PID bjelovar

Posljednjih 15 godina stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u suradnji s kolegama iz mnogih institucija u Hrvatskoj i Sloveniji sustavno provode istraživanja morskih kornjača u istočnom Jadranu. Tijekom godina rada polako se upotpunjavao mozaik znanja koji je u potpunosti promijenio sliku o morskim kornjačama u Jadranu: od "nepoznatih" životinja morske su kornjače postale jednom od najistraženijih skupina u fauni Hrvatske, a Jadran je danas poznat kao jedno od njihovih glavnih staništa u Sredozemlju.



Morske kornjače su gmazovi, čiji je cijeli život ovisan o jednom glavnom čimbeniku, temperaturi okoliša. Dišu plućima, pa zbog toga moraju izranjati na površinu po zrak. Rastu polako, spolnu zrelost dostižu tek s 15 do 30 godina, ovisno o vrsti, a životni vijek im je sličan ljudskom (80-ak godina). Hrane se beskralješnjacima morskog dna, poput rakova, školjkaša, ježinaca, spužvi itd. Razvile su se iz kopnenih predaka, prije 100 milijuna godina, kada su na Zemlji živjele zajedno s dinosaurima. Imaju složen životni ciklus i jedne su od najvećih putnika u životinjskom svijetu. Danas su jedne od najugroženijih organizama na svijetu.



U vrijeme pojave prvog čovjeka na Zemlji, u svjetskom oceanima plivale su stotine milijuna morskih kornjača. Kad je Kristofor Kolumbo 1503. godine otkrio današnje Kajmansko otočje, nazvao ga je "La Tortugas" (španj. kornjače): more oko otoka bilo je ispunjeno kornjačama. Bilo ih je toliko da su se tupi udarci oklopa o oklop mogli čuti kilometrima daleko. Od tog trenutka je broj morskih kornjača počeo opadati u svim morima, a tijekom samo jednog, posljednjeg, stoljeća ovi su morski gmazovi dovedeni pred sam rub nestanka.

Autor izložbe je mr. sc. Bojan Lazar.