OPSA blog

Čelnici NATO-a i Rusije možda će se morati osobno sastati kako bi razriješili neizvjesnu situaciju u pogledu suradnje na vojnom području i području sigurnosti, izjavio je u petak ruski veleposlanik.



Tijekom posljednjih 18 mjeseci dvije su strane iznijele prijedloge novih zajedničkih projekata kako bi odnos poprimio prijateljsku dimenziju, ali je svaka strana sumnjičavo reagirala na prijedloge druge strane.

"Možda će biti potreban susret na jako visokoj razini kako bi se izašlo iz slijepe ulice", kazao je veleposlanik Dimitrij Rogozin nakon posljednjeg sastanka Vijeća NATO-Rusija (NRC) uoči ljetne stanke. Prema njegovim riječima, tim bi se sastankom "otvorile prilike za otvorene rasprave između ljudi koji donose odluke". Ali, istaknuo je Rogozin, to je moguće tek kada NATO prizna da je Rusija "prijatelj, partner i integralni dio Europe".

Američka državna tajnica Hillary Clinton jučer se u Washingtonu sastala sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom s kojim je razgovarala o bilateralnim odnosima i aktualnim pitanjima iz regije jugoistočne Europe.



Clinton je u kratkoj izjavi prije sastanka izrazila zadovoljstvo suradnjom sa slovenskim ministrom u zadnjih 16 mjeseci, te "bliskim savezništvom" koje su razvili i "vrlo sadržajnim radom" koji poduzimaju. Ministar Žbogar je kazao kako je jedna od velikih tema koje su sada na dnevnom redu američko-slovenskih razgovora "zapadni Balkan".

Državna tajnica Clinton nakon sastanka nije davala izjave, a Žbogar je novinarima rekao da su razgovarali o Makedoniji, Kosovu, Srbiji, te Bosni i Hercegovini. Naglasio je da su Clinton i on "najprije zajednički zaključili kako je arbitražni sporazum s Hrvatskom donio optimizam u regiju, te da treba nastaviti s takvim pozitivnim događajima u regiji".

Na pitanje da li je s Clinton razgovarao o idućim koracima u rješavanju otvorenih pitanja između Slovenije i Hrvatske, uključujući i predstojeći sastanak predsjednika vlada dviju zemalja na Bohinju o pitanju Ljubljanske banke, Žbogar je rekao da "osim o arbitražnom sporazumu, nisu razgovarali o odnosima Slovenije i Hrvatske". Na pitanje očekuje li kompromis oko Ljubljanske banke na bohinjskom sastanku 31. srpnja Žbogar je kazao: "svakako želimo i očekujemo da dođe do rješenje tog pitanja, znate kakvo je naše stajalište".

"Nadamo se da će sastanak na Bohinju, kao i onaj prije godinu dana, donijeti rezultat", dodao je. Slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor su na sastanku prije godinu dana postigli sporazum o arbitraži oko morske granice.

Slovenski je ministar istakao kako je s Clinton razgovarao o potrebi što skorijeg rješavanja spora oko imena Makedonije. Žbogar je rekao kako su se suglasili da je "sada trenutak da dođe do dogovora oko Makedonije, kako bi Makedonija u studenom dobila pozivnicu za NATO, a u prosincu počele pristupne pregovore s Europskom unijom". Na sastanku se, po njegovim riječima, govorilo i o zajedničkim koracima SAD-a i EU nakon skore objave pravorijeka Međunarodnog suda pravde (ICJ) o legitimnosti proglašenja neovisnosti Kosova.

"Na jednoj strani tu su očekivanja Srbije glede statusa Kosova, a na drugoj očekivanja Kosova za što više novih priznanja i kako tu da SAD i EU pokažu put naprijed", rekao je slovenski ministar novinarima u slovenskom veleposlanstvu u Washingtonu. Kada je riječ o BiH, Žbogar je kazao da su se dogovorili o zajedničkom angažiranju nakon izbora u listopadu, kako bi BiH ispunila preostale uvjete iz Akcijskog plana za članstvo u NATO-u. Dodao je da iznio i prijedlog za pripremu temelja za ustavne promjene u BiH, nakon izbora. Na dnevnom redu razgovora bilo je pitanja imenovanja američkog veleposlanika u Ljubljani, koje je upražnjeno već godinu i pol, od početka mandata Obamine administracije. To imenovanja sada je u završnoj fazi i Slovenija je već dala pristanak za novog veleposlanika, no njegovo ime neće biti objavljeno prije saslušanja u Senatu.

"Ja sam dao 'agreman' kandidatu za veleposlanika SAD. Njegov ime je pod embargom do saslušanja u Kongresu, a mislim da će biti objavljeno idućih dana", rekao je Žbogar, dodajući da se radi o "karijernom diplomatu", koji početkom jeseni treba preuzeti dužnost. Na pitanja da li se razgovaralo o zahtjevu SAD-a da Slovenija primi dio zatvorenika iz Guantanama, Žbogar je kazao da je to "samo spomenuto", te da su o tome više razgovarali tijekom njegovog posjeta Washingtonu prošle godine i tijelom nedavnog posjeta slovenskog ministra pravosuđa.

Slovenija je ranije otklonila američki zahtjev da primi dio zatvorenika optuženih za terorizam iz Guantanama, no SAD je i dalje spreman o tome razgovarati.

Državni tajnik za europske integracije i nacionalni koordinator za Strategiju EU za dunavsku regiju Andrej Plenković održao je danas sastanak s predstavnicima resornih ministarstava, tijela državne uprave i predstavnicima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije na temu prijedloga Republike Hrvatske za dopunu te Strategije EU.



Europsko vijeće je u lipnju 2009. godine povjerilo mandat Europskoj komisiji za izradu Strategije EU za dunavsku regiju do kraja 2010. godine koja bi trebala biti usvojena u prvoj polovici 2011. godine, tijekom mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Republika Hrvatska je kao partner EU od samog početka aktivnim sudjelovanjem dala punu podršku izradi Strategije, koja Hrvatskoj pruža priliku za jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama regije kroz intenziviranje prekogranične projektne suradnje.

Strategija pruža novi okvir za strukturiranu gospodarsku suradnju na lokalnoj i regionalnoj razini u području dunavskog riječnog sliva. Hrvatski prijedlozi za dopunu Akcijskog plana Europske komisije bit će predstavljeni na sastanku u Bruxellesu 22. srpnja 2010. godine.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković susreo se danas s predsjednikom mađarskog parlamenta Palom Schmittom, u okviru njegova službenog posjeta Republici Hrvatskoj.



Ministar Jandroković čestitao je Schmittu na nedavnu izboru za budućeg predsjednika Republike Mađarske te zahvalio na svekolikoj potpori tijekom hrvatskih pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Izrazio je pritom nadu kako će tijekom mađarskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2011. godine Republika Hrvatska potpisati pristupni ugovor, te da će mađarski parlament, koji je prvi ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, među prvima ratificirati i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Obostrano je potvrđeno strateško partnerstvo između dviju zemalja koje je razvidno kroz vrlo dobru političku, gospodarsku, kulturnu i prekograničnu suradnju s visokim stupnjem zaštite nacionalnih manjina, koja može poslužiti kao primjer dobrosusjedskih odnosa u regiji.

Razgovarajući o stanju u regiju, sugovornici su se složili da Hrvatska i Mađarska mogu biti važni čimbenici u procesu stabilizacije i približavanja regije jugoistočne Europe euroatlantskim integracijama. Ministar Jandroković izrazio je pritom podršku svim regionalnim inicijativama. Sugovornici su izrazili zadovoljstvo i završetkom uspješne provedbe twinning projekta prilagodbe Hrvatskog sabora funkcioniranju unutar Europske unije, a koji je financiran iz fondova Europske unije.

Predsjednik mađarskog parlamenta Pal Schmitt, koji će u kolovozu preuzeti dužnost predsjednika države, rekao je danas u Zagrebu nakon sastanka s hrvatskim kolegom Lukom Bebićem kako se nada da će u tijeku mađarskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2011. Hrvatska potpisati pristupni sporazum s EU-om.



"Nadamo se da ćemo za mađarskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2011. imati tu čast da budemo svjedoci potpisivanja sporazuma o priključenju Hrvatske Europskoj uniji", rekao je Schmitt u Hrvatskom saboru nakon razgovora s Bebićem koji je potom izjavio je da su razgovarali i o dosadašnjoj suradnji između Hrvatske i Mađarske koja je u svemu "na visokoj razini".

"Ustvrdili smo da je to temelj za još bolju suradnju kad Hrvatska postane članicom EU-a", rekao je Bebić.

Podsjetio je da je Mađarska bila prva zemlja članica NATO-a koja je u parlamentu potvrdila sporazum o ulasku Hrvatske u Sjevernoatlantski savez. "Učinila je to s golemom većinom u parlamentu ... Hrvatska je od neovisnosti imala snažnu i djelatnu potporu svih mađarskih vlada", rekao je Bebić.

Schmitt je rekao kako je postalo uobičajeno da "susjedne zemlje imaju probleme". "Mi nemamo probleme jedni s drugima. Nama je interes i cilj da Hrvatska postane članicom EU-a. Naši su narodi prijatelji", rekao je Schmitt, koji je od 2004. do 2009. u Europskom parlamentu bio supredsjedatelj zajedničkog parlamentarnog odbora RH-EU. Zahvalivši Bebiću na odnosu Hrvatske prema mađarskoj manjini, dodao je kako smatra da i Mađarska ima primjeren odnos prema Hrvatima koji žive u toj zemlji.

Bebić i Schmitt su razgovarali i o provedbi Twinning Light Projekta IPA 2007 "Potpora Hrvatskom saboru kroz pripreme za pristupanje Europskoj uniji", koji je Hrvatski sabor zadnjih mjeseci provodio u suradnji s mađarskom Nacionalnom skupštinom. Očekivani rezultati tog projekta su stvaranje novoga pravnog okvira za funkcioniranje Hrvatskoga sabora u uvjetima članstva u Europskoj uniji, uvođenje nove organizacijske strukture Sabora uz razvoj upravnih sposobnosti te provedba informacijske kampanje Hrvatskog sabora radi podizanja svijesti građana o svim vidovima članstva u EU.

Schmitt će 6. kolovoza preuzeti dužnost mađarskog predsjednika od predsjednika Laszla Solyoma, pošto ga je potkraj lipnja na prijedlog vladajuće stranke Fidesz na tu dužnost izabrao parlament. Schmitt je osvojio 263 glasa u parlamentu od 386 članova, a više od dvije trećine mandata imaju članovi Fidesza. Iako je uloga predsjednika u Mađarskoj uglavnom ceremonijalna, on može vratiti zakone parlamentu na ponovno razmatranje ili predložiti ustavnom sudu razmatranje nekoga pitanja.

Pal Schmitt je i dvostruki olimpijski pobjednik u mačevanju s Olimpijskih igara 1968. u Mexicu i 1972. u Muenchenu.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen danas je upozorio da će talibani pojačati napade na međunarodne snage u Afganistanu bude li i dalje slabila politička potpora Zapada toj misiji, posebice upozorivši na opasnost od preuranjenog povlačenja stranih vojnika.



Rasmussen je istaknuo da bi saveznici trebali ostaviti vojnike u Afganistanu "onoliko dugo koliko to bude trebalo".

To je glavni tajnik NATO-a izjavio nakon svojeg sastanka s premijerom Davidom Cameronom koji je najavio da bi se britanski vojnici iz Afganistana mogli povući do 2015. godine. NATO je u toj zemlji razmjestio 140.000 vojnika, a u narednih nekoliko tjedana stiže pojačanje od 10.000 vojnika.

Kosovo neće ni razmatrati mogućnost zamjene teritorija sa Srbijom, po etničkom kriteriju, a radi smanjivanja napetosti u regiji jer bi takav potez imao šire negativne posljedice, rekao je u Dubrovniku kosovski premijer.



"To je veoma loša ideja", rekao je Hashim Thaci tijekom Croatia summita u Dubrovniku. "Moja želja nije mijenjanje granica nego integriranje u euroatlantske strukture. Budemo li igdje tolerirali mijenjanje granica, nastala bi lančana reakcija s posljedicama za cijelu regiju", dodao je kosovski premijer.

Kosovo je neovisnost proglasilo prije dvije godine, ali vlast ne nadzire dio teritorija sjeverno od rijeke Ibra u gradu Mitrovici gdje su Srbi većina. Neki analitičari i diplomati predlažu da Srbija za sjevernu Mitrovicu mijenja dio svoje Preševske doline koja graniči s Kosovom, a u kojoj su Albanci većina.

"Posljedice (zamjene) osjetile bi se u Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni. Svaka država u regiji ima svoju Mitrovicu", rekao je Thaci, nekadašnji gerilski zapovjednik u kosovskome oslobodilačkom ratu.

Prošli je tjedan u eksploziji jedna osoba poginula, a još je jedan srpski zastupnik u kosovskom parlamentu napadnut u Mitrovici, što je ponovno pokazalo snagu napetosti između Albanaca i Srba na Kosovu koje nadzire deset tisuća NATO-ovih vojnika. Diplomati Europske unije protive se promjeni granica bez dogovora, a neslužbeno kažu da bi to moglo uspjeti slože li se obje zemlje.

Crna Gora i BiH mogle bi poslati svoje instruktore u Afganistan i zajedno s hrvatskim instruktorima pomoći u uvježbavanju afganistanskih vojnika i policajaca, izjavio je u petak u Dubrovniku hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.



Razgovarali smo o mogućnosti zajedničkog angažmana zemalja Povelje u Afganistanu. Jedna od mogućnosti je da BiH i Crna Gora pošalju svoje instruktore koji bi zajedno s hrvatskim instruktorima koji su već u Kabulu radili na pomoći afganistanskim snagama sigurnosti, izjavio je Jandroković na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara zemalja članica Američko-jadranske povelje. Povelja okuplja uz članice NATO-a Hrvatsku i Albaniju još i Makedoniju, BiH i Crnu Goru koje su na različitim stupnjevima integracije u Sjevernoatlanski savez. Američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley pozdravio je tu hrvatsku inicijativu, kao i ukupan doprinos zemalja Povelje NATO-ovoj misiji ISAF u Afganistanu. SAD su zadovoljne što članice Povelje pokazuju iznimnu solidarnost s misijom ISAF, a posebno cijene prijedlog Hrvatske za zajedničkim uvježbavanjem afganistanskih snaga, rekao je Foley. Od 2009. BiH u misiji ISAF ima 10 a Crna Gora 30 vojnika. Antonio Milošoski, ministar vanjskih poslova Makedonije, koja je od Hrvatske preuzela šestomjesečno predsjedanje Poveljom, osvrnuo se na spor s Grčkom oko imena te bivše jugoslavenske republike zbog kojeg Atena blokira ulazak Makedonije u NATO. Makedonija ima vrlo specifično iskustvo s pristupanjem NATO-u s obzirom da imamo najpopularnije ime u Europi, rekao je Milošoski i dodao da unatoč grčkoj blokadi 82 posto Makedonaca podupire ulazak zemlje u NATO. Dodao je da uz natjecanje oko što boljih pozicija u pregovorima oko imena, Makedonija s Grčkom vodi još jedno natjecanje, ono oko broja vojnika u Afganistanu. Naše vodstvo odlučilo je da misiji ISAF-a pridonese bar s jednim vojnikom više od Grčke, rekao je makedonski ministar. Na sastanku je u svojstvu promatrača sudjelovao šef kosovske diplomacije Skender Hiseni koji je istaknuo da i Kosovo što prije želi postati članicom Povelje i NATO-a. NATO je kroz misiju KFOR prisutan u toj najmlađoj europskoj državi od završetka kosovsko-srbijanakog rata 1999. Po nama NATO na Kosovu može ostati zauvijek, jer ćemo prije ili kasnije postati članicom Saveza, rekao je Hiseni. Svi ministri zemalja članica Povelje ocijenili su da je ulazak Hrvatske i Albanije u NATO dokaz uspješnosti te regionalne inicijative koju su uz pokroviteljstvo SAD-a 2003. osnovale Hrvatska, Albanija i Makedonija, a 2008. priključile joj se Crna Gora i BiH.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao je u četvrtak na Cetinju kako podržava uključivanje Crne Gore u NATO, ali da će Srbija ostati izvan Saveza.



Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je nakon susreta s Tadićem rekao novinarima kako mu je prenio odlučnost Crne Gore da ubrzano ide prema NATO-u i očekivanje Podgorice da Beograd razumije tu važnu integracijsku potrebu Crne Gore. Tadić je rekao da Beograd potpuno otvoreno i iskreno podržava namjeru Crne Gore da postane punopravna članica NATO-a, ali da će Srbija zadržati neutralan status. Vujanović i Tadić su se suglasili da je budućnost dvije zemlje u Europskoj uniji. Tadić je naveo da je s Vujanovićem i crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem razgovarao o pitanjima razgraničenja u regiji i ocijenio da ostaju neka otvorena pitanja razgraničenja Srbije s Hrvatskom, BiH, Crnom Gorom i Makedonijom. Tadić je naveo da Srbija ne pokazuje razumijevanje za crnogorsku odluku da prizna Kosovo i da ona ima i praktičnu posljedicu, a to je pitanje razgraničenja. Vujanović je pozvao Prištinu i Beograd da bez isključivosti razgovaraju o problemima, jer je to u interesu čitave regije. Tadić je najavio i povijesni posjet jednog predsjednika Srbije Albaniji, napominjući međutim da Srbija nikada neće priznati Kosovo. Tadić je na Vujanovićev poziv doputovao u četvrtak u dvodnevni službeni posjet Crnoj Gori. Tijekom prijepodneva Tadić je u Podgorici razgovarao s premijerom Đukanovićem. Na upit novinara da prokomentira činjenicu da je Tadić i tijekom ovog susreta odbacio njegove optužbe da je ujedinjena crnogorska oporba kreirana u kabinetu srpskog predsjednika, Đukanović je rekao da su o tome razgovarali, ali da to nije bila dominantna tema današnjih razgovora. Ocjene koje sam naveo nisam iznio u žaru predizborne kampanje i nisam ih iznio, a da nisu utemeljene na činjenicama kojima raspolažu nadležne sigurnosne strukture Crne Gore. To je nešto s čim sam upoznao Tadića, ali to nije dominiralo u našim razgovorima, rekao je Đukanović. Tadić će u petak posjetiti Herceg Novi i rodno selo Smriječno kod Plužina, na sjeveru Crne Gore. Protokolom nije predviđeno da se Tadić susretne s predsjednikom crnogorske Skupštine Rankom Krivokapićem, s kojim, kako se nagađa u javnosti, nije u dobrim odnosima. To je presedan u ugošćavanju šefa strane država, čime se šalje i loša poruka za odnose Podgorice i Beograda, ocijenio je Krivokapić. Vujanović je odbio komentirati to pitanje napominjući da su protokol ovog posjeta utvrdile dvije strane, dok je Tadić istaknuo da ima najbolje moguće odnose sa crnogorskim političarima, uključujući i odnose s predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem.

Ako EU nastavi i dalje oklijevati u pogledu turskoga zahtjeva za članstvom u Uniji, Turska bi mogla početi tražiti saveznike unutar neke druge institucije izvan Zapada, izjavio je za talijanski list Corriere della Sera američki predsjednik Barack Obama.



Kazao je kako smatra da bi Europskoj uniji bilo mudro prihvatiti Tursku u članstvo te je dodao kako je odbojnost koju ta organizacija pokazuje, kada je riječ o primanju Turske u članstvo, jedan od značajnijih faktora koji su utjecali na nedavne promjene u stajalištima tradicionalno prozapadnjački orijentirane Turske. Obama misli da takvo stajalište Europe prema Turskoj ima važnu ulogu u načinu na koji stanovnici te zemlje doživljavaju Europu. Ako se ne osjećaju dijelom europske obitelji, prirodno je da će saveznike pokušati potražiti drugdje, objasio je. Bivše turske sekularističke vlade bile su nesklone vezama sa svojim islamskim susjedima, a za vrijeme Hladnoga rata bile su saveznice Zapada. Turske vlasti sumnjaju da vlade zemalja EU-a koriste neriješeno pitanje Cipra kako bi vrata te institucije za njih i dalje ostala zatvorena, istodobno sumnjajući u to treba li jednoj muslimanskoj državi dopustiti da se priključi kršćanskom klubu. Obama je govorio i o važnosti snažnih odnosa sa strateški važnom zemljom koja se nalazi na raskršću između Istoka i Zapada. Također je rekao da je Turska lojalna saveznica NATO-a te da gospodarstvo te zemlje vrlo brzo napreduje.

NATO nije nikad ponudio održavanje mirovnih pregovora s talibanima jer to nije njegov posao, izjavio je glavni tajnik NATO-a Anders Fog Rasmussen u novoj video poruci.



Posljednih tjedana talibanski pobunjenici u Afganistanu su izjavili da su primili mirovne ponude od NATO-a i da su ih odbili, pokušavajući na taj način prikazati da pobjeđuju u ratu, navodi agencija dpa. NATO nikad nije ponudio pregovore, jednostavno zato što taj postupak mora voditi afganistanska vlada, rekao je Rasmussen. Također je kazao da će predstojeća konferencija o razvoju u Kabulu, koja će se održati 20. srpnja, biti prekretnica i jasan znak da mlada afganistanska vlada sve više nalazi svoje uporište i uvjerenost. Drugi važan politički događaj bit će parlamentarni izbori u rujnu, istaknuo je Rasmussen i dodao da je afganistanska vlada predana poboljšanju izbornog procesa u odnosu na prošlogodišnje predsjedničke izbore, za koje oporba tvrdi da su bili namješteni.

Iranske su vlasti u utorak izvijestile kako su spremne u rujnu početi pregovore s predstavnicima grupe 5+1 o svojem nuklearnom programu pod uvjetom da se glavne teme dijaloga prethodno jasno definiraju. Sjedinjene Države su izvijestile kako su spremne na dijalog ukoliko je iranska ponuda ozbiljna, a američki predsjednik Barack Obama istodobno je kazao kako Amerikanci namjeravaju i dalje vršiti pritisak na Iran.



EU je vijest o iranskoj spremnosti na pregovore ocijenila dobrom viješću, inzistirajući na tome da se razgovara o kontroverznom nuklearnom programu, a ne o drugim stvarima. S obzirom na to da će glavna tema razgovora biti jasna, Iran će biti spreman razgovarati o jačanju suradnje s međunarodnom zajednicom, potvrdio je glavni iranski pregovarač za nuklearna pitanja Said Džalili u pismu upućenom šefici europske diplomacije Catherine Ashton.

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u utorak kako vjeruje da izraelski premijer Benjamin Netanyahu želi mir i da je Izrael ozbiljno za izravne pregovore s Palestincima, koji trebaju rezultirati stvaranjem palestinske države i zajamčiti sigurnost Izraelu.



On je upozorio da i arapske zemlje moraju biti uključene i podržavati mirovni proces. Naglasio je kako je veza SAD i Izraela neslomljiva, potvrđujući zatopljenje odnosa dviju zemalja, nakon zahlađenje u ožujku s izraelskom objavom gradnje židovskog naselja u istočnom Jeruzalemu. Obama je u utorak odao priznanje Netanyahuu za pravi napredak u Pojasu Gaze, gdje je Izrael nedavno ublažio embargo na ulazak robe. Dvojica čelnika razgovarali su i o Iranu, o sankcijama koje je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a i dodatnim koje je donio američki Kongres. Premijer Netanyahu je nakon sastanka obećao da će Izrael raditi na postizanju mira na Bliskom istoku. Istaknuo je da to mora biti siguran mir, bez ponavljanja situacije da palestinski teritorij preuzmu iranski saveznici i koriste ga za terorističke i raketne napade na Izrael, aludirajući na vlast islamističkog pokreta Hamas u Gazi. Netanyahu je istaknuo kako je dominantna nova prijetnja na horizontu mogućnost da Iran pribavi nuklearno oružje, te izrazio priznanje Obaminoj odlučnosti da zaustavi Iran u tome. Netanyahu je pozvao Baracka i Michelle Obamu u posjet Izraelu

Britanski vojnici će u sklopu reorganizacije NATO-ovih snaga u južnoj afganistanskoj regiji Sanginu u pokrajini Helmand, glavnu odgovornost za regiju, u skladu s prethodnim dogovorom, prebaciti na američke vojne snage, izvijestio je u utorak list The Guardian, pozivajući se na neimenovane političke izvore.



List piše kako će Britanci iz Sangina povući 1.000 svojih vojnika, a umjesto njih će ondje biti razmješteni američki vojnici. Sangin, dolina na sjeveru Helmanda, regija je u kojoj je tijekom devetogodišnjeg rata poginulo 312 britanskih vojnika. Britansko ministarstvo obrane odbilo je komentirati izvješće, objavivši samo kako Britanija u potpunosti podupire zapovjednike NATO-a u razmještaju vojnika. Trenutačno je glavni NATO-ov zapovjednik u Helmandu američki vojni general. Britanski ministar obrane Liam Fox u srijedu bi trebao objaviti službeno priopćenje o izmjenama u razmještaju britanskih vojnika u Afganistanu. U Helmandu se trenutačno nalazi 9.500 britanskih vojnika, koji čine trećinu svih stranih vojnih snaga u toj pokrajini. Britanci su već prošle godine američkim marincima prepustili brigu o nekoliko regija u Helmandu, s obzirom na to da je tijekom prošle godine ondje stigao veći broj američkih vojnih snaga. Britanski bi se vojnici tijekom predstojećih pet godina trebali povući iz bilo kakvih borbenih akcija.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) i Matica Hrvatska (MH) organiziraju okrugli stol: "Hrvatska uloga u Afganistanu - izazovi i prijetnje", u Matici Hrvatskoj – mala dvorana, danas, 7. srpnja 2010. s početkom u 11:00 sati.

Kako bi se otvorila rasprava o Afganistanu, prikazalo stvarno stanje ali i iznijele brojne informacije o Afganistanu kao i o NATO vođenoj misiji ISAF u toj zemlji, OPSA putem projekta/kampanje "Afganistan je blizu nas!" poziva zainteresirane na sudjelovanje na okruglom stolu koji se održava uz suorganizaciju Matice Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH (MVPEI).

Svojim izlaganjem okruglom stolu odazvali su se:

Davor Božinović, državni tajnik u MVPEI-u
Pjer Šimunović, državni tajnik Ministarstva obrane RH
Jure Vujić, pročelnik Odjela za politologiju MH
Denis Avdagić, direktor OPSA-e
Vedran Obućina, programski voditelj OPSA-e
Robert Mikac, stručni voditelj projekta "Afganistan je blizu nas!" OPSA-e
Marko Horvat, načelnik Odjela za NATO MVPEI-a
Dragan Lozančić, predavač u Marshall Centru, Njemačka
Krešimir Ćosić, voditelj saborskog izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a
Aziz ef. Hasanović, zamjenik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u RH

te brojni drugi uvaženi gosti

Teme za raspravu:

Geopolitičke prilike u današnjem Afganistanu; hrvatsko vojno i civilno učešće u misiji ISAF, hrvatski ciljevi i interesi, kratkoročna budućnost hrvatskih snaga u Afganistanu (2010.-2012.); ljudska prava u Afganistanu i hrvatski doprinos razvoju demokracije u Afganistanu; kulturološka, diplomatska i vojna spremnost hrvatskih predstavnika u misiji ISAF

Američki predsjednik Barack Obama i izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastali su se u utorak u Bijeloj kući na razgovorima o američko-izraelskim odnosima i ostvarenom napretku u posrednim mirovnim pregovorima Izraela i Palestinskih vlasti.



Dan Shapiro, direktor za Bliski istok u Vijeću za nacionalnu sigurnost (NSC), izjavio je u utorak da se na dnevnom redu sastanka, uz bliskoistočni mirovni proces, nalaze i stanje u Pojasu Gaze, Iran te druga pitanja regionalne sigurnosti. U središtu rasprave bio je dosadašnji napredak u posrednim pregovorima i mogućnosti prelaska na izravne pregovore, rekao je Shapiro. Optimistički ton Bijele kuće označava promjenu u odnosu na zahlađenje odnosa iz ožujka, nakon sastanka s Obama - Netanyahu, održanog nakon što je Izrael objavio nastavak gradnje u arapskom, istočnom Jeruzalemu, tijekom posjeta potpredsjednika SAD Joe Bidena. Zaokret bi trebao ublažiti zabrinutost demokratskih kandidata za kongresne izbore u studenom, jer oporbeni republikanci zahlađenje s Izraelom u kampanji koriste kao dokaz Obamine neuspješne vanjke politike, nastojeći privući židovske birače, tradicionalno naklonjene Demokratskoj stranci.

Ministri obrane Hrvatske i Crne Gore Branko Vukelić i Boro Vučinić ocijenili su u ponedjeljak u Podgorici da je vojna i sigurnosna suradnja dviju zemalja najbolja u regiji i može služiti kao primjer u jugoistočnoj Europi.



Vukelić je poželio Crnoj Gori da što prije postane punopravna članica NATO saveza, te najavio da će na tom putu dobiti punu podršku Hrvatske. Članstvo u NATO-u nije bitno samo za stabilnost i sigurnost Crne Gore i Hrvatske, već i za ostale države u regiji. Zato je naša podrška Crnoj Gori na tom putu potpuna, rekao je Vukelić novinarima nakon sastanka s Vučinićem. Dvojica ministra istaknula su veoma kvalitetnu suradnju ministarstava Hrvatske i Crne Gore, te dodali da postoji obostrani interes da se ona još unaprijedi, osobito u području mornarice, zrakoplovstva, sudjelovanja u mirovnim misijama, vojne industrije te školovanja časnika. Vukelić i Vučinić su najavili mogućnost osnivanja zajedničkog tima koji bi sudjelovao u misiji ISAF-a u Afganistanu, u koji bi mogli biti uključeni i predstavnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine pridružit će se NATO-ovim postrojbama u Afganistanu najkasnije do kraja ove godine, potvrdila je zamjenica ministra obrane BiH Marina Pendeš u izjavi koju je u ponedjeljak prenijelo sarajevsko Oslobođenje.



Pendeš je pojasnila kako je u tijeku zakonska procedura koju je nužno provesti prije nego Parlament BiH dade konačnu suglasnost za slanje bosanskohercegovačkih vojnika u misiju ISAF-a. Sada pripremamo dokument za Vijeće ministara BiH kako bi ono dalo suglasnost i sve vratilo Predsjedništvu BiH na donošenje konačne odluke, kazala je Pendeš pojašnjavajući kako nakon toga Parlament BiH u roku od dva mjeseca treba dati suglasnost na takvu odluku. Zamjenica ministra obrane drži kako će bi predizborno razdoblje moglo donekle usporiti proces donošenja odluka. Predsjedništvo BiH je u travnju na zahtjev NATO-a načelno odobrilo slanje jedne pješačke postrojbe u Afganistan. Sastav i veličina te postrojbe još nisu precizno definirani, no načelno je odlučeno kako bi to moglo biti stotinjak časnika i vojnika koji bi imali zadaću zaštite neke od baza ISAF-a. Vojnici iz BiH trebaju biti raspoređeni u ISAF-ovom sektoru Jug koji je pod danskim zapovjedništvom. Danska se vlada obvezala vlastima BiH ponuditi svu potrebnu logističku potporu. Bosanskohercegovačka će strana svojim vojnicima pak osigurati plaće, dnevnice i životno osiguranje. Sada se mora jasnije definirati što podrazumijeva logistička potpora kako se ne bi dogodilo da pripadnici Oružanih snaga BiH odu u Afganistan a da im zatreba nešto što tamo nemaju, kazala je Pendeš podsjećajući kako sama BiH ima malu vojsku te ograničena sredstva koja može izdvojiti za sudjelovanje u misijama poput one u Afganistanu. Predstavnici danskog Ministarstva obrane, kako je najavila Pendeš, uskoro trebaju stići u BiH kako bi proveli specijalističku obuku, ali i psihološku pripremu vojnika koji će biti upućeni u Afganistan.

Imenovanje novog zapovjednika međunarodnih snaga u Afganistanu neće donijeti promjenu strategije, rekao je danas glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Ramussen u Lisabonu.



"Nastupila je promjena u zapovjedništvu no strategija se neće mijenjati. Uvjeravam afganistanski narod da ćemo ovdje ostati koliko god je moguće kako bismo zemlju učinili sigurnom", rekao je te dodao da se na to obvezao i general David Petraeus, novi zapovjednik međunarodnih mirovnih snaga u Afganistanu. Rasmussen, koji je na konferenciji govorio zajedno s portugalskim ministrom vanjskih poslova Luisom Amadom, izrazio je nadu da će se na idućem summitu NATO-a u Lisabonu objaviti početak tranzicije u pojedinim pokrajinama Afganistana.

"Bit će to zacijelo jedan od najvažnijih sastanaka na vrhu NATO-a na kojem ćemo odobriti nov strateški koncept", rekao je Rasmussen.

Američka državna tajnica Hillary Clinton je za vrijeme posjeta Ukrajini izjavila kako su vrata ulasku te zemlje u NATO i dalje otvorena te je izrazila potporu toj bivšoj sovjetskoj republici u njezinu angažmanu na postizanju novoga dogovora s MMF-om.



"Kada je riječ o NATO-u, jasno ću vam reći: Ukrajina je suverena i neovisna država koja ima pravi izabrati svoje saveznike", kazala je ukrajinskom ministru vanjskih poslova Kostjantinu Griščenku.

Predsjednik Viktor Janukovič, koji je na tu dužnost stupio u veljači, odlučio je odustati od priključenja toj međunarodnoj instituciji, za razliku od njegova prethodnika Viktora Juščenka. Hillary Clinton izrazila je nadu da će Ukrajinci uspjeti postići sporazum s MMF-om o više milijarda dolara vrijednome zajmu te je potaknula Ukrajinu da ojača svoja investiranja putem gospodarskih reformi.

Američki Senat u srijedu je jednoglasno potvrdio generala Davida Petraeusa kao novog zapovjednika američkih i NATO snaga u Afganistanu, koji će zamijeniti generala Stanleya McChrystala smijenjenog nakon kontroverznih izjava u časopisu Rolling Stone.



Senat je s glasanjem 99-0 potvrdio preporuku Odbora za oružane snage, na čijoj je raspravi u utorak Petraeus za zapovijedanje u ratu u Iraku pohvaljen kao jedan od najvrsnijih američkih ratnika-diplomata. Predsjednik Barack Obama objavio je priopćenje u kojem je izrazio zahvalnost Senatu za brzu potvrdu imenovanja Petraeusa.

"General Petraeus je središnji dio naših napora za uspjeh u Afganistanu i šire, u našem nastojanju da se poremeti, onesposobi i porazi Al Kaida, i on ima moje potpuno povjerenje", istakao je Obama.

Petraeus je rekao da će se pridržavati McChrystalove strategije izbjegavanja pogibije civila u Afganistanu, kao ključnog dijela američke protupobunjeničke taktike. Petraeus je rekao senatorima da će rat u Afganistanu, koji se po njemu vodi protiv "pobune iznimne snage", vjerojatno postati još gori, prije nego se stanje poboljša.

"Osjećam da će se teške borbe nastaviti, a možda postanu i gore", rekao je na saslušanju.

Otvaranje posljednja tri poglavlja u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, američka administracija dočekala je sa zadovoljstvom i čestitkama Hrvatskoj, izjavio je danas državni tajnik za politička pitanja u MVPEI-u Davor Božinović, nakon razgovora u State Departmentu.



"Izraženo je neskriveno zadovoljstvo i čestitke Hrvatskoj zbog današnjeg otvaranja preostalih poglavlja. To je sa zadovoljstvom dočekano u State Departmentu", rekao je Božinović nakon sastanka s pomoćnikom državne tajnice SAD za Europu i srednju Aziju, Philipom Gordonom. Amerika drži proširenje EU jednim od najvažnijih doprinosa daljnjoj stabilizaciji regije jugoistočne Europe, pa je članstvo u NATO-u i EU-u za sve zemlje regije jedan je od prioriteta za SAD, ali i za Hrvatsku, dodao je Božinović. Kazao je da se osim o stanju u regiji, s posebnim naglaskom na procese u Bosni i Hercegovini, razgovaralo o Bliskom istoku, izgledima za uspjeh misije ISAF-a u Afganistanu i drugim pitanjima.

"Hrvatska je jedan od najpouzdanijih američkih saveznika, rečeno nam je danas u Pentagonu i State Departmentu, a jučer u Bijeloj kući", rekao je Božinović. SAD i Hrvatska su nakon nedavnog uspješnog posjeta premijerke Jadranke Kosor Washingtonu, dogovorili učestaliju razmjenu službenih posjeta u sklopu čega je i sadašnji Božinovićev posjet, a za rujan je najavljen posjet Hrvatskoj članova kongresnog odbora za EU.

"Prostor naše suradnje se širi, nije više usredotočen samo na ono što je vezano uz Hrvatsku. Sada počinjemo u punini raditi na pitanjima od zajedničkog interesa, kao država koja je integrirana u zapadni svijet", istakao je Božinović. U Washingtonu se hrvatske vojnike, po njegovim riječima, smatra jednim od vrijednijih resursa u misiji ISAF-a u Afganistanu zbog njihova iskustva u obrani zemlje, kao i iskustva s pripadnicima međunarodnih mirovnih snaga 1990-ih godina u Hrvatskoj.

Na pitanje o američkoj ocjeni poteza hrvatskog predsjednika Ive Josipovića na jačanju regionalne suradnje, Božinović je kazao da SAD daje "podršku onome što radi predsjednik Josipović i premijerka Jadranka Kosor, što su potezi koordinirani u njihovim izravnim kontaktima".

Na svim sastancima u Washingtonu se čulo da SAD "visoko cijeni ono što Hrvatska radi" i više nema "kritika i sugestija" koje su ranije obilježavali odnose dviju zemalja, kazao je Božinović. Komentirajući objavu State Departmanta da se Hrvatska našla među 12 zemalja čiju je ponudu za pomoć u otklanjanju posljednica naftne mrlje u Meksičkom zaljevu SAD prihvatio, Božinović je izrazio zadovoljstvo što je "prepoznata hrvatska pamet i doprinos".

Po riječima hrvatske veleposlanice u SAD-u Kolinde Grabar Kitarović, veleposlanstvu se javilo puno hrvatskih građana i tvrtki s prijedlozima za čišćenje naftne mrlje, koji su proslijeđivani američkoj strani za daljnje izravne kontakte. Božinović se u srijedu u Pentagonu sastao i s pomoćnikom američkog ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja Alexandroam Vershnowom. Na pitanje o nedavno odobrenoj vojnoj pomoći SAD-a Hrvatskoj vrijednoj sedam milijuna dolara, i izgledima za nastavak američke pomoći u opremanju Hrvatske vojske, Božinović je kazao kako se zahvalio na pomoći Pentagona MORH-u, te naglasio da "Hrvatska i ubuduće može očekivati svaku vrstu podrške i pomoći jednog od svojih najboljih saveznika".