orbinjuz

ponedjeljak, 29.10.2007.

100 najvecih zivucih genija na svijetu?!

Britanski casopis Telegraph je izbacio listu 100 najvecih zivucih genija. Na zalost, nisu razjasnili dobro kriterije sto oni podrazumijevaju pod pojmom genija (ili su jako loosely shvatili vec olabavljen naziv genija za onoga tko ima superioran talent). Pored ocekivanih Nobelovaca koji su zaradili svoje mjesto na toj listi radom na inzulinu, DNA te kompjuterima i drugim znanostima, nasli su se i npr.:

- Dolly Parton (ona je svoj status genija valjda zasluzila otkricem "tumblin' out of bed" i "workin' 9 to 5")
- Osama bin Laden (jel' on na toj listi zato sto je iznenadio Amerikance ili zato kaj ga jos nisu nasli?)
- Meryl Streep (izvanredna glumica, al' ima i boljih)
- Matt Groening (super su mi Simpsoni, al' ipak da je na listi i to jos ispred Stephen Hawkinga!)
- Michael Eavis (farmer, poznat kao organizator Glastonbury festivala)

Za one koji ne znaju pravu definiciju "genija", evo izvadak iz Wikipedije:
"A genius is a person of great intelligence, who shows an exceptional natural capacity of intellect, especially as shown in creative and original work. Geniuses always show strong individuality and imagination, and are not only intelligent, but unique and innovative. The term may also be applied to someone who is a polymath, such as Goethe (estimated IQ of 210) or Da Vinci (estimated IQ of 220), but a polymath is generally considered a well-rounded genius, gifted in many areas, e.g. math, physics, art, poetry, etc. Einstein, for instance, is a genius in physics, but not necessarily in other areas such as art or literature.

Although the term "genius" is sometimes used to denote the possession of a superior talent in any field, e.g., Roger Federer may be said to have a genius for tennis or Winston Churchill for statesmanship, in many of these cases the term is applied incorrectly and should instead be used specifically to denote an exceptional natural capacity of intellect and creative originality in areas of art, literature, music, science and mathematics."

utorak, 23.10.2007.

The divorce song...

Ozbiljna tema, ali pjesma je za krepat od smijeha (strpite se do refrena)!

utorak, 16.10.2007.

Windows XP <-> Linux installation

Linux installation went without any problems and quickly. From the moment I put the openSuse 10.3 DVD in to the moment I was finished installing astronomy software I use, only 2hrs and 45mins passed. My input was required for the full 45mins out of that total time. The only glitch was that the new texlive provided with openSuse 10.3 doesn't include fancyheadings.sty, which I use in my thesis. I had to spend 2 extra minutes to get it from the internet and install it manually.

For those who have laptops, here's my laptop (HP Pavilion dv1275EA; similar to all dv1000) hardware specs and what is supported (just works) out-of-the-box for
Windows XP and openSuse 10.3:
means that I either had to install drivers or tweak the existing ones
means that I didn't have to do anything to get it working...

Windows XP SP1
OS cost: ~$150 (?); I got mine with the laptop
Installation time (total): 5 hrs
Installation time (user input needed): 4 hrs
System reboots required: 22
Hard disk space used: 8.5GB
14.1'' wide screen (1280x768, WXGA): (works in 800x600 resolution until the graphics drivers get installed)
Intel 855 graphics chipset:
REALTEK network card:
Intel PROWireless 2200BG: **
Bluetooth: **
Intel 82801 sound card:
Modem:
Multi-card reader:
Hotkeys:
** bluetooth and wireless are integrated in my laptop which caused problems while installing drivers - bluetooth drivers screwed up wireless. I had to reinstall the wireless driver and tweak the bluetooth one to get it all working properly.


openSuse 10.3
OS cost: $0
Installation time (total): 2hrs and 45 mins
Installation time (user input needed): 45 mins
System reboots required: 3
Hard disk space used: 5.7GB (my astronomical libraries and programs take up 1.5GB of the total used space in Linux)
14.1'' wide screen (1280x768, WXGA):
Intel 855 graphics chipset:
REALTEK network card:
Intel PROWireless 2200BG:
Bluetooth:
Intel 82801 sound card:
Modem:
Multi-card reader: (with xD and CF)
Hotkeys: (in GNOME; in KDE only wifi button works out-of-the-box)

---
Still missing in Windows - Office suite, compilers,...

Software that I had to install manually to get *everything* working in Linux: mplayer (has codecs for everything, supports all windows codecs, flash video, divx , xvid...) and Skype. Other IM programs are supported out of the box in Linux (MSN, Yahoo, IRC,..) but I don't use them. Compilers are provided in Linux by default, I just have to choose the less used ones for my work (fortran, python extras).

ponedjeljak, 15.10.2007.

Oops... hard disk failure...

The hard drive on my laptop died on Saturday. All of my dissertation files, photos,............. were on it. Luckily, as I've had this happen before, I keep at least 2-3 backups on two different sides of the world. I did lose about 3 days worth of work, so I'll have to redo it, but it could've been worse.

It all started with tiny weirdnesses happening: not being able to open some files, funny (but low) sounds while booting or writing files onto the disk... Windows XP didn't bother to let me know my BIOS S.M.A.R.T. detection was yelling there's a hard drive problem, they were just overriding the error messages. Luckily, I do all of my work on Linux, which showed me all of the S.M.A.R.T. error messages when I was logging out. My forced "vacation" was on Sunday, because I just got to get my new Hitachi 160GB HDD for the laptop today (this one is 60GB larger, faster@5400RPM and a bit noisier than the previous one). The hard drive installation went without any glitches, it was recognized by the BIOS and at 8:35AM I started Windows XP installation.

It's 11:46AM now, and the Windows installation is still going on... of course, I got the drivers and most of the basic programs installed (firewall - ZoneAlarm, antivirus - AVG Free edition, image viewer - Picasa, mp3 player - Winamp, different codecs, iTunes, Firefox, Thunderbird, RealPlayer, SMPlayer, but it's still at 70% of service pack 2 installation. In short, PAIN IN THE BUTT!

----
13:29hrs... The Windows XP installation + programs are finally over. It "only" took 5 hours, with 4 hours of my full attention. Programs left to install are: OpenOffice, MikTex, XEmacs and Aladin (astronomy software). Still to do with Windows XP - defragment the disk. I'll have to leave it over night...

Now I'm off to installation of Linux - openSuse 10.3...

ponedjeljak, 08.10.2007.

R.I.P.

Upravo sam saznala kako je zarucnica mog vrlo dobrog frenda poginula prosli tjedan... vec dugo nisam upoznala osobu kao sto je ona bila. Vesela, puna zivota, izuzetno sposobna, ne samo u karijeri, vec i kao domacica. Ne sjecam se kada sam se toliko smijala kao onaj dan u Metajni ovog ljeta.

Renata, nisi zasluzila tu sudbinu koju ti je otac priredio... R.I.P.

četvrtak, 04.10.2007.

Je li medicina vaznija od drugih znanosti?

Jedan komentar na net.hr me potaknuo na ovaj komentar (gotovo identican koji sam i tamo ostavila). Clanak na net.hr-u se odnosio o novom otkricu u astronomiji. Iako je clanak sam sadrzavao nekoliko ogromnih pogresaka preko kojih cu prijeci, komentar jedne citateljice (koja ne zna razliku izmedju astrologije i astronomije) kako bi bilo bolje da istrazujemo lijekove za rak, a ne da gledamo u nebo me iziritirao i potaknuo na ovaj post. Moje nedavno preseljenje i povratak u HR te dosad-pasivno-sudjelovanje u razvoju programa astronomije u Splitu mi je omogucilo da mi se oci otvore i da prihvatim kako razmisljanje gore navedene citateljice je jako uvrijezeno u HR.

Zasto bi neka kompanija davala novce za razvoj astronomije (ili kako oni to shvacaju, da netko moze piljiti u nebo), kad mogu isto tako dati novce u razvoj istrazivanja raka? Samo cu spomenuti da puno veci novci iz ogromnih kompanija u HR odlaze na vlastitu promociju preko sponzoriranja nogometnih i ostlaih sportskih manifestacija, nego na bilo kakvo istrazivanje. Ipak kod nas jos vrijedi ona "kruha i igara"...

No dobro, vratimo se na glavno pitanje. Je li znanost medicine vaznija od fizike ili astronomije (ili bilo koje druge znanosti) koje naoko nemaju veze s dobrobiti covjecanstva?

Moje misljenje je - NIJE. Ja smatram da su sve znanosti jednako vazne. Smatram kako se niti jedna znanost ne moze odvojiti od druge. Jer sve grane znanosti imaju doticaj s drugim granama, a vrlo cesto razvoj jedne grane potice razvoje drugih grana znanosti. Na primjerima to izgleda ovako:

-- istrazivanja u medicini koja se baziraju na tomografiji, odn. CT, PET, MRI, fMRI te obrade njihovih slika koriste filtere i tehnike razvijene upravo za astronomiju (naravno, vrijedi i obratno)
-- svemirska putovanja su unijela isto toliko napredaka u medicini, koliko i u astronomiji i astrofizici. Kad koristimo tavu od teflona i kad smo zahvalni kako se meso/jaja/sto-vec ne lijepi na dno, mozemo zahvaliti astrofizicarima i inzinjerima u astronautici za taj "convenience"
-- sada grupa astrofizicara s UC Berkeley-a radi na adaptaciji astronomskih tehnika koristenih za teleskope (adaptivna optika) na ljudske oci i za poboljsanje medicinskih aparata za ispravljanje vida (i oko i vrsta teleskopa imaju lece)

Ovo su samo malobrojni primjeri za astronomiju gdje svakodnevno koristimo tehnike razvijene za "gledanje u nebo". OK, idemo se maknuti s astronomije:

-- ako vam ikada bude bila potrebna operacija oka s laserom, nemojte misliti da su doktori razvili lasere. Laser je otkriven u fizici.
-- mislite da su doktori razvili roentgen? Ne, nego jedan fizicar...
-- isto je i s elektronskim mikroskopom koji je sada neizbjezan u medicini (kao i drugim znanostima), a kojega su napravila dva inzinjera bazirajuci svoj izum na teoriji jednog fizicara.
-- mozda jedan od najtrivijalnijih primjera je sljedeci - zasto smo svi mi na blogu u mogucnosti tipkati po tipkovnicama i komunicirati preko interneta? Fizika poluvodica omogucava i objasnjava osnovne principe na kojem radi CPU, koji pak procesira sve pakete podataka unutar kompjutera. Tu su tranzistori, kapacitori............. i opet, sve to nam koristi u medicini, jer smo u mogucnosti razvijati kompjuterske modele virusa, molekula, proteina (npr. grupa Sbalzarini/Krisko unutar MedILSa) i predvidjeti razvoj raka, stanica i td.

Doktori su ti koji primjenjuju znanje steceno u drugim disciplinama na ljude i nas organizam te istrazuju adaptaciju i korist tehnika otkrivenih u drugim znanostima. Doktori ne grade aparate. Za to su potrebne druge discipline znanosti. Sto je s rakom i istrazivanjem raka te metodama lijecenja?
-- sad mozemo ljudima oboljelima od raka pomoci jer znamo sto je radijacija (nuklearna fizika!)
-- rano otkrivanje tumora lezi upravo u razvoju tomografije

Tomografiju koristimo i u oceanografiji, geologiji, radarima (rekonstrukcijski algoritmi) i sl.

Naravno, doktori su ti koji nas lijece, ali da nije i da nema drugih grana znanosti, mi bi jos uvijek umirali od upale slijepog crijeva ili slicnih, sada rutinskih, stvari. Smrtnost od raka se smanjila upravo radi toga sto su tehnike razvijene za druge discipline omogucile pravovremeno otkrivanje tumora te njihovo uklanjanje i fokusirano lijecenje.

IMHO, ne postoji grana znanosti koja je mala i jadna i manje vazna od drugih. Svaka grana znanosti pridonosi boljem razumijevanju svijeta oko nas, a svaki napredak u znanosti moze pridonijeti boljem razumijevanju ljudskog tijela i razvoju novih lijekova. I mozda ponajvise, znanstvenici su ljudi koji imaju doktorate i visoko obrazovanje. Mislim da si nasa drzava s manje od 7% ljudi sa zavrsenim fakultetom (najnize u Europi!!!) ne moze i ne smije priustiti biranje vaznosti grana znanosti (uostalom, to si ne mogu priustiti niti bogate zemlje svijeta). Razmisljanje, tipicno za zemlje 3. svijeta, kako su grane znanosti nepovezane i interdisciplinarnost ne postoji, je izuzetno opasno i previse prosireno medju prosjecnim pukom u lijepoj nasoj. Isto vrijedi i za uvrijezeno misljenje kako znanost i industrija nisu povezani. Hrvatska tek sada pokusava uvesti interdisciplinarnost u svoje obrazovanje te potaknuti znanstvenike na uklapanje svojih projekata u industriju ili edukaciju industrije o tehnikama koristenim unutar znanosti koje bi im omogucile bolje i efektivnije poslovanje (ovdje kao pozitivan primjer navodim United Knowledge Fund). Suprotno razmisljanje uvelike koci razvoj znanosti u HR. Time kocimo i razvoj industrije, sto donosi losiju ekonomiju, slabu kupovnu moc, pad trzisne vrijednosti dionica nasih tvrkti na inozemnim burzama (odn. ne postojanje istih na recimo Wall Str.) i ostatak lavine koja nadolazi.

Mozda umjesto da raspravljamo o vaznosti grana znanosti, mozemo se priupitati zasto je tako lako skupiti preko 30,000 potpisa za smjenu uprave Hajduka, dok novi programi i ljudi koji uvode znanost u nase fakultete ne mogu dobiti urede na sveucilistu? Mislite li da ce vam djeca moci zivjeti od gledanja nogometa (ili cega vec) ili mozda ce im ipak biti potrebno nekakvo znanje i zvanje koje kasnije mogu primjeniti u industriji, dobiti dobar posao, napredovati u kompanijama, biti u mogucnosti priustiti sebi i svojoj obitelji lijep zivot? Ne kazem da nam zabava nije potrebna. Apsolutno jest. Ali u gradu koji nema osnovne ucionice, kompjutere i nedostatak uredskih prostora (u ovom slucaju primjer mi je fizicki odsjek na PMFST jer osobno znam u kakvom je stanju zgrada fizike), mislim da bi vise trebali razmisljati o skupljanju potpisa koji bi natjerao gradske vlasti da gradski proracun iskoriste za kupovinu osnovnih materijala u skolama, a ne u nogometne klubove. Isto vrijedi i za ostale gradove i sela u HR...

Jos jedan primjer ove budalastine i paradoksa u lijepoj nasoj je i sljedeci clanak u Vjesniku: Za Dinamov stadion još 5 milijardi kuna!

<	listopad, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv