Image Hosted by ImageShack.us

MySpace images

Otkrivena piramida Žumberka!


Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Pogled sa piramide
(1x za L, 2x za XXL fotku)


Budući piramide privlače pozornost ljudi predstavljam jednu koja se nalazi na Žumberačkom gorju.

Ova je baš kao i druge napravljena mišicom ljudskom. Za razliku od ostalih njena se mističnost očituje na vrhu, a ne unutrašnjosti. Naime, kada se nađete na njoj doživljavate; širinu, visinu, ugodu, predivan pogled, buđenje i širenje mentalnih horizonata, pa skoro bi mogli reći mistično iskustvo. Mnogo je razloga za posjetu ovog lijepog mjesta. Neke sam naveo, a ističem činjenicu da se sa njenog vrha pruža predivan pogled na; Sljeme (1033m) udaljen 31km, Klek (1181m) udaljen 85km, Bjelolasica (1533m) udaljen 72km, Risnjak (1528m) udaljen 95km, Sv. Gera (1178m) udaljen 22km, Triglav (2883m) udaljen 150km itd.

Japetić(879m) je najviši dio tzv. Samoborskog gorja. Vršni je dio izdužena visoravan na kojoj ima lijepih vidika, gorja i livada. Vršni dio ima status specijalnog rezervata šumske vegetacije ukupne površine 29ha, a cjelo je Žumberačko gorje Park prirode. Na samom je vrhu 12m visoka željezna konstrukcija oblika piramide, tamo je premještena šezdesete godine prošlog stoljeća. Bila je u funkciji na Sljemenu te je nakon izgradnje TV tornja tamo prebačena. Japetić je sastavni dio Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Područje obuhvaća 350m2, a Parkom je proglašeno 28. svibnja 1999. Ovo izdvojeno brdsko područje nalazi se jugozapadno od Zagreb, visina mu se kreće od 180 do 1178m nad morem, najviši je vrh Sv. Gera (1178m). Istočni dio Žumberka obuhvaća tzv. Samoborsko gorje sa vrhovima Japetić (871m) i Plešivica (780m). Cilj je parka prirode očuvanje i zaštita te promicanje prirodnih ljepota toga kraja.

Do piramide se može doći na različite načine, prijevozom ili pješke. Predlažem drugi zbog činjenice da boravak u prirodi pruža doživljaj koji ostavlja pozitivan pečat na dušu i tijelo.

U foto prezentaciji predstavljam piramidu i pogled koji se pruža sa ovog objekta.

PLANINAr


Friendster



Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Friendster


Image hosting

Za knjigu utisaka -PRITISAK- (35) - ILI - Za uspomenu na papiru -ISPRINTAJ- #

Medvednica i njezin planinarski put

Kada sam ju, prije više godina, otkrio dugo sam obilazio stazu Šestine-Kraljičin zdenac-Grafičar i nazad. Budući se «pogače čovjek zasiti» nakon nekog vremena mi je postalo dosadno hodati istim putem. Slučajno sam počeo skupljati literaturu i planinarske karte te uočio mogućnosti koje pruža planina za rekreaciju, razonodu i odmor.

Puno je planinarskih staza, pedesetak markiranih, na njoj. Uglavnom su dobro održavane i označene, što možemo zahvaliti vrijednim volonterima različiti planinarskih društava.

Ime se Medvednice prvi put spominje 1142. g. u kraljevskoj darovnici Gradecu. Naziv se Sljeme pojavljuje u kartama krajem 18.st. preuzeto od puka koji je tako nazivao vršni dio. Medvednica je planina koja se nalazi kod Zagreba, odjeljuje Zagorje od Prigorja, dugačka je 42km, površine od 242km2, a najviši je vrh Sljeme (1033m). Do planine se može doći; autom, tramvajem, žičarom, autobusom, i pješke, zavisno od toga gdje se nalazite i kamo idete. Prilazi se sa; Zagreba, Prigorja, Zagorja. Zanimljivo je da se na njenoj zapadnoj strani nalazi, četvrta po dužini u Hrvatskoj, špilja Veternica. Ukupne, do sada istražene, dužine od 7128m od kojih je prvih 350m otvoren i uređeno za posjet. Na toj je strani slap Sopot visine 9m, a kada je obilno oborinama pogled na njega je vrlo lijep. Treba napomenuti; ponikve, rudnike od kojih su oni grofova Zrinskih nedaleko od PD Grafičar uređeni za posjetitelje, drugi zapušteni pr. Francuski, livade, šumske staze i proplanke. Ima više lijepih i dobro održavanih planinarskih domova, različiti ugostiteljskih objekata i hotela od kojih treba istaknuti Tomislavov dom i Snježna kraljica.

Prvi je planinarski dom izgrađen 1878. g. Uglavnom su otvoreni vikendom neki i preko tjedna. Izdvajam i preporučam za obilazak; Glavica (420m), Risnjak (724m), Grafičar (864m), Ivana Pačvanski na Puntijarki (957m), Runolist (830m), Planinarska kuća na Hunjki (877m) i Lipa (705m). Pored navedenog treba izdvojiti mogućnosti za skijanje po vršnom dijelu.

Planinarski put Medvednicom nosi markaciju 1 ili M. Ova je staza pogodna za one koji žele upoznati planinu uzdužnim pješačenjem. Proteže se od zapada prema vršnom djelu do istoka. Dugačak je 40tak km, može se proći za 16-20 sati hoda, a prolazi kroz 12 planinarskih kuća. Stazu održava PD Sljeme. Nakon što se skupi 16 pečata, u dnevnik imenom Planinarski put Medvednicom, dobije se značka sa zasebnim brojem za svakog pojedinog planinara. Do sada ih je podijeljeno oko 4700 kom, od 1995. do 2007. svega 170-tak. Planinarski put počinje na zapadu, završava na istoku, a prolazi kroz sljedeće kontrolne točke; Kameni svati, PD Glavici, Ponikve, slap Sopot, PD Risnjka, PD Grafičar, Kraljičin zdenac, Tomislavov dom, Sljeme, PD Runolist, PD Ivan Pačvanski, Hunjka, 500 Horvatovih stuba, lugarnica na Gorščici, PD Lipa i Vugorovec. Planinari i izletnici mogu obilaziti put redoslijedom kojim žele, kada i koliko žele. Nakon što obiđete navedena mjesta može se reći da ste se susreli sa Medvednicom, ipak ovo sigurno neće biti kraj nego početak druženja sa ovim istinski lijepim parkom prirode.

Dakle ako ste u Zagrebu, okolini ili put navede u njezinu blizinu neka planinarski moto bude poticaj za hodanje: «Naj se plašit iti gori, koji put se i odmori. Bolše ti je znojen biti, neg vu črnoj zemli gniti»! U nastavku pogledajte moje foto utiske.
PLANINAr


Friendster



Image Hosted by ImageShack.us
Istok Medvednice

Image Hosted by ImageShack.us
Kameni svati

Image Hosted by ImageShack.us
Pogled na Zagorje sa Kamenih svata

Image Hosted by ImageShack.us
PD Runolist

Image Hosted by ImageShack.us
Pogled na Gornju Bistru

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us
PD Risnjak

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us
Zagreb sa Zelene magistrale

Image Hosted by ImageShack.us
Žičara sa sljemenske strane

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us
Ugostiteljstvo Bliznec

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us
Ošrica & PD Glavica

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us
Flora Medvednice

Image Hosted by ImageShack.us
Kapelica

Image Hosted by ImageShack.us
Pogled na Sljeme sa Pile

Image Hosted by ImageShack.us
Uprava parka prirode

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us
Horvatove stube

Image Hosted by ImageShack.us
Sklonište kod Križa

Image Hosted by ImageShack.us
Pogled sa najvišeg vrha: Sljeme

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us
PD Ivan Pačvanski - Puntijarka & Pogled na Zagorje

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Friendster


Image hosting

Za knjigu utisaka -PRITISAK- (25) - ILI - Za uspomenu na papiru -ISPRINTAJ- #

Samoborsko gorje – 1

Predstavljam zanimljivu, slikovitu i srednje zahtjevnu stazu za obilazak koja se nalazi na Samoborskom gorju.

Smjer puta izgleda ovako: početak je iz Ruda od crkve sv. Barbare, stazom br. 9 prema PD Željezničar (691m), potom do vrha Veliki Oštrc (752m) koji se nalazi 10-tak minuta od doma, markiranom stazom br. 1 prema PD Veliki dol (530m), zatim po br. 8/11 prema Velikom Črnecu (607m) te označenim putem prema Rudama.

Put traje nekoliko sati, a zavisno od tempa može se proći za 4-5h. Navedena je staza dobro uređena, markirana i održavana, ipak predlažem da ne idete sami ukoliko niste iskusni u planinarenju. Putem se izmjenjuj predivni vidikovci na okolna mjesta te se sa pojedinih dijelova, za lijepog vremena, može vidjeti Zagreb.

Rude tj. rovovi broje oko 1200 stanovnika. Poznate su još od 16.st. kada se tamo kopao bakar, a stanovništvo je bilo uglavnom njemačkog porijekla, to je vidljivo i danas po njihovim slaveniziranim prezimenima. PD Željezničar je dobro opskrbljen i otvoren vikendom te ima predivan pogled na samoborsko gorje, a na ulazu se nalazi spomen ploča povodom 100. godišnjice prvog izleta HPD-a koji je bio 1875. PD Veliki dol je dobro opskrbljen i iako nema tako dobar vidikovac kao Željezničar. Vlasnik se doima uljudan i uslužan, te se trudi podići uslugu na viši nivo, iako za planinarski dom nije loša. Potom se sljedeći stazu ide prema Velikom Črnecu, prvo dolje a onda vrlo strmo gore, savladava se visinska razlika preko 100tinjak metara. Postoji i varijanta po kojoj se ovaj vrh zaobilazi pa ide ravno u Rude. Ukoliko se odlučite za tu varijantu onda ćete skratiti put za 40tak minuta. Veliki Črnec je uglavnom zanimljiv za one koji skupljaju pečate po samoborskom gorju, postoji varijanta po kojoj se nakon dolaska na vrh nastavlja pa se spušta prema ulaznom djelu u Rude, onda cestom kroz mjesto do polazišne točke.

U nastavku donosim foto utiske navedenih lokacija.
PLANINAr

Friendster



Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Panorama Ruda

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Friendster


Image hosting

Za knjigu utisaka -PRITISAK- (28) - ILI - Za uspomenu na papiru -ISPRINTAJ- #

Zašto planinarim?!

Planinarenje bi mogli definirati kao hobi koji uključuje različita područja djelovanja u svakodnevnom životu i pogled na svijet.
Uključuje; uočavanje, otkrivanje i prepoznavanje ljepota prirodnog svijeta koji nas okružje te potiče na poštivanje i skrb prema okolini i ljudima. Uočavanje međusobne povezanosti prirode i čovjeka potiče na očuvanje okoliša te prihvaćanje drugih. Kroz planinarenje upoznajemo prirodu koja nas okružuje, te prepoznajemo važnost među-odnosa čovjeka sa okolinom. To nije šport jer mu nije nakana natjecanje, iako se često treba naprezati. Pomaže u očuvanju i poboljšanju općeg zdravstvenog stanja, ali bez nakane za pobjedom. Ispravno je shvaćeno planinarenje poticaj za razvoja; humanosti, altruizma, i eko-svijesti.
Dr. Željko Poljak u svojoj knjizi; Hrvatske planine, zaključuje: «U načelu, za planinarstvo mogu imati puno razumijevanja samo osobe bogatog duhovnog i intelektualnog života, no ipak, planinu svatko doživljava na svoj način, ovisno o životnom iskustvu, maštovitosti i svjetonazoru».
Na ovom ću blogu predstavljati svoja planinarska hodanja, razmišljanja i fotografiranja, a vas pozivam da hodate i uživate u «Božjoj katedrali».
PLANINAr

Friendster


Image Hosted by ImageShack.us
Pogled na Zagreb sa Leustekova puta

Image hosting

Za knjigu utisaka -PRITISAK- (2) - ILI - Za uspomenu na papiru -ISPRINTAJ- #

  travanj, 2007  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se