orbinjuz

četvrtak, 04.10.2007.

Je li medicina vaznija od drugih znanosti?

Jedan komentar na net.hr me potaknuo na ovaj komentar (gotovo identican koji sam i tamo ostavila). Clanak na net.hr-u se odnosio o novom otkricu u astronomiji. Iako je clanak sam sadrzavao nekoliko ogromnih pogresaka preko kojih cu prijeci, komentar jedne citateljice (koja ne zna razliku izmedju astrologije i astronomije) kako bi bilo bolje da istrazujemo lijekove za rak, a ne da gledamo u nebo me iziritirao i potaknuo na ovaj post. Moje nedavno preseljenje i povratak u HR te dosad-pasivno-sudjelovanje u razvoju programa astronomije u Splitu mi je omogucilo da mi se oci otvore i da prihvatim kako razmisljanje gore navedene citateljice je jako uvrijezeno u HR.

Zasto bi neka kompanija davala novce za razvoj astronomije (ili kako oni to shvacaju, da netko moze piljiti u nebo), kad mogu isto tako dati novce u razvoj istrazivanja raka? Samo cu spomenuti da puno veci novci iz ogromnih kompanija u HR odlaze na vlastitu promociju preko sponzoriranja nogometnih i ostlaih sportskih manifestacija, nego na bilo kakvo istrazivanje. Ipak kod nas jos vrijedi ona "kruha i igara"...

No dobro, vratimo se na glavno pitanje. Je li znanost medicine vaznija od fizike ili astronomije (ili bilo koje druge znanosti) koje naoko nemaju veze s dobrobiti covjecanstva?

Moje misljenje je - NIJE. Ja smatram da su sve znanosti jednako vazne. Smatram kako se niti jedna znanost ne moze odvojiti od druge. Jer sve grane znanosti imaju doticaj s drugim granama, a vrlo cesto razvoj jedne grane potice razvoje drugih grana znanosti. Na primjerima to izgleda ovako:

-- istrazivanja u medicini koja se baziraju na tomografiji, odn. CT, PET, MRI, fMRI te obrade njihovih slika koriste filtere i tehnike razvijene upravo za astronomiju (naravno, vrijedi i obratno)
-- svemirska putovanja su unijela isto toliko napredaka u medicini, koliko i u astronomiji i astrofizici. Kad koristimo tavu od teflona i kad smo zahvalni kako se meso/jaja/sto-vec ne lijepi na dno, mozemo zahvaliti astrofizicarima i inzinjerima u astronautici za taj "convenience"
-- sada grupa astrofizicara s UC Berkeley-a radi na adaptaciji astronomskih tehnika koristenih za teleskope (adaptivna optika) na ljudske oci i za poboljsanje medicinskih aparata za ispravljanje vida (i oko i vrsta teleskopa imaju lece)

Ovo su samo malobrojni primjeri za astronomiju gdje svakodnevno koristimo tehnike razvijene za "gledanje u nebo". OK, idemo se maknuti s astronomije:

-- ako vam ikada bude bila potrebna operacija oka s laserom, nemojte misliti da su doktori razvili lasere. Laser je otkriven u fizici.
-- mislite da su doktori razvili roentgen? Ne, nego jedan fizicar...
-- isto je i s elektronskim mikroskopom koji je sada neizbjezan u medicini (kao i drugim znanostima), a kojega su napravila dva inzinjera bazirajuci svoj izum na teoriji jednog fizicara.
-- mozda jedan od najtrivijalnijih primjera je sljedeci - zasto smo svi mi na blogu u mogucnosti tipkati po tipkovnicama i komunicirati preko interneta? Fizika poluvodica omogucava i objasnjava osnovne principe na kojem radi CPU, koji pak procesira sve pakete podataka unutar kompjutera. Tu su tranzistori, kapacitori............. i opet, sve to nam koristi u medicini, jer smo u mogucnosti razvijati kompjuterske modele virusa, molekula, proteina (npr. grupa Sbalzarini/Krisko unutar MedILSa) i predvidjeti razvoj raka, stanica i td.

Doktori su ti koji primjenjuju znanje steceno u drugim disciplinama na ljude i nas organizam te istrazuju adaptaciju i korist tehnika otkrivenih u drugim znanostima. Doktori ne grade aparate. Za to su potrebne druge discipline znanosti. Sto je s rakom i istrazivanjem raka te metodama lijecenja?
-- sad mozemo ljudima oboljelima od raka pomoci jer znamo sto je radijacija (nuklearna fizika!)
-- rano otkrivanje tumora lezi upravo u razvoju tomografije

Tomografiju koristimo i u oceanografiji, geologiji, radarima (rekonstrukcijski algoritmi) i sl.

Naravno, doktori su ti koji nas lijece, ali da nije i da nema drugih grana znanosti, mi bi jos uvijek umirali od upale slijepog crijeva ili slicnih, sada rutinskih, stvari. Smrtnost od raka se smanjila upravo radi toga sto su tehnike razvijene za druge discipline omogucile pravovremeno otkrivanje tumora te njihovo uklanjanje i fokusirano lijecenje.

IMHO, ne postoji grana znanosti koja je mala i jadna i manje vazna od drugih. Svaka grana znanosti pridonosi boljem razumijevanju svijeta oko nas, a svaki napredak u znanosti moze pridonijeti boljem razumijevanju ljudskog tijela i razvoju novih lijekova. I mozda ponajvise, znanstvenici su ljudi koji imaju doktorate i visoko obrazovanje. Mislim da si nasa drzava s manje od 7% ljudi sa zavrsenim fakultetom (najnize u Europi!!!) ne moze i ne smije priustiti biranje vaznosti grana znanosti (uostalom, to si ne mogu priustiti niti bogate zemlje svijeta). Razmisljanje, tipicno za zemlje 3. svijeta, kako su grane znanosti nepovezane i interdisciplinarnost ne postoji, je izuzetno opasno i previse prosireno medju prosjecnim pukom u lijepoj nasoj. Isto vrijedi i za uvrijezeno misljenje kako znanost i industrija nisu povezani. Hrvatska tek sada pokusava uvesti interdisciplinarnost u svoje obrazovanje te potaknuti znanstvenike na uklapanje svojih projekata u industriju ili edukaciju industrije o tehnikama koristenim unutar znanosti koje bi im omogucile bolje i efektivnije poslovanje (ovdje kao pozitivan primjer navodim United Knowledge Fund). Suprotno razmisljanje uvelike koci razvoj znanosti u HR. Time kocimo i razvoj industrije, sto donosi losiju ekonomiju, slabu kupovnu moc, pad trzisne vrijednosti dionica nasih tvrkti na inozemnim burzama (odn. ne postojanje istih na recimo Wall Str.) i ostatak lavine koja nadolazi.

Mozda umjesto da raspravljamo o vaznosti grana znanosti, mozemo se priupitati zasto je tako lako skupiti preko 30,000 potpisa za smjenu uprave Hajduka, dok novi programi i ljudi koji uvode znanost u nase fakultete ne mogu dobiti urede na sveucilistu? Mislite li da ce vam djeca moci zivjeti od gledanja nogometa (ili cega vec) ili mozda ce im ipak biti potrebno nekakvo znanje i zvanje koje kasnije mogu primjeniti u industriji, dobiti dobar posao, napredovati u kompanijama, biti u mogucnosti priustiti sebi i svojoj obitelji lijep zivot? Ne kazem da nam zabava nije potrebna. Apsolutno jest. Ali u gradu koji nema osnovne ucionice, kompjutere i nedostatak uredskih prostora (u ovom slucaju primjer mi je fizicki odsjek na PMFST jer osobno znam u kakvom je stanju zgrada fizike), mislim da bi vise trebali razmisljati o skupljanju potpisa koji bi natjerao gradske vlasti da gradski proracun iskoriste za kupovinu osnovnih materijala u skolama, a ne u nogometne klubove. Isto vrijedi i za ostale gradove i sela u HR...

Jos jedan primjer ove budalastine i paradoksa u lijepoj nasoj je i sljedeci clanak u Vjesniku: Za Dinamov stadion još 5 milijardi kuna!

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv