OPSA blog

18.04.2011., ponedjeljak

Predsjednik RH na summitu u Kijevu

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovat će sutra na donatorskoj konferenciji i sastanku na vrhu u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu, koje je u povodu 25. godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu organizirala ukrajinska vlada u suorganizaciji zemalja članica G-8.





Međunarodna konferencija "25 godina černobilske katastrofe. Sigurnost budućnosti" organizirana je zbog produbljavanja ekološke svijesti te definitivnog završetka projekta sanacije postrojenja nuklearne elektrane, izgradnje zaštitnog oklopa, za što su dijelom osigurana financijska sredstva donatora, a za dovršetak još nedostaje 740 milijuna eura. Po podacima EBRD-a, dosad su u završnoj fazi zemlje članica G-8, Ukrajina i ostali donatori prikupili 714 milijuna eura te nedostaje još 26 milijuna eura, a u želji da se projekt realizira i završi Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o odobrenju pomoći za saniranje posljedica nuklearne nesreće u Černobilu od 1,1 milijun kuna. Nesreća na japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima-Daiichi, uzrokovana potresom i tsunamijem 11. ožujka 2011., klasificirana je kao teška nesreća – najviše, 7. razine, na međunarodnoj ljestvici nuklearnih i radioloških događaja INES, koja se rabi od 1992. godine, a 7. razina bila je prije dodijeljena samo nesreći reaktora u Černobilu 1986. godine. Tada je ispuštanje bilo deset puta veće, procijenjeno je na ukupno pet milijuna terabekerela aktivnosti koja odgovara jodu I-131, podaci su hrvatskoga Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Po ukrajinskim službenim podacima, iz nuklearke u Černobilu, nakon havarije 4. bloka 26. travnja 1986. godine, u okoliš je izašlo približno tri posto radionuklida koji su u trenutku katastrofe bili nakupljeni u tom reaktoru, što je više od 300 MCi, ili 1,3 x 10 na 19 potenciju Bq radionuklida. Onečišćeno je više od 145 tisuća metara četvornih teritorija Ukrajine, Bjelorusije i Ruske Federacije, a težina onečišćenja radionuklidima 137 Cs (Cezij) i 90 Sr (stroncij) iznosila je više od 37 kBq/m2. Tom je katastrofom pogođeno gotovo pet milijuna ljudi, a približno pet tisuća naseljenih mjesta u Bjelorusiji, Ukrajini i Ruskoj Federaciji onečišćeno je radioaktivnim nuklidima. U Ukrajini su stradala 2293 grada i sela s približno 2,6 milijuna stanovnika, a posljedice te najveće nesreće u povijesti tehnoloških katastrofa osjetile su Švedska, Norveška, Poljska, Austrija, Švicarska, Njemačka, Finska, Velika Britanija i druge države. Tadašnje vodstvo SSSR-a, u čijem je sastavu bila Ukrajina, tajilo je tu najveću tehnološku katastrofu u povijesti čovječanstva zbog "moguće panike među stanovništvom".
Do sredine svibnja 1986. godine liječnicima i medijima bilo je zabranjeno izvješćivati stanovništvo SSSR-a o radovima na uklanjanju posljedica katastrofe, o načinima osobne higijene, o razmjerima nesreće, a karte radijacijskog onečišćenja i razine radijacije bile su tajne do 1989. godine. U ekstremnim uvjetima nakon nesreće izgrađeno je "pokriće", koje gotovo 25 godina ima zaštitnu ulogu, a zapravo je riječ o privremenoj barijeri za nuklearni opasni materijal koji je i dalje aktivan te za visokoaktivna kretanja nusproizvoda, kojima se zapravo uopće ne upravlja niti se mogu kontrolirati. U državnom registru Ukrajine upisano je 2.349.164 stradalnika, među kojima je tzv. "likvidatora", koji su radili na uklanjanju posljedica nesreće, 300.000 i oni su najteža, prva skupina stradalnika. Katastrofa je Ukrajini izazvala goleme gospodarske i društvene gubitke, a danas se ograničeno iskorištava 5120 četvornih kilometara poljoprivrednih površina i 4920 četvornih kilometara šuma. U 1986. godini evakuirano je približno 116.000 osoba, umjesto iseljenoga grada Pripjatja za osoblje nuklearne elektrane izgrađen je grad Slavutič. Izravni gubici samo su u zoni evakuacije na teritoriju Ukrajine bili 1044 milijuna rubalja, ili 1385 milijuna američkih dolara.Izravni troškovi Ukrajine za ublažavanje posljedica iz svih izvora financiranja od 1986. do 1991. godine bili su približno šest milijarda američkih dolara.Od 1992. do 2005. godine, kad je Ukrajina samostalno financirala uklanjanje posljedica nesreće, troškovi su bili 7,35 milijarda američkih dolara. Po izračunima ukrajinskih stručnjaka, ukupni gubici za Ukrajinu do 2015. godine bit će 179 milijarda američkih dolara, a troškovi povezani s minimalizacijom posljedica černobilske katastrofe još će mnogo godina biti teret državnome gospodarstvu.

Sudjelovanje na konferenciji u Kijevu, osim hrvatskoga predsjednika, dosad su potvrdili glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednici Kazahstana, Poljske, Švicarske, Mađarske, predsjednici i potpredsjednici vlada Francuske, Litve, Slovačke, Belgije, Azerbajdžana i Kine te mnogi ministri i dužnosnici drugih zemalja.
- 20:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

07.04.2011., četvrtak

Blunt: Velika Britanija podupire ulazak Hrvatske u EU

Velika Britanija snažno podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a hoće li pregovori biti završeni u lipnju ove godine ovisi o Hrvatskoj, kazao je u četvrtak u Varaždinu veleposlanik Velike Britanije u Republici Hrvatskoj David Blunt.






"Jako se veselimo priključenju Hrvatske tom klubu (EU). Uspije li Hrvatska do lipnja završiti pregovore, to će biti odlično, no, to ovisi o Hrvatskoj. Posao mora biti obavljen", kazao je veleposlanik Blunt prilikom otvorenja izložbe fotografija "Britanske i hrvatske savezničke snage u službi mira" u izložbenom prostoru Gradskog muzeja Varaždin u palači Herzer. Britanski veleposlanik naglasio je da je Hrvatska saveznik Velikoj Britaniji u sklopu NATO-a te da se nada da će se Hrvatska uključiti u humanitarnu intervenciju u Libiji kada za to dođe vrijeme.
Velika Britanija je među državama članicama Europske unije koje najviše zagovaraju ideju proširenja EU-a i zbog toga smo joj zahvalni, istaknuo je na otvorenju izložbe hrvatski ministar obrane Davor Božinović.
Dodao je da su Velika Britanija i Hrvatska saveznici unutar NATO-a, ali i od Drugog svjetskog rata te je, komentirajući na zamolbu novinara izjavu veleposlanika Blunta o uključivanju Hrvatske u humanitarnu intervenciju u Libiji, podsjetio da je Hrvatska kao članica NATO-a glasovala za angažman NATO-a u Libiji. "U ovom trenutku, međutim, ne postoje potrebe NATO-a za konkretnijim hrvatskim angažmanom u Libiji. Ovisno o tome kako će se odvijati situacija u Libiji i mi ćemo razmatrati mogućnosti vlastitog doprinosa kako bi mir zavladao u tom, prevažnom dijelu svijeta, koji je veoma blizu nama", istaknuo je Božinović.


- 22:55 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

06.04.2011., srijeda

Obrana Misrate je glavni zadatak NATO-a

NATO je obranu Misrate, trećeg po veličini libijskoga grada, postavio za "glavnu zadaću", rekao je u utorak vojni dužnosnik Sjevernoatlantskog saveza koji je ocijenio da je vojska Moamera Gadafija izgubila trećinu svog potencijala nakon 17 dana bombardiranja.






NATO-ovi zrakoplovi su u ponedjeljak izveli 14 bombardiranja, rekao je nizozemski general Mark van Uhm, zapovjednik savezničkih operacija, među kojima i na protuzračnu obranu i oklopna vozila Gadafijevih snaga na području Misrate koja je "prioritet zbog onoga što se događa na terenu", gdje traje ofenziva na pobunjenike. Misrata je 214 km istočno od Tripolija, prijestolnice iz koje vlada Moamer Gadafi. General Van Uhm je u više navrata upozoravao da Gadafijeve snage koriste "žive štitove" i da "skrivaju" i "razbacuju svoja oklopna vozila" kako bi "spriječile NATO da ih locira" i bombardira. Gadafijeve snage su, po njegovoj ocjeni, zapravo "promijenile taktiku", šaljući u urbana područja laka vozila na bojišnicu, dok oklopnjake i drugu tešku opremu raspoređuju u pozadini. "NATO zbog toga mora povećati broj izvidnih letova", priznao je. Ipak, "ritam operacija nije se smanjio, naprotiv, NATO ga je zadržao na visokoj razini intenziteta".
- 22:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

05.04.2011., utorak

Foley ocijenio Brownov forum

Brownov forum o ulaganjima i trgovini između SAD-a i jugoistočne Europe već se nakon prvog dana može nazvati uspješnim, jer su ostvareni ciljevi poput spajanja poduzeća iz SAD-a i regije i kontakata između vlada i poslovnih ljudi, ocijenio je u ponedjeljak američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley.





Na konferenciji za novinare, kojom je završio prvi dan dvodnevnog foruma, Foley je rekao da se razgovaralo o potencijalu regije koja nudi goleme poslovne mogućnosti, ali i o zaprekama s kojima se suočavaju ulagači. Istaknuo je zaključak predstavnica svjetskog gospodarskog foruma kako je jugoistočna Europa nedovoljno konkurentna u odnosu na svijet te dodao da se to može popraviti poboljšanjem gospodarskog ozračja. Američki veleposlanik napomenuo je kako su u svim raspravama govornici praktički konsenzusom zaključili što treba napraviti te se složili kako su pojedine zemlje samostalno gospodarski preslabe i stanovništvom premalene da bi bile privlačne ulagačima, no da cijela regija s 22 milijuna stanovnika pruža veliku priliku svima. Foley je spomenuo i akcijski plan za stimuliranje poslovanja i gospodarskog rasta u jugoistočnoj Europi. Riječ je o dokumentu koji će biti prihvaćen na kraju foruma, u kojemu sudionici iznose prijedloge usmjerene ponajprije političkim vlastima zemalja u regiji u kojima navode što se mora učiniti da bi cijelo područje gospodarski procvalo.Taj dokument pokriva cijeli spektar poslovnih poteza, ali su njegove dvije glavne dimenzije, kako je rekao Foley, nadilaženje birokratskih zapreka i borba protiv korupcije stvaranjem učinkovita pravosuđa. "Ključne riječi u današnjim raspravama bile su predvidljivost, transparentnost i brzina", rekao je Foley objasnivši da se predvidljivost države ogleda u tome da ulagače ne dočekaju neugodna iznenađenja, da je nužna transparentnost u postupcima i u porezima u određenoj državi te da je nužno jako ubrzati postupak pokretanja posla. Potpredsjednik vlade za ulaganja Domagoj Milošević istaknuo je važnost dijaloga između poslovnih subjekata i političkih dužnosnika zemalja u regiji te ponovio većinu Foleyjevih stajališta. Na pitanje je li bilo konkretnih dogovora, poput najave da će Microsoft na Cetinju u Crnoj Gori graditi pogon ili da je General Electric zainteresiran za neke od velikih projekata hrvatske vlade, nije želio konkretno odgovoriti ustvrdivši kao se o svemu još pregovara. Državni tajnik MVPEI-a Mario Nobilo izrazio je zadovoljstvo organizacijom ovakva sastanka, odnosno činjenicom da je "došlo vrijeme da se međunarodna zajednica prestane baviti regijom kroz prizmu ratnih i poratnih problema poput izbjeglica, obnove ili ljudskih prava i počne baviti njezinim gospodarskim razvojem". Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić rekao je da su razgovori o poslu, poput ovih koji se održavaju u Dubrovniku, možda jedina dobra stvar koju je donijela gospodarska kriza. Majetić je istaknuo kako je "lijepo da političari shvaćaju u čemu je problem i da su preuzeli svoj dio odgovornosti te najavio da će im poslodavci pomoći u svim potezima koje treba poduzeti da bi se relaksiralo opće gospodarsko ozračje". No istaknuo je kako svoj dio odgovornosti trebaju preuzeti i poslodavci kako bi pridonijeli istom cilju. Majetić je dodao kako očekuje da će u kontaktima s poslovnim ljudima s najkonkurentnijeg tržišta na svijetu - američkog - poslovni ljudi iz RH i regije moći mnogo naučiti ponajprije u pogledu obrazovanja kadrova. Gospodarski savjetnik hrvatskog predsjednika Boris Cota rekao je kako se potvrdilo da zemlje u regiji moraju naći načina za suradnju kako bi ojačale vlastita gospodarstva. Istaknuo je kako je poslovna klima u ovim područjima loša te da treba raditi na njezinu poboljšanju. Također je istaknuo kako Hrvatska treba pojačati reforme naznačene u vladinu programu gospodarskog oporavka i da je u cijeloj regiji potrebno smanjiti ulogu države u gospodarstvu. Prvi dan Brownova foruma završava svečanom predajom nagrada najboljim studentima hrvatskih sveučilišta koji su pobijedili na natjecanju pod pokroviteljstvom američkog veleposlanstva na kojem su trebali iznijeti vlastiti poslovni plan ili preporuke za poboljšanje gospodarske politike.

- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Plenković primio predstavnike NATO-ove inicijative

Državni tajnik za europske integracije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković primio je u utorak predstavnika stručnog tima NATO-ove inicijative "Izgradnja integriteta i smanjenje rizika od korupcije u obrambenom ustrojstvu" sira Stewarta Eldona, priopćeno je iz MVPEI-ja.






Sastanak je organiziran u okviru posjeta predstavnika NATO-ove inicijative (Building Integrity Initiative) u Republici Hrvatskoj, s ciljem održavanja dodatnih konzultacija po pitanju finaliziranja Procjene za Hrvatsku u okviru navedene Inicijative, kaže se u priopćenju. Istaknuta je važnost Inicijative za podizanje svijesti, promicanje dobrih praksi i osiguravanje praktičnih alata koji pomažu pri smanjivanju korupcije u sigurnosnom sektoru kroz ojačavanje transparentnosti. Državni tajnik Plenković predstavio je aktualnu dinamiku hrvaskih pristupnih pregovora s Europskom unijom te pobliže prezentirao napore poduzete u okviru 23. poglavlja, Pravosuđe i temeljna prava, a vezano uz provedbu Plana aktivnosti za ispunjavanje mjera slijedom Privremenog izvješća Europske komisije, posebice u području reforme pravosuđa te suzbijanja korupcije. Naglasio je da sveobuhvatnost poduzetih mjera predstavlja jamstvo ireverzibilnosti reformskog procesa u Hrvatskoj, kaže se u MVPEI-jevu priopćenju.
- 22:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se