online

nulla dies sine XVL lineae




19.07.2005., utorak

Slaven Letica - de crimes de guerre


Evo kako je inicijativa dr Slavena Letice i Andrije Hebranga o međunarodnom karakter "Oluje", što je ostalo u sjeni političkih rasprava o zločinima i potrebi skretanja pozornosti u međunarodnim krugovima na insinuacije kojima se oslobađanje hrvatskog teritorija interpretira kao planirano etničko čišćenje u kojemu je sudjelovao državni i vojni vrh, bratski dočekala prekodrinsko rasejanje:

CTEBA

Sa obzirom da u skupstini Srbije ocigledno nedostaje mogucnost za razmisljanje javno im predlazem da usvoje dekleraciju o Srebrenici:

Deklaracija tu vojnu akciju vojske Republike Srpske određuje kao savezničku
antiterorističku akciju, zasnovanu na međunarodnom pravu. Osuđuju se svi pojedinačni zločini počinjeni u akciji oslobadjanje Srebrenice , ali se mora izraziti zabrinutost zbog činjenice što se u nekim haškim optužnicama Srebrenica kvalifikuje kao udružen zločinački poduhvat s ciljem etničkog čišćenja.



Slaven Letica, ancien conseiller de Tudjman


Nije to prvi put da Slaven Letica slavi Antu Gotovinu u Saboru.

Evo kako nas to u Lexpresu podsjeća Envoyée spéciale, Sylvaine Pasquier, a prenosi site Ambassade de la République de Croatie

Ancien conseiller de Tudjman, Slaven Letica rejette cette hypotiche: «Il n'ira jamais a La Haye, car la logique du tribunal lui vaudrait cinquante ans de prison. Je le connais: il n'a pas commis ni ordonné» ce qu'on lui reproche. Hrvoje, l'étudiant en droit, s'insurge ŕ son tour: «Gotovina et d'autres ont défendu la patrie. Comment pourraient-ils ętre coupables de crimes de guerre?»


A napose, evo kako je Letica pisao u Globusu broj 430, iz ožujka 1999.:

Međutim, nakon otkrića novinara Željka Peratovića, objavljenog u prošlom "Globusu", da su u unutarstranačkim, hadezeovskim frakcijskim borbama u Šibeniku tijekom izbora 1993. iskorištena doslovce sva nelegalna sredstva - zlouporaba vlasti, vojske, vojne policije, televizije, časne ratne tradicije, pa i zaplašivanje građana - više u ništa nisam siguran...

Naime, iz Globusova članka, javnog svjedočenja Smiljana Reljića i naknadnog službenog priopćenja MORH-a, bjelodane su barem dvije činjenice:

PRVO: da je ministar obrane Gojko Šušak početkom 1993. imenovao i u Šibenik poslao posebno istražno povjerenstvo sa zadatkom da istraži "sigurnosno stanje u 2. satniji 72. bojne Vojne policije", tj. da istraži jesu li u vojnom pritvoru "Kuline" doista mučeni zatočenici, kako je tvrdio Mario Barišić, tadašnji zapovjednik VP u Šibeniku. Članovi istražnog povjerenstva bili su:
dr. Miroslav Tuđman (voditelj povjerenstva, u to doba ravnatelj HIS-a), Drago Krpina, Mato Laušić, Miro Međimurec i Mirko Šundov.

Po svemu sudeći, članovi Povjerenstva napravili su potpuno pogrešnu prosudbu, jer su stali na stranu onih koji su, kako se danas čini, kršili odredbe Ženevskih konvencija o postupcima s ratnim i civilnim zatvorenicima, a prosudili su protiv onih koji su težili uspostavi zakona i etičkih postupaka pravne države. Članovi Povjerenstva su za "određenu samovolju" u vojnom pritvoru "Kuline" okrivili vojne policajace Marija Barišića i Milorada Pajića, preporučivši ministru Gojku Šušku da ih odmah smijeni s dužnosti, što je ovaj i učinio.

DRUGO: sam predsjednik Tuđman saznao je sve pojedinosti o "lažnom bombardiranju Šibenika" i nasilju nad zatvorenicima u pritvoru "Kuline" već 26. travnja 1993., kad je na razgovor primio smijenjene vojne policajce Marija Barišića i Milorada Pajića te Tomislava Matića (koji je, posredstvom Ankice Tuđman, dogovorio sastanak s Predsjednikom, a koji je poginuo prošle godine u, kako kaže Globusov novinar, "sumnjivoj prometnoj nesreći"). Njihovo usmeno svjedočenje davne 1993., navodno su, saslušali, uz predsjednika Republike, Mile Ćuk, Franjo Gregurić, Mario Nobilo i Tomislav Šutalo. Ključne činjenice iz svjedočenja "trojke" prošle su godine, u posebnom pismu upućenom predsjedniku Tuđmanu 30.3.1998., potvrdili Paško Bubalo, Josip Odak, Ante Đelalija i dr. Boris Zmijanović, a kao glasnogovornik cijele skupine, u javnosti se oglasio i Josip Juras, tadašnji pomočnik ministra obrane.

Dakle, iako je dobro poznavao sve pojedinosti oko "lažnog bombardiranja Šibenika", predsjednik Tuđman nije poduzeo ništa da se stvari razjasne i da se javnost o tome obavijesti. Kako je Hrvatska u to doba bila okupirana i pod stalnom ratnom opašnošću, njegova se odluka mogla opravdati: nužnošću zaštite nacionalnih interesa, tj. čuvanjem vojne i državne tajne.

Nakon toga, pa sve do danas, u njegovom razmišljanju prevladalo je, očito, uvjerenje kako treba javno prikriti sramotnog bombardiranja Šibenika kako bi se "sačuvalo (lažno) stranačko jedinstvo". Danas, kada je i Smiljan Reljić javno posvjedočio o istinitosti cijelog slučaja, a neizravno je priznao i da je cijeli slučaj bio dobro poznat predsjedniku Republike, oporbene stranke i cjelokupna javnost imaju puno pravo napokon doznati sve pojedinosti o zlopuporabama
vojske, tajnih službi, policije, vlasti, televizije, pa i časnog nasljeđa domovinskog rata u frakcijskim hadezeovskim obračunima. Naime, brzo organiziranje "pomirbenog" sastanka ključnih aktera šibenske afere, o kojem su dnevne novine već obavijestile javnost (u nedjelju 28.2.), ukazuju na nakanu vodstva HDZ-a da se cijeli slučaj ponovno zataška. A ako se to zataškavanje dopusti, oporbene stranke i građani mogu se u izbornoj godini svemu i svačemu nadati: prisluškivanju, uhođenju, lažnom "bombardiranju", nasilju,
demonizaciji, pa i - vojnom udaru.


A dr. Slaven Letica je i posredno povezan s opisanim događajima jer je bio u osobito dobrim odnosima s nekim od prozvanih aktera.

Sam se hvalio da je Tvrtka Pašalića, tipa koji je bio neposredno za leđima Miri Barešiću kad je ovaj ubijen, odveo dr. Tuđmanu i predstavio ga kao pouzdanog čovjeka koji ima informaciju da KOS na Predsjednika Hrvatske priprema atentat. Bilo je to s 90/91 dok je još gore bio najuticajnijim savjetnikom.

A to je postao jer su on i dr. Boris Zmijanović opservirali Jovana Raškovića koji je koncem osamdesetih puno ljetnih mjeseci provodio sa Zmijanovićem. Nije pozdano utvrđeno je li Slaven Letica dobio primjerak Memoranduma SANU kojeg je objavio u Republici od Jovana Raškovića, dr. Borisa Zmijanovića, ili šefa SDS-a (UDBE) Josipa Perkovića koji mi se hvalio da je osobno zaslužan za prva uhićenja četnika još 1988. (Jovana Opačića) i stalni nadzor nad Jovanom Raškovićem te raskrinkavanje Memoranduma SANU u hrvatskoj (jugoslavenskoj) javnosti.

Kasnije je dr. Slaven Letica dao objaviti u Danasu transkripte razgovora Tuđman-Rašković (Srbi su lud narod)

Osobno bih predložio Slavena Leticu Ivi Sanaderu za ministra Domovinske sigurnosti, umjesto Tomislava Karamarka, jer doktor ima više iskustva u medijsko-političkom ratu od junoše kojeg su odgajali Isusovci iz Palmotićeve.

Marijo Barišić, svjedok zločina kojeg je hvalio Slaven Letica, a kom ni podršku, ni zaštitu nisu pružili: Jagoda Vukušić, Željko Žganjer, Mladen Bajić, Ranko Ostojić, Davorko Vidović, Marko Erceg, Žarko Puhovski, pok Josip Grbelja, Ivan Ninić, Šime Lučin, Ivica Račan i Stjepan Mesić... A Jasna Babić, Željko Olujić i Zvonimir Despot proglasili ga mentalno problematičnim.


- 02:25 - Komentari (0) Isprintaj #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Siječanj 2012 (1)
Svibanj 2010 (1)
Svibanj 2008 (16)
Travanj 2008 (19)
Ožujak 2008 (11)
Veljača 2008 (22)
Siječanj 2008 (22)
Prosinac 2007 (15)
Studeni 2007 (16)
Listopad 2007 (19)
Rujan 2007 (14)
Kolovoz 2007 (7)
Srpanj 2007 (14)
Lipanj 2007 (24)
Svibanj 2007 (17)
Travanj 2007 (33)
Ožujak 2007 (37)
Veljača 2007 (32)
Siječanj 2007 (29)
Prosinac 2006 (26)
Studeni 2006 (34)
Listopad 2006 (31)
Rujan 2006 (29)
Kolovoz 2006 (25)
Srpanj 2006 (17)
Lipanj 2006 (18)
Svibanj 2006 (24)
Travanj 2006 (28)
Ožujak 2006 (34)
Veljača 2006 (35)
Siječanj 2006 (42)
Prosinac 2005 (26)
Studeni 2005 (33)
Listopad 2005 (33)
Rujan 2005 (31)
Kolovoz 2005 (18)
Srpanj 2005 (24)
Lipanj 2005 (34)
Svibanj 2005 (32)
Travanj 2005 (45)
Ožujak 2005 (15)



45 lines © 2005, Zeljko Peratovic