PID bjelovar

četvrtak, 31.05.2007.

Zakuska ili "Mi to sve imamo!"

Strkovito, na knap, u zadnji čas, pripreme za zakusku priveli smo kraju. Više nas takve stvari ne iznenađuju. To jednostavno tako ide i na to smo spremni.



Predavanje gospođe Helene Hećimović "Koprivnica - grad u pokretu" okupilo je 15stak (točnije 17) ljudi. Predavanje je za svaku pohvalu, pogotovo što je Helena na početku predavanja rekla jednu od bitnijih rečenica:

"Evo ja ću vam sada pokazati što i kako smo mi radili u proteklih 6 godina po pitanju održivog prometa u Gradu Koprivnici. Nadam se da će vam naše greške, pokušaji, uspjesi i neuspjesi pomoći oko uspješnijeg organiziranja Europskog tjedna kretanja u Bjelovaru". Kroz predavanje koje je trajalo cca sat, sat i 15, potpuno je otvoreno pričala o tome što kako je Koprivnica krenula u cijelu priču oko održivog prometa.

Prije 6 godina krenuli su s organiziranjem Dana bez automobila. To je (za neznalice) kao što samo ime kaže dan kada se u cijeloj europi pokšava skrenuti pozoronost na štetnost korištenja automobila. Već sljedeće godine krenuli su s organiziranjem ETK-a. Svi njihovi pokušaji (nabrojati cu samo neke): spuštanje rubnika, uvođenje gradskih bicikala (tri pokušaja, svaki detaljno objašnjen i argumentiran zašto nije uspio), organizirano vođenje djece u školu, uključivanje vrtića, utrke invalida, vježbanje starijih na javnim površinama, kritične mase, natjecanje među firmama u tome "čiji će radnici ići više na posao biciklom", objašnjava zašto podravka nije zainteresirana dok se Carlsberg svake godine rado uključuje u ovu inicijativu, problem javnog prijevoza, uloga NGO u cijeloj priči, detaljan i studiozan pristup razradi karte biciklističkih staza kako prilazu gradu tako i po samom gradu, prezentirana strategija razvoja održivog prometa, i puno puno toga korisnog što bi jednom gradu kao što je Bjelovar dobro došlo da ima barem desetinu toga o čemu je Helena pričala. Ubrzao sam malo pisanje jer mi nije cilj prepričati predavanje, jer oni koji su željeli čuti i koje to imalo interesira su bili prisutni u 19h u Velikoj gradskoj vijećnici. Jedan od njih bio je i naš dogradonačelnik . Koji su njegovi motivi dolaska bili nema pojma, ali nadam se da nije došao samo da bi odradio svoj kratki monolog po završetku predavanja koji je otprilike glasio:

"Ovo je sve lijepo što vi pričate i čime se hvalite, ali ja moram reći da MI sve to imamo. I biciklističke staze, i folklor, i Prirodu i društvo ali se mi time ne hvalimmo. Jako vam je lijepa priča." cinično/ironično/ponosno prozbori.

U sobi je zavladao tajac jer su svi shvatili da nešto ne štima.

"Priče su zato da se pričaju, svatko ih čuje onako kako ih želi čuti" bila je otprilike opaska koja je usljedila.

Ovim potezom gospodin dogradonačelnik je od nas napravio prvoklasne budale. Udruga koja nema prostor, nema priključak za telefon i internet (jer udruga mladih kojaje produzena ruka gradu u dugovima i sveopćem rasulu), na gradskom natječaju projekt AUTOHOLIZAM nije prepoznat kao nešto što je ovom gradu potrebno (valjda zato jer ONI to sve imaju), radimo s 0 kuna naknade i to posao koji je u opisu posla gradskog poglavarstva s ponekad daleko više od 8 sati na dan, trudimo se da dovedemo najbolji mogući primjer održivog prometa iz ovog dijela Europe (koji je ta ista Europa prepoznala i nagradila) kako bi ima olakšali posao i pokazali moguće greške. No politika je prije svega. Udruge postoje ne da bi entuzijasti volonterski odrađivali i borili se za propuste gradske politike i unapređivali društvo i kvalitetu življenja već zato da bi se ista ta gradska politika dičila da ih ima. E pa diči te se. Samo da podsjetimo da nismo reagirali u gradskom poglavarstvu da se kod izgradnje rotora kod Bille uvrsti biciklistička traka, vjerojatno od nje nebi bilo ništa. Zašto? Pa zato jer mi to sve imamo. Mi ne pričamo priče. Da im nismo pred nos stavili ETK što to je, zašto to je i čemu služi, nebi ništa od toga bilo, a i to je upitno jer gradsko poglavarstvo donosi odluku tek 11.06. kada će Sanja prezentirati cijeli projekt "visokim dužnosicima". Ali napominjem još jedamput, pa MI sve to imamo!Da ne govorim o tome koliko imamo razvijenu mrežu biciklističkih staza po gradu (ne računajući prilaze gradu imamo ih O metara). Čisto onako usput napomenu bi da prema provedenom istraživanju čak 81% djece posjeduje bicikl, ali se njih 21% svakodnevno njime koristi. Zašto! Zato gospodine dogradonačelniče jer NEMAMO biciklističke staze,jer su roditelji zabrinuti za sigurnost djece u prometu i zato što sebdjeca sama ne osjećaju sigurno u prometu upravo zbog toga što NEMAMO biciklističke staze. Ali lijepo je misliti na sebe, na politiku, na kompetenciju i rivalitet, na "više" ciljeve. Statistika je statistika, a ona govori da se djeca radije voze autima, jer biciklima nemaju gdje! Ili ipak mi sve to imamo? Grad Bjelovar se nalazi na dnu liste hrvatskih gradova po uređenosti pješačko-biciklističkih staza (od toga 99% posto otpada na pješačke). Ma ljudi mi to sve imamo!!!

Jednom prilikom jedan visoko pozicionirani čovjek (ne u gradskom poglavarstvu, već jednoj državnoj firmi) rekao:
"Sve je to lijepo i dobro što vi radite, ali da ti kažem ja do kada će to ići tako. Sve dok se ne umješate u politiku, onda je gotovo."

Odgovorio sam: "Mislim da se to neće desiti. Prije ću prestati raditi ovo što radim neko se politički ofarbati"

Zato kažem, fućka mi se i za HSS, i za HNS, i za HSLS, i za HDZ (koji pak svoje političke poene skupljaju na peticiji da se gradi biciklistička staza do srednješkolskog centra, a čiji je idejni projekt već odavno gotov, ja ga vidio svojim očima). Fućka mi se za politički kolorit i njihove olimpijske igre čiji plamen palimo svakim izborima. Skupljaju glasove kao suha drva da bi njihova vatra poštenja i pravednosti bila što veća.

PID postoji zato da bi djeca išla sigurnije u školu, ali da nisu zarobljena iza prikrivenih zračnih jastuka dvotonnske skupocijene nakupine elektronike, plastike i željeza; zato da bi ljudi bili sigurniji na cesti i da napokon dobiju svoj dio javnog prostora na kojem ga pješaci neće psovati sve po obiteljskom spisku, a vozači "trovača ljudi i prirode" neće trubiti i verbalno se priključiti pješacima u nakani da nam (biciklistima) pokažu kako nam ovdje nije mjesto; zato da bi se zauvijek maknuli prdekavi motorčići koji debljaju djecu našu svagdašnju i skupocijeni automobili koji imaju dva auspuha i idu tristo na sat daleko od gradskog centra gdje i audio-vizualno nagrđuju sliku jednog od naljepših parkova Hrvatske; postojimo i zato da se po pješačkoj zoni zvanoj Korzo ljudi ne voze automobilima i da blindirani kombiji Fine ne ukrašavaju ovu jedinu pješačku zonu u gradu; postojimo i zato što se organizator BOOK festivala vozi motor po parku dok na mene policajac urla jer biciklom prelazim preko pješačkog prelaza; postojimo iz mnogo drugih razloga, ali definitvno ne zato da bi ljudi koji su na pozicijama i kojima takvo nekakvo zdravo razmišljanje služi da bi ostvarili političke poene.

Stoga koristim ovu priliku da kažem gospođi Heleni "Sori, to valjda tako mora biti!"

No vratimo se zakusci. Uglavnom film je protekao ok, 30tak ljudi je doslo, 5 ih je otišlo ranije, vjerujem zbog titlova kojih nije bilo. Zakuska je prošla isto ok uz jako ukusni Kvargl i graničar s obiteljskog gospodarstva Đuranić, finog kupinovog vina Kupidon s OG Pepmer i biljnih namaza i kolačića s OG "EKO-RAD" Radanec.







Svim prisutnima se zahvaljujem na dolasku, pogotovo našim pokroviteljima (prethodno navedeni + Grad Bjelovar), a posebno našem dogradonačelniku koji nas je osramotio pred gostom predavačem, barem se ja tako osjećam.

Kratki osvrt na Zakusku 25.05.2007.

dj uro

- 12:40 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 24.05.2007.

Kako proći biciklom kroz Baru? (franjina škola bicikliranja - lekcija 1)

Nas dragi prijatelj, simpatizer udruge PID, srčani volonter i jedan od onih koji su rekli da će nam se jednog dana i službeno priključiti u udrugu pokazao nam je kako se na najjednostavniji način rješavaju realne životne situacije. Naime, na nedavnoj vožnji šumama Bilogore magična trojka (Ivan, Momir i Franjo) naletili su na VELIKU lokvu posred puta. Naravno da bi nastavili dalje trebalo je proci kroz nju (prema izjavama svjedoka). Dok su prva dvojica smočili noge Franjo im je pokazao kako to pravi biciklisti rade.





Franjo nestrpljivo čekamo tvoje nove lekcije tipa "Kako zaobići drvo" ili "Kako se spustiti niz brdo". Živi bili pa vidjeli.

- 18:55 - Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 22.05.2007.

MORSKE KORNJAČE - tihi moreplovci Jadrana





Posljednjih 15 godina stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u suradnji s kolegama iz mnogih institucija u Hrvatskoj i Sloveniji sustavno provode istraživanja morskih kornjača u istočnom Jadranu. Tijekom godina rada polako se upotpunjavao mozaik znanja koji je u potpunosti promijenio sliku o morskim kornjačama u Jadranu: od "nepoznatih" životinja morske su kornjače postale jednom od najistraženijih skupina u fauni Hrvatske, a Jadran je danas poznat kao jedno od njihovih glavnih staništa u Sredozemlju.



Morske kornjače su gmazovi, čiji je cijeli život ovisan o jednom glavnom čimbeniku, temperaturi okoliša. Dišu plućima, pa zbog toga moraju izranjati na površinu po zrak. Rastu polako, spolnu zrelost dostižu tek s 15 do 30 godina, ovisno o vrsti, a životni vijek im je sličan ljudskom (80-ak godina). Hrane se beskralješnjacima morskog dna, poput rakova, školjkaša, ježinaca, spužvi itd. Razvile su se iz kopnenih predaka, prije 100 milijuna godina, kada su na Zemlji živjele zajedno s dinosaurima. Imaju složen životni ciklus i jedne su od najvećih putnika u životinjskom svijetu. Danas su jedne od najugroženijih organizama na svijetu.



U vrijeme pojave prvog čovjeka na Zemlji, u svjetskom oceanima plivale su stotine milijuna morskih kornjača. Kad je Kristofor Kolumbo 1503. godine otkrio današnje Kajmansko otočje, nazvao ga je "La Tortugas" (španj. kornjače): more oko otoka bilo je ispunjeno kornjačama. Bilo ih je toliko da su se tupi udarci oklopa o oklop mogli čuti kilometrima daleko. Od tog trenutka je broj morskih kornjača počeo opadati u svim morima, a tijekom samo jednog, posljednjeg, stoljeća ovi su morski gmazovi dovedeni pred sam rub nestanka.

Autor izložbe je mr. sc. Bojan Lazar.

- 14:51 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 17.05.2007.

ZAKUSKA



datum: 25.05. 2007.

program

19.00 h Velika gradska vijećnica, Trg Eugena Kvaternika 2, 1.kat

predavanje
"Grad u pokretu - iskustva Koprivnice u promociji održivog gradskog prometa"
Helena Hećimović, članica gradskog poglavarstva Koprivnice i voditeljica projekta Europski tjedan kretanja u Koprivnici



21.00 h galerija fotokluba bjelovar, Trg eugena kvaternika 7, 1 kat
projekcija filma
"End of suburbia"
dokumentarni film, jezik: engleski (bez titlova)

Zakuska zdrave hrane i pića


O hepeningu:
Udruga Priroda i društvo nastavlja sa svojim aktivnostima u sklopu projekta AUTOHOLIZAM. Nakon uspješne kritične mase i okupljenih više od stotinu ljudi, postigli smo određeni napredak u pregovorima s Gradskim čelnicima i uspjeli izlobirati organiziranje Europskog tjedna kretanja po prvi puta u Bjelovaru. Kako bi što bolje pripremili djelatnike gradske uprave (jer ipak je to njihov posao), ali i samo građanstvo organizirali smo cjelovečernji hepening simboličnog naziva ZAKUSKA. Program počinje u 19 sati u velikoj gradskoj vijećnici predavanjem Helene Hećimović «Grad u pokretu - iskustva Koprivnice u promociji održivog gradskog prometa ". Gospođa Hećimović je članica gradskog poglavarstva Koprivnice, inicijatorica i voditeljica projekta Europski tjedan kretanja u Koprivnici. Ona će iz prve ruke predstaviti što je konkretno učinjeno u Koprivnici, te čime su to prije dvije godine zaslužili nominaciju za najuspješniju organizaciju ETK u konkurenciji cijele Europe. Hepening se nastavlja u Galeriji Fotokluba Bjelovar u 21h kada će biti prikazan dokumentarni film «End of suburbia». Nakon i za vrijeme filma naše ekološki osviještene građane, i one koji to tek planiraju postati, očekuje zakuska i promocija zdrave hrane i pića našega kraja.

Napomena:
Radi boljeg uživanja u slasnim delicijama dolazak na zakusku preporučamo biciklom

- 15:09 - Komentari (1) - Isprintaj - #

projekcija film: Ecotopia Biketour



Vrijeme: 27. travnja, 18 h

Mjesto: Dječji odjel knjižnice Petar Preradović, Šetalište Ivše Lebovića 9, Bjelovar

Jezik: Engleski

Ecotopia Biketour je projekt World Carfree Networka, a predstavlja mobilnu samoodrživu zajednicu. Nakon projekcije kratkih filmića očekuje se interakcija publike u obliku neformalnog razgovora. Okupljene ćemo upoznati s ovogodišnjom rutom Biketoura koja će ići kroz Španjolsku i Portugal.



- 15:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Uspješna akcija!!!

Prva bjelovarska kritična masa prošla je uspješno i zapaženo.



Okupilo nas se 100tinjak voljnih i ornih za prosvjed. Bilo nas je svih godišta (od 2 do 82, ali za stvaro), bilo je rolera, romobilera, trkača, ljudi svih svjetonazora i naobrazbenih titula, ali ujedinjeni u jedno. U masu koja je gotovo sat vremena demonstrirala lagodnom vožnjom biciklom centrom Bjelovara. Štopali smo promet, izazivali zbunjene poglede prolaznika, čakulali na cesti, jednostavno po prvi puta u našem gradu smo se osjećali kao svoj na svome (bar što se ravnopravnosti sudjelovanja u prometu tiče).






Po prvi puta dobili smo podršku i gradske vlasti i to u dosta jakom sastavu (gradonačelnica, dogradonačelnik) + sudjelovanje gradskog poglavara za komunalno i urbano uređenje koji je sudjelovao kao redar u akciji. Hvala na potpori ;)

Nakon vožnje okupljeni su dobili zasluženu i najavljenu klopu (gorivo za bicikl) - ŽGANCE.


Slavlje je nastavljenona obližnjoj livadi u šumi LUG do kasnih večernih sati.

p.s. Poseban rispekt škvadri iz minusiplus kolektiva (čitajte ih na minusiplis.blog.hr) i ostaloj škvadri iz zg-a te siščanima. Neki od njih su na kritičnu masu potegnuli biciklima cijeli put!

Nadamo se da će nas na sljedećom masi biti barem duplo više!

- 14:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kritična masa - ideNAžgance








KRITIČNA MASA
ideNAžgance
Bjelovar,21.04.2007.



Kritična masa, znanost kolektivnog ponašanja, prirodni zakon za kompleksnosti koji upravljaju grupiranjem ljudi jednako kao i kukaca ili plinova, zanimljiva humanistima i prirodoslovcima, dokaz je uloge pojedinca u masovnim pokretima ili organizaciji društva uopće.


U sklopu projekta AUTOHOLIZAM udruga Priroda i društvo organizira 21.04.2007 prvu bjelovarsku kritičnu masu pod motom “Ide na žgance”.


KRITIČNA MASA
Moto događanja je «IDE NA ŽGANCE» aludirajući tako na korištenje vlastite energije pri pokretanju prometala.

Korisnici raznih oblika nemotoriziranog kretanja gradom: biciklisti, pješaci, roleri, skateri, invalidi; nemaju svoj dio javnog prostora te su im uskraćene osnovne građanske slobode: pravo na slobodno kretanje, sigurnost, diskriminiranost…

Kritična masa ima višestruko značenje različitim ljudima, a najviše će se ljudi složiti da je to proslava, a ne protest.

Kritična masa je prilika građanima da pokažu entuzijazam i uključe se u akciju koja će svima omogućiti bolju kvalitetu života. Prilika je to za druženje s istomišljenicima, ljudima zaljubljenima u bicikl, boravak na svježem zraku i okupljanje s višim ciljem.

PRAVILA PONAŠANJA
S obzirom na to da je kritična masa na neki način prosvjed i odvija se na prometnicama, svi sudionici moraju poštivati određena pravila:

1. Kritična masa NIJE UTRKA već ugodna vožnja gradom u grupi. Preporučena brzina vožnje je 6-8 km/h
2. Kritičnu masu će koordinirati za to odabrane i posebno označene osobe koje su upoznate s rutom kretanja.
3. Kritična mase će se kretati cestom, NE NOGOSTUPOM.
4. Sudionici do 16 godina moraju imati kacige.
5. Sudionici do 8 godina moraju doći u pratnji roditelja.
6. Treba poštovati i podržati mlađe i manje vješte sudionike.
7. Dobrodošla su zvučna pomagala: zviždaljke, bubnjevi, trube, zvonca.
8. Individualni istupi koji će remetiti kolektivni duh nisu poželjni.


PROGRAM
1000 - okupljanje na rukometnom igralištu Sportskog kluba Sokol
(Partizanovo igralište)
1015-1130 - masovna vožnja po centru grada
1130-1400 - druženje i ŽGANCI S MLIJEKOM
(dvorište Omladinskog doma)
- izložba fotografija “Taknuta priroda: NE”, audio-vizualna instalacija, zatvaranje izložbe
(galerija FOTOKLUBA BJELOVAR)


AUTOHOLIZAM
Projekt „Automobil - pritajena urbana ovisnost“ udruge Priroda i društvo za cilj ima poboljšanje kvalitete življenja u gradu Bjelovaru, te omogućava lokalnoj zajednici da se educira, aktivira i ekološki osvijesti.

Korištenje automobila postalo je rutina i svakodnevnica u kojoj se automobil ne percipira kao opasnost i štetnost, već kao nužnost, komfor i statusni simbol.

Projekt po prvi puta u našoj lokalnoj sredini postavlja pitanje štetnosti korištenja automobila, promovira alternativne načine prijevoza (pješačenje, bicikl, javni prijevoz) i potiče izgradnju pješačko-biciklističke infrastrukture u centru grada.



Dođite i učinite masu masovnijom, a kritičnost kritičnijom!




U suradnji s: Turističkom zajednicom grada Bjelovara, Fotoklubom Bjelovar, DSG bicikli
Partner projekta AUTOHOLIZAM: Grad Bjelovar


off program:
druženje na livadi uz norganizirani doček Dana planeta zemlja

- 14:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Osvrt na izložbu "tp:NE"



Bilo je lijepo. Okupilo se 80tak ljudi.





Na žalost nije bilo Zlate da otvori izložbu jer je službeno bila odsutna i otvarala jednu drugu izložbu negdje na sjeveru, pa sam ja svojim smotanim i nimalo pripremljenim govorom to učinio umjesto nje.
S druge pak strane nije nam u potpunosti uspjela a/v instalacija jer ... nebitno.



No osim toga izložba je prošla skroz uspješno. Hvala Radancima na namazima od zelenjave koju su jako dobro prijali uz ponuđeno vino. Hvala i Markešiću na aperitivnom jabukovom vinu, i hvala Sanji što je nabavila crnoga i belega u rinfuzi.

Izložba se otvarala do kasne ure i bilo je ugodno zabavno :)

Hvala svima na podršci.

dj uro

- 14:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Projekcija filma: Kritična masa - Budimpešta 2005

Projekcija filma

Kritična masa – Budimpešta 2005

Vrijeme: 30.03. u 18h

Mjesto: Narodna knjižnica Petar Preradović, Dječji odjel, Šetalište Ivše Lebovića

Trajanje: 45 min

Prijevod: engleski titlovi


Kratki dokumentarni film o budimpeštanskoj kritičnoj masi iz 2005 godine na kojoj se okupilo preko 20 000 biciklista na ulicama.

Što je to kritična masa?

Tko su sudionici kritične mase?

Zašto se ljudi okupljaju na ulicama i zabavljaju se?

Kada će se organizirati prva kritična masa u Bjelovaru?


Na ova i mnoga druga pitanja pokušati ćemo dati odgovore kroz film i neformalni razgovor nakon filma.

Prijedlog onima koji dolaze na projekciju filma: dođite bez auta i podržite nas.



- 14:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

„Taknuta priroda: NE“ – biciklima kroz nacionalne parkove Hrvatske

Krajem 19. stoljeća znanstvenici, pustolovi, avanturisti jednom riječju zaljubljeniciUprirodu uočili su da postoje područja u kojima i dalje vlada prirodna ravnoteža. Tada se po prvi put javlja misao da se takva područja zakonom zaštite i tako nastaje prvi nacionalni park na kugli zemaljskoj – Yellowstone u SAD-u 1872. g. Danas ih ima preko 1600 raspoređenih po svim kontinetima.




Zanimalo me koliko će ta, ljudskom rukom, stvorena granica između zaštićenog i nezaštićenog područja odolijevati utjecajima koja su van zaštićenog dopuštena. Mogu li se stroga pravila ponašanja kojima se treba prilagoditi u nacionalnom parku, a koja se prihvaćaju jer je to tamo normalno, preseliti u svakodnevni život i na taj način smanjiti pritisak na granicu. Ako mogu, potrebno je ljude potaknuti da odu u prirodu i prihvate načine prirodnog ponašanja. Utopija ili ne, ne znam, ali vrijedi pokušati. Krenuo sam u potragu za istomišljenicima i našao ih…
Cilj projekta „Taknuta priroda:NE“ bio je biciklima obići svih 8 nacionalnih parkova u Hrvatskoj, te fotografijom zabilježiti ljepote prirodne i kulturne baštine koje su u njima sakrivene i prezentirati ih javnosti. Izbor bicikla, kao ekološki prihvatljivog prijevoznog sredstva, cijeloj ideji daje posebnu težinu. Na njemu smo nosili cijelu „kuću“ i logistiku punih 2100 kilometara. Zanimljivo je kako se čovjek za čas navikne na drugačije uvjete života, krevet zamjeni vrećom za spavanje, strop spavaće sobe zvjezdanim nebom, kuhinju posebno izabranim mjestom s dobrim pogledom na kojem se kuhalo može koristiti, a dnevni boravak postaje cijeli svijet. Televizija u ovakvom dnevnom boravku nije potrebna jer je svaki dan nova i uzbudljiva epizoda na programu - uživo. Zvuči čudno, ali tako je. Biciklom se putuje kroz sela, šume, planine, koja se iz automobila čine daleka, i što je još važnije staklo nikako ne može pokazati živu sliku. Vozi se polako pa se može porazgovarati s lokalnim ljudima - čak i u vožnji, stigne se pročitati svaka tabla s imenom mjesta u koji ulazite - ima ih stvarno zanimljivih, a može se mahnuti i kravi koja vas zbunjeno gleda – naravno, ako vas to veseli. Putovanje biciklom na duge relacije iziskuje puno vremena, tako je nama za ovaj pothvat bilo potrebno 43 dana.
Selekcija radova s ovog putovanja biti će predstavljena bjelovarskoj javnosti grupnom izložbom „Taknuta priroda: NE“ koju udruga Priroda i društvo, u suradnji s Foto klubom Bjelovar organizira u prostorijama Galerije Foto kluba Bjelovar. Na otvaranju (23.03. / 19.30h) i zatvaranju (21.04.) izložba će biti upotpunjena audio-vizualnom instalacijom. Ova izložba je prva u nizu koje udruga PID planira organizirati ove godine u sklopu projekta Autoholizam, a odnosi se prvenstveno na problem individualnog automobilskog prometa, odnosno na poticanje građanstva da koristi alternativne načine prijevoza poput bicikla, pješačenja ili javnog prijevoza prilikom kretanja u gradu.
Prijedlog onima koji dolaze na otvorenje: dođite bez auta i podržite nas.

- 14:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Najava za veljaču


Predavanje
Održivi razvoj u urbanoj sredini

Vrijeme: 22.02. 19h
Mjestao: Narodna knjižnica Petar Preradović, studijski odjel

Predavač: Ljiljanka Mitoš-svoboda, Alert – nezavisni medij za okoliš, Osijek

Na prvom u nizu predavanja u sklopu projekta „Automobil – pritajena urbana ovisnost“ govoriti će se o pojmu održivog razvoj u urbanim sredinama, kako raste populacija automobila u gradovima (npr. u gradu Bjelovaru s broj automobila u zadnjih 6 godina povećao za 120%, naravno s daljnjom tendencijom rasta), o njihovoj potrošnji i korisnosti prema razmjerima štete koju prekobrojni i dijelom nepotrebni automobili čine okolišu i čovjeku. Problem će biti sagledan i kroz zakonsku regulativu RH kratkim osvrtom na zakonske propise s područja zaštite okoliša.

U sklopu predavanja biti će prikazan i kratki edukativni film komisije EU, Uprave za okoliš.

Gost predavač je Ljiljanka Mitoš Svoboda iz Nezavisnog medija za okoliš – ALERT.
Gđa Mitoš-Svoboda radi na informiranju javnosti o okolišu preko 10 godina. Orijentirana je na područje devastiranja prirode i okoliša i socijalno-ekološke posljedice takvih događanja.. Radi kao slobodni novinar za Zamizine, Ekoreviju, Oneworldnet, časopis Fonda za zaštitu okiliša i energetsku učinkovitost. Voditeljica je specijalizirane NVO Press centar za okoliš Hrvatske.




Projekcija filma
Izvor (the source), 2005

R: Martin Marecek, Češka

Vrijeme: 23.02. 18h
Mjestao: Narodna knjižnica Petar Preradović, dječji odjel


Dokumentarac prati proces dobivanja nafte od samog vađenja, rafiniranja do gotovog proizvoda u jednoj od najkorumpiranijih zemalja - Azerbejdžanu (grad Baku). Između ostalog, film prikazuje i goruće probleme lokalnog stanovništva - kao što su zagađenost, te igru djece u otrovnom ulju. Sa dozom crnog humora autori intervjuiraju korumpirane političare, zaposlenike u naftnoj industriji, njihove mrzovoljne žene i biznismene.

Trajanje: 75min
Titlovi: engleski titlovi


- 14:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 16.05.2007.

Automobil - pritajena urbana ovisnost

Autoholizam ili ovisnost o automobilu je posljedica gospodarsko-političke kreacije društvenog ponašanja u drugoj polovici XX. stoljeća. Propaganda komfornog i idiličnog života koju svakodnevno probavljamo uvelike je utjecala na život pojedinca koji je sve više socijalno izoliran. Odličan primjer usvojene potrebe za komforom je način na koji koristimo osobni automobil, koji u gradskom prometu funkcionira (80%) po modelu jedan čovjek – jedan auto. Na taj način javni prostor segmentiramo u neekonomično iskorišten skup osobnih mobilnih prostora. Problem ovisnosti o automobilu u urbanim sredinama koji za posljedicu ima: zagađenje zraka, buku, vizualno zagađenje, socijalnu izoliranost, sigurnost itd, je interdisciplinarni problem (ekologija, sociologija, urbanizam, promet, odgoj i obrazovanje, ekonomija) i stoga iziskuje uključenje cijele društvene zajednice u njegovo rješavanje.
U Bjelovaru, gradu od svega dvadesetak tisuća stanovnika, ovisnost o automobilu očita je na svakom koraku. Automobil je postao svojevrsni inventar javnog prostora. Živimo u gradu u kojem je velika većina ljudi smještena unutar tri kilometra od centra grada, ali intenzivno koristi automobil pri odlasku na posao, u kupovinu, odnosno u obavljanju svakodnevnih obveza. Je li uistinu potrebno pokretati tonu željeza i plastike da bi kupili kruh? Hmm. Bjelovar je toliko mali grad da je potrebno svega 30 minuta da se stigne s njegove periferije do centra – PJEŠICE, dok se BICIKLOM može za 15 minuta stići iz bilo koje točke A u bilo koju točku B. Čitajući u lokalnim novinama nedavne članke vidljivo je da su poneki građani svjesni situacije, ali nisu svjesni problema. Tako se moglo čitati kako se u jutarnjim satima stvaraju velike gužve na istočnom ulazu u grad zbog spuštanja rampe. Statična kolona automobila duga je par stotina metara, a vozači psovkama i nervozom nijemo komuniciraju..
Odmah nakon toga konstatira da takva situacija traje godinama i kako bi, autoru teksta, bilo brže doći pješice od kuće do posla nego automobilom uz postojeću prometnu regulaciju. Sada se postavlja pitanje zašto koristiti automobil ako je pješačenje, u ovom slučaju, brže, dok o zdravlju i socio-ekološkoj prihvatljivost ne treba raspravljati. Drugi primjer je tekst naslova „Bicikl, način života ili potreba“ popraćen fotografijom velikog broja bicikala koje možemo vidjeti ispred banaka svakog petog u mjesecu. U njemu se govori kako penzioneri koriste bicikl iz nužde, financijske naravi, za razliku od Europe koja bicikl koristi zbog zdravog života i rekreacije, dok se pri tome zaboravlja da je zdrava zajednica također oblik nužde, one egzistencijalne naravi . Ovako površno shvaćen problem odvodi zaključak u krivom smjeru navodeći da će biti potrebno mnogo petih u mjesecu da se ova slika promjeni. Aludirajući pri tome, na vrijeme kada će penzioneri imati automobile pa više neće morati koristiti bicikle za odlazak do banke po penziju, umjesto na vrijeme kada će ova slika postati svakodnevnica ne samo ispred banki, već ispred škola, bolnica, firmi, knjižnica, trgovina… Primjer je i fotografija koju sam snimio u Mastrichtu (Nizozemska), kada smo biciklima 2004. godine obilazili nacionalne parkove Zapadne Europe, na kojoj se vidi da penzioneri i u razvijenim zemljama koriste bicikle, a ne aute, kao prijevozno sredstvo u gradovima. Činjenica je da ih postojeća infrastruktura potiče na to, a izgradnju infrastrukture također su potaknule neke vrijednosti i stavovi. Naš cilj je težiti prepoznavanju tih vrijednosti.



Udruga za promicanje prirodnih, kulturnih i društvenih vrijednosti – Priroda i društvo svojim projektom „Automobil – pritajena urbana ovisnost“ želi skrenuti javnosti pozornost na štetnost korištenja automobila u gradu, ponuditi alternativna rješenja prijevoza (pješačenje, bicikl), potaknuti izgradnju biciklističke infrastrukture, efikasniji i ekološki prihvatljiviji javni prijevoz. Plan aktivnosti obuhvaća mjesečne projekcije filmova, izložbe fotografija, organiziranje predavanja i radionica, izvođenje javnih performansa i akcija, organiziranje Europskog tjedna kretanja i Dana bez automobila. Prva projekcija filma održati će se u dječjem odjelu Narodne knjižnice Petar Preradović u petak 26.01. u 18 sati gdje ćemo predstaviti projekt i projicirati kratke dokumentarne filmove o svjetskim gradovima (Copenhagen, Amsterdam, Bogota, Budimpešta) koji su primjer da se sve može kad se hoće.

- 19:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Neugodna istina

Neugodna istina

Mediji su danas puni (neugodne) istine, a ponekad i neistine, koja se koristi isključivo u predizbornu svrhu, kako bi se pokazalo da je netko dobar, pošten, častan, marljiv i uzoran, i kao takav zaslužuje glasove birača, a netko drugi loš, mutikaša, prevarant, lažov kome nikako ne bismo trebali dati glasove na ovogodišnjim izborima. Neugodna istina koja je iznesena u četvrtak 15.02. na četvrtom katu najsterilnijeg kina u Zagrebu također je politički obojana i to nijansom šarene boje koja se naziva Planet Zemlja.




Premijerno je hrvatskoj publici prikazan dokumentarni film i istoimena knjiga „Neugodna istina“ Al Gora koji se bave problematikom globalnog zagrijavanja. Prije filma organiziran je kratki uvod kojem su prisustvovali vodeći ljudi iz različitih sektora s tog područja u Hrvatskoj koju su uspješno izrecitirali napamet naučene tekstove iz kojih je jedino bitno, vrijedno spomena i ponovljeno po tko zna koji put da je Hrvatska jedna od četiri zemlje na svijetu koja je potpisala Kyoto Protokol 1999., a koja ga do dana današnjeg nije ratificirala (zemlje koje ratificiraju Kyoto Protokol obvezuju se na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i pet drugih plinova koji potiču efekt staklenika, ili da će kontrolirati njihovu emisiju). Ovu elitnu četvorku uz nas čine SAD, Australija i Kazahstan.
Film prikazuje Gorovo predavanje koje vrlo detaljno analizira uzroke globalnog zagrijavanja, ali ono što ga čini dojmljivim jesu posljedice koje nas očekuju ukoliko ne poduzmemo drastične i brze korake. Jedna od posljedica je podizanje razine mora do 6 metara, što bi natjeralo preko 500 milijuna ljudi da napuste domove. Naravno da nikoga ne zanima činjenica da će se more dignuti za 6 metara, kada znamo da se za našeg vremena to neće dogoditi. Uvijek kada se spominju velike brojke ili riječ globalno briga i strah kao da prestaju ili bolje rečeno kao da se razvodne u rijeci od 6 milijardi ljudi. Krasan primjer kako se stvari rješavaju kada stvar postane lokalna i kritična može se vidjeti ovih dana u Sisku, kada su roditelji shvatili da su im djeca zbog zagađenja u zraku bolesna. Ne bilo koja djeca, nego njihova vlastita djeca.
Mnogo je posljedica koje će čovječanstvo već u bliskoj budućnosti osjetiti na svojoj koži, ali je jednako tako i mnogo načina na koji svaki čovjek može doprinijeti ublažavanju posljedica. Tako se na kraju filma mogu pročitati poruke kao što su: štedite energiju u kućanstvu, preciklirajte (smanjite količinu otpada prije kupnje), reciklirajte, kupujte lokalne proizvode, manje trošite na prijevoz. Ova zadnja preporuka podrazumijeva da racionalnije koristimo automobil, koji trenutno uzrokuje 30% emisije CO2 plina koji pridonosi efektu staklenika, da koristimo vlastitu energiju za kretanje (bicikl, pješačenje) i javni prijevoz kao način transporta. Za Bjelovar se ne može reći da kroči svijetlim putem ako znamo činjenicu da se u zadnjih 6 godina broj registriranih automobila povećao za 120%, a o broju parkirnih mjesta u strogom centru grada da i ne govorimo.

>

Udruga Priroda i društvo svojim projektom „Automobil – pritajena urbana ovisnost“ (skraćeno: AUTOHOLIZAM) promovira upravo spomenute vrijednosti. Svoj program predstavila je gradskim čelnicima koji su ga prihvatili i konkretnom donacijom omogućili sudjelovanje Sanje Uršanić, člana udruge, na konferenciji „Europski tjedan kretanja“ početkom veljače u Briselu (Belgija). Stoga se nadamo da će Grad ove godine prihvatiti izazov organiziranja „Europskog tjedna kretanja“, projekt Europske komisije - generalni ured za okoliš, na temu „Ulice za ljude“, te na taj način doprinijeti razvoju ekološke svijesti svojih građana i ponuditi im mogućnosti alternativnog načina kretanja i transporta, koji je u ovom gradu podređen isključivo automobilu. Nažalost.


- 19:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se