otokpiwa

subota, 26.09.2015.

ISTOČNIJE OD NUKUSA JE ZAPADNIJE

Najdraža Huljev ukazala mi je da Bangladesh ima veću sekundarnu produkciju obleke od Kine, a ako nema još onda samo što nije. Naime, Kinez je napokon zeru popravio uvjete u tvornicama pa je postao preskup globalnom kapitalizmu te je ovaj pobjegao u zemlju gdje se još može platiti ljude da šiju za po kunu dnevno.

U Bukhari ima turista skoro kao u Splitu u augustu. Kao i u Splitu, i u Bukhari se sve pretvara u butique hotele, apartmane, čajane… Pamuka, svile i njihovih derivata kao što su terluci, onda popularne šarene grnčarije i svegačesa ima za kupiti, ali nema radionica u kojima se veze, hekla, kucka i piturava. Radi se kanalizacija koja je definitivno i kod nas u Splitu uzela maha! Glavna je razlika što nema sezonske zabrane građevinskih radova.

Tamo neki secesijski putnik opisuje u svojim memoarima ovaj grad kao jedini na Zemlji u koji se spušta svjetlost. Mora da je zato jer je centar sazidan od cigli sitnog i raznolikog veza, pa kako god se promijeni doba dana, tako plohe poprimaju sve nove boje i teksture, a ponegdje se odbijaju od šljašteću keramiku. Jest Bukhara za ovu estetiku i civilizaciju posebna, posebna kao što je za nas Balkance poseban Dubrovnik ili Firenza. Ima pregršt džamija, medresa, ugodnih dvorišta…

Kako je opjevana i opisana tisuću puta, neću dangubiti. Više me zanima predočiti detalj kako se turistu može prodati muda pod bubrege u domeni kulturno – povijesne baštine.

Jedna od preporuka za razgledavanje iz Usamljenog planeta, „must see“ je Chor Minor. Držeći se preporuka, nakon sveobuhvatnog razgledavanja, evo kratkog pregleda Chor Minora:

Nalazi se u mahali na kraju povijesnog grada pa do njega ima jahanja. Na razmjerno zdepasto tijelo nasađena su 4 poluindijska tornja koji glume minarete (minaret nije toranj!). Za takvu dimenziju džamije skroz je glupo, neuobičajeno i najvažnije totalno nefunkcionalno (u vrijeme njenoga nastanka), obzirom da minaret nije samo ukras već ima i funkcije, imati 4 takva, a kamoli poluindijska. Tijelo džamije ozidano je sa barem 30 vrsta vezova koji veze nemaju sa konstruktivnom logikom, ali eto – nek' je sitan. Glavna kupola iznutra je raspona da se jedva okreneš pod njom, dok su zidovi (u 19 st.!) debeli koliko i pola raspona kupole. Uz džamiju je medresa, a zapravo niz kubikula zalipetanih sa jedne i druge strane. Neš' ti.

Jedino što ima lijepih tirkiznih pločica po krovićima.


- 10:31 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se