OPSA blog

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je u četvrtak u Londonu na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu i potvrdio predanost Hrvatske mirovnoj misiji u toj zemlji, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

Hrvatska, kao dio snaga NATO-a, potvrdila je svoju predanost mirovnoj misiji u Afganistanu, gdje su napori usmjereni na izgradnju društva koje će biti sposobno na sebe preuzeti odgovornost za sigurnosno stanje zemlje, stoji u priopćenju.

Dodaje se da je jedan od ključnih elemenata u tom procesu formiranje nacionalnih sigurnosnih snaga te da hrvatska i afganistanska vlada ulažu velike napore kako bi afganistanska nacionalna obrana i policija mogle osigurati razvoj i napredak zemlje.

Hrvatska tome pridaje veliku važnost i drži kako je to najbolji način za postizanje uspjeha u provedbi mira i stabilnosti u toj zemlji. U ostvarivanju tih ciljeva, Hrvatska je sudjelovala od samih početaka, a po toj osnovi davat će svoj doprinos i u buduće, ističe se u priopćenju.

Na marginama konferencije ministar Jandroković sastao se sa nizozemskim ministrom vanjskih poslova Maximeom Verhagenom s kojim je razgovarao o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Također je održao bilateralni sastanak s ministrom za Europu u britanskom ministarstvu vanjskih poslova Chrisom Bryantom koji je, stoji u priopćenju, uvjeren da će Hrvatska biti sljedeća, 28. članica Europske unije.

Britanski dužnosnik također je iskazao uvjerenost da će Hrvatska nastaviti s istim intenzitetom suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, navodi se u priopćenju MVPEI-a.

Ovo je 1575. blog post na OPSA blogu

Britanski premijer Gordon Brown najavio je danas na početku konferencije o Afganistanu da će međunarodna zajednica talibanskim pobunjenicima ponuditi financijska sredstva kako bi ih ohrabrila da se odreknu nasilja i uključe u mirovni proces, prenose agencije.

Brown je otvarajući konferenciju, koja se održava u Londonu, istaknuo da bi taj međunarodni fond pružio "gospodarsku alternativu" pobunjenicima koji odbace nasilje.

"Međutim, glede onih pobunjenika koji to odbiju, nećemo imati druge alternative nego da ih vojno progonimo", rekao je Brown, prenosi agencija dpa.

"Naša poruka Al-Qaidi mora biti jasna ... porazit ćemo vas, i porazit ćemo vas ne samo na bojnom polju, već i u srcima i glavama svih ljudi na ovome svijetu", rekao je Brown.

Na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu, koju zajednički organiziraju britanska i afganistanska vlada, sudjeluju i afganistanski predsjednik Hamid Karzai, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen i američka državna tajnica Hillary Clinton, te hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Cilj konferencije je obnoviti i učvrstiti podršku međunarodne zajednice afganistanskim naporima za obnovu i izgradnju zemlje, navodi agencija Reuters.

Talibani su već ranije poručili da je konferencija "gubitak vremena". "Bilo je sličnih konferencija u prošlosti, no nijedna nije riješila afganistanski problem te će se jednako dogoditi s ovom u Londonu", priopćilo je Vijeće talibanskog zapovjedništva u srijedu.

Afganistanski predsjednik Karzai je najavio da će u Londonu ponuditi pobunjenicima novi mirovni sporazum, a njihovim vođama i ministarske dužnosti.

Međutim, talibansko je zapovjedništvo zadovoljno jer njihova pobuna jača zadnjih mjeseci i odbacuje bilo kakve pregovore sve dok strani vojnici ne napuste zemlju.

Foto (ilustrativno): Tomislav Brandt, MORH

Ovo je 1574. blog post na OPSA blogu

Predstavnici NATO-a i Kazahstana u srijedu su potpisali sporazum kojim se prijevozu "neubojitog" materijala namijenjenog NATO-ovim vojnicima u Afganistanu, omogućuje tranzit željezničkim putem preko Rusije i zemalja središnje Azije, izvijestili su dužnosnici saveza.

"Zadovoljstvo mi je što sam danas s kazahstanskim ministrom vanjskih poslova Kanatom Saudabajevim potpisao ovaj sporazum", rekao je glavni tajnik NATO- a Anders Fogh Rasmussen. "On će omogućiti da se u skorašnjih nekoliko dana počne sa slanjem materijala. Na ovaj će se način upotpuniti i važno tranzitno područje koje prolazi Pakistanom", kazao je.

Riječ je o opremi potrebnoj NATO-ovim vojnicima u Afganistanu, osim oružja i drugog "ubojitog" materijala koje se koristi u ratu", podsjetio je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

Sporazum o kojemu se pregovori vode gotovo dvije godine, zaključen je 29. prosinca prošle godine. Prije ulaska u Kazahstan, vlakovi će proći kroz Rusiju, koja je već 2008. potpisala sporazum o tranzitu "neubojitog" materijala za NATO. Za potpuno zaključenje sporazuma, zeleno svjetlo su trebale dati i zemlje središnje Azije.

Ovo je 1573. blog post na OPSA blogu

Bilo bi pogrešno odrediti točan datum povlačenja njemačkih postrojba iz Afganistana jer bi to ohrabrilo talibane, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu nakon sastanka s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem koji je istaknuo kako je cilj njegove zemlje da uskoro smanji teret koji podnose saveznici.

Merkel je na konferenciji za novinare, koju je održala s afganistanskim predsjednikom Karzaijem, ponovila da podupire njegov cilj po kojemu će afganistanske snage do 2014. preuzeti punu odgovornost za sigurnost zemlje, prenose agencije.

"Mislim da bi bilo pogrešno odrediti točan datum povlačenja jer... ne želim dati talibanima ispriku da se pritaje, a onda krenu u velik napad", rekla je Merkel.

"Afganistan ima ambiciozan cilj da preuzme veću ulogu u uspostavi i očuvanju sigurnosti svoje zemlje", dodala je.

Karzai je naglasio da će sigurnosnim snagama njegove zemlje trebati "čvrsta potpora" međunarodne zajednice.

Karzai, koji je u Berlin stigao na putu za London gdje se danas održava međunarodna konferencija o Afganistanu, vjeruje da će afganistanske snage postupno moći preuzimati sve veću odgovornost za sigurnost u zemlji.

"Želimo što prije biti sposobni braniti Afganistan svojim snagama", rekao je Karzai.

Njemačka je u utorak predstavila novu strategiju sudjelovanja u Afganistanu najavivši da će poslati još najmanje 500 vojnika i gotovo udvostručiti pomoć namijenjenu civilima kako bi pridonijela stvaranju uvjeta za početak povlačenja od sljedeće godine.

Njemačka koja, nakon Britanije i SAD-a, ima treći po veličini kontingent u Afganistanu, pod pritiskom je nekih NATO-ovih saveznika da pošalje još vojnika.

Misija u Afganistanu vrlo je nepopularna među Nijemcima, a vlada naglašava da je njezina uloga uvježbavati afganistanske snage. Njemački su vojnici razmješteni uglavnom u sjevernom Afganistanu, a ne na opasnijim južnim područjima.

Makedonija će učiniti sve što je u njenoj moći da se riješi spor s Grčkom, izjavio je u utorak prilikom službenog posjeta Ljubljani makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milošeski.

"Želimo uvjeriti grčke prijatelje da će širenje Europske unije i napredovanje Makedonije na tom putu biti poticaj razvoju demokracije i stabilnosti u Makedoniji i regiji", rekao je Milošeski nakon susreta sa slovenskim ministrom Samuelom Žbogarom, na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Šef makedonske diplomacije naglasio je da Makedonija čini sve što je u njenoj moći da se postigne kompromisno rješenje "apsurdnog" spora s Grčkom oko ustavnog imena Makedonije, što usporava njen napredak u pristupanju euroatlantskim organizacijama. Također je rekao da će se kontakti s grčkom diplomacijom nastaviti već krajem ovog tjedna u Londonu, ali da rješenje mora biti prihvatljivo za obje strane, a ne rezultat diktata jedne strane.

Makedonija ima i više prijedloga za unapređivanje bilateralnih odnosa s Grčkom, a među njima je i dizanje razine diplomatskih predstavništava na razinu veleposlanstva te otvaranje graničnog prijelaza Markovo. Također pozdravlja i sve inicijative za posredovanje u njenom sporu s Grčkom, iako je to pitanje koje će se morati na kraju bilateralno riješiti, istaknuo je Milošoski.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar naglasio je da Slovenija želi napredovanje Makedonije prema Europskoj uniji i NATO savezu. Što se tiče slovenske potpore makedonskom članstvu u EU ona uključuje političku potporu Slovenije kao članice, ali i pružanje tehničke pomoći prilikom makedonskih priprema za članstvo, naglasio je Žbogar.

Prije razgovora sa šefom slovenske diplomacije Milošoski je otvorio obnovljene prostore makedonskog veleposlanstva u Ljubljani.

Ovo je 1571. blog post na OPSA blogu

Čelnici Afganistanu susjednih zemalja okupili su se u utorak u Istanbulu kako bi raspravili o pomoći koju svaki od njih može pružiti za sigurnost i stabilnost te zemlje opustošene ratom.

Uz afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija, na sastanku su sudjelovali pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari, turski predsjednik Abdulah Gul, kineski ministar vanjskih polsova Yang Jiechi i predstavnici Irana, Turkmenistana i Tadžikistana.

U ulozi promatrača Velika Britanija sa šefom diplomacije Davidom Millibandom, SAD, Rusija, Saudijska Arabija, UAE i Kirgistan, te NATO, EU i Organizacija islamske konferencije.

Afganistanski susjedi za proces pomirenja

Zemlje susjedi Afganistana i Turska "podržavaju proces nacionalnog pomirenja" s talibanima za koji se zauzima afganistanski predsjednik Hamid Karzai, prema zajedničkoj izjavi objavljenoj u utorak na završetku mini sumita.

Afganistanski predsjednik trebao bi obznaniti u četvrtak na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu u Londonu opsežan program namijenjen pomirenju s talibanima koji nisu članovi mreža poput Al-Qaide.

"Talibani koji ne pripadaju terorističkoj mreži poput Al-Qaide potomci su afganistanske zemlje. Ima ih na tisuće, mora ih se reintegrirati", izjavio je Karzai novinarima.

U ponedjeljak je nakon sastanka s turskim i pakistanskim kolegama Abdulahom Gulom i Asifom Ali Zardarijem u Istanbulu, Karzai dao primjer svoje politike ispružene ruke kazavši kako će zatražiti povlačenje imena nekih talibana s UN-ove liste sankcioniranih.

Foto: Tomislav Brandt, MORH

Ovo je 1570. blog post na OPSA blogu

Francuska neće povećavati borbene postrojbe u Afganistanu no mogla bi poslati više stručnjaka za pomoć civilima i za pomoć u vojnoj obuci, rekao je u ponedjeljak francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

"Ako postoji potreba za još ljudi za obuku, za pomoć policiji, za civilno inženjerstvo, za pomoć stanovništvu, zašto ne? Ali vojne postrojbe ne", rekao je u razgovoru za televiziju TF1.

Pariz je uvijek pokazivao nevoljkost za slanje dodatnih vojnika na bojišnicu a zbog niza pogibija Francuza misiju u Afganistanu postalo je teže braniti pred skeptičnom javnošću.

Sarkozy je u ponedjeljak rekao da povlačenje francuskih vojnika ne dolazi u obzir, ali je jasno rekao kako želi da se afganistanske snage obuče i pripreme za borbu.

Ovo je 1569. blog post na OPSA blogu

U organizaciji britanskog veleposlanstva i hrvatskog ministarstva obrane u ponedjeljak je u kinu Europa otvorena zajednička izložba fotografija pod nazivom "Britanske i hrvatske savezničke snage u službi mira", uz nazočnost britanskog veleposlanika Davida Blunta, ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića i državnog tajnika u MORH-u Pjera Šimunovića.

Povod izložbe je međunarodna konferencija posvećena Afganistanu koja će se održati 28. siječnja u Londonu, a na kojoj će hrvatsko izaslanstvo predvoditi ministar Jandroković.

"Konferencija predstavlja ključnu priliku za obnovu partnerstva između Afganistana i međunarodne zajednice", rekao je britanski veleposlanik. Također je istaknuo da je u ovom trenutku misija u Afganistanu (ISAF) najvažnija misija NATO-a, pohvalivši doprinos hrvatskog kontigenta koji broji oko 300 vojnika.

"Oduševljeni smo što ste s nama u NATO-u. Iznimno cijenimo profesionalnost vaših snaga i kompetentnost kojom obavljaju svoje zadaće", dodao je Blunt i najavio za kraj godine još jednu konferenciju koja će se održati u Kabulu.

Ministar Jandroković podsjetio je da je prije samo nešto više od deset godina i Hrvatska izgledala kao na fotografijama s današnje izložbe, sa stranim vojnicima na svom tlu.

"Ali Hrvatska je danas potpuno drukčija zemlja. Članica smo NATO-a, odradili smo mandat u Vijeću sigurnosti UN-a, na pragu smo ulaska u EU", rekao je hrvatski ministar.

Poručio je da Hrvatska mora biti u Afganistanu, da mora biti tamo gdje je potrebna uspostava mira i stabilnosti.

"Boreći se za mir i stabilnost u svijetu, borimo se za mir i stabilnost u vlastitoj domovini", kazao je Jandroković i dodao da će Hrvatska i dalje djelovati u Afganistanu i pojačati svoj kontigent.

Državni tajnik Šimunović, koji je otvorio izložbu, kazao je da su izložene fotografije "snažno svjedočanstvo bliskosti naših zemalja".

Izložba je prvi put postavljena u rujnu prošle godine u Splitu na godišnjicu nogometne utakmice koju su 1944. u Bariju odigrali Hajduk i britanski vojni nogometni tim.

Otvorenju izložbe prisustvovali su i predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Ovo je 1568. blog post na OPSA blogu

Zapovjednik NATO-ovih snaga u Afganistanu izrazio je nadu da će povećanje broja vojnika koje mu je odobreno omogućiti mirovne pregovore s talibanima, rekao je u razgovoru koji je u ponedjeljak objavio Financial Times.

General Stanley McChrystal dodaje kako se nada da će saveznici "nastaviti svoje sudjelovanje" u sukobu prije nego u četvrtak u Londonu počne konferencija o tom pitanju.

Uz potporu 30.000 vojnika koji će jamčiti sigurnost područja južno od Kabula koje nadziru talibani, general se nada da će moći dovoljno oslabjeti protivnika kako bi pristao na mirovne pregovore.

"Kao vojnik, mislim da je bilo dosta borbe i vjerujem da je političko rješenje, kao i u svim sukobima, neizbježno", rekao je.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da talibani uđu u vladu, rekao je: "Mislim da svaki Afganistanac može nešto učiniti ako se usredotoči na budućnost, a ne na prošlost".

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai pozvat će talibane da polože oružje u zamjenu za posao i novac i to je temelj njegova mirovnog plana koji bi se financirao novcem međunarodne zajednice i uz potporu velikih sila, rekao je Karzai u petak za BBC.

Sjedinjene Države i Velika Britanija podržat će takvu mirovnu shemu na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu idući tjedan u Londonu, otkrio je predsjednik u intervjuu. Japan je također pokazao spremnost financirati takav mirovni plan.

Svojim dragovoljcima, najčešće običnim seljacima, talibani plaćaju sudjelovanje u pobuni svotama znatno većima od plaća koje afganistanska vlada može izdvojiti za svoje sigurnosne snage.

Vlada u Kabulu je slaba u odnosu na ratne vođe koji imaju novce, opremu, snagu, financiraju se proizvodnjom opijuma.

Afganistanska vlada, međutim, predmet je oštrih kritika zbog sveprisutne korupcije, no Karzai je nedavno vrlo odlučno odbacio optužbe UN-ove agencije da gotovo četvrtinu afganistanskog BDP-a proguta korupcija.

Za BBC je Karzai rekao da afganistanski narod mora dobiti mir po svaku cijenu i umjesto rata mora početi graditi pomirbu.

Zapadne sile isprva nisu podržavale plan financiranja pomirbe s talibanima, no poslije su ga prihvatile.

Karzai očekuje da će, uspije li se dogovor postići idući tjedan na konferenciji u Londonu, Afganistan za pet godina moći samostalno voditi vlastitu zemlju.

Talibani dio "političkog krajobraza" u Afganistanu

Talibani su dio "političkog krajobraza" u Afganistanu, izjavio je u petak američki tajnik za obranu Robert Gates, ocjenjujući međutim da je pomirenje moguće samo ako odlože oružje i sudjeluju na izborima.

Gates je to rekao tijekom posjeta Pakistanu, dok je afganistanski predsjednik Hamid Karzai istodobno predstavio dio novoga "programa pomirenja" s talibanima koji će predstaviti na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu predviđenoj za 28. siječnja u Londonu.

"Talibani su u ovom trenutku, priznajemo, dio političkog krajobraza Afganistana", izjavio je Gates u Islamabadu.

Al-Qaida pokušava isprovocirati sukob Indije i Pakistana

Terorističke grupe koje imaju baze u Pakistanu i u Afganistanu surađuju s Al-Qaidom i talibanima, nastojeći isprovocirati sukob između Indije i Pakistana, rekao je u srijedu američki ministar obrane Robert Gates.

On smatra da militantne grupe, poput pakistanske Laškar-e-Taibe, surađuju s Al-Qaidom s ciljem destabilizacije regije. Afganistansko-pakistanska granica sigurno je "sklonište" za pripadnike Al-Qaide, rekao je Gates tijekom posjeta Indiji.

"Uz potporu Al-Qaide, kao krovne terorističke organizacije, sve ove grupe pokušavaju destabilizirati Afganistan i Pakistan, ali i ostatak regije, nastojeći možda isprovocirati i sukob između Indije i Pakistana nekim terorističkim činom", rekao je Gates, dodavši kako smatra da indijsko strpljenje možda i nije bezgranično.

"Indija je na terorističke napade u Mumbaiju reagirala iznimno suzdržano. No možda bismo trebali pretpostaviti da strpljenje vlasti te zemlje nije neograničeno, ako se dogodi još neki sličan napad", rekao je Gates, misleći na terorističke napade u studenome 2008., u kojima je smrtno stradalo 160 osoba, a odgovornima se smatraju pripadnici LeT-a.

Ovo je 1566. blog post na OPSA blogu

Rusija planira pozvati aktivne vojnike Francuske, Britanije i SAD-a, zemalja saveznica tijekom Drugoga svjetskog rata, na veliku paradu povodom Dana pobjede, 9. svibnja, rekao je pročelnik ureda ruskog predsjednika za dnevni list Kommersant.

Predsjednik Dmitrij Medvedev želi pozvati savezničke vojnike na proslavu 65. godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom kojom je završen Drugi svjetski rat u Europi, rekao je Vladimir Košin.

Neće biti pozvani veterani, već vojnici iz aktivna sastava. To će biti prvo sudjelovanje članica NATO-a u toj proslavi, sovjetskoj tradiciji koju je Rusija oživjela 1995. godine.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je potvrdio dolazak na proslavu, a američki predsjednik Barack Obama i britanski premijer Gordon Brown još se nisu izjasnili.

Oko 8,7 milijuna vojnika sovjetske Crvene armije izgubilo je život u Drugom svjetskom ratu.

Ovo je 1565. blog post na OPSA blogu

Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta sljedeći će tjedan raspravljati o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, a prije te rasprave pred Odborom će govoriti i odgovarati na pitanja zastupnika glavni haaški tužitelj Serge Brammertz, doznaje se u četvrtak iz Europskog parlamenta.

U vanjskopolitičkom odboru su rekli da je Brammertz prihvatio poziv da u utorak u Bruxellesu upozna članove toga odbora sa suradnjom zemalja iz regije s haaškim tužiteljstvom.

Nakon rasprave s Brammertzom, na dnevnom redu vanjskopolitičkog odbora EP-a je rasprava o prijedlogu rezolucije o Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj. Rasprava o Hrvatskoj vodi se na temelju izvješća koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda i o kojem je rasprava u prvom čitanju održana 5. studenoga prošle godine.

Vanjskopolitički odbor bi dan poslije, u srijedu, trebao glasovati o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, koji se onda upućuje na raspravu na plenarnu sjednicu. Rasprava i glasovanje na plenarnoj sjednici očekuje se u veljači u Strasbourgu.

Brammertzovo mišljenje iznimno je važno za sadržaj parlamentarne rezolucije, ali je još važnije za stajališta pojedinih zemalja članica, koje zbog topničkih dnevnika iz operacije Oluja blokiraju otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava.

Na posljednjem sastanku radne skupine za proširenje, održane ovoga tjedna, prevladavala je ocjena da je Hrvatska učinila napredak koji vodi prema deblokadi pregovora u tom poglavlju.

Prema diplomatskim izvorima, većina onih zemalja koje su se protivile otvaranju pregovora u tom poglavlju sada su spremne promjeniti stajalište, osim donekle Nizozemske.

Za vrijeme španjolskog predsjedanja predviđene su tri međuvladine konferencije o pristupanju s Hrvatskom - u veljači, travnju i lipnju.

Hrvatska već ima spremno pregovaračko stajalište za poglavlje 23 i može ga uputiti u Bruxelles isti dan kada dobije poziv, odnosno kada se postigne konsenzus zemalja članica da Zagreb ispunjava uvjete za otvaranje toga poglavlja.

Nakon toga, zemlje članice moraju usuglasiti svoje zajedničko pregovaračko stajalište, što bi moglo potrajati oko mjesec dana.

S obzirom na to, dođe li brzo do deblokade toga poglavlja, ono bi najvjerojatnije moglo biti otvoreno u travnju.

Dvojica hrvatskih policajca u mirovnoj misiji UN-a na Haitiju, Tihomir Svatoš i Igor Kruljac, u srijedu su se putem interneta uživo javili ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku i glavnom ravnatelju policije Oliveru Grbiću i potvrdili da su dobro te da redovito obavljaju svoje dužnosti.

Izravnim javljanjem u sjedište Ravnateljstva policije Svatoš i Kruljac potvrdili su da je Haiti jutros u 6,10 sati ponovno pogodio dosta jak potres snage 6,1 koji je trajao desetak sekundi. Za sada nemaju informacije o urušenim kućama ili ozlijeđenima.

Upitani kakva je trenutna sigurnost u Haitiju odgovorili su kako lokalne vlasti same ne mogu kontrolirati sigurnosnu situaciju te im u tome pomažu snage misije UN-a.

Na upit ministra Karamarka što trenutno rade odgovorili su da im je trenutna zadaća pratnja konvoja s hranom i lijekovima od granice s Dominikanskom Republikom do zračne luke u glavnom gradu Haitija Port-au-Princeu. Napomenuli su kako će se uskoro otvoriti i banke pa će im naredne zadaće biti i njihovo osiguranje.

Karamarko je novinarima izrazio zadovoljstvo što su hrvatski policajci živi i zdravi jer je na Haitiju poginulo 46 pripadnika misija, od čega deset policajaca. "Tamo je dosta kaotično stanje, ima uličnih bandi, a srušen je i zatvor iz kojeg je na slobodu izašlo na slobodu oko 4000 kriminalaca", rekao je.

Ministar unutarnjih poslova najavio je da će uskoro novom hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću policajce Svatoša i Kruljca predložiti za visoko odličje.

Na upit Grbića kakva je situacija na Haitiju dvojica policajaca odgovorili su da je situacija bolja nego prošlih dana jer je već počeo život na ulicama. Istaknuli su da u zračnu luku svakodnevno dolazi pomoć s hranom i lijekovima.

Upitani u kakvim uvjetima oni žive rekli su da su im uvjeti za život normalni jer njihov apartman nije srušen. "Spavamo normalno, imamo tople vode i povremeno internet", rekao je Svatoš.

Na upit zašto su se odbili vratiti, iako im je ponuđeno da se ranije odu iz Haitija, rekli su kako "nema šanse" da se vrate u sadašnjoj situaciji. "Profesionalci smo i tu nema mjesta strahu", istaknuli su.

Obojica policajaca pozdravili su članove obitelji te prijatelje koji im svakodnevno šalju mail poruke.

Načelnik Ureda ravnatelja policije Krunoslav Borovec rekao je da hrvatski policajci pomažu ne samo lokalnoj policiji, već i stanovništvu. Istaknuo je da će Ravnateljstvo i MUP i dalje raditi na obuci kadrova koji su kao vrhunski stručnjaci sposobni otići u krizna područja bilo gdje u svijetu i pomoći u razvoju policije ili civilne vlasti.

U mirovnu operaciju NATO-a KFOR (Kosovo Force) na Kosovu upućen je u jučer treći hrvatski kontingent od 20 pripadnika Oružanih snaga RH, većinom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) s dva transportna helikoptera Mi-171-Sh (na slici helikopter Mi-171-Sh), na razdoblje od četiri mjeseca.

Po prvi puta u hrvatskom kontingentu KFOR na Kosovu nalaze se i dvije žene, jedna pilotkinja i jedna tehničarka.

Rotacija između drugog i trećeg kontingenta izvršena je jučer, 20. siječnja.

Zapovjednik 3. HRVCON-a u mirovnoj operaciji KFOR je bojnik Marijan Skorija.

Treći hrvatski vojni kontingent bit će razmješten na području Campa Bondsteel u Ferizaju/Uroševcu. Temeljna zadaća hrvatskog kontingenta je prevoženje ljudi i tereta, a kontingent se sastoji od tri posade helikoptera, zrakoplovno-tehničkog tima za održavanje i nacionalnog elementa potpore.

Ovo je prva NATO operacija na području Balkana u kojoj sudjeluju hrvatski vojnici s vlastitom zračnom transportnom komponentom.

Vezane vijesti: Prvi hrvatski kontingent na Kosovu; Njemački general Marcus Bentler novi zapovjednik KFOR-a; KFOR ostaje važna misija; Drugi kontingent Oružanih snaga RH u misiji KFOR (Kosovo); Posjet pripadnicima 2. kontingenta Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u misiji KFOR

Ovo je 1562. blog post na OPSA blogu

Američka državna tajnica Hillary Clinton u srijedu je po američkom vremenu izrazila potporu Sjedinjenih Država ulasku Crne Gore u "euroatlantsku zajednicu", nakon sastanka s premijerom Milom Đukanovićem u State Depertmentu.

"Čestitala sam premijeru Crne Gore na postizanju MAP statusa unutar NATO-a i zajamčila potporu SAD-a da Crna gora postane integralni dio euroatlantske zajednice", kazala je Clinton u zajedničkom obraćanju novinarima s Đukanovićem.

Crna Gora je prošloga mjeseca primljena u Akcijski program za članstvo (MAP) NATO-a, koji je pripremni za ulazak u punopravno članstvo Saveza.

Ona je kazala da su razgovarali o stanju na jugoistoku Europe i doprinosu Crne Gore stabilnosti regije.

"Ponudila sam potporu SAD-a Crnoj Gori dok provodi neke od reformi u području vladavine prava koje NATO i Europska unija žele vidjeti", rekla je Clinton.

Zahvalila je Đukanoviću na preuzimanju obveze za slanje crnogorskih vojnika u misiju NATO-a u Afganistanu.

Također je izrazila nadu da će biti u mogućnosti posjetiti Crnoj Goru, na poziv koji joj je uputio Đukanović.

Crnogorski premijer zahvalio je državnoj tajnici Clinton na potpori SAD-u ulasku njegove zemlje u MAP program NATO-a, kao i na ukupnoj podršci za ulazak Crne Gore u europske i atlantske integracije.

"Htio bih objaviti s uvjerenjem da će Crna Gora biti sljedeća država koja će postati nova članica NATO-a", rekao je Đukanović.

On je istakao čvrstu namjeru crnogorske vlade da unaprijedi vladavinu prava i poboljša kvalitetu života svojih građana, te ostvari ciljeve članstva u NATO-u i EU u najskorijem roku.

Naglasio je da će Crna Gora ostati odgovoran i pouzdan partner SAD-a i EU-a u rješavanju otvorenih pitanja u regiji jugoistočne Europe, te usko surađivati s njima i izvan regije, počev od Afganistana.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je u srijedu da se još uvijek nada sklopiti sporazum o obogaćanom uranu između Irana i velikih sila unatoč iranskom odbijanju uvjeta koji bi trebali spriječiti da se nuklearni materijal iskoristi za izradu atomske bombe.

Diplomati upućeni u kontakte Irana s UN-ovom agencijom za atomsku energiju u utorak su rekli da je Teheran prije dva tjedna obavijestio IAEA da ne može prihvatiti središnje aspekte nacrta sporazuma. SAD je je teheranski odgovor brzo odbacio kao "nedogovarajući".

Glasnogovornica IAEA Gill Tudor je, međutim agenciji Reuters rekla da je "prijedlog koji je IAEA iznijela u listopadu 2009. podržan od Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država, još uvijek na stolu".

"IAEA nastavlja raditi u dobroj vjeri kao nepristran posrednik. Nadamo se da će biti postignut sporazum između strana što prije kako bi se doprinijelo uspostavi povjerenja", rekla je Tudor.

Ovo je 1560. blog post na OPSA blogu

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je u utorak u Zagrebu senatora u francuskom parlamentu Philippea Marinija, priopćio je MVPEI.

Visoka razina bilateralnih odnosa i partnerska suradnja među zemljama obostrano je potvrđena na samom početku sastanka. Ministar Jandroković dodao je kako se i prigodom ovog susreta ta suradnja produbljuje, te izrazio zadovoljstvo kontinuiranim hrvatsko-francuskim dijalogom.

Senator Marini kazao je kako je svoj službeni posjet Hrvatskoj iskoristio u cilju boljeg razumijevanja gospodarske i financijske situacije u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi, a također se zanimao i za način pripremanja Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, nastavlja se u priopćenju.

Potvrdio je snažnu potporu Francuske glavnom hrvatskom vanjskopolitičkom cilju, ulasku u punopravno članstvo Europske unije, te kazao kako je to i u cilju zaštite stabilnosti cjelokupnog prostora ovog dijela Europe.

Na sastanku je bilo riječi i o obostranom interesu za jačanjem suradnje hrvatskih i francuskih tvrtki, kao i o ulozi Hrvatske u Uniji za Mediteran. U tom kontekstu, ministar Jandroković istaknuo je interes za hrvatskim doprinosom konkretnim projektima unutar te inicijative u kojoj Hrvatska može afirmirati svoje kulturološke i civilizacijske veze s Mediteranom, stoji u priopćenju.

Ovo je 1559. blog post na OPSA blogu

Sjeverna i Južna Koreja razgovarale su u utorak o razvoju zajedničkog industrijskog kompleksa, unatoč nedavnim prijetnjama Pyongyanga prekidom dijaloga, pa čak i napadom na južnoga susjeda.

Predstavnici dviju strana četiri su sata razgovarali u graničnom sjevernokorejskom gradu Kaesongu o zajedničkom obilasku industrijskih parkova u Kini i u Vijetnamu, prenosi ministarstvo za ujedinjenje u Seoulu.

Glasnogovornik ministarstva Chun Hae-sung opisao je da su razgovori održani u "ozbiljnoj i konstruktivnoj atmosferi".

Seoul je naglasio potrebu za brzim i učinkovitim sustavom prelaska granice i carinjenja za Južnokorejce koji putuju u i iz industrijskog parka. Sjevernokorejci kažu da su njihova nedavna istraživanja u Kini i Vijetnamu pokazala kako postoje šanse da se kompleks oživi, dodao je Chun.

Keasong, u kojem su spojeni južnokorejski kapital i tehnologija s jeftinim radom Sjevernokorejaca, najočitiji je primjer međukorejske suradnje. Oko 110 južnokorejskih tvornica zapošljava oko 42.000 sjevernokorejskih radnika.

Ovo je 1558. blog post na OPSA blogu

Zastoj u izraelsko-turskim odnosima rezultat je udaljavanja Ankare od sekularne države utemeljitelja Kemala Ataturka i okretanja radikalnome islamu, izjavio je u utorak šef izraelske vojne obavještajne službe.

Izjava general bojnika Amosa Yadlina pred parlamentarnim odborom odražava širu zabrinutost Izraela i dolazi nakon posjete izraelskog ministra obrane Ehuda Baraka Turskoj u nedjelju koji je trebao zatopliti međudržavne odnose nakon napetosti u diplomatskim odnosima.

"Turska je trenutno usred procesa okretanja od sekularnog Ataturkova pristupa prema radikalnome pristupu", rekao je Yadlin, dodajući da su ključni faktori pritom slabljenje zabrinutosti Turske oko Sirije i neuspjeh u približavanju EU-u.

Turska, članica NATO-a, povjesno je održavala dobre vojne veze s Izraelom i posredovala u odnosima Izraela s arapskim državama.

Međudržavni odnosi narušeni su nizom oštrih, javnih kritika s obiju strana, koje su dosegle vrhunac protekloga tjedna kada je turski veleposlanik u Izraelu ukoren pred TV kamerama.

Turski premijer Tayyip Erdogan prošle je godine uvrijedio brojne Izraelce snažnom javnom osudom rata u palestinskom pojasu Gaze.

Više od dvadeset napadača, od kojih mnogi s pojasom eksploziva na sebi, u ponedjeljak su u koordiniranoj akciji napali različite ciljeve u središtu Kabula, među kojima predsjedničku palaču, više ministarstava i središnju banku.

U cijelom gradu odjekuje pucnjeva i glasne eksplozije u najgorem napadu na afganistansku prijestolnicu u proteklih godinu dana. Za napad su odgovornost preuzeli talibani.

"To je naše djelo. Ciljevi su palača, ministarstva pravosuđa, financija te Centralna banka", izjavio je Zabibulah Mudžahid, glasnogovornik zapovjedništva talibanskih militanata u telefonskom pozivu s nepoznatog mjesta, prenose svjetske agencije.

"Najmanje dvadeset naših samoubojica ušlo je u središnju zonu grada i sukobi su u tijeku", rekao je Mudžahid ustvrdivši da je jedan samoubojica aktivirao pojas s eksplozivom na ulazu u predsjedničku palaču.

Više od sat vremena nakon početka napada, novinari su mogli čuti eksplozije i pucnjavu iz automatskog oružja iz pravca četvrti gdje se nalazi predsjednička palača.

Niti ministarstvo unutarnjih poslova niti ministarstvo obrane nisu bili dostupni za komentar o preuzimanju odgovornosti talibana.

Afganistanski sigurnosni časnik Amir Mohamad potvrdio je za Reuters da se najmanje 10 napadača samoubojica nalazi u nekoliko institucija vlade, bankama i kupovnim centrima, ali nije imao podataka o žrtvama sukoba.

Vojska je blokirala dijelove središta grada gdje se vode najžešće borbe s napadačima.

Drugi izvor iz sigurnosti rekao je za agencije da u napadu sudjeluje čak 30-ak talibanskih napadača samoubojica i da se trenutno veća skupina napadača našla odsječena i opkoljena u robnoj kući u blizini ministarstva pravosuđa i predsjedničke palače, gdje se bore s pripadnicima afganistanskih snaga.

NATO je potvrdio da pomaže afganistanskim snagama u osiguravanju područja oko središnje banke, nakon izvješća o eksplozijama koje su tamo odjeknule.

Prema sigurnosnim izvorima, u Kabulu su eksplodirale i dvije rakete.

Slike: ISAF

Ovo je 1556. blog post na OPSA blogu

Turska policija uhitila je u ponedjeljak u Adani, na jugu zemlje, dvadeset osoba za koje sumnja da pripadaju naoružanom ogranku mreže Al-Qaide i zaplijenila im je oružje i streljivo, izvijestila je agencija Anadolija.

Tristotinjak pripadnika protuterorističke policije upalo je istodobno na 25 adresa u različitim četvrtima grada i u jednosatnoj operaciji uhitili su dvadeset osumnjičenika, javila je agencija.

Oružje, streljivo i računalna oprema s pohranjenim sumnjivim dokumentima zaplijenjeni su u domovima uhićenika i na drugim mjestima, dodaje agencija.

Turska ćelija Al-Qaide smatra se odgovornom za napade u Istanbulu u studenome 2003. na dvije sinagoge, britanski konzulat i britansku banku HSBC u kojima su život izgubile 63 osobe, među njima i britanski konzul.

U rujnu je pomoćnik vođe Al-Qaide, Egipćanin Ajman al-Zavahiri zaprijetio Turskoj napadima, u času kada je ova trebala preuzeti zapovjedništvo NATO-ovim snagama u Kabulu.

Jedna turska fregata je uspjela spriječiti napad gusara na indijski brod u Adenskom zaljevu i uhitila je šest somalskih gusara, objavila je turska vojska u subotu.

Indijski brod M/V Jal Layak je napadnut iz strojnice kada je plovio pomorskim prolazom kojeg koriste pomorske ophodnje ratnih brodova, stoji u priopćenju.
Turska fregata Gokova, koja sudjeluje u NATO-voj pomorskoj snazi protiv gusara, uspjela je spriječiti pokušaj zauzimanja indijskog broda tijekom operacije u kojoj je sudjelovao jedan helikopter.

Šest napadača je uhićeno i u pretraživanju njihovog broda pronađen je strojnica i drugo oružje.

Međunarodne pomorske snage pokušavaju spriječiti gusarske napade u Somaliji i regiji. Te napore predvodi europska snaga Atalante i usmjerena je na osiguranje plovidbe Adenskim zaljevom, ključnim za prijevoz sirove nafte.

Ovo je 1554. blog post na OPSA blogu

U zagrebačkoj Rezidenciji veleposlanika Republike Mađarske u utorak, 12. siječnja, za ostvarene iznimne rezultate i doprinos djelovanju unutar mađarskog Pokrajinskog tima za obnovu (PRT) u misiji u Afganistanu, odlikovana su petorica pripadnika Oružanih snaga RH.

Riječ je o satniku Dejanu Džidiću, stožernom naredniku Mariju Petaniju, desetniku Marijanu Matijeviću, časničkom namjesniku Anti Biliću i razvodniku Tomislavu Zriliću. Pripadnicima OSRH priznanja je uručio mađarski veleposlanik u RH Peter Györkös.

Svečanosti su nazočili državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović, mađarski vojni izaslanik pukovnik László Hajas, hrvatski brigadni generali OS RH Ivan Beneta, Alojz Tomašević, Slaven Zdilar i Drago Matanović, te vojni ordinarij Juraj Jezerinac.

Mađarski veleposlanik je hrvatski doprinos mađarskom PRT-u okarakterizirao kao bitnu pomoć ne samo mađarskim OS, nego i ISAF-u i NATO-u u cjelini, dok je državni tajnik naglasio da je suradnja u misiji dokaz dubokog prijateljstva dviju zemalja.

U Ministarstvu obrane, u utorak 12. siječnja, održano je predstavljanje Vodiča kroz europsku sigurnosnu i obrambenu politiku (ESOP) čiju je hrvatsku verziju državnom tajniku MORH-a Pjeru Šimunoviću uručio veleposlanik Republike Francuske Jerome Pasquier.

Vodič je 2005. godine uredilo Francusko predstavništvo pri Političkom i sigurnosnom odboru EU, prvi puta je nadopunjen 2006. godine, a posljednju verziju Vodiča iz 2008. godine, na hrvatski je preveo Mario Jurić iz Ureda vojnog izaslanika pri Francuskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Državni tajnik Šimunović i francuski veleposlanik Pasquier ovom prigodom potpisali su i zajedničko pismo kojim se nadležne institucije u RH obavještavaju o njegovoj primjeni i dostupnosti na internet stranicama Ministarstva obrane RH.

Uz predstavnike MORH-a i francuskog veleposlanstva, predstavljanju Vodiča nazočili i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH na čelu sa ravnateljem Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku, Aleksandrom Heinom.
Vodič kroz europsku sigurnosnu i obrambenu politiku pruža uvid u Europsku sigurnosnu i obrambenu politiku kao dio Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU te omogućuje adekvatno upoznavanje djelatnika MORH-a, OS RH-a i drugih institucija u RH s ovim segmentom zajedničkih politika EU.

Vodič kroz europsku sigurnosnu i obrambenu politiku možete pogledati ovdje.

Izabrani predjsednik Republike Ivo Josipović uputio je danas građanima Hrvatske čestitku u povodu 18. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u kojoj ističe kako su vladavina prava, gospodarski razvoj, kulturni napredak, rast standarda i blagostanje, hrvatski prioriteti, a put u Europsku uniju jedini put istinske afirmacije moderne hrvatske države na međunarodnom planu kao zrele demokratske zemlje.

"15. siječnja 1992. godine zajednica europskih naroda dala je svoj puni legitimitet težnji, odluci i pravu hrvatskog naroda za samostalnošću, te time definitivno ucrtala našu suverenost na kartu suvremenog svijeta. Na današnji dan 12 članica Europske zajednice, kojima su se pridružile Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska zauzele su jedinstven stav i priznale pravo Hrvatske na samostalnost. Island, Njemačka i Vatikan, svoj su veliki doprinos Hrvatskoj, njenim priznanjem kao nezavisne i slobodne zemlje, dale nekoliko dana ranije.

Ovim velikim događajem ostvarene su povijesne težnje, a hrabrošću hrvatskih branitelja san o slobodi postao je stvarnost. Kao priznata, ravnopravna članica međunarodne zajednice naroda, Hrvatska ispisuje prve stranice svoje moderne povijesti koju temelji na demokratskim načelima ravnopravnosti, slobode i prava. Na tim načelima izgradila je svoju državotvornost, a na istim, danas na pragu europskih integracija, treba ustrajati još jače i čvršće.

Modernu hrvatsku državu još čeka ozbiljan posao jačanja institucija koje će jamčiti ljudska prava i slobode, tržišnu utakmicu, poduzetništvo i radnička prava. Vladavina prava, gospodarski razvoj, kulturni napredak, rast standarda i blagostanje, hrvatski su prioriteti. Danas kada smo članica NATO-a i kada je pred nama članstvo u Europskoj uniji, možemo reći kako je članstvo u tim međunarodnim organizacijama pretpostavka daljnjeg demokratskog i gospodarskog napretka. Snažniji napredak u demokraciji i prosperitetu građana, te konstantan doprinos stabilnosti u regiji jamstvo su mira i ekonomskog napretka. Put u Europsku uniju jedini je put istinske afirmacije moderne hrvatske države na međunarodnom planu kao zrele demokratske zemlje.

Naše težnje prije osamnaest godina i naš cilj danas je država koja čvrsto poštuje načela ugrađena u svom Ustavu, načela na kojima se stvarala i na kojima počiva njena samostalnost i suverenost", kaže se u poruci Ive Josipovića koju prenosi ured novoizabranog predsjednika.

Ovo je 1551. blog post na OPSA blogu

Hrvatska i Turska su članice NATO-a i zemlje koje pregovaraju o ulasku u EU te žele na trostranim sastancima s BiH pomoći u stabiliziranju prostora jugoistočne Europe i BiH i olakšavanju puta te zemlje u euroatlantske integracije, rekao je u četvrtak u Zagrebu ministar vanjskih poslova i europskih integracija RH Gordan Jandroković.

Jandroković je to rekao u izjavi za novinare nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova BiH Svenom Alkalajem i Republike Turske Ahmetom Davutogluom.

Hrvatski ministar rekao je da je svim trima državama zajednička želja da jugoistočna Europa bude regija napretka i da sve zemlje jednog dana kad ispune uvjete, postaju članice EU i NATO-a.

"Smatramo da je i ova trilateralna forma sastanka važan doprinos tom cilju", rekao je Jandroković.

Ponovio je kako Hrvatska daje punu potporu euroatlantskim težnjama BiH, i to ne samo deklarativno, već s konkretnim potezima. Hrvatska po riječima svojeg ministra želi da BiH u prvoj polovici ove godine uđe u Akcijski plan za članstvo (MAP) kao prvi korak ka članstvu u NATO-u a glede EU, sukladno odluci hrvatske vlade, da se svim zemljama koje to žele ustupe prijevodi zakonodavstva EU, uskoro će taj prijevod predati BiH.

Također je najavio sastanak hrvatskih i stručnjaka iz BiH koji se bave s EU, na kojem će hrvatska strana prenijeti iskustva iz dosadašnjih pregovora s Unijom.

Jandroković je izrazio zadovoljstvo uključivanjem Turske u rješavanje situacije u jugoistočnoj Europi, podsjetivši kako su Hrvatska i Turska zajedno pridonijele smirivanju stanja u BiH devedesetih godina prošlog stoljeća što je u konačnici dovelo do Daytonskog sporazuma.

"Hrvatska i Turska spremne su razgovarati s predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH kako bi im pomogli da dođu do kompromisnog rješnja koje će osigurati stabilnost BiH, ali i funkcioniranje tamošnjih institucija na način na koji funkcioniraju u zemljama članicama EU", kazao je Jandroković i čestitao BiH na tome što je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Bosanskohercegovački ministar Alkalaj ocijenio je trostrani sastanak snažnim iskorakom u daljnjem jačanju stabilnosti i sigurnosti u regiji i putu BiH u euroatlantske integracije.
"Hrvatska je vrlo važan susjed BiH i može mnogo pridonijeti njezinoj sigurnosti i stabilnosti", ne samo prenošenjem znanja i iskustava kao članice NATO i zemlje na pragu članstva u EU, nego i u sklopu pomoći hrvatskom narodu, kao jednom od triju konstitutivnih naroda u BiH, rekao je Alkalaj.

On je ustvrdio kako trilateralni sastanci BiH, Turske i Hrvatske ali i BiH, Turske i Srbije, pridonose tome da svi narodi koji žive u BiH rade na jačanju države BiH.

Također je zaželio Hrvatskoj da što prije dovrši pregovore s EU i da postane članicom još ove godine, "što bi bio dodatni poticaj svim građanima BiH da krenu putem u EU".

Turski minista najprije je rekao kako se ovdje već osjeća gotovo kao doma jer je u Zagrebu i Hrvatskoj bio i prošloga mjeseca, a trostrane je sastanke ocijenio izvrsnim rekavši kako je njihov cilj trostruk.

Jedan je suradnja Hrvatske BiH i Turske, triju važnih zemalja u jugoistočnoj Europi, koja će dati veliki doprinos stabilnosti cijele regije, druga doprinos unutarnjem razvoju i stabilnosti BiH, koja pridonosi stabilnosti cijele regije, dok je treća svrha pomoć BiH na putu u NATO i EU.

Kazao je kako nije važan oblik sastanka i to ima li tri, četiri ili više sudionika, već je važno da ostvari rezultat.

Podsjetio je kako je snažan doprinos u naporima za nalaženje rješenja dala i Slovenija, ocijenivši interesantnom mogućnost da se i ona uključi u ove sastanke.

Na novinarsko pitanje o tome što se u BiH očekuje od novoizabranog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, ministar Alkalaj rekao je kako njegova zemlja želi nastavak dosadašnje politike odnosno konstruktivnog i prijateljskog odnosa Hrvatske prema BiH.

"Najveći doprinos Hrvatske stabilnosti BiH bit će to da na konstruktivan način vodi računa o Hrvatima u našoj zemlji", kazao je Alkalaj na kraju zajedničke izjave za novinare.

Ovo je 1550. blog post na OPSA blogu

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak u Ljubljani, uoči popodnevnog susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, da je vrlo zadovoljan rješavanjem otvorenih pitanja s Hrvatskom, a istodobno je izrazio želju da Nova ljubljanska banka proširi svoj utjecaj i na područje Hrvatske.

Pahor je rekao da je njegov susret u srijedu u Kranjskoj Gori s predsjednicom Hrvatske vlade Jadrankom Kosor bio vrlo uspješan i da to želi ponoviti i s predsjednikom Mesićem.
"Stvari se već rješavaju, a na jučerašnjem susretu s premijerkom Kosor u dva sata smo riješili više pitanja nego što smo i planirali", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade, a uoči susreta s predsjednikom Mesićem.

Pahor je rekao da ne želi komentirati medijska nagađanja koja su se pojavila nakon njegova susreta s Kosor da će Slovenija prije pristupne konferencije idućeg mjeseca dopustiti otvaranje poglavlja o ribarstvu i okolištu, dok će poglavlje vanjska i sigurnosna politika ostati za otvaranje kasnije jer Slovenija još neće ukloniti svoju zadršku.
Ponovivši kako se "stvari već rješavaju" Pahor je rekao da ne želi specificirati o kojim je pitanjima riječ, ali da "prijateljski" odnosi među državama daju rezultate na mnogim područjima.

Što se tiče arbitražnog sporazuma, Pahor je izrazio uvjerenje da će on i u Sloveniji biti ratificiran, pri čemu je rekao da ni Slovenija od Hrvatske još nije dobila ratifikacijski dokument iako je Sabor sporazum već ratificirao.

Pahor je dodao kako vjeruje da na konačno potvrđivanje arbitražnog sporazuma u Hrvatskoj i razmjenu ratifikacijskog dokumenta neće djelovati "negativno stajalište" novoizabranog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića o sporazumu. Josipović u Saboru prilikom ratifikacije nije glasovao za ratifikaciju, za razliku od drugih zastupnika SDP-a, ali je u predsjedničkoj kampanji rekao da će odluku Sabora poštovati.

Pahor je rekao da uzlazna linija odnosa s Hrvatskom djeluje na različitim područjima, što osjećaju i obični građani.

Istaknuo je i želju Slovenije da Nova Ljubljanska banka (NLB), unatoč neriješenom pitanju štednje hrvatskih građana, postane jaka regionalna banka na području Hrvatske, BiH i Makedonije.

Slovenija službeno, kako je dodao, i dalje smatra da je to sukcesijsko pitanje, ali je moguće tražiti i naći i "druge instrumente" kako bi se pitanje riješilo, "no o eventualnim drugim rješenjima bit će upoznat i parlament", dodao je Pahor.

Pahor je također naglasio važnu regionalnu ulogu Slovenije i Hrvatske na "zapadnom Balkanu" i naglasio da bi se konferencija o europskoj perspektivi regije uz prisutnost šefova država i vlada iz regije, te predstavnike Europske komisije i Europskog vijeća mogla održati u travnju u Sloveniji.

Predsjednik Mesić u četvrtak je na Brdu kod Kranja nakon razgovora sa slovenskim domaćinom Danilom Tuerkom ocijenio da su ranije tenzije lanjskim dogovorom premijera i obnovljenim kontaktima omogućile da se međusobni odnosi dignu na višu razinu, te izrazio očekivanje da će se tako i nastaviti.

Njegov domaćin predsjednik Tuerk izjavio je nakon sastanka s Mesićem da su dvije države na dobrom putu da riješe preostala otvorena pitanja.

Tuerk je ocijenio da Slovenija i Hrvatska već sada uspješno surađuju u NATO savezu, te istaknuo njihovu buduću zajedničku europsku ulogu u regiji.

Ovo je 1549. blog post na OPSA blogu

Najmanje 20 civila je ubijeno u četvrtak u samoubilačkom atentatu na prepunoj tržnici na jugu Afganistana a jedan policajac je stradao u eksploziji automobila-bombe u susjednoj pokrajini, doznaje se od službenog izvora.

Samoubojica je aktivirao bombu na ulasku na tržnicu u pokrajini Dihravud, u pokrajini Uruzganu, rekao je vojni zapovjednik pokrajine.

U pokrajini Helmandu, talibanskom uporištu, jedan policajac je stradao u drugom samoubilačkom atentatu automobilom-bombom u okrugu Musa - Kalah, također talibanskom uporištu, prema priopćenju ISAF-a međunarodnih snaga NATO-a. I četiri osobe su ranjene u napadu.

Za te napade za sada nitko nije preuzeo odgovornost.

Ovo je 1548. blog post na OPSA blogu

Novoizabranom hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću čestitke na izboru uputili su njemački predsjednik Horst Koehler, njemačka kancelarka Angela Merkel, izraelski predsjednik Shimon Peres, izraelski premijer Benjamin Netanyahu te ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko.

"Veselim se bliskoj suradnji s Vama u cilju daljnjeg proširenja prijateljskih odnosa između naših dviju zemalja", napisao je u svojoj čestitki njemački predsjednik Horst Koehler.

Njemački je predsjednik poručio je kako se nada da će Hrvatska uspješno prevladati preostale prepreke u pregovorima o pristupanju, te dodao da će Njemačka Hrvatsku "kao prijatelj i partner i nadalje svim snagama podržati".

Hrvatska i Njemačka su na razne načine prijateljski povezane, napisala je u svojoj čestitki njemačka kancelarka Angela Merkel dodajući da se njemačka vlada izričito založila za pristupanje Hrvatske NATO savezu i podržava pristup Hrvatske EU, prema priopćenju njemačkoga veleposlanstva u Hrvatskoj.

"Dozvolite mi da Vam u ime izraelskoga naroda i u svoje vlastito ime najsrdačnije čestitam na Vašem izboru za trećega predsjednika Republike Hrvatske. Želim Vam puno uspjeha u zahtjevnome poslu koji je pred Vama i vjerujem da će se bliski odnosi i odlična suradnja između Hrvatske i Izraela nastaviti širiti i jačati na dobrobit naših naroda", napisao je u svojoj čestitki Shimon Peres.

"Vaša premoćna pobjeda je jasna poruka o odlučnosti Vašega naroda da krene naprijed iz razdoblja borbe za hrvatsku neovisnost prema razdoblju stabilizacije zemlje, razvoja gospodarstva i jačanja demokratskih vrijednosti", stoji u čestitki što ju je Ivi Josipoviću uputila izraelska vlada, a priopćilo izraelsko veleposlanstvo u RH.

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u svojoj je čestitki istaknuo da je "prijateljska Hrvatska stabilan i pouzdan partner Ukrajine", te izrazio nadu za produbljenjem i dinamičnim razvojem suradnje između Ukrajine i Hrvatske.

Današnji susret Jadranke Kosor i Boruta Pahora u Kranjskoj Gori, ali i oproštajni posjet Sloveniji hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića prilika su da se nastavi uzlazna putanja u odnosima Ljubljane i Zagreba, ocjena je koju u utorak iznose slovenski mediji.

Dijalog među državama se poboljšava, a prilika da se to još jednom dokaže je susret slovenskog premijera Pahora i hrvatske premijerke Kosor koji će se u srijedu u Kranjskoj Gori u blizini tromeđe Slovenije, Austrije i Italije susresti na prijateljskom neformalnom sastanku, no loptica za nastavak uspješnog dijaloga je sada na slovenskoj strani, navodi u komentaru ljubljansko "Delo", podsjećajući da je Hrvatski sabor ratificirao arbitražni sporazum, dok Ljubljanu taj posao još čeka.

Potpisivanjem arbitražnog sporazuma odnosi Slovenije s Hrvatskom su se normalizirali, pa protivljenja ratifikaciji sporazuma koja se čuju među slovenskim političkim strankama predstavljaju teret za premijera Boruta Pahora iako ankete pokazuju da bi sporazum podržali slovenski birači ako bi se o njemu održao referendum, piše "Delov" komentator.
List uz to dodaje da će dobre odnose potvrditi i susret predsjednika Mesića sa predsjednikom Danilom Tuerkom u četvrtak u Vinici, na slovenskoj strani Kupe, a ističe i pozitivne izjave koje je u vezi odnosa sa Slovenijom dao novoizabrani predsjednik Ivo Josipović.

Vodeći slovenski list donosi i osvrt o arbitražnom sporazumu iz pera uglednog slovenskog stručnjaka za javnu administraciju i profesora prava Janeza Šmidovnika koji se i ranije u javnosti znao javljati prilozima u kojima je upozoravao na neodmjerene tonove u slovenskoj politici i javnosti kad je riječ o "graničnom prijeporu", te upozoravao na populističke aspekte u slovenskoj politici koje produciraju tzv. "borci za južnu granicu".

Populisti kojima zbog "kratkovidnog politikantstva" nekada slijede i političari nacionalnog formata ruše tradicionalno slovensko-hrvatsko prijateljstvo i korisnu suradnju dviju država, navodi Šmidovnik u svom osvrtu u "Delu", ne iznoseći imena, ali pri tom upozorava da je i slovenski parlament jednom svojom deklaracijom prilikom ulaska Hrvatske u NATO početkom prošle godine "popustio" takvim pritiscima.

Američki predsjednik Barack Obama čestitao je u utorak novoizabranom hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću na pobjedi izražavajući uvjerenje da će se prijateljstvo i partnerstvo Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država nastaviti razvijati pod vodstvom novoga hrvatskog predsjednika.

"Primite moje najsrdačnije čestitke u povodu vašeg izbora za sljedećega predsjednika Hrvatske. Siguran sam da će prijateljstvo i partnerstvo između naše dvije zemlje pod Vašim vodstvom rasti tijekom godina koje dolaze", navodi se u pismu američkoga predsjednika koje je prenio Ured novoizabranog predsjednika RH.

"SAD snažno podupire euroatlantske težnje vašeg naroda i pohvaljuje reformske napore Hrvatske, osobito u borbi protiv korupcije i u promicanju vladavine prava. Radujem se što ću s Vama surađivati na našoj zajedničkoj viziji i našim zajedničkim ciljevima te Vam želim svaki uspjeh sada kada preuzimate nove odgovornosti kao predsjednik države", rekao je Obama u čestitki Josipoviću.

Obama podsjeća da mu je bilo zadovoljstvo prisustvovati summitu NATO u travnju 2009. na kojem je Hrvatska pozdravljena kao nova saveznica. "Članstvo u NATO-u ističe važnu ulogu Hrvatske u promicanju mira i stabilnosti na jugoistoku Europe i u svijetu. Želim Vam posebno zahvaliti za ključan hrvatski doprinos u našim nastojanjima u Afganistanu", navodi se u poruci američkog predsjednika.

Kandidat za europskog povjerenika za proširenje i politiku prema susjedima Štefan Fuele u utorak je na saslušanju u Europskom parlamentu izbjegavao preuzeti bilo kakve obveze u pogledu datuma za bilo koju zemlju u procesu proširenja.

"Što se tiče završetka pregovora s Hrvatskom i početka pregovora s Makedonijom, već sam rekao da moj prioritet neće biti stvaranje nekog umjetnog vremenskog okvira, koji bi bio vođen političkim razlozima. Radije bih se držao same biti i pitanja jesu li te zemlje spremne završiti, odnosno započeti pregovore. Na zemljama kandidatima je da same sebi postave ambiciozne ciljeve, a na Komisiji da im pomogne da ih dostignu i osigura da one ispunjavaju tražene kriterije", odgovorio je Fuele na pitanje njemačkog demokršćanskog zastupnika Bernda Posselta podržava li ciljeve koji su zapisani i u dokumentima Europske komisije o završetku pregovora s Hrvatskom ove godine i pokretanju pregovora s Makedonijom.

Imenovani povjerenik iz Češke Štefan Fuele je u utorak pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta tri sata odgovorao na pitanja iz područja proširenja i politike prema susjedima, koje bi trebao pokrivati u predstojećem petogodišnjem mandatu. Riječ je o saslušanju koje moraju proći svi kandidati za povjerenika pred nadležnim parlamentarnim odborima prije konačnog potvrđivanja nove Europske komisije u Europskom parlamentu.
Fuele je rekao da tijekom svoga petogodišnjeg mandata želi daljnje širenje Europske unije, ne spominjući nijednu zemlju pojedinačno.

"U sljedećih pet godina želim da pozovemo nove članice u EU", rekao je Fuele odgovorajući na pitanje kakva je njegova vizija proširenja u sljedećih nekoliko godina.
On je istaknuo da zemljama zapadnog Balkana EU treba pomoći kako bi mogle provesti potrebne reforme.

"Mislim da svi priznajemo da zemlje zapadnog Balkana nose veliku povijesnu i političku prtljagu, stoga im moramo pomoći koliko možemo, koristeći sve naše instrumente, kako bi se nastavile potrebne reforme tako da te zemlje mogu preuzeti ne samo prava nego i obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Moj je prioritet da nijedna zemlja zapadnog Balkana ne ostane nepozvana", rekao je Fuele.

Da bi nastavak proširenja bio uspješan, potrebno je u koristi toga procesa uvjeriti i europske građane, rekao je Fuele.

"Taj proces ne može biti uspješan ako u njegove koriste ne uvjerimo europske građane", rekao je Fuele.

Fuele je rekao kako drži da je bilateralne pitanja između zemalja članica i zemalja kandidata bolje riješiti prije ulaska kandidatske zemlje, iako to nije uvjet.

"Čvrsto vjerujem da je bolje riješiti otvorena pitanja između susjeda prije nego što dotična zemlja uđe u Europsku uniju, iako to nije uvjet. Mislim da treba učiniti koliko god se može da se ta pitanje riješe prije pristupanja", rekao je Fuele, odgovarajući na upit slovenskog zastupnika Ive Vajgla hoće li se, poput njegova prethodnika Ollija Rehna, koji je pomogao u rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora, angažirati osobno u rješavanje takvih pitanja.

Slovenski zastupnik Lojze Peterle upitao je Fuela koliko će EU imati službenih jezika nakon što uđu zemlje bivše Jugoslavije i Albanija.

"Imat ćemo onoliko jezika koliko se dogovorimo kroz proces pristupanja novih zemalja", odgovorio je Fuele.

Puno pitanja bilo je postavljeno o Bosni i Hercegovini i o njezinoj europskoj perspektivi. Njemačka demokršćanska zastupnica Doris Pack upitala je Fuelea da komentira glasine po kojima bi on na Bosnu i Hercegovinu trebao primjeniti iskustva iz mirnog raspada bivše Čehoslovačke.

Fuele je to kategorički opovrgnuo. "Ta glasina nema nikakvog utemeljeljenja", rekao je.
Budući povjerenik izjasnio se i protiv prijedloga da se Turskoj ponudi privilegirano partnerstvo umjesto punopravnog članstva. "Privilegirano partnerstvo nije na stolu", rekao je. Više zemalja članica, iako su sve pristale na otvaranje pregovora s Turskom, zauzima se da se toj zemlji umjesto članstva ponudi modele tijesne suradnje.

Upitan može li zamisliti da jednog dana Turska postane članicom, Fuele je bez oklijevanja rekao: "da mogu, to je pitanje vjerodostojnosti EU-a, ali u prvom redu i pitanje ispunjavanja potrebnih kriterija od strane Turske".

Kako se i očekivalo, Fueleu je postavljeno pitanje o njegovoj komunističkoj prošlosti. Štefan Fuele (47 godina), karijerni je diplomat. Bio je veleposlanik u Litvi, Velikoj Britaniji i u NATO-u. U svibnju prošle godine godine imenovan je ministrom za europske poslove u češkoj vladi. On je u prvoj polovici 80-tih godina završio studij na sovjetskom državnom Institutu za međunarodne odnose u Moskvi.

"Svi imamo osobnu povijest, a moja povijest pripada mjestu i vremenu u kojem sam odrastao. Ali, ono što je važno jest da sam u trenutku kada sam bio dovoljno slobodan i zreo za vlastiti izbor, odlučio svoje iskustvo i sposobnosti ponuditi Čehoslovačkoj, a zatim i Češkoj Republici i sada Europskoj komisiji", odgovorio je Fuele, a zastupnici su zapljeskali na taj odgovor.

Ovo je 1544. blog post na OPSA blogu

Šest vojnika, pripadnika NATO-ovih snaga, među kojima trojica Amerikanaca i jedan Francuz, ubijeno je u ponedjeljak na jugu i istoku Afganistana, izvijestili su iz NATO-a.

U prvome incidentu u sukobima na jugu Afganistana smrtno su stradala trojica američkih vojnika, izvijestila je NATO-va misija ISAF.

U odvojenom incidentu na istoku zemlje, u pokrajini Kapisi, ubijen je francuski podčasnik u sukobu s pobunjenicima. Jedan je francuski časnik teže ranjen.

U ponedjeljak navečer iz ISAF-a su javili da je jedan vojnik NATO-a podlegao ozljedama nakon sukoba na istoku zemlje. Šesti vojnik NATO-a ubijen je u eksploziji improvizirane bombe na jugu zemlje.

OPSA izražava žaljenje za izgubljenim životima ovih hrabrih ljudi.

Ovo je 1543. blog post na OPSA blogu

Gotovo sedam od 10 Afganistanaca podupire nazočnost američkih snaga u Afganistanu, a 61 posto njih je za raspoređivanje dodatnih 37.000 američkih i NATO-ovih vojnika, pokazali su u ponedjeljak rezultati ankete.

Potpora za američke i NATO-snage, međutim, dramatično pada na jugu i istoku Afganistana, gdje su sukobi najsnažniji i najčešći, pokazuje anketa.

U istraživanju javnog mišljenja, koje je proveo Afganistanski centar za socioekonomska pitanja, gotovo sedam od 10 Afganistanaca misli da njihova zemlja ide u pravome smjeru, što je 30 posto više nego u siječnju 2009. Oko 60 posto ispitanika očekuje da će sljedeći naraštaj bolje živjeti, što je porast od 14 posto u posljednjih godinu dana.

Razlike o svim pitanjima najuočljivije su u područjima sukoba, poput južne provincije Helmanda, središta talibanske pobune i uzgoja maka.

Ovo je 1542. blog post na OPSA blogu

SDP-ov kandidat Ivo Josipović izabran je u drugom krugu izbora za novog hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,29 posto glasova, pokazali su prvi nepotpuni službeni rezultati koje je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo odmah iza ponoći.

Josipovićev protukandidat Milan Bandić osvojio je 39,71 posto glasova, objavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin na konferenciji za tisak.

U drugom krugu glasovalo je 2.251.730 birača, odnosno 50,28 posto. Važećih je listića bilo 98,64 posto.

Preostalo je obraditi još samo jedno izborno mjesto u RH i to u Gornjem Kosinju, sa 194 birača, odakle će rezultati zbog vremenskih nepogoda stići tijekom današnjeg dana u DIP.

Josipović je pobijedio u gotovo svim županijama - najviše glasova dobio je u Istarskoj županiji (83,37 posto), a najmanje u Ličko-senjskoj (48,06 posto).
Njegov protukandidat Bandić najviše je dobio u Ličko- senjskoj županiji (51,94 posto), a najmanje u Istarskoj (16,63 posto). U Gradu Zagrebu Josipović je osvojio 62,19 posto, a Bandić 37,81 posto glasova.

Predsjednik DIP-a izvijestio je i da su u inozemstvu do sada obrađena 234 biračka mjesta, od ukupno 250, a odaziv je bio 28,77 posto. Milan Bandić u inozemstvu je osvojio 92,22 posto glasova. Zbog vremenske razlike treba obraditi još 16 izbornih mjesta s ukupno 16.878 birača, ili 4,16 posto.
U Bosni i Hercegovini glasovalo je blizu 100 tisuća birača (36,65 posto), a Bandić je tamo osvojio 94,28 posto glasova.

Predsjednik DIP-a izrazio je zadovoljstvo što su izbori jučer protekli bez ijednog značajnijeg incidenta.

Za pobjedu na petim predsjedničkim izborima od hrvatske neovisnosti, na kojima su birači izravno birali predsjednika države, trebalo je osvojiti 50 posto plus jedan glas.

Hrvatski su birači do sada dva puta za predsjednika izabrali Franju Tuđmana (1992. i 1997.) te Stjepana Mesića (2000. i 2005.).

Josipović poručio građanima: neću vas razočarati

"Neću vas razočarati", poručio je Ivo Josipović hrvatskim građanima nakon što je Državno izborno povjerenstvo sinoć potvrdilo njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima.

"Na početku kampanje rekao sam vam: pouzdajem se u vas, a vi se možete pouzdati u mene. I sada, u izbornoj noći, u trenutku naše zajedničke pobjede mogu samo ponoviti: neću vas razočarati", izjavio je Josipović, novi hrvatski predsjednik. Građanima je poručio kako, ujedinjeni s njim u velikom savezu za pravdu, kreću na put ka novoj Hrvatskoj.

Kao vrijednosti na kojima će temeljiti svoj mandat naveo je Domovinski rat i herojstvo hrvatskih branitelja, hrvatski antifašizam, rad uz dostojnu plaću, znanje i sposobnost kao kriteriji uspjeha, razumijevanje, tolerancija.

"Ne bojte se! Pobijedit ćemo ovu tešku ekonomsku krizu, pobijedit ćemo korupciju i kriminal, pobijedit ćemo siromaštvo i bijedu! Hrvatska će konačno biti zemlja kakvu zaslužujemo, dom svih poštenih ljudi", rekao je Josipović.

Kosor čestitala Josipoviću

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor čestitala je sinoć novoizabranom predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, ističući kako želi suradnju u kojoj će se "graditi mostovi između Pantovčaka i Banskih dvora".

"Prije svega, predlažem da gradimo mostove između Banskih dvora i Pantovčaka, dakle između dva brda te da damo svoj doprinos u izgradnji društva u kojem ćemo u svemu što ćemo raditi polaziti od načela tolerancije i međusobnog uvažavanja i poštivanja", kazala je Kosor, na konferenciji za novinare, nakon objave rezultata predsjedničkih izbora.

Naglasila je da očekuje dobru suradnju s Josipovićem na područjima koja su po Ustavu zajednička vladi i predsjedniku, prije svega na području vanjske politike.

I u mirovnim misijama se glasalo za Predsjednika

Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) na službi u mirovnim operacijama i misijama u inozemstvu jučer 10. siječnja 2010. godine glasovali su na biračkim mjestima u Afganistanu (misija ISAF), na 2 biračka mjesta u Kabulu i Mazer-e-Sharifu, na Golanskoj visoravni (misija UNDOF) u Siriji te na Kosovu (misija KFOR) u veleposlanstvu RH u Republici Kosovo, u 2. krugu na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske.

Organiziranje glasovanja za pripadnike OS RH u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama sukladno je Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Rješenjima Državnog izbornog Povjerenstva RH o određivanju biračkim mjesta u inozemstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Na ovaj način, u nedjelju, 10. siječnja, mogućnost glasovanja imalo je 410 pripadnika OS RH koji se trenutno nalaze u navedenim mirovnim misijama.

Predsjednik RH ujedno je Vrhovni zapovjednik OSRH.

Ovo je 1541. blog post na OPSA blogu

Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) na službi u mirovnim operacijama i misijama u inozemstvu jučer 10. siječnja 2010. godine glasovali su na biračkim mjestima u Afganistanu (misija ISAF), na 2 biračka mjesta u Kabulu i Mazer-e-Sharifu, na Golanskoj visoravni (misija UNDOF) u Siriji te na Kosovu (misija KFOR) u veleposlanstvu RH u Republici Kosovo, u 2. krugu na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske.

Organiziranje glasovanja za pripadnike OS RH u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama sukladno je Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Rješenjima Državnog izbornog Povjerenstva RH o određivanju biračkim mjesta u inozemstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Na ovaj način, u nedjelju, 10. siječnja, mogućnost glasovanja imalo je 410 pripadnika OS RH koji se trenutno nalaze u navedenim mirovnim misijama.

Predsjednik RH ujedno je Vrhovni zapovjednik OSRH.

Izvor: MORH

Ovo je 1540. blog post na OPSA blogu

Paralelne strukture vlasti na sjeveru Kosova predstavljaju prijetnju sigurnosti u zemlji, izjavio je zapovjednik južnog krila NATO-a, američki admiral Mark Fitzgerald protekli petak tijekom boravka na Kosovu.

"Sva kršenja rezolucije 1244 vijecha sigurnosti UN-a vidimo kao prijetnju sigurnosti. Ta rezolucija ne priznaje paralelene strukture i mi smo zbog njih zabrinuti" izjavio je Fitzgerald u Prištini, komentirajući djelovanje srpskih institucija na sjeveru Kosova.

Fitzgerald je sudjelovao na zajedničkoj konferneciji za tisak sa zapovjednikom KFOR-a, njemačkim generalom Markusom Bentlerom.

Unatoč prijetnjama sigurnosti, Fitzgerald je ukupno sigurnosno stanje na Kosovu ocijenio stabilnim.

Njegov posjet Kosovu dolazi u vrijeme priprema smanjenja snaga KFOR-a na Kosovu sa sadašnjih oko 15 tisua na deset tisuća.

Ovo je 1540. blog post na OPSA blogu

Iz čelništva NATO vođene misije u Afganistanu (ISAF) protekli tjedan je objavljeno da su u provinciji Kandahar, uporištu talibana i središtu proizvodnje opojnih droga, zaplijenili skoro tri tone opijuma, heroina i oružja.

Vojnici NATO-a u Afganistanu zaustavili su "sumnjivi kamion" koji je bio krcat oružjem i drogom, objašnjava se u priopćenju ISAF-a.

"U kamionu je bilo 2.400 kilograma prerađenog opijuma, više od 450 kilograma opijumske paste, 23 kilograma heroina te strojnice i streljivo", dodaje se u priopćenju.

Afganistan je najveći svjetski proizvođač opijuma, posebice u provincijama Kandahar i Helmand.

Kao peta najsiromašnija zemlja svijeta, Afganistan proizvodi 92 posto svjetskog opijuma, čija je vrijednost 2009. godine procijenjena na 2,8 milijardi dolara.

Ovo je 1539. blog post na OPSA blogu