Anti - Corruption Program Croatia

petak, 30.09.2011.

Pritužba: Mladen Bajić, Marija Jambor, 30. rujna 2011.

PRITUŽBA: MLADEN BAJIĆ, MARIJA JAMBOR

30. RUJNA 2011.


Pollitika.com by Papar


Podnositelj:
Mislav Šutalo


Tijelo javne vlasti:
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić
Gajeva 30a
Broj: KR-I-DO-235/07

O ovome obavijest:

Republika Hrvatska
Predsjednik gospodin Ivo Josipović
Pantovčak 241
10000 Zagreb

Vlada Republike Hrvatske
Predsjednica gospođa Jadranka Kosor
Trg svetog Marka 2

Sigurnosno-obavještajna agencija
Ravnatelj Josip Buljević
Savska cesta 39/1

Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministar Tomislav Karamarko
Ulica grada Vukovara 33


U Zagrebu, 30. rujna 2011. godine.

PRITUŽBA
TEMELJEM ČLANKA 46. USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE


13. srpnja 2011. godine uputio sam Vam pritužbu temeljem članka 46. Ustava Republike Hrvatske na postupanje institucija koje bi trebale štiti interese Republike Hrvatske i zahtjevao uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva K-DO-2524/10.


Ponavljam zahtjev da:
1. Da mi se omogući uvid u spis K-DO-2524/10.

Zahtjev proširujem na zahtjev:
2. Da mi se omogući preslikavanje spisa K-DO-2524/10.

Također ponavljam zahtjev od 2.svibnja 2011. godine, ponovljen 3. lipnja 2011. godine:

3. Da mi se dostavi rješenje predmeta ODO Osijek temeljem kojega je 25. siječnja 2011.godine VIII. Policijska postaja na Krugama vršila izvide, uzela od mene iskaz povodom mog teksta objavljenog 21. srpnja 2010. godine na portalu Pollitika.com pod naslovom „ Ivo Josipović, Mudrinić, HUP, Varšavska, spletkaroši i prevaranti“ te zahtjevala da im predam računalo uz obrazloženje da na računalu imam još takvih sadržaja.


Obrazloženje:


U svojoj pritužbi od 3.lipnja 2011. izjavio sam da dijelim mišljenje Transparency Internationala objavljene 19. travnja 2011. u Bruxellesu, da postoji selektivnost istražiteljskih i tužiteljskih postupaka, odnosno da postoji politička pristranost policije i ureda tužitelja kad su u pitanju kazneni postupci protiv kriminala počinjenog u telekomunikacijskom sektoru.

Kao indikator kako je Državno odvjetništvo podleglo protuustavnom utjecaju, javnost sam upoznao s kaznenim predmetom koji se vodi kod ODO Zagreb pod brojem KDO-2524/10.

Pod brojem KDO-2524/10 formiran je predmet protiv člana uprave Hrvatskih Telekomunikacija (u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma AG) Božidara Poldrugača zbog sumnje da je počinio kazneno djelo utaje poreza i drugih davanja, članak 286. stavak 1 i 2. Kaznenog zakona, na način da je lažno prijavio prebivalište u mjestu s manjim prirezom.

Predmet KDO-2524/10 koristim kao indikator upravo zbog činjenice da se zbog istovrsnog kaznenog djela vodi kazneni postupak protiv Tomislava Dragičevića (INA d.d.).

Javnosti je poznato da se protiv gospodina Dragičevića nisu pokretali kazneni postupci dok je obnašatelj dužnosti predsjednika RH bio Stjepan Mesić.

A1.

28. rujna 2011. godine dobio sam preporučeno s povratnicom obavjest Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KR-DO-481/11 od 23. rujna 2011. godine koju potpisuje zamjenica županijske državne odvjetnice gospođa Marija Jambor.

Na moj zahtjev od 13. srpnja 2011. da mi se omogući uvid u spis ODO Zagreb K-DO-2524/10, u navedenoj obavjesti je odgovoreno doslovno slijedeće:

“U vezi vaših pritužba na rad Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u predmetu broj:K-DO-2524/10, ovime Vas obavještavamo da smo pribavili navedeni spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu te izvršili uvid u isti“.


A2.

Iz sintakse odnosno semantike, značenje izraženo u jeziku mog zahtjeva „da mi se omogući uvid u spis“ potpuno se smisleno razlikuje od sadržaja odgovora u navedenoj obavjesti.

Odnosno neupitno je da sam zahtjevom od 13. srpnja 2011. godine zahtjevao da se uvid u spis ODO Zagreb K-DO-2524/10 omogući upravo meni a ne nekom drugom.



A3.

Zakon o kaznenom postupku omogućava svakome, nakon što se donese rješenje, uvid i preslikavanje spisa.

Očito je, da je svrha te mogućnosti uspostava kontrolnog mehanizma na postupanje DORH-a, a da bi se DORH sačuvao od pristranosti, selektivnosti ili još gore, od iduće faze kad postupci postaju montirani i farsa.

Jasno je, da se selektivnost, pristranost, korupcija i ostale nepravilnosti pojavljuju tamo gdje se isključuje javnost.

Dakle nema nikakve dvojbe oko toga koja je svrha Zakonske mogućnosti građanina da izvrši uvid u spis.


A4.

Nema nikakve sumnje da je sve navedeno pod A2. i A3. sastavni dio spoznaje koju ima zamjenica županijske državne odvjetnice gospođa Marija Jambor.

Odnosno uvjeren sam da se, sastavljajući obavjest kao odgovor na moju pritužbu i zahtjev, zamjenica županijske državne odvjetnice gospđa Marija Jambor, svjesno rugala zdravom razumu.

Takvim postupkom zamjenica županijske državne odvjetnice gospođa Marija Jambor doprinjela je nepovjerenju javnosti u rad DORH-a te dodatno učvrstila moje osobne sumnje koje javno objavljujem, da je DORH u postupcima protiv kriminala u telekomunikacijskom sektoru pristran i selektivan.

A5.

Neće me impresionirati niti zaplašiti činjenica da unutar DORH-a ima još činovnika koji će potpisati još jednu ovakvu besmislicu u cilju da mi se onemogući razuman zahtjev.

To je posve logično. Jer da takvih činovnika nema još, nebi bilo niti moguće da opća pljačka javnih dobara u suverenoj i međunarodno priznatoj državi dosegne tolike razmjere uz poštene i savjesne građane koju su na vrijeme tu pljačku prijavili.

Jasno je da je unutar DORH-a morao biti dovoljan broj strateški raspoređenih, međusobno povezanih činovnika, da bi se ta pljačka uopće mogla dogoditi.

Kao što je očigledno i da je sada jako teško selektivno i kirurški precizno odrezati samo jedan krak hobotnice i samo njega procesuirati. Ali ta vratolomija i nije u opisu dužnosti koje DORH mora provoditi.


A6.


Jasno je da je DORH samo dio vlasti i da ne odstupa bitno od civilizacijskih normi koje su prihvatili ostali segmenti društva.

Zato sam u pritužbama od 22. veljače 2010. godine te 2. svibnja , 3. lipnja i 13. srpnja 2011. godine upozoravao i navodio političke poruke koje mogu utjecati na neovisnost pravosuđa te sam iz istog razloga pritužbe dostavljao i na gore navedene adrese.

Vlast jest ogledalo društva u cjelini. Međutim ako postoje dijelovi društva i u njima pojedinci koji znaju primjeniti vlasti očito nametnuta civilizacijska dostignuća, kod nas često nazivana kao europska pravna stečevina, onda bi i u strukturama vlasti moralo doći do pozitivnog odziva na takva nastojanja pojedinaca.

Iskreno, očekivao malo više takta od DORH-a nakon što je 5. rujna 2011. godine bivši austrijski premijer Wolfgang Schuessel odustao od svog zastupničkog mandata zbog optužbi da je umješan u korupcijske skandale povezane s telekomunikacijskim operaterom Telekom Austrija budući da se želi rasvijetli zašto su nekim ličnostima bliskim vladi, koju su fomirali konzervativci i krajnja desnica između 2000. i 2007., isplaćivane velike sume novca bez pravdanja.

Znamo da je Telekom Austrija u razdoblju od 1998. do 2008. godine dobio koncesije u 6 država regije: Hrvatska (1998), Bugarska (2005), Bjelorusija (2007), Makedonija (2007), Srbija (2008), a tu je i uvijek famozni Liechtenstein!

Kao i kod Hypo, prvi posao Telekom Austrije izvan granica je bio u Hrvastkoj gdje je koncesiju kao član vijeća za telekomunikacije dodijelio Ivić Pašalić. Pa sve do Lukašenka poslijednjeg evropskog diktatora.

Teško je zamisliti, kad već nisu u Austriji, da su ti poslovi, na navišoj državnoj razini, u ovih 6 država regije mogli proći bez mita i korupcije.

Glavnog operativca i dugogodišnjeg direktora Telekoma Austrije, Borisa Nemšića, u povodu dana neovisnosti 2010. godine, Predsjednik Ivo Josipović odlikovao je za posebne zasluge u gospodarstvu.

Uzevši u obzir sve navedeno u točkama od A1. do A6. neosporno je da je moj zahtjev opravdan, jednako kao što uopće nije sporno da ga iz istih tih razloga moram više puta ponoviti.




S poštovanjem,



Mislav Šutalo, dipl. inž. elektrotehnike



Blogovi u kojima se objavljuju činjenice o povezanosti visoke politike i Balkanske Telekom Mafije:


Cenzura korupcijskog skandala:Wolfgang Schuessel-Telekom Austrija
ODO Zagreb, Sineva Vukušić i Željka Pokupec po političkom nalogu štite kriminal (drugi dio)
ODO Zagreb, Sineva Vukušić i Željka Pokupec po političkom nalogu štite kriminal
Pritužba:Ivo Josipović, Jadranka Kosor, Mladen Bajić, Josip Buljević, Tomislav Karamarko, (734 milijuna kuna)
Ivo Josipović, Ivica Mudrinić, Ninoslav Pavić, Vladimir Smolec
Mladen Bajić, Pritužba, Ivo Josipović, pet milijardi kuna
734 milijuna kuna, Ivo Josipović, Ivica Mudrinić, Gašper Gaćina
Demonstracija moći Mudrinićeve mafije
Kaznena prijava Ivica Mudrinić – 417 milijuna kuna
Pošteno suđenje za Ivu Josipovića (drugi dio)
DORH mi želi oduzeti računalo zbog bloga o Josipoviću
Hrvatski Telekom, kaznena prijava, član uprave
Pošteno suđenje za Ivu Josipovića
Karamarko na platnom spisku Balkanske Telekom Mafije (drugi dio)
Karamarko na platnom spisku Balkanske Telekom Mafije
Balkanska Telekom Mafija pred istragom
Josipović i udar na ustavno-pravni poredak
Ivo Josipović, Mudrinić, HUP, Varšavska, spletkaroši i prevaranti
Ivo Josipović poslijednji Šuškov prijatelj
Veliki majstori prevara
Utjecaj korupcije na konkurentnost gospodarstva (Internet-turizam)

- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se