distriktu Cuttack (savezna država Odisha) očitovao se na peticiju grupe građana koji su se žalili na postupanje s državnim zastavama nakon Dana nezavisnosti kojeg se u ovoj zemlji slavi 15. kolovoza. Naime, kako se kaže u obrazloženju peticije, brojni građani s osjećajem nacionalnog ponosa kupuju jeftine plastične zastave koje već sljedećeg dana bacaju, iste završavaju odbačene na cestama, u prašini i zgažene pod nogama prolaznika.

Visoki sud je uvažio argumente iz peticije, pozvao se na važeći kôd o postupanju sa zastavama u kojem se kaže da zastava mora biti izrađena u standardnim dimenzijama od platna ili papira te zabranio plastične (polietilenske) zastave.



Izvori:
Plastics News:
Indian court bans plastic flags
Animated flags




- 23:31 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Boris Jagačić 2

Plastika u službi njenog veličanstva zabave




Vojnici


Neizvjesnost


Kocke koje život znače


Neprijatelji


Pogledaj me u oči


Pospanka


Ovisnost





Autor & Copyright: Boris Jagačić
Web: Zg Magazin


- 16:12 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 12.02.2014.

Na marginama Plastičnog foto natječaja koji to nije - Plastik

Fly polystyrene, fly














Na gornjim fotografijama prikazani su ukrasni modeli aviona i oblaka izrađeni od pjenećeg polistrirena (PS-E), donedavno se koristio naziv ekspandirajući ili ekspandirani polistiren (EPS), a široj javnosti poznatiji po komercijalnom nazivu stiropor.

Stiropor je savršen kao izolacijski materijal, bilo kao toplinska ili zvučna izolacija. Proizvodi se iz malih granula polistirena (PS) koje su nalik riži. Granulat polistirena dobiva se u tehnološkom procesu polimerizacije stirena koji je jedan od proizvoda nafte.

U predekspanderu granule polistirena pomoću pare ekspandiraju povećavajući svoj volumen 20 do 40 puta. Iz predekspandera izlaze granule ekspandiranog polistirena ili stiropora ("kokice") koje su određene prostorne težine i veličine. Iz predekspandera „kokice“ se puhalima transportiraju u pneumatskom sustavu u silose. Nakon toga „kokice“ se ispuštaju u posebne blok forme gdje se pod velikom količinom pare suzbiju i tako nastaje blok određene težine i veličine u zavisnosti od veličine blok forme.

Blokovi su obično 0,5-1 m3, a mogu biti i veći ovisno o veličini blok forme. Ploče se režu na debljine od 10 do 80 mm pa zavisno o željama kupaca mogu i biti deblje.

Postoji nekoliko vrsta tlačne tvrdoće stiropora, a svaki ima svoju namjenu. EPS 50 za pakiranja i zaštitu lomljivih proizvoda, EPS 70 za izolaciju zidova, EPS 100 i 150 za izolaciju podova. Stiropor služi u različite svrhe od izolacije (ploče), ambalaže (zaštitne i one za pakiranje) do uljepšavanja okućnica ili pročelja kuća lajsnama ili različitim oblicima, natpisi na pročeljima ili interijerima, itd.



Autor: Plastik




- 22:16 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 5

Leti plastiko, leti























Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju



- 15:46 - Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 11.02.2014.

Naši plastičari - Primax

Tvrtka Primax je osnovana 1992 godine. Od samoga osnivanja pa do danas tvrtka je prolazila različite razvojne faze, prilagođavajući se uvjetima na tržištu. Danas Primax d.o.o. zapošljava 48 djelatnika s radom u tri smjene i u vlasništvu ima proizvodni i skladišni prostor veličine 1000 metara kvadratnih. U sklopu tvrtke posluje 5 maloprodajnih jedinica na području grada Slavonskog Broda.

Tvrtka proizvodi PE folije i PE ambalažu vrhunske kvalitete za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica. Također u proizvodnom programu ima asortiman svijeća i lampiona te su u tom segmentu vodeći proizvođači u Slavoniji.

Primax ulaže devet milijuna kuna u novi pogon

Slavonskobrodska tvrtka Primax vodeći je hrvatski proizvođač svijeća i lampaša, a u novom postrojenju proizvodit će i plastične vrećice, folije, posude te ostalu galanteriju. Planiraju i zapošljavanje petnaestak novih radnika.


Lampaši su glavni proizvod Primaxa

Slavonskobrodska tvrtka Primax u budućoj poslovnoj zoni u Zadubravlju gradi pogon za proizvodnju svijeća, lampaša, plastičnih posuda za svijeće te raznih folija, plastičnih vrećica i ambalaže vrhunske kvalitete za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica.

Završetak gradnje hale površine 2000 četvornih metara najavljen je za studeni, a strojevi bi trebali početi s radom do kraja godine. Cijena je gradnje devet milijuna kuna, no investicija je zapravo znatno veća jer će dosta novca biti uloženo i u radnu mehanizaciju i ljudske resurse. "Postojeća hala sa svojim kapacitetima više ne zadovoljava naše potrebe i treba nam veći prostor. Lani smo ostvarili bruto prihod od oko 30 milijuna kuna, a o kvaliteti naših proizvoda najbolje će posvjedočiti kupci koji nam se stalno vraćaju. Kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete, širenju kapaciteta i uvođenju novih tehnologija", kaže direktor Robert Pandža.

Sve to prepoznalo je i Ministarstvo poduzetništva i obrta, koje im je dodijelilo potporu od 250 tisuća kuna za poboljšanje konkurentnosti i unapređenje proizvodnje. Primax je vodeći proizvođač svijeća i lampaša u Hrvatskoj, a folije, osim na domaće, u posljednje dvije godine plasira i na inozemno tržište - u Njemačku, BiH i Srbiju. Nakon otvaranja novog pogona zaposlit će još 15-ak radnika.




Web stranica: Primax d.o.o.
Katalog proizvoda 1
Katalog proizvoda 2



Izvori:
Web stranice Primax d.o.o.
Poslovni.hr



- 21:21 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Jaroslav Netrval 2

Sail, plastic, sail













Foto and copyright: Jaroslav Netrval, Plzen, Czech Republic


- 14:18 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 10.02.2014.

Plastične vrećice u centru pažnje



Američki Forum za raspravu o zakonskim prijedlozima sačinio je analizu posljednjih zakonskih prijedloga širom Sjedinjenih Američkih Država kojima se predlažu uvođenje zabrana ili nameta na jednokratne plastične vrećice.

Zaključci su zanimljivi i upozoravajući i za naše prilike.



Brojni gradovi i okruzi SAD-a ovih se dana susreću s pitanjima koje nameću razne udruge za zaštitu okoliša o provođenju komunalne politike, politike postupanja s otpadom, a tu se u prvi plan ističe postupanja s plastičnim vrećicama. Pokret protiv vrećica je u porastu, a naglašava se da je rješenje pitanja vrećica rješenje problema s otpadom. Na žalost rasipaju vrijeme i zanimanje javnosti, umjesto da sebi i lokalnoj upravi postavljaju pitanja o suštinskim problemima zaštite okoliša kao što je obnovljiva energija.

I javnost misli da postupa zeleno ako daje suglasnost da se obične plastične vrećice koje se svakodnevno koriste u trgovinama, zabranjuju ili uvode nameti na njih.

Od Kalifornije na zapadnoj obali do Rhode Islanda na istočnoj obali, lokalne uprave razmatraju ili su već usvojile uredbe kojima zabranjuju jednokratne plastične vrećice ili uvode namete na njih koje potrošači trebaju plaćati na blagajnama trgovina prilikom kupovina.

Razlozi koji se javnosti prezentiraju za takva ograničenja potrošnje ovog uobičajenog i svakodnevnog proizvoda su brojni, ali najčešće se spominje da te vrećice nisu reciklabilne (bezočna laž), da se za proizvodnju istih troše znatna prirodna bogatstva i resursi (što također nije istina, niti se uopće ne uspoređuju s trošenjem prirodnih resursa u proizvodnjama proizvoda od alternativnih materijala), a kao najveću krivicu jednokratnim plastičnim vrećicama nameće se doprinos povećanju smeća (što je još jedno pogrešno shvaćanje).

Istina je da su potrošačke plastične vrećice 100 % reciklabilne. Brojne su trgovine širom Sjedinjenih Američkih Država ispred kojih su posebne košare za prikupljanje iskorištenih vrećica odakle ih skupljaju proizvođači vrećica, recikliraju i ponovno od njih proizvode plastične vrećice i drugu plastičnu ambalažu.

Plastične vrećice su upravo pravi ekološki izbor ukoliko ih potrošač odabere na blagajnama trgovina i trgovačkih lanaca jer je najveći dio tih vrećica proizveden od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a koji se dobiva u visokosofisticiranim tehnološkim procesima polimerizacije iz etilena, sastavnog dijela prirodnog plina koji bi inače, ako se ne izdvoji i pretvori u plastiku izgorio na plamenicima ili u rasplinjačima. Ne proizvodi se iz nafte (mada može također iz etilena dobivenog kao nusprodukt destilacije u refinerijskim procesima) jer su ti procesi nešto skuplji. Treba također naglasiti da plastične vrećice čine manje od 0,5 % u komunalnom otpadu na odlagalištima, što potvrđuju podaci američkog Ministarstva zaštite okoliša (Environmental Protection Agency - EPA).

No u čemu je onda stvar? Brojni gradovi naglašavaju troškove čišćenja plastičnih vrećica s ulica što bi bilo izbjegnuto ukoliko bi ih bilo manje u potrošnji, a što je uvjerljiv argument u raspravama o zabranama ili uvođenju naknada s ciljem ograničenja potrošnje.

Međutim, prema izvještaju iz prosinca 2013. kojeg je sačinio dr. Sterling Burnett iz Nacionalnog centra za političke analize (National Center for Policy Analysis - NCPA) i u kojem je analizirao proračune velikog broja lokalnih samouprava u kojima su uvedene zabrane uključujući i gradove San Francisco, San Jose, okrug Los Angelesa u Kaliforniji, Washington D.C., Brownsville i Austin u Teksasu. Dr. Burnett je zaključio da "nema dokaza da su smanjeni troškovi za čišćenje koji bi se povezali sa smanjenim korištenjem plastičnih vrećica".

Zaključak istraživanja dr. Burnetta je sljedeći:

"U gradovima u kojima je uvedena zabrana plastičnih vrećica ili naknada na njih, postoje vrlo malo dokaza da su te zabrane ili oporezivanja dovela do smanjenja troškova zbrinjavanja otpada ili uštede na tome. Onaj koji to tvrdi morati će javnosti podastrijeti jasne dokaze o tome, ali zagovornici zabrana su to rijetko pokušavali učiniti, a kada jesu, ti su dokazi bili vrlo upitni".

Ipak, unatoč dokazima da nema ušteda, zagovornici zaštite okoliša ne posustaju u svojim naporima. Svakog dana dolaze vijesti iz raznih krajeva o uvođenjima zabrana ili nameta. Srećom, zdrav razum javnosti, unatoč zakonodavcima, najčešće prevladava.

Najsvježiji primjer je grada Balitimora u saveznoj državi Maryland (o čemu je već pisano na blogu prekjučer u postu "Baltimore odbio uvođenje naknade na vrećice") gdje je gradsko vijeće glasalo protiv uvođenja naknada od 10 US $ centi (oko 56 lipa) s obrazloženjem da bi to bilo povećanje troškova i građanstvu i lokalnom gospodarstvu.

Ipak, prisutni su i drugačiji primjeri kao što je primjer savezne države Kalifornije gdje su predlaže uvođenje jedinstvene uredbe o zabrani plastičnih vrećica na području cijele savezne države, a sve u ime zaštite okoliša - unatoč svim dokazima koji opovrgavaju navode zagovornika zabrana, kao npr. da će takva zabrana samo dodatno opteretiti stanovnike ove "zlatne države", a i šire. I o slučaju prijedloga u Kaliforniji pisano je na ovom, blogu prije nekoliko dana u postu: "Kalifornija ponovno u napadu na vrećice".

Unatoč kompromisnom prijedlogu uredbe (prijedlog državne uredbe SB 207) i dalje zagovornici uvođenja uredbe o zabrani prikrivaju istaknuti da se tom uredbom zabranjuju plastične vrećice koje su 100 % reciklabilne, i koje svojim poštenim radom proizvodi više od 2000 stanovnika Kalifornije. Posljedica ove uredbe biti će da se jednokratne plastične vrećice zamjenjuju s višekratnim plastičnim vrećicama koje su 5 puta deblje, dakle u ime zaštite okoliša tjera se ljude da koriste deblje plastične vrećice jer je to navodno bolje za okoliš.

Bez obzira gdje se nalazili, zabrana ili namet na jednokratne plastične vrećice mogu postati aktualne u vašem susjedstvu ili kod vas. Zapamtite prethodno iznesene dokaze i odbacite bilo koje mjere koje zabranjuju plastične vrećice, jer ugrožavaju radna mjesta i usmjerene su direktno protiv pojedinog proizvoda i određene industrije, a nisu nimalo ekološke kako se žele prikazati.



Izvori:
American Legislator:
Sights are set on Plastic Bags
NCPA Policy Report 535: Do Bans on Plastic Grocery Bags Save Cities Money?
Animated flags





- 23:32 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Rafaela Radić 2

Malo mašte, malo plastike i igra može početi













Autorica: Rafaela Radić. modna dizajnerica, Split




- 14:16 - Komentari (11) - Isprintaj - #

nedjelja, 09.02.2014.

Nered u Engleskoj prije uvođenja naknade na vrećice

Velika Britanija različito pristupa problemu plastičnih vrećica. Sjeverna Irska, Škotska i Vels imaju uvedene naknade na jednokratne plastične vrećice. Vels je 2011. godine uveo naknadu od 5 Ł penija (oko 46 lipa). Ista naknada je uvedena i u Sjevernoj Irskoj, ali od početka 2013. godine. Škotska je naknadu od 5 Ł penija (oko 46 lipa) uvela od listopada 2013.

Još je jedino u Engleskoj, najvećem i najmnogoljudnijem dijelu Velike Britanije (56,1 milijuna od ukupno procijenjenih 62,3 u cijeloj Velikoj Britaniji) - to pitanje ostalo neriješeno.

Prošle godine je zamjenik premijera Nick Clegg najavio da će u Engleskoj biti uvedene naknade na jednokratne plastične vrećice, ali tek nakon izbora 2015. godine.

Međutim, međustranački odbor za okoliš u Britanskom parlamentu zaključio je da po tom pitanju - uvođenju naknada na jednokratne plastične vrećice u Engleskoj, vlada "kompletan nered" te da se "nepotrebno komplicira". Parlamentarci se u svom izvještaju pozivaju na rezultate ostvarene u Sjevernoj Irskoj i Velsu gdje je uvođenjem naknada postignuto značajno smanjenje utjecaja plastičnih vrećica na okoliš. Prema brojkama koje navode u svom izvještaju, u Engleskoj se godišnje potroši 8 milijardi plastičnih vrećica godišnje.

U čemu oni vide "kompletan nered" i "nepotrebno kompliciranje". Naime, prijedlog uvođenja naknada na jednokratne plastične vrećice u Engleskoj, kojeg je pripremilo Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnog razvoja (Department for Environment Food & Rural Affairs - DEFRA) ima nekoliko izuzetaka. Naknada od 5 Ł penija (oko 46 lipa) naplaćivala bi se samo u supermarketima i velikim trgovačkim lancima, dok bi se u malim trgovinama i dalje jednokratne plastične vrećice mogle dijeliti besplatno. DEFRA ovaj izuzetak obrazlaže da naknada ne bi smjela ugrožavati male proizvođače plastičnih vrećica. Također, DEFRA ne planira uvođenje naknade na biorazgradljive plastične vrećice, višekratne plastične vrećice i papirnate vrećice.

Članovi parlamentarnog odbora za okoliš smatraju da se u svim trgovinama mora naplaćivati naknada ukoliko se žele postići rezultati u smanjenju potrošnje i pozivaju se na iskustva Irske (od 2002. kada je Irska prva uvela naknadu, potrošnja je pala za 90 %), Sjeverne Irske (koja je u 2013. smanjila potrošnju za 80 %) i Velsa (gdje je u pojedinim sektorima potrošnja smanjena za 96 %). Naplata u jednim trgovinama, a u drugima ne, samo bi zbunjivala potrošače.

Također, članovi parlamentarnog odbora za okoliš ne slažu se s izuzimanjem naplate na papirnate vrećice, jer će to poslati pogrešnu sliku i oslabiti poruku da potrošači trebaju reciklirati plastiku. I na kraju, ne slažu se s izuzimanjem biorazgradljivih vrećica jer te vrećice "nisu zelene kako se prikazuju". Izuzimanje biorazgradljivih plastičnih vrećica iz sustava naplate naknada bilo bi "katastrofalno" jer biorazgradljivi materijal jednako predstavlja opasnost za životinje sve dok se ne razgrade.

Međutim, oglasilo se i britansko Udruženje ambalažera i proizvođača folija (Packaging and Films Association PAFA) koje tvrdi da se u kampanji protiv jednokratnih plastičnih vrećica koriste krivi i neprovjereni podaci.

PAFA podržava napore parlamentarnog međustranačkog odbora za okoliš da se dodatno istraže stvarni utjecaji naknada na vrećice na ponašanje potrošača, kao što je bacanje smeća, ali je vrlo razočarana da se koriste brojke o otpadu i utjecaju plastičnih vrećica na količinu otpada, što utječe na negativan i krivi stav potrošača prema vrećicama.

Jedan od očitih primjera olako izrečenih podataka je da će efekt od smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica biti jednak kao da je 1,7 do 2,7 milijuna automobila manje na britanskim cestama. Predsjednica odbora Joan Walley ukazala je na ovu netočnost te je Ministarstvo (DEFRA) naknadno ispravilo te brojke na 32000 do 43000 automobila. Kako je rekla predsjednica odbora Joan Walley "Već je postalo sasvim uobičajeno da vladini ministri ne znaju cijenu mlijeka u trgovinama, pa kako onda od njih očekivati odgovornost da točno izračunaju smanjenje ugljikovog traga zbog uvođenja naplate jednokratnih plastičnih vrećica."



Izvori:
BBC News:
Plastic bag charge a 'complete mess'
www.parliament.uk: Keep the carrier bag charge simple - MPs tell Government
Environmental Audit Committee: Plastics Bags
Plastics and rubber weekly: Bag tax data deeply flawed, says Pafa




- 23:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Valcer

Priča s lopticama mace Makane




PA GDJE SU TE LOPTICE?


ZAŠTO NIKAD NISU GDJE IH OČEKUJEM?


DOSTA TRAŽENJA, BOLJE DA DORUČKUJEM!





Priču ispričala i uslikala: blogerica Valcer
Blog: Sanjarenja


- 13:59 - Komentari (5) - Isprintaj - #

subota, 08.02.2014.

Baltimore odbio uvođenje naknade na vrećice


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 60



Baltimore, najveći grad savezne države Maryland ima na snazi mjere za smanjivanje korištenja jednokratnih plastičnih vrećica koje predviđaju da se plastične vrećice u trgovinama daju kupcu na njegov izričiti zahtjev, međutim ta se mjera na veliko ignorira i ne provodi se. Gradski ured za održivost ocjenjuje da je ova mjera "neuspješna" te se razmatra naknada od 25 $ centi kao kompromisno rješenje ili zabrana, ali ovaj prijedlog naišao je na veliki otpor trgovaca i proizvođača vrećica.

Stoga je gradski vijećnik Brandon Scott predložio da se u svim trgovinama naplaćuje 10 $ centi (niže od predlaganih 25) te da trgovina za sebe zadržava 2 $ centa po vrećici.

Diskusija o ovom prijedlogu predviđena za 2. srpnja 2013. je otkazana jer je i ovaj prijedlog je naišao na snažno protivljenje udruženja trgovaca i udruženja distributera hrane te gradskog Savjeta za politiku hrane.

Gradsko vijeće 27. siječnja 2014. - održalo je odgođenu raspravu i glasovanje o prijedlogu gradskog vijećnika Brandona Scotta o uvođenju naknade od 10 $ centi (oko 56 lipa) na sve plastične i papirnate trgovačke vrećice. Prijedlog je s 9 naprema 6 glasova odbijen te se u ovom gradu neće naplaćivati naknada na vrećice do daljnjeg. Osnovni razlog neprihvaćanja prijedloga uvođenja naknada bio je zaštita malih i srednjih proizvođača.



Izvori podataka:
Plastic News:
Summer of 2013 a busy time for plastic bag bans
The Baltimore Sun: City Council votes down 10-cent bag fee




- 23:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar 3

Plastična elektronika



























Foto: Filip Žauhar, Omišalj


- 00:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 07.02.2014.

Je li ORaH zapravo „BANANA“?



Kada se radi o iskustvima u gospodarenju otpadom u malim zemljama poput Hrvatske, Slovenije ili BiH treba naglasiti da se i prečesto prepisuju neprilagođene odredbe iz EU. U navedene zemlje uvode se neprovjerena strana rješenja za potrebe gospodarenja otpadom, često lošija od onih koja ima na raspolaganju Hrvatska

Prof. dr. Igor Čatić



Je li ORAH zapravo BANANA? Je li u prvoj rečenici nešto pogrješno napisano? Jeste.

Trebalo je napisati ORaH, što je kratica političke stranke Održivi razvoj Hrvatske. A BANANA znači Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything (Ne graditi apsolutno ništa pokraj nečega). Kraticu zahvaljujem uglednom profesoru Sveučilišta u Sarajevu, prof. Aleksandru Kneževiću, stručnjaku za održivi razvoj u toj zemlji i svjetski priznatom ekspertu na području energetike.

Traže li ljubitelji BANANA-e zabranu gradnje elektrana ili proizvodnje plastičnih vrećica, nemoguć je odgovor da ili ne, kako naglašava prof. A. Knežević. Treba postaviti prava pitanja, treba li nam energija ili vrećice, gdje treba graditi, kako, koliko? Na ta pitanja javnost ne dobiva odgovore. U Hrvatskoj sigurno ne od ORaH-a.



Kako povezati ORaH i BANANU? Poslužit ću se njegovim promišljanjima i povezati ih sa stavovima koje će zastupati dr. sc. Mirela Holly kao predsjednica ORaH-a i njezini savjetnici, osobito učenik Zelenih mirova, u predstojećoj kampanji za Europski parlament. Kada se počeo baviti 1991. s održivim razvojem, prof. A. Knežević smislio je sljedeći početak svojih predavanja. »Kada čovjek pojede bananu i baci koru, to je otpad. Kada majmun pojede bananu i baci koru, onda to nije otpad. Ovdje se može postaviti mnogo pitanja, ali prvo je: Tko je ovdje majmun?«

Bio je ponuđen odgovor: problem otpada nije prvenstveno pitanje zaštite okoliša i tehnike, to je prvenstveno društveno pitanje. Kora banane predstavlja otpad u čovjekovom društvu. To je društvena kategorija, i u tom kontekstu treba rješavati problem a na tom putu se pozivati na tehnička pitanja i gospodarenje otpadom.

Nametanje visokog poreza

Bolji poznavatelji pisanja ovog autora o problemima plastičnih vrećica kao paradigme eko-terora lažnih zaštitnika prirode, izvana zelenih, iznutra crvenih, znaju da se stalno ukazuje na potrebu takvog pristupa. Nije kriv proizvod, već čovjek koji neodgovorno odbacuje plastične vrećice u okoliš i srećom ga samo onečišćuje. Treba ovdje navesti jednu potvrdu. Kada se jesenas obnovila priča s plastičnim vrećicama u režiji europskog povjerenika za okoliš, gosp. Janeza Potočnika, ovaj je autor napisao oštar članak. U članku kojem je naveo da je to obični predizborni manevar gospodina J. Potočnika koji želi još jedan mandat u EU. Uz plaću od 960 tisuća eura za četiri godine. Naime taj njegov dokument bio je pravi prikaz onoga što nazivam »to je nama naša EU dala«. Može se zadržati postojeće stanje (predložio veliki broj kvalificiranih ustanova ministru Mihaelu Zmajloviću), ograničiti broj vrećica po osobi, zabraniti ih ili nametnuti im visoki porez.

U izbore za EU-parlament ORaH ulazi zastupajući majmunizaciju razvoja, jer se zalaže za BANANU. A EU stalno nešto zabranjuje, a ne nudi rješenje kako riješiti problem.

Upravo to je htjela nametnuti Hrvatskoj tada ministrica zaštite okoliša i prirode, a sada predsjednica ORaH-a, dr. sc. M. Holly. Došla je tada u javnost s pričom kako treba oporezivati plastične vrećice s 2 kune. Pritom nije bilo jasno misli li one tanke, koje služe kao osnovna ambalaža za prijenos vlažnih sadržaja ili na one ipak deblje, koje su zapravo usporedive samo s tekstilnim (tkanim i netkanim) te papirnatim torbama.

Strašne posljedice

Ali posljedice su strašne. Makar ništa nije provedeno, krupni kapital hrvatskih trgovačkih lanaca smanjio je potrošnju, tih, zapravo torbi za 60 do 80 %. Čime ih je zamijenio? Dokazano lošijim tkanim tekstilnim ili bitno lošijim papirnatim torbama. Valja pridodati da više nisu sporne sve vrećice, već samo one tanje od 50 mikrometara. Ako su plastične vrećice štetne za okolinu, onda treba zabraniti sve plastične vrećice i torbe, a ne samo tanke kako traži EU Povjerenik.

Da je prijedlog gospodina J. Potočnika društveno pitanje, preciznije, ekonomsko, potvrdio je sam Povjerenik u razgovoru za Hrvatski radio 20. studenoga 2013. u emisiji Eko-radar, kada je kazao pojednostavljeno da je to obrana EU od azijske konkurencije.

To ne znači da ste oslobođeni od brige da pravilno upotrebljavate i na kraju društveno prihvatljivo odložite na otpad vrećice i torbe. Dakle radi se o društvenoj svijesti svakog pojedinca. A kako to tumači prof. A. Knežević?

Kakva je danas društvena svijest? Danas se korisnici električne energije dijele na one koji su za gradnju termo- i hidroelektrana i onih koji su protiv (o.a. zna se tko su ti u Hrvatskoj). Pokret koje razvijaju ovi drugi nazivam majmunizacijom razvoja. Ne žele da se bilo što gradi, samo žele da koriste resurse oko sebe na koje naiđu. Slučajno postoji i nimbizam za takav način razmišljanja: BANANA – Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything. Dakle ne gradite apsolutno ništa pored nečega. Nije dovoljno nositelje razvoja opominjati na ograničene resurse planete, potrebno je djelovati i da se pobornici majmunizacije razvoja uključe u društveni razvoj.

EU samo zabranjuje, a ne nudi rješenja

Traže li ljubitelji BANANA-e zabranu gradnje elektrana ili proizvodnje plastičnih vrećica, nemoguć je odgovor da ili ne, kako naglašava prof. A. Knežević. Treba postaviti prava pitanja, treba li nam energija ili vrećice, gdje treba graditi, kako, koliko? Na ta pitanja javnost ne dobiva odgovore. U Hrvatskoj sigurno ne od ORaH-a.

Kada se radi o iskustvima u gospodarenju otpadom u malim zemljama poput Hrvatske, Slovenije ili BiH treba naglasiti da se i prečesto prepisuju neprilagođene odredbe iz EU. Nažalost, a u tome se slaže i širi krug stručnjaka, u Hrvatsku, Sloveniju ili BiH uvode se neprovjerena strana rješenja za potrebe gospodarenja otpadom. Pa često lošija rješenja od onih koja ima na raspolaganju npr. Hrvatska.

U tom kontekstu treba i dodatno ukazati na često neprimjereno obavještavanje javnosti putem tiskovina i elektroničkih medija.

Valja zaključiti. U izbore za EU-parlament ORaH ulazi zastupajući majmunizaciju razvoja, jer se zalaže za BANANU. A EU stalno nešto zabranjuje, a ne nudi rješenje kako riješiti problem.

Prof. dr. Igor Čatić





Izvor: ZG Magazin: Je li ORAH zapravo „BANANA“?





- 13:12 - Komentari (7) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 4

Sigurnost prije svega




VIDI ME MAMA, KAO JANICA SAM


PRVI LAUF


PAZI


UPS


SUZE LIJU PLAVE OČI


VIDI, VIDI 'KO DOLAZI


VIDI MENE, JA SAM KAO IVICA





Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju





- 00:06 - Komentari (5) - Isprintaj - #

četvrtak, 06.02.2014.

Kalifornija ponovno u napadu na vrećice

Ovo je deveti puta da kalifornijski zakonodavci, putem senata savezne države Kalifornije, planiraju usvojiti jedinstvenu odluku o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica na cijelom području savezne države te bi time Kalifornija postala prva savezna država Sjedinjenih Američkih Država koja je na cijelom svom teritoriju uvela jedinstveni propis kojim se zabranjuju jednokratne plastične vrećice.

Neumorni protivnik jednokratnih plastičnih vrećica senator Alex Padilla, demokratski predstavnik Pacoima, gradića iz neposredne okolice Los Angelesa 24. siječnja 2014. ponovno je predložio usvajanje uredbe. Ovaj puta, prijedlog uredbe nadopunjen je prijedlogom mjera kojima bi se prikupila sredstva (oko 2 milijuna US $), a ta sredstva bi se iskoristila za proizvođače plastičnih vrećica koji bi izgubili posao te za zbrinjavanje radnika koji su ostali bez posla zbog zatvaranja proizvodnji jednokratnih plastičnih vrećica.

Uredba predviđa da bi se od 1. srpnja 2015. plaćala naknada od 10 US $ centi (oko 56 lipa) na svaku višekratnu plastičnu vrećicu i papirnati vrećicu izrađenu iz recikliranog papira, a jednokratne vrećice bile bi u cijeloj državi zabranjene. "Višekratne vrećice" definiraju se kao vrećice koje se mogu koristiti najmanje 125 puta i napravljene su od najmanje 25 % reciklirane plastike (u početku), a taj postotak učešća reciklata treba rasti do 40 %. Uredba bi se primjenjivala u svim maloprodajnim trgovinama, trgovačkim lancima i supermarketima, a do 1. siječnja 2016. djelokrug uredbe proširio bi se i na apoteke i trgovine pićem.

Prvi puta je prijedlog za zabranu na razini cijele savezne države Kalifornije (prijedlog zakona AB 1998) podnesen 2010. godine i isti nije dobio potrebnu većinu od 21 glasa da bi bio prihvaćen na razini cijele savezne države Kalifornije. Drugi puta glasalo se o prijedlogu SB 405 senatora Alexa Padille. Glasanjem u senatskom odboru 31. svibnja 2013., prijedlog je s 18 naprema 17 glasova podržan, ali ipak nije prošao jer nije dobio potrebnih 21 glas kako bi bio prihvaćen. Nedostajala su "samo" tri glasa, a opoziciju prijedlogu predvodili su demokratski senatori Kevin deLeon (Los Angeles) i Ricado Lara (Bell Gardens).

UPADNICA:
Pogledajte dragi čitatelju kako se u razvijenoj demokraciji, bez obzira na predmet, iz iste stranke čuju različita mišljenja, zastupaju se različiti interesi i u konačnici, ne podržavaju prijedlozi svog stranačkog kolege. Možete li to zamisliti kod nas u ovim i ovakvim uvjetima stranačke stege.


Naravno, Američko udruženje za promicanje vrećica (American Progressive Bag Alliance (APBA) neće se lako predati. Predsjednik ove udruge Mark Daniels izjavio je: "Nema šanse da proizvođači plastičnih vrećica podrže ovaj kompromisni dogovor kojem bi se priključio senator Kevin deLeon (koji je prošli puta glasao protiv uredbe) i kao udruženje ostajemo snažno protiv bilo kakvog ograničenja i zabrana proizvoda koji je 100 % reciklabilan, proizvoda koji je proizveden od strane naših radnika (uključujući i 2000 žitelja Kalifornije). Ovo je još jedno uništavanje radnih mjesta, pljačka od strane velikih trgovačkih lanaca zakrivena u veo zaštite okoliša. Proizvođači vrećica spremni su sa svim zainteresiranim stranama sudjelovati u iznalaženju svima prihvatljivih rješenja koja su okolišno odgovorna i koja će zaštititi radna mjesta. Međutim, ovaj prijedlog savezne uredbe u potpunosti je promašio smisao koji zagovara".

UPADNICA:
U prethodnom odlomku posebno sam istaknuo riječi g. Danielsa koje su, rekao bih univerzalne. Ovo su teze koje zastupaju i hrvatski proizvođači plastičnih vrećica. Ali, uskoro o tome više na stranicama ovog bloga.







Inače, trenutno je u Kaliforniji u 80 jedinica lokalne uprave od njih ukupno 540 (58 okruga, 22 grada i 460 mjesta s oko 38 milijuna stanovnika) na snazi zabrana jednokratnih plastičnih vrećica.









Izvori:
Plastics News:
California tries bag ban, again
Wikipedia: California
Animated flags







- 15:36 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Brazde 2

Fotke s uhvaćenom ljepotom




MAMA I TATA BRZO ĆE DOĆI - Foto & Copyright: Zdenko B.


PET - Foto & Copyright: Zdenko B.


OSLONAC ZA LJEPOTICU - Foto & Copyright: Zdenko B.


U PARU SE LAKŠE ČEKA - Foto & Copyright: Zdenko B.


VEZA - Foto & Copyright: Zdenko B.



Autor: Zdenko B.
Web: FLICKR - Zdenko B. - Brazde



- 00:08 - Komentari (9) - Isprintaj - #

srijeda, 05.02.2014.

Seksi igračke sigurne za upotrebu

Kao što je poznato, gotovo sve seksi igračke izrađene su od raznih vrsta plastike. Ima ih svakakvih - mekanih, tvrdih, rastezljivih, savitljivih i kakvih sve ne. Takve su i dječje igračke.

Da bi sve te igračke bile mekane i podatne za igru, plastici od koje se izrađuju, a najčešće je to poli(vinil-klorid) (PVC), dodaju se ftalati - najčešće diisononyl phthalate (DINP) i diisodecyl phthalate (DIDP).

Europska agencija za kemikalije (European Chemicals Agency (ECHA) napravila je na zahtjev Europske komisije reviziju procjene utjecaja određenih ftalata koji se koriste u plastičnim proizvodima široke potrošnje kao što su dječje igračke, ali i igračke za odrasle. Prema novoj procjeni objavljenoj u izvještaju na 369 stranica zaključeno je da "nema neprihvatljivog rizika koji bi bio prisutan kod korištenja plastičnih proizvoda s DINP i DIDP ftalatima, a koje mogu doći u usta korisnika".

Također, zaključeno je da ne postoji rizik kod dječjih igračaka te nema potrebe poduzimati daljnje aktivnosti kako bi se smanjila izloženost djece navedenim ftalatima. Što se odraslih tiče, rezultati bio-monitoringa potvrđuju da izloženost navedenim ftalatima iz hrane i najbližeg okruženja nije značajna, a u slučaju izloženosti preko kože, ne očekuju se nikakvi rizici za odrasle niti za razvoj fetusa kod trudnica. I na kraju, rezultati procjene potvrdili su da nema nikakvog rizika pri rukovanju niti je potrebno smanjiti korištenje seksi igračaka ne bi li se smanjila izloženost.

Dakle, temeljem nalaza procjene i prema zaključku Komisije, milijuni Europljana mogu biti sigurni u svakodnevnom korištenju plastičnih proizvoda od PVC-a u koje su radi omekšavanja dodani ftalati DINP i DIDP.


Fotografija (iz objektivnih razloga) na sljedećem LINKU. Samo 18+.



Izvori:
ECHA’s activities on restrictions – European Commission’s requests
ECHA Consultations on draft review report
ECHA Evaluation of new scientific evidence concerning DINP and DIDP
Wikipedia
Plastics and Rubber Weekly: Phthalates safe for use in all types of toys
Animated flags




- 14:56 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Ilija Dadasović 2

Regata














Autor: Ilija Dadasović, Graphic designer & Photographer
web: Foto Studio Paola


- 00:10 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 04.02.2014.

Ah ti političari

Britanski političari, članovi parlamentarnog odbora nezadovoljni su vladom Velike Britanije i Ministarstvom okoliša, hrane i ruralnog razvoja) (Department of Environment, Food and Rural Affairs - DEFRA) zbog sporosti u uvođenju naknada na jednokratne plastične vrećice. Prema njihovom mišljenju, bržim uvođenjem naknada istovremeno bi se brže postigle značajne koristi za okoliš.

Kako su objavili u svom očitovanju: Zadovoljni smo što je odbor prihvatio prijedlog uvođenja naknada na jednokratne plastične vrećice koje se dijele u supermarketima i većim trgovinama prehrambenih proizvoda, ali istovremeno smo razočarani da naplata neće započeti do
2015. godine. Preporučili smo uvođenje naknada ranije.


Prema analizi koju su stručne službe Vlade sačinile, procjenjuje se da je 2012. godine u britanskim supermarketima podijeljeno 8 milijardi jednokratnih plastičnih vrećica. To bi bilo prosječno oko 120 vrećica po glavi stanovnika. Upravo stoga članovi britanskog Parlamenta prosvjeduju, jer je u Engleskoj od 2010. godine došlo do značajnog porasta potrošnje tih vrećica, a poznato je da je u Irskoj, kad je 2002. godine uvedena naknada, potrošnja tih vrećica značajno pala.

U Sjevernoj Irskoj je naknada uvedena u travnju 2013. godine i već sada se bilježi pad potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica od 76 % u odnosu na potrošnju od prije dvije godine.

Članovi britanskog parlamentarnog Odbora za okoliš, hranu i ruralne poslove smatraju da bi smanjenjem potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica postigli vrlo velike zadovoljavajuće rezultate: značajno smanjenje i otpada i utjecaja na okoliš - s vrlo malo napora. Upravo zbog toga se preporuča ranije uvođenje naknada. Također, smatraju da bi potpuno razgradljive plastične vrećice trebala biti izuzete od naplate bilo kakvih naknada.

Eto tako razmišljaju političari, članovi odbora, uopće ne uzimajući u obzir poznate rezultate koje je napravilo Ministarstvo zaštite okoliša Velike Britanije u svojoj stručnoj i znanstvenoj javnosti dobro poznatoj studiji iz 2006. "Life cycle assessment of supermarket carrier bags", a o čemu je već pisano na ovom blogu još u počecima, u postu "Analiza životnog ciklusa potrošačkih vrećica", u kojoj je nedvosmisleno utvrđeno da su najekološkije vrećice upravo jednokratne plastične vrećice.

Tako je to i u svijetu, ne samo kod nas - struka i znanost jedno, političari, iz tko zna kojih razloga, drugo. Tko pobjeđuje, poznato je.



Izvori:
Plastics News:
British officials critical of slow bag tax introduction
Animated flags




- 15:14 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 3

Ljetne radosti

























IDEMO NA MORE























PUŠI, PUŠI
























ETO GA, SPREMNO























A DI SI SE SKRIJA?
























OVOLIKOG BRANCINA SAN VIDIJA























MA DI SI GA VIDIJA, DI?




Autorica: blogerica Kamena
Web: Kamena kućica na škoju



- 00:10 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.02.2014.

Izjava dana: Doći će do velikih promjena u sustavu plastične ambalaže



Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović godinu i pol nakon preuzimanja ministarske funkcije dao je intervju Poslovnom dnevniku gdje govori o svom dosadašnjem radu, izazovima koji mu predstoje, te najavljuje ozbiljne promjene u sustavu gospodarenja otpadom. Plastičarima su svakako najzanimljivije najave promjena u sustavu plastične ambalaže.


Hoće li se nešto mijenjati sa sustavom plastičnom ambalažom?

Doći će do velikih promjena, no građani ih barem isprva neće osjetiti. Dakle, zadržat ćemo povratnu naknadu od 50 lipa, jer smatramo da se ona pokazala kao dobar motivator za reciklažu. No, ono što je dosad bilo nakaradno bila je iznimno niska cijena po kojoj je Fond vraćenu ambalažu, naročito plastičnu, prodavao tvrtkama koje su je kasnije obrađivale. Tu ćemo u novoj godini uvesti novu formulu izračuna cijene, vezanu za cijenu na međunarodnim burzama. Dugoročno, želimo povećati prihode Fonda, pa će se stvoriti i uvjeti za smanjenje naknade za zbrinjavanje koja je opterećenje realnom gospodarstvu. Ukratko, svi će biti na dobitku.

Svi osim onih koji su dosad ambalažu kupovali po preniskoj cijeni...

To će sigurno biti svojevrstan cjenovni udar na oporabitelje i pojedince koji su dosad na lošem poslovanju fonda ostvarivali ekstraprofite. No, to je naš stav i tu nema nikakvih dogovora i trulih kompromisa. To je bio moj stav od početka, no nažalost, promjenu sustava nije moguće provesti preko noći. Trebalo je nešto vremena da stvorimo regulatorni okvir oko kojeg ćemo izgraditi novi model temeljen na tržišnim osnovama.


Intervjuirao: Marko Biočina
Foto: Borna Filić / PIXSELL



Izvor:
Poslovni dnevnik:
'Više neću dopustiti ekstraprofite na plastičnoj ambalaži'




- 18:15 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - GP Zagrebancije 2


A TEK U SITNE SATE - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


PIKSA ADRENALINA - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


PRIRUČNA PSIHOLOGIJA - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


RAZIGRANO DRUŠTVANCE - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


NA ODMOR, RATNICE - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


NOSTALGIJA NA IZDISAJU - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


SVJETLO U SVJETLU - Foto & Copyright: GP Zagrebancije


OTISAK AUTORA - Foto & Copyright: GP Zagrebancije



Autor: GP
Blog: GP Zagrebancije


- 12:00 - Komentari (8) - Isprintaj - #

nedjelja, 02.02.2014.

Raste proizvodnja plastike


NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 59



Prema podacima PlasticsEurope - najvećeg europskog udruženja plastičara u 2012. godini je svjetska proizvodnja plastike porasla za skoro 3 % - od 280 milijuna tona u 2011. na 288 milijuna tona u 2012.

U Europi slika nije baš takva, tu je došlo do pada proizvodnje za oko 3 % i pada potražnje za oko 2,5 %, a ti minusi najviše su se očitovali u području ambalaže, sektoru građevinarstva i automobilskoj proizvodnji.

PlasticsEurope izvijestio je i o porastu udjela plastike koja se reciklira za 4,9 % (ukupno 26,3 %) i porastu udjela plastike koja se energijski oporabljuje za 3,3 % (ukupno 35,6 %) u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Ukupna oporaba u Europi je na razini 61,9 % što je povećanje od 4 % u odnosu na 2011.

Podaci o oporabi su vrlo različiti u europskim zemljama - dok neke zemlje postižu 100 %-tnu oporabu, neke zemlje, kao što je Velike Britanija ne mogu doseći 30 % oporabe. Naravno, takvih podataka za Hrvatsku još nema.

Prema predviđanjima, cilj da ništa od plastike ne završava na odlagalištima (zero plastics to landfill), odnosno da se sva plastika oporabljuje biti će u Europi postignut 2037. godine. Recikliranjem i energijskom oporabom iskorištenih plastičnih proizvoda uštedilo bi se do 70 milijardi Eura.



Izvori:
PlaticsEurope
: Plastics - the Facts 2013
European Plastics News: Plastics production rises, says PlasticsEurope
Animated flags


- 22:14 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Fotogalerija Plastik - Izabela Petković 2


AMARCORD


SPUŽVA BOB I PRIJATELJI


U OČEKIVANJU LJETA


ZA SVAKI SLUČAJ




Foto & Copyright: Izabela Petković, Rijeka


- 13:05 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 01.02.2014.

NEWSLETTER 9

NEWSLETTER 9


Poštovani,
evo, u kratkom roku i sljedeći NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO. Najprije, svim primateljima NEWSLETTER-a isprika što u kratko vrijeme primaju dva e-maila, međutim smatrao sam da važno posebno istaknuti veliki projekt MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI NATJEČAJ NA TEMU PLASTIKE koji će zasigurno biti tema bloga u sljedećih nekoliko mjeseci. Ali, o tome više na kraju ovog newslettera.

Siječanj kao što je bio i prosinac, na blogu je obilježen s Plastičnim foto natječajem koji to nije koji je u tijeku još od listopada i vrlo uspješno se nastavlja - moglo bi se reći da je prerastao u jedan veliki i zanimljivi projekt. Kako sada stvari stoje, potrajati će još barem tijekom veljače, kako bi se (svakodnevno) objavili svi do sada pristigli radovi, a tada će, nadam se, započeti objava radova pristiglih na MEĐUNARODNI FOTOFRAFSKI NATJEČAJ NA TEMU PLASTIKE .

Tijekom siječnja je na blogu gotovo svakodnevno objavljivan po jedan post, a evo pregleda objavljenih članaka (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.01. - Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić - godina na blogu započela je prekrasnim umjetničkim radovima umjetnice Diane Sokolić, koja nam se predstavila sa svojim ogrlicama i manžetama izrađenim od poli(metil-metakrilata) (PMMA).
02.01. - NEWSLETTER 7 - pregled objavljenih članaka na blogu tijekom prosinca
03.01. - Fotogalerija Plastik - Bojana Ratković - Ribar plete mrižu svoju … u svijetu poliamida (PA) - ovaj puta nam se predstavila Bojana Ratković iz Njivica s ribarskom mrežama izrađenim od poliamida (PA).
04.01. - Veliko priznanje - članak prof. dr. sc. Igora Čatića - umirovljenog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i suradnika ovog bloga: Renesansa bioplastike - ne tako prirodan proces (The renaissance of bioplastics: A not-so-natural process) - proglašen jednim od 10 najčitanijih članaka 2013. godine na web portalu najvećeg svjetskog udruženja inženjera plastike SPE (Society of Plastics Engineers).
05.01. - Fotogalerija Plastik - Dragutin Dado Barac - Tužni pogled - svojim fotografijama puste i zaustavljene DINE preko plastičnih kanti - sve u svemu s tužnim pogledom predstavio se Dragutin Dado Barac, umjetnički fotograf i dizajner iz Omišlja.
06.01. - Fotogalerija Plastik - Diana Sokolić 2 - Bor - svjetlosni objekt od plaksija i LED-rasvjete - nakon nakita od pleksiglasa, Diana Sokolić predstavila se i prekrasnim fotografijama svoje umjetničke instalacije od plaksiglasa i LED rasvjete.
07.01. - Sretan Božić - Božićna čestitka svim čitateljima, posjetiteljima, suradnicima i prijateljima bloga Plastično je fantastično koji Božić slave po julijanskom kalendaru.
08.01. - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije 3 - mali Marko - simpatična fotografija tek rođenog Marka koja nam pokazuje da smo već od rođenja povezani i vezani s plastikom.
09.01. - Pet najglupljih zabrana - Časopis Forbes napravio je izbor najblesavijih zabrana koje su predložene u Sjedinjenim Američkim Državama u 2013. godini.
10.01. - Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar - sa svojom ljubimicom, kujicom Nola, predstavio se zaljubljenik u fotografiju, mladi (uskoro) magistar elektrotehnike Filip Žauhar iz Omišlja.
11.01. - Plastične vijesti 58 - New York zabranjuje ambalažu od pjenećeg polistirena - 19. prosinca 2013. gradsko vijeće New Yorka, najvećeg američkog grada, prihvatilo je prijedlog gradonačelnika Michaela Bloomberga te jednoglasno izglasalo uredbu o zabrani prodaje i opskrbljivanja jednokratnom ambalažom od pjenećeg polistirena (PS-E).
12.01. - Fotogalerija Plastik - Jaroslav Netrval 1 - Plastic for beauty - svojim foto - viđenjem plastike javio se i Jaroslav Netrval iz Plzena u Češkoj.
14.01. - Otvoreno pismo HRT-u - u emisiji Plodovi zemlje 12. siječnja 2014. u izvještaju iz doline Neretve, novinar izjavljuje da su "plastenici pokriveni najlonom". Pismo s ukazivanjem na novinarske nepreciznosti upućeno je uredu za odnose s javnošću HRT-a, a kako nije bilo odgovora (nema ga ni do danas) javno je objavljeno na blogu.
15.01. - Fotogalerija Plastik - Boris Jagačić - U svijetu plastične mašte - svojim viđenjem plastike i plastičnih predmeta - ovaj puta fotografijama plastičnih igračaka predstavio se Boris Jagačić, inače glavni urednik web portala ZG Magazin.
16.01. - Društvo umanjene vrijednosti - predstavljanje knjige “Društvo umanjene vrijednosti” koja je u stvari osvrt dr. Viktora Simončiča na ozbiljne društvene, političke, ekološke i gospodarske probleme s kojima je suočeno hrvatsko društvo. Glavna tema je smještena u područje politike zaštite okoliša, a Simončič piše o malverzacijama, nestručnostima, ogromnim novcima koji se rasipaju na nepotrebne, šarlatanske i neodržive projekte. Ali, dr. Simončič nije samo kritičar već nudi i rješenja.
17.01. - Fotogalerija Plastik - Nisa - Moj plastični pogled - sa svojim iznimno zanimljivim plastičnim pogledom predstavila se blogerica Nisa koja uređuje vrlo zanimljivi foto blog Nissnisa.
18.01. - Ko je ovdje majmun? - Susjedna država s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, Bosna i Hercegovina ima ozbiljnih problema s otpadom i zbrinjavanjem otpada. Prof.dr.sc. Aleksandar Knežević, profesor na Sveučilištu u Sarajevu, ekspert održivog razvoja, za ovaj blog pripremio je tekst koji govori o načinu rješavanja problema otpada, uključujući i plastičnog otpada i odbačenih plastičnih vrećica.
19.01. - Fotogalerija Plastik - bloger 20 do asa - Odrastanje uz plastiku - bloger "20 do asa" koji uređuje lijepi slikovno - literarni blog Belator, prikazao nam je svijet dječjih igračaka, svijet koji je danas nezamisliv bez plastike.
20.01. - PVC omogućuje održivi stadion - Stadion za prikazivanje nogometnih utakmica za Svjetsko nogometno prvenstvo koje će se održavati u Kataru 2022. godine je u ovom trenutku u svijetu najodrživiji projekt takve vrste. Ovaj stadion za prikazivanje nogometnih utakmica koristiti će upravo sunčevu energiju kako bi zaštitio gledatelje od sunčeve vrućine. U tu svrhu koristi se najnovije razvijena "Ferari" nisko emisijska PVC tkanina.
21.01. - Fotogalerija Plastik - Laura Hopkins - Plastika i mašta mogu svašta - Laura Hopkins iz Dublina u slobodno vrijeme od polimerne gline izrađuje nakit i ukrase za kosu. Ova polimerna glina je poli(vinil-klorid) (PVC) s dodanim aditivima za omekšavanje. U ovom postu Laura nam se predstavlja s kopčama za kosu.
22.01. - Plastika načinjena iz stakleničkog plina - Deset godišnjim istraživanjem dva mlada inženjera i znanstvenika Mark Herren i Kenton Kimmel došli su do bio-katalizatora koji je omogućio desetorostruko od dosadašnjih jeftiniji proces koji izdvaja ugljik iz ukapljenog plina i pretvara ga u dugačke molekulske lance plastike, odnosno polimere.
23.01. - Fotogalerija Plastik - Milan Breg - Uvijek pri ruci 1 - časnik slovenske vojske Milan Breg u slobodno vrijeme voli fotografirati. Na poziv autora bloga da sudjeluje u "Foto natječaju koji to nije", odazvao se s nekoliko serija fotografija, ovo je prva.
24.01. - Komentar dana - Lako vam je s plastičnom kravom - U sklopu performansa za trajanja sjednice hrvatske Vlade sindikalni aktivisti su šumarskom pilom na pola prepilili plastičnu skulpturu krave obojanu zlatnom bojom. Skulptura zlatne krave izrađena je od pjenećeg polistirena (PS-E) (u žargonu od ekspandirajućeg polistirena ili u javnosti poznatijeg po trgovačkom nazivu Stiropora).
25.01. - Fotogalerija Plastik - Zlatko Božić - Avioni - Zlatko Božić, zrakoplovni inženjer iz Zagreba osim profesionalno i u slobodno vrijeme se bavi avionima - slaže plastične makete. Mnogi su zaboravili ovaj krasan hobi, pa valja pogledati i prisjetiti se.
26.01. - Ljudi su protiv - U Los Angelesu je od 1. siječnja ove godine na snazi zabrana jednokratnih plastičnih vrećica. Prikazana su 4 video priloga iz kojeg se vidi da se stanovnici ne slažu s tom zabranom niti se baš snalaze.
27.01. - Fotogalerija Plastik - Filip Žauhar 2 - Input - Output - u ovom svom viđenju mladi (uskoro) magistar elektrotehnike Filip Žauhar iz Omišlja pokazao nam je čime se profesionalno bavi.
28.01. - Rezolucija o zabrani opasne plastike - Najopasnije vrste plastike i pojedine plastične vrećice trebale bi se zabraniti do 2020. godine, traži se u rezoluciji Europskog parlamenta. Ova zabrana bila bi samo dio Europske strategije kojom se želi smanjiti količina plastičnog otpada. Europska Unija trebala bi uvesti obvezujuće recikliranje za plastični otpad.
29.01. - Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 3 - Raskoš boja u plastici - ovo je treća fotogalerija blogerice Čiovke, koja uređuje vrlo zanimljiv blog Pripadan tebi, s novim pogledom na plastiku.
29.01. - Eminentni stručnjaci komentiraju EU-rezoluciju o zabrani opasne plastike - Što o Rezoluciji o zabrani opasne plastike misle hrvatski i bosanskohercegovački znanstvenici upitao sam naše najeminentnije stručnjake na tom području: prof.dr. Igora Čatića - umirovljenog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i glasnogovornika Društva za plastiku i gumu, dr.sc. Viktora Simončiča iz Siska - znanstvenika i samostalnog savjetnika u području zaštite okoliša te prof.dr. Aleksandra Kneževića - profesora na Sveučilištu u Sarajevu i eksperta održivog razvoja. Pogledajte što kažu.
30.01. - Fotogalerija Plastik - blogerica Kamena 2 - S kamena na kamen plastikom preko mora - možda najaktivnija u prikazu svojih različitih pogleda na plastiku i plastične proizvode je blogerice Kamena, koja uređuje vrlo zanimljiv blog Kamena kućica na škoju, ovaj puta s pogledom na plastiku koja plovi našim lijepim Jadranom.
30.01. - Direktiva o ograničenju potrošnje plastičnih vrećica - odlična analiza prijedloga promjene Direktive, čemu Rezolucija o zabrani opasne plastike izglasana od strane europarlamentaraca ide u prilog, u stvari prikaz o čemu se stvarno radi od strane kolege Davora Ujlakija, zamjenika direktora Muraplasta, najveće i najmodernije hrvatske tvrtke za proizvodnju polietilenskih filmova.
31.01. - FOTO NATJEČAJ - NEWSLETTER 8 - službena objava Međunarodnog fotografskog natječaja s temom PLASTIKA I PLASTIČNI PROIZVODI OKO NAS.

S lijeve strane naslovne stranice bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO dana je anketa "Što bi trebalo učiniti s plastičnim vrećicama" koja je obrazložena u postu: "Zašto anketa?" pa Vas pozivam da odaberete jedan od ponuđenih odgovora. Također, na istoj toj lijevoj strani dane su poveznice na preglede sadržaja te na pojedine grupe članaka o određenoj temi - radi bržeg i jednostavnijeg snalaženja čitatelja.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika):
Baltimore, najveći grad savezne države Maryland - održana je odgođena rasprava i glasovanje o prijedlogu gradskog vijećnika Brandona Scotta da se uvede naplata za jednokratne plastične i papirnate vrećice. Gradsko vijeće 27. siječnja 2014. glasovalo je o prijedlogu uvođenja naknade od 10 $ centi (oko 56 lipa) na sve plastične i papirnate trgovačke vrećice. Prijedlog je s 9 naprema 6 glasova odbijen te se u ovom gradu neće naplaćivati naknada na vrećice do daljnjeg. Osnovni razlog neprihvaćanja prijedloga uvođenja naknada bio je zaštita malih i srednjih proizvođača.
- Zadnja obnova podataka: 9. siječnja 2014. - 14:00 - revizija 14.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija):
Visoki sud grada Orissa, u indijskom distriktu Cuttack (savezna država Odisha) očitovao se na peticiju grupe građana koji su se žalili na postupanje s državnim zastavama nakon Dana nezavisnosti kojeg se u ovoj zemlji slavi 15. kolovoza. Naime, kako se kaže u obrazloženju peticije, brojni građani s osjećajem nacionalnog ponosa kupuju jeftine plastične zastave koje već sljedećeg dana bacaju, iste završavaju odbačene na cestama, u prašini i zgažene pod nogama prolaznika. Visoki sud je uvažio argumente iz peticije, pozvao se na važeći kôd o postupanju sa zastavama u kojem se kaže da zastava mora biti izrađena u standardnim dimenzijama od platna ili papira te od 15. kolovoza 2013. zabranio plastične (polietilenske) zastave.
- Zadnja obnova podataka: 29. siječnja 2014. - 14:00 - revizija 5

IZ POVIJESTI BLOGA:
Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
16.11.2011. - Recite DA plastičnim vrećicama - predstavljena su dva članka – jedan je prenesen (mr.sc. Gordana Barić: „Neargumentirana kampanja protiv plastičnih vrećica“), a na je dana poveznica (mr.sc. Maja Rujnić Sokele: „Recite da plastičnim vrećicama“). Dvije teme koje se kasnije provlače cijelim tijekom bloga "Plastično je fantastično".

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

I na kraju podsjećam sve primatelje newsletera, čitatelje i posjetitelje ovog bloga te zaljubljenike u fotografiju:
Objavljen je MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI NATJEČAJ s temom PLASTIKA I PLASTIČNI PROIZVODI OKO NAS - detalje možete pročitati u postu FOTO NATJEČAJ - NEWSLETTER 8 i na web stranicama FOTOKLUBA RIJEKA - NATJEČAJI - PLASTIKA I PLASTIČNI PROIZVODI OKO NAS.

Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično




- 22:58 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se