Image Hosted by ImageShack.us

Grad na pragu zapada

Image Hosted by ImageShack.us

Sjećate se Praga; siv, zapušten, loša hrana, zgrade više urušene nego ukrašene, smrknuta lica, a posjetitelji sa ovih prostora kao gosti sa zapada… Ja ne, ali rekoše oni koji su ga posjetili prije devedesetih da je tako izgledao. Kada sam ga prije nekoliko godina prvi puta vidio nestajao je sivi i tmurni Prag, a danas 2007. nalik Feniksu: obnavljan, pun sjaja i boja, ukrašenih fasada kroči naprijed.

Prag ima 1,2 milijuna stanovnika. Glavni je grad Češke, koja broji 10,300,000 stanovnika, od 1999. su dio NATO-a, a od 1. svibnja 2004. EU. Oni su, za razliku od nas, puno prije predali zamolbu za članstvo i nisu bahato mislili kako bi Europa trebala njih moljakati da joj se pridruži. Političari su odradili dio posla za koji su plaćeni te su potaknuli i usmjerili društvene, ekonomske i socijalne promjene, prilagodili zastarjeli sustav zapadnim vrijednostima: kozmopolitizmu, poštivanju drugih i drugačijih, pravne sigurnosti, ekonomske učinkovitosti... Češka je okružena zapadnim i ili zemljama usmjerenima ka tim vrijednostima; Austrija, Njemačka, Poljska i Slovačka. Ukupne je površine od 78,864 m2, a prema podacima iz 2006.; BDP je $21,900, ekonomski rast 6.1%, nezaposlenost 8.4%, a zaduženost $ 50.2 milijarde.

Izgradnjom zamka u 9. stoljeću započinje razvoj Praga. Tada su i pojedini pripadnici Premyslidske dinastije prihvatili kršćanstvo koje su propovijedali bizantskih misionari Ćiril i Metod. Najzanimljivije, u mnogo čemu, je dvadeseto stoljeće. Puno je događaja koji su ostavili traga sve do današnjih dana. Prag bio jedan od najbogatijih gradova Europe, Češka ekonomska velesila. Od 1918. u njemu je proglašena neovisnost od Hagsburgovaca, slično se dogodilo 17. studenog 1989. kada je započela tzv. Baršunasta revolucija koja je odbacila komunističku čizmu koja ih je tlačila od 1948. Novo doba Praga počinje nakon 1990. kada su započete društvene reforme ne bi li se zastrijeli i opresivni ateistički sustav zamijenio naprednijim kapitalističkim sa socijalnom komponentom i demokratskim načelima. Nemoguće je ne spomenuti prvog demokratskog predsjednika Václav Havela koji je izabran na izborima u siječnju 1990., a 1. siječnja 1993. tamo je proglašeno razdruživanje od Slovaka sa kojima su bili u istoj državi 75.g.

Restorana, kafića i pivnica ne nedostaje. Ima ih gotovo na svakom uglu, a kvaliteta i ponuda je načelno dobra i u granicama naših cijena. Praške su pivnice nadaleko poznate, ali i činjenica da Česi piju najviše piva po glavi stanovnika u svijetu. To i ne čudi jer su piva jeftinija od mineralne vode te ih ima raznih vrsta. Svaka pivnica toči svijetlo i crno te nekoliko različitih, u Češkoj ima preko četrdeset proizvođača piva, te su čak napravili muzej Piva u gradu Plzenu. Pivnice, restorani i kafići oko centra i turističkih najprometnijih odredišta su najskuplji, ne nužno i najbolji. Kada se udalji nekoliko stotina metara, od glavnih ulica, stvari se mijenjaju na bolje i jeftinije.

O konobarima nemam puno lijepih riječi. Istina je: nisu svi isti, ali u pravilu su; gramzivi, nasilni i blago rečena nerafinirani. Kad shvate da ste stranac, posjetitelj postaje «divljač za odstrel». Nerijetko će vam zaračunati povrh računa 10% iako se napojnica daje dobrovoljno. Kada im skrenete pozornost na tu činjenicu, uglavnom odgovaraju «ako niste zadovoljni uslugom ne morate dati». Što je za praške konobare dobra usluga nisam uspio odgonetnuti. Evo što sam doživio više puta: kad naručite ostavit će vas na miru desetak minuta, nakon toga počinje «orlovsko» nadlijetanje; svakih će pet minuta doći do vas pogledati u čašu, čim je ispraznite odnijeti, a potom počinje navaljivanje želite li još i što ćete popiti. Može se lako dogoditi da vam u polu praznom restoranu ponude račun prije nego što ga zatražili, čime vam žele poručiti: doviđenja!

Image Hosted by ImageShack.us

Kulturna je ponuda velika, pa bi se za svačiji ukus moglo nešto pronaći. Obavezno treba obići različite povijesne zgrade te poneki od dvadesetak muzeja. Ipak budite oprezni neki koji su postojali do prije nekoliko godina su zatvorili, pr. Muzej boemijskog kristala je danas luksuzna prodavaonica kristala, a Tehnički muzej se renovira. Svakako bih predložio da posjetite impresivan, u samom centru, Muzej nacionalne povijesti te Židovski muzej.

Treba napomenuti da u Češkoj postoji veliki broj vjerskih zajednica koje predstavljaju bogatstvo kulturnog identiteta. Uglavnom se radi o kršćanima; oni koji su upravljani iz Rima su većina, ali ima i tradicionalnim protestantskih crkva; husiti, luterani i kalvinisti. Poznata je nacionalna Husitska crkva, tako prozvana po Janu Husu profesoru kojega je rimska inkvizicija spalila na lomači. Ima dosta ateista čiji je broj manji nego za vrijeme komunizma. Ateisti su u bili izuzetno agresivni i nasilni te su provodili ugnjetavanje i indoktrinaciju ljudi zbog čega je nastao kulturni i duhovni vakuum koji je devastirao društvo.

Predložio bih da posjetite mjesta koja su svojim značenjem i povijesnim bogatstvom posebnost grada; Karlov most i Stara gradska vijećnica iz 14.st. na kojoj se nalazi Astronomski sat, a na njemu se svakog punog sata izmjenjuju skulpture apostola.

Hradčani, u sklopu kojega je zamak, simboliziraju kontinuitet tisućgodišnje državotvornosti. Navodnoj je najveći na svijetu i zauzima 17,8 hektara odnosno 570x128m površine. Izgrađen je oko 880. po Kr., u romaničkom stilu. Kasniji su vjekovi donijeli proširivanja i dodavanja različitih stilova; gotski, kasno gotski, renesansni i barokni. Posljednja je nadogradnja dovršena 1775., a nakon osnivanja Češkoslovačke bio je mjesto boravka predsjednika te simbol države.

Židovska četvrt sa sinagogama nadaleko je poznata. Njezino bogatstvo je neuobičajeno veliko budući se zna što im je nacizam učinio. Navodno je četvrt trebala biti spomenik «izumrlom narodu» pa su mnoga pokradena i opljačkana bogatstva pohranili u toj četvrti u kojoj ima nekoliko sinagoga. Sudbina je Židova bila teška, većina ih je pobijena u koncentracionim logorima, a do danas ih je vrlo malo preživjelo. Posebno ističem sinagogu koja se nalazi u Jeruzalemskoj ulici, a nezaobilazno je Staro židovsko groblje iz 1439. na kojemu je sahranjeno preko 200,000 ljudi.

Image Hosted by ImageShack.us

Municipalna zgrada sa početka dvadesetog stoljeća, napravljena u stilu Art Nouveau, posebni je arhitektonski prizor. U njoj je 28. listopada 1918. proglašena uspostava Češkoslovačke i neovisnost od Habsburške krune. Pored nje je Barutni toranj iz 1475. koji je služio za označavanje početka krunidbene procesije. Karlov univerzitet je osnova 1348. te je najstariji fakultet u središnjoj Europi. Mogao bih još dosta toga nabrojiti od onoga što bi se moglo posjetiti i vidjeti, ipak najbolje da i sami nešto otkrijete.

Iako bi se učinilo da se u Pragu mogu provesti mjeseci za upoznavanje, što je točno za svaki veći grad na kugli zemaljskoj, ipak predlažem dva do tri dana boravka, a tomu se nadodaju još i dva dana puta. Dovoljno da se vide ljepote i prednosti, a ne upozna puno konobara!

FoTKO


Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se