OPSA blog

22.12.2009., utorak

Predsjednik slovenskog parlamenta: u odnosima s Hrvatskom parlament se srozao

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar optužio je u ponedjeljak oporbu da je svojim djelovanjem ove godine srozala ugled najvišeg zakonodavnog tijela u državi, te da se to pokazalo u obratima koji su se događali prije nego što je konačno ratificiran pristupni protokol o ulasku Hrvatske u NATO.

"Najnižu točku parlament je po mojem mišljenju dosegnuo kad je zbog opstrukcije zastupnika najjače oporbene stranke odgodio glasovanje o ratifikaciji protokola Hrvatske za pridruživanje NATO-u", rekao je Gantar na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Zahvaljujući peripetijama u koje su se početkom ove godine uplele vladajuće i oporbene stranke, Slovenija je ratificirala pristupne protokole o ulasku Albanije i Hrvatske u NATO kao zadnja članica saveza, jer se o tome glasovalo nakon višemjesečne odgode.

Tomu su kašnjenju kumovali nesporazumi vladajućih i oporbenih stranaka, ali i razmišljanje da nakon blokade ulaska Hrvatske u EU zbog graničnog pitanja na isti način može biti protumačeno i blokiranje hrvatskog ulaska u NATO, pa jednom ratifikacija nije ni stavljena na dnevni red, a kasnije je glasovanje bojkotirala oporba.

Za ratifikaciju pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u NATO bila potrebna dvotrećinska većina zastupnika, pa je vlada o tome pristala na pregovore s oporbenim strankama. Najprije je Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše od Pahorove vlade ishodila promjenu revizijskog izvješća po kojemu je Janšina vlada "frizirala" proračunski manjak u zadnjoj godini svog mandata, prikazavši ga kao suficit.

Nakon toga je oporbena Slovenska pučka stranka (SLS) ishodila parlamentarnu rezoluciju o odnosima s Hrvatskom u kojoj se tvrdilo da su sva "sporna" područja uz granicu slovenska, a na kraju je s rubnom Strankom slovenskog naroda (SSN), koja je zaprijetila referendumom o ulasku Hrvatske u NATO, morao pregovarati i sam premijer Pahor, kako bi stranka odustala od svog nauma.

Gantar, član koalicijske stranke Zares, izjavio je da su za zaplete u vezi s ratifikacijom, ali za i neke druge slične slučajeve, najodgovorniji zastupnici Janšine stranke, koji su iz političkih razloga blokirali rad parlamenta.

"Ne slažem se s mišljenjima da je Janšina stranka parlament dovela u poziciju taoca, ali je istina da oni koriste sve poslovničke mogućnosti i to vrlo često. S tom strankom vodimo česte bitke", rekao je Gantar.

Gantar je dodao da po istraživanjima javnog mišljenja slovenski parlament ne uživa velik ugled u javnosti, te da su za to krivi sami zastupnici.
- 23:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

21.12.2009., ponedjeljak

Posjet pripadnicima 2. kontingenta Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u misiji KFOR

Izaslanstvo Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) predvođeno zapovjednikom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) general bojnikom Vladom Bagarićem posjetilo je udanas 2. hrvatski kontingent u NATO vođenoj operaciji KFOR (Kosovo Force) na Kosovu. Drugi kontingent, od 20 pripadnika HRZ-a, sa dva transportna helikoptera Mi-171 Sh, upućen je u misiju KFOR u listopadu ove godine na četveromjesečni mandat. Zadaća hrvatskog vojnog kontingenta u misiji KFOR je prevoženje ljudi i tereta, a kontingent se sastoji od tri posade helikoptera, zrakoplovno-tehničkog tima za održavanje i nacionalnog elementa potpore.

Izaslanstvo OS RH, u kojemu su i zapovjednik Zapovjedno operativnog središta Glavnog stožera OSRH brigadir Vlado Šindler, zapovjednik 91. ZB Pleso brigadir Zdenko Sokić i ostali predstavnici OSRH, na početku posjeta misiji KFOR, u kampu Film City u Prištini, primio je zapovjednik misije KFOR, njemački general pukovnik Markus J. Bentler. Tijekom susreta general Bentler istaknuo je profesionalnost i obučenost hrvatskog kontingenta, kao i doprinos koji hrvatski kontingent daje u Misiji u kontekstu glavne zadaće, prijevoza ljudi i tereta, naglasivši kako je to od izuzetne važnosti obzirom da je mobilnost na prvom mjestu. Također general Bentler je izrazio zadovoljstvo što hrvatski kontingent sudjeluje u Misiji bez ograničenja u korištenju snaga, raspoređivanja u geografskom području operacije, kao i bez operativnog ograničenja u okviru mandata KFOR-a. General Bentler izaslanstvu OSRH prezentirao je i stanje u operaciji KFOR i trenutni razmještaj snaga. Zapovjednik HRZ-a i PZO-a general bojnik Vlado Bagarić zahvalio se generalu na prijemu, te istaknuo spremnost daljnjeg hrvatskog angažmana u misiji KFOR, naglasivši kako Hrvatska pozdravlja procjenu o poboljšanju situacije na Kosovu, kao i najavu postupnog smanjenja snaga KFOR-a.

Po dolasku u Camp Bondsteel u Ferizaju/Uroševcu, na području najveće američke vojne baze u Europi, a gdje je razmješten drugi hrvatski vojni kontingent, general Bagarić pozdravio je pripadnike 2. hrvatskog kontingenta kojim zapovijeda bojnik Andreas Duvnjak, te se upoznao sa redovnim zadaćama našeg kontingenta. U nastavku posjeta generala Bagarića i izaslanstvo OS RH primio je i zapovjednik Multinacionalnog zapovjedništva Istok (Multinational Task Forces East) u Ferizaju/Uroševcu, američki brigadni general Alan S. Dohrmann.

Ovo je prva NATO operacija na području Balkana u kojoj hrvatski vojnici sudjeluju s vlastitom zračnom transportnom komponentom.

Izvor: MORH
- 17:36 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Obilježena 18. obljetnica HVU-a "Petar Zrinski"

Hrvatsko vojno učilište "Petar Zrinski" u Zagrebu obilježilo je danas 18. obljetnicu osnutka na prigodnoj svečanosti, na kojoj je istaknuto je da je u njemu za to razdoblje oko 23 tisuće ljudi prošlo razne stupnjeve izobrazbe.

Zapovjednik HVU-a general Mirko Šundov rekao je da su pred učilištem novi izazovi, posebice iduće godine kad se planiraju analize dosadašnjeg sustava školovanja, naročito u programu "Kadet".

Kadeti, njih 229, ponos su HVU-a, dodao je Šundov i najavio daljnju modernizaciju sustava školovanja u Oružanim snagama te povezivanje s civilnim sustavima.

Polaznicima i djelatnicima učilišta čestitali su i državni tajnik u ministarstvu obrane (MORH) Pjer Šimunović i zamjenik načelnika Glavnog stožera general pukovnik Slavko Barić. Govoreći o sustavu školovanja u OS RH, državni tajnik Šimunović rekao je da je Hrvatska, iako nema materijalne i tehnološke resurse kao neke druge, bogatije, zemlje, prepoznata po svom ljudskom potencijalu.

General Barić je, čestitavši na uspjesima HVU-a u zadnjih 18 godina, rekao da je sada nakon brojnih preustroja i oružanih snaga i HVU-a potreban fleksibilan sustav izobrazbe koji će moći odgovoriti svim sadašnjim i budućim izazovima.

Najavio je kako će iduća godina biti potpuno posvećena prilagodbi NATO-ovim standardima te da se očekuje izrada novih strateških dokumenta, kao što su dugoročni plan razvoja i strateški pregled obrane. Ti dokumenti će sadržavati objektivno stanje, ali i racionalne, nove smjernice za hrvatske oružane snage, dodao je.

Na svečanosti su proglašena promaknuća te uručene nagrade i pohvale djelatnicima HVU-a, a otvorena je i izložba knjiga i stručnih publikacija.
- 17:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Afganistan: borba s pobunjenicima u Gardezu, sukobi tijekom vikenda

Talibanski pobunjenici s jaknama ispunjenima eksplozivom napali su u ponedjeljak ujutro zgradu u centru Gardeza, središta pokrajine Paktia, gdje su se sukobili s policijom, objavilo je afganistansko ministarstvo unutarnjih poslova.

Pobunjenici su napali zgradu smještenu blizu glavnog stožera lokalne policije otvorivši vatru na snage sigurnosti, kazao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Zemarai Bašari. Sukobi su nastavljeni tijekom jutra, dodao je on.

Najmanje dva pobunjenika ubijena su u napadu, među kojima jedan u eksploziji svoje jakne ispunjene eksplozivom dok je jurišao na snage sigurnosti, dodao je on.

"Eksploziv koji je nosio aktivirao se kad su snage sigurnosti otvorile vatru na njega", istaknuo je Bašari.

Borba međunarodnih i snaga vlade protiv talibanskih pobunjenika u Afganistanu ne jenjava, a proteklog je vikenda u različitim područjima zemlje u sukobima poginuo najmanje 21 talibanski gerilac, priopćilo je ministarstvo obrane u ponedjeljak u Kabulu.

U napadima snaga vlade i NATO-a u nedjelju u južnoj pokrajini Helmand ubijeno je osam talibana, a u istočnoj pokrajini Gazi šest. Afganistanske snage ubile su i sedam militanata u sjevernoj pokrajini Kunduz. U priopćenju ministarstva obrane ne navode se eventualne žrtve na strani saveznika i afganistanske vojske, kao ni pojedinosti o sukobima.
- 17:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Gruevski: Makedonija želi u EU, ali ne ne pristaje na ucjene

Makedonija je spremna na kompromis u pogledu svog imena, u vezi kojeg se spori s Grčkom blizu 20 godina, ali ne želi pristati na ucjene, izjavio je u nedjelju makedonski premijer Nikola Gruevski.

"Želimo da Makedonija postane članicom NATO-a i Europske unije, ali ne ucjenama i pritiscima", rekao je Gruevski pred Unijom žena svoje stranke VMRO-DPMNE.

"Pristup NATO-u i EU je naš glavni prioritet. Želimo dobiti datum za pregovore o pristupu EU, ali istovremeno dajemo na znanje da ne možemo pristati na ucjene i pritiske koji bi nas naveli da promijenimo ime upisano u naš ustav i identitet Makedonaca", dodao je Gruevski.

"Problem imena Makedonije će biti riješen kada nas susjedna Grčka bude tretirala kao narod s svojim potrebama, osjećajima, dignitetom i kulturom", istaknuo je makedonski premijer.

Odluka 27 država članica EU početkom mjeseca o odgodi do prvog dijela 2010. odluke o otvaranju pristupnih pregovora s Makedonijom zbog spora Atene i Skoplja o imenu Makedonije, izazvala je veliko razočaranje Skoplja. Za otvaranje pristupnih pregovora nužna je jednoglasnost država članica Unije, dakle i Grčke.

Grčka od 1991. blokira međunarodno priznanje Makedonije pod tim imenom, koje smatra isključivom nacionalnom baštinom. Makedonija je primljena u UN 1993. pod privremenim imenom Bivša jugoslavenska republika Makedonija.

Pregovori Atene i Skoplja o pitanju Makedonije nisu od sada donijeli nikakav rezultat.
- 17:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

18.12.2009., petak

MORH i ORSH u 2009.

U sustavu obrane 2009. godinu obilježili su primanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO-saveza, uvođenje novih oklopnih vozila tipa "Patria" u sastav Oružanih snaga RH, novih odora Hrvatske vojske i novih jurišnih pušaka VHS od karlovačkog HS Produkta, smanjenje nekih programa modernizacije zbog štednje te infarkt ministra obrane Branka Vukelića.

U siječnju su pripadnici 1. hrvatskog kontigenta koji su šest mjeseci proveli u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni svečano dočekani u vinkovačkoj vojarni "Bosut". Oni su, kao prva postrojba HV-a pod zastavom UN-a, u šest mjeseci proveli oko 1000 ophodnja i uspješno riješili više od 200 izgreda kojima se kršilo potpisano primirje te nedopušteno prelazila crta razdvajanja. Na taj način se pokazala vrijednost sudjelovanja naših pripadnika Oružanih snaga (OSRH) u mirovnim misijama.

Uredbom o prodaji državnih stanova, stanovi u stambenom fondu Ministarstva obrane (MORH), najavljeno je, mogli bi se naći na tržištu, a novac prikupljen od njihove prodaje uložit će se u izgradnju novih stanova za potrebe pripadnika MORH-a ili Oružanih snaga.

Ministarstvo obrane objavilo je oglas za prijavu drugog naraštaja za služenje dragovoljnoga vojnog roka u Oružanim snagama RH od 14 tjedana, a bit će primljeno 250 kandidata i kandidatkinja.

U veljači ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general zbora Josip Lucić primili su 20 najboljih dragovoljnih ročnika iz prvog naraštaja, među kojima i pet žena, koji su nakon 14 tjedana završili osnovnu i specijalističku izborazbu. Od 250 dragovoljnih ročnika 241 uspješno je završio temeljnu izobrazbu, a 208 njih potpisalo je ugovor o prijamu u djelatnu vojnu službu.

Ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Josip Lucić posjetili su tvrtku "Đuro Đaković - Specijalna vozila" i obišli pogone za proizvodnju oklopnih vozila "Patria" u suradnji s istoimenom finskom tvrtkom. Ministar Vukelić potpisao je i okvirni sporazum o ugradnji sustava oružja i druge opreme u ta vozila te parafirao sporazum o preuzimanju strateške pričuve rezervnih dijelova za tenk M 84.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) raspisalo je u ožujku Natječaj za stipendiranje studenata od prve godine prediplomskih studija, u statusu kadeta, za stjecanje akademskog naziva prvostupnika koji se upisuju u akademskoj godini 2009./2010.

Saborski Odbor za obranu prihvatio je prijedlog o sudjelovanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u mirovnoj misiji Europske unije, utemeljenoj radi borbe protiv pirata uz obalu Somalije. Riječ je o operaciji pod nazivom "EU NAVFOR Somalia - ATALANTA", ocijenjenoj misijom srednjeg rizika, u koju bi Hrvatska trebala poslati časnike ili dočasnike ratne mornarice. Konačnu odluku o slanju hrvatskih vojnika u tu misiju donio je poslije Hrvatski sabor.

Travanj je obilježio primitak naše zemlje u punopravno članstvo NATO-a. Pošto su hrvatsko punopravno članstvo ratificirali parlamenti svih zemalja članica i predajom svih ratifikacijskih instrumenata State Departmentu, depozitaru Washingtonskog ugovora, Hrvatska je od 1. travnja punopravna članica NATO-saveza, čime je ispunila jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta postavljen prije 13 godina. Ispred Ministarstva obrane 7. travnja svečano je uz intoniranje himne podignuta zastava NATO-saveza.

Prvi američko-hrvatski Operativno-mentorski tim za vezu (CS OMLT), u kojem su pripadnici Oružanih snaga RH i američke vojske Nacionalne garde Minnesote, nakon uspješno provedene obuke, svečano je ispraćen u NATO vođenu misiju ISAF u Afganistan, gdje će biti zadužen za mentorstvo Afganistanske nacionalne vojske (ANA). Mentorski tim čini po dvanaest hrvatskih i američkih vojnika, vodeća nacija u CS OMLT-u je Hrvatska, a zapovjednik Operativo-mentorskog tima jest bojnik Ivan Galović.

Ministar obrane Branko Vukelić i direktor karlovačke tvrtke "HS Produkt" d.o.o. Željko Pavlin u svibnju su potpisali 10,740.000 kuna vrijedan ugovor o nabavi prvih tisuću jurišnih pušaka VHS, koje Oružanim snagama RH trebaju biti isporučene do 15. prosinca ove godine.
Ujedno je potpisan i sporazum o daljnjoj suradnji na razvoju jurišne puške VHS, koja odgovara svim standardima NATO-saveza, na rok od četiri godine.

Ministar obrane Branko Vukelić posjetio je od 15. do 19. lipnja pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske u Afganistanu u sastavu 13. hrvatskog kontingenta u sklopu NATO-ove misije ISAF-a u toj zemlji. Tijekom boravka u Afganistanu izaslanstvo MORH-a upoznalo se s uvjetima života i rada pripadnika OS RH u toj misiji u kojoj je hrvatski kontingent raspoređen na tri zapovjedništva - u sjevernoj i zapadnoj regiji te u glavnome gradu Kabulu.

Zastupnici u Hrvatskome saboru poduprli su izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenja kadrovske politike i stanju u Oružanim snagama u 2008., zadovoljni godinom u kojoj su obavljene pripreme za ulazak u NATO, a oporba je upozorila i na odlazak kvalitetnih kadrova iz Hrvatske vojske.

U srpnju, pošto je u medijima objavljeno da američka tvrtka "KnoTox" s partnerskim poduzećem "Flexo" iz Dugog Sela na Jamnjaku, u blizini Šibenika, želi otvoriti centar za obuku protiv terorizma po standardima NATO-saveza, a Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) u priopćenju je istaknulo da je odbilo tu inicijativu. MORH se dva puta negativno očitovao o privatnoj inicijativi o mogućem osnutku centra za obuku protiv kemijskoga, biološkoga, radioaktivnoga, nuklearnoga i bombaškog (CBRNE) terorizma u Hrvatskoj.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor u kolovozu je posjetila Ministarstvo obrane, gdje je razgovarala je ministrom obrane Brankom Vukelićem i njegovim najbližim suradnicima te videolinkom s pripadnicima Oružanih snaga RH u međunarodnim misijama u Afganistanu, na Kosovu, u Čadu i na Golanskoj visoravni. Premijerka Kosor sastala se s časnicama i dočasnicama u Oružanim snagama RH, a tom je prilikom istaknuto kako u sustavu obrane Republike Hrvatske nema spolne diskriminacije.

Dvojica časnika HRM-a, poručnik fregate Ivo Musulin i kapetan korvete Antun Flegar počeli su sudjelovati u pomorskoj operaciji Europske unije "ATALANTA" u Adenskome zaljevu i somalskim vodama.

Tijekom rujna održana je velika međunarodna vojna vježba "Jackal Stone 09" s gotovo 1500 sudionika iz deset zemalja: Albanije, Mađarske, Litve, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Švedske, Ukrajine, SAD-a i domaćina - Hrvatske. Glavni organizator vježbe su Oružane snage Republike Hrvatske, a tehnički nositelj Bojna za specijalna djelovanja.

U listopadu je ministar obrane Branko Vukelić pretrpio infarkt te je operiran u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. Odbor za obranu Hrvatskoga sabora prihvatio je izvješće Ministarstva obrane o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u međunarodnim mirovnim misijama te je zadužio MORH da ga svaka tri mjeseca izvijesti o stanju hrvatskih vojnika u međunarodnim mirovnim misijama.

Službena internetska stranica za javna nadmetanja za projekte iz NATO-saveza (www.natonatjecaji.hr) predstavljena je u Vladi RH u sklopu projekta "Hrvatsko gospodarstvo i NATO". Svrha je te internetske stranice pružiti sustavnu potporu, brzu i učinkovitu komunikaciju radi kvalitetne pripreme hrvatskih tvrtaka za natječajne procedure Sjevernoatlantskog saveza.

U listopadu je predstavljen i proračun za iduću godinu po kojem će Ministarstvo obrane raspolagati s 4,7 milijarda kuna, ili milijardu kuna manje nego ove godine.

Početkom prosinca u javnosti su se počele voditi rasprave o mogućem povećanju broja hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji ISAF-a u Afganistanu. Hrvatski sabor raspravljao je o slanju slanju hrvatskih vojnika u mirovine misije UN-a, NATO-a i EU-a 2010. Nepodijeljenu potporu zastupnika dobila je odluka po kojoj će u misiji ISAF-a u Afganistanu sljedeće godine sudjelovati 300 hrvatskih vojnika, kao i ove godine.
- 10:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rasmussen: NATO nikad neće napasti Rusiju

NATO nikad neće napasti Rusiju i "mi ne mislimo da će Rusija napasti nas", izjavio je u četvrtak u Moskvi glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, a prenose ruski mediji.

"Dopustite mi da kao glavni tajnik NATO-a nešto jasno kažem. NATO nikad neće napasti Rusiju. Nikad. I mi ne mislimo da će Rusija napasti nas", kazao je.

"Mi smo se prestali brinuti za to, a i Rusija bi se također trebala prestati bojati", rekao je Rasmussen koji boravi u prvom službenom posjetu Rusiji.
Po njegovim riječima, Rusija i Sjevernoatlantski savez suočeni su s istim prijetnjama kao što su terorizam, ekstremizam, širenje naoružanja.
Rasmussen vjeruje da će NATO i Rusija uspostaviti zajednički raketni obrambeni sustav do 2020. koji bi ih politički ujedinio i osigurao nuklearnu sigurnost.

Govoreći o odnosima između Moskve i NATO-a, Rasmussen je rekao da se sada moraju usredotočiti napori protiv prijetnja u Afganistanu.

"Afganistan mora biti središnja točka našeg partnerstva u 2010.", istaknuo je u govoru pred studentima Moskovskoga državnog fakulteta za međunarodne odnose na svršetku posjeta Rusiji.

Glavni tajnik NATO-a pozdravio je u srijedu, nakon susreta s najvišim ruskim dužnosnicima, "novi početak" u odnosima Moskve i Saveza.

Rasmussen se sastao u četvrtak s predsjednikom ruske Dume Borisom Grizlovom i predsjednikom Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Nikolajem Patruševom.
- 10:35 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Foley i Drobnjak sudjelovali u panelu povodom završetka UN Akademije

Američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley i glavni pregovarač za pristupanje RH Europskoj uniji Vladimir Drobnjak sudjelovali su u srijedu u panelu povodom završetka UN Akademije, koju je organiziralo Hrvatsko društvo za Ujedinjene narode (HDUN).

To je bilo posljednje predavanje obrazovnog programa prvog ciklusa UN Akademije na temu "Dinamika odnosa: UN - EU - NATO - RH".

Osvrnuvši se na skori završetak mandata Hrvatske u Vijeću sigurnosti, Foley je zahvalio RH na suradnji.

"Želio bih izraziti zahvalnost svoje zemlje za suradnju i postignuti uspjeh u protekle dvije godine. Hrvatska i SAD blisko su surađivale i bavile se mnogim globalnim problemima...", rekao je američki veleposlanik.

"Hrvatski mandat u Vijeću sigurnosti bio je vrlo uspješan i zahvaljujemo Hrvatskoj na njezinoj potpori i prijateljstvu", istaknuo je.

Vladimir Drobnjak, nekadašnji stalni predstavnik RH pri UN-u govorio je o odnosima Ujedinjenih naroda i Europske unije.

Obrazovni program nazvan UN Akademija počeo je s radom 14. listopada u organizaciji HDUN-a i Instituta za međunarodne odnose (IMO), a cilj mu je bio upoznati polaznike sa sustavom i radom Ujedinjenih naroda, jednog od najvažnijih aktera u međunarodnim odnosima.

Nakon predavanja Akademija je svečano zatvorena, a polaznicima Akademije podijeljene su diplome.
- 09:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.12.2009., četvrtak

Božićna poruka vojnog ordinarija Jurja Jezerinca

Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac u božićnoj poruci pripadnicima hrvatske vojske i policije te braniteljima ističe da je Božić ostvarenje Djela Božjeg po Duhu Svetom.

"S Isusovim utjelovljenjem u Mariji po Duhu Svetom započeo je jedan novi svijet u kojem će Duh Isusa Krista imati presudnu ulogu. Njegovo rođenje u Betlehemu, kao i njegov život, početak je ostvarenja obećanja danog po prorocima", ističe u poruci vojni biskup Juraj Jezerinac.

Isus Krist, nastavlja vojni ordinarij, ima povjerenje u nas da ćemo i mi po sakramentu Duha Svetoga - sakramentu kršćanske zrelosti nastaviti njegovo djelo na zemlji dok on ponovno ne dođe.

Tom snagom osnaženi i ponosni na povjerenje koje ima u nas, vjerujem da ćemo i ovaj Božić doživjeti kao jednu novu šansu ostvarenja Kraljevstva Božjeg na zemlji. Rodio se kao dijete, ostao je među nama da bi nam pomogao živjeti život dostojan čovjeka. Potaknuti tom njegovom ljubavlju, pokušajmo ga uprisutniti u svojim životima kao i u zajednici u kojoj živimo", poručuje vojni biskup Jezerinac potičući vjernike da budu Kristovi svjedoci u svijetu da bi ga mogli učiniti prisutnim među ljudima.

"Danas, kada Hrvatska ravnopravno i ponosno korača pokušavajući stvarati mir u svijetu u sklopu NATO zajednice, kad se priprema ući u europsku zajednicu naroda, učinimo sve da uz naše domovinske vrijednosti budu prepoznate i duhovne vrijednosti po kojima možemo, svjedočeći za Krista, obogatiti svijet", ističe vojni ordinarij.

Vojni ordinarij Juraj Jezerinac čestitao je Božić ministrima vojske i policije, načelniku Glavnog stožera, dužnosnicima i svim djelatnicima tih dvaju ministarstava, braniteljima i umirovljenicima te djelatnicima Vojnog ordinarijata, a na kraju božićne poruke svima je zaželio i uspješnu novu 2010. godinu.
- 09:30 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Rasmussen u Moskvi obnavlja suradnju NATO-a i Rusije

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u srijedu je u Moskvi pozdravio novi "početak" odnosa između Sjevernoatlantskog saveza i Rusije, pozvavši na veću međusobnu suradnju u otklanjanju zajedničkih sigurnosnih prijetnji, objavile su svjetske agencije.

"Mislim kako ova jesen označava novi početak u našim odnosima", rekao je Rasmussen nakon sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

"Možda smo i imali nesuglasica oko nekih stvari, ali to ne smije zasjeniti činjenicu da imamo zajedničke interese u brojnim područjima jer smo suočeni s istim sigurnosnim prijetnjama", dodao je Rasmussen.
Lavrov je također naglasio kako je Rusija "vrlo zainteresirana za normalizaciju odnosa s NATO-om".

"Nema nikakve sumnje da još ima problema oko kojih nam se stajališta razlikuju, ali nema nikakvog razloga za dramatiziranje", ocijenio je ruski ministar.

Riječ je o prvom posjetu glavnog tajnika NATO-a Rusiji od velike krize koja je izbila između NATO-a i Rusije u ljeto 2008. zbog rata u Gruziji, te prvi Rasmussenov posjet otkako je u kolovozu preuzeo taj položaj.

Osim popravljanja odnosa, Rasmussen u Moskvi želi dobiti rusku podršku za proširenje sporazuma o prijevozu materijala i opreme za potrebe snaga NATO-a u Afganistanu tako da osim civilne opreme ubuduće preko ruskog ozemlja smije prebacivati i vojnu opremu.

"Transport nevojnog materijala već postoji, ali bi NATO želio uključiti i prijevoz vojne opreme, oružja i streljiva", citirao je u srijedu ruski dnevnik Kommersant neimenovanog ruskog diplomata.

Takav sporazum, koji uključuje i prijevoz vojne opreme, s Rusijom već imaju Sjedinjene Američke Države, a sad bi nešto slično želio ostvariti i NATO, iako se za Rasmussenova posjeta ne očekuje potpisivanje ikakvih čvrstih sporazuma.

Rasmussen je o tome razgovarao i s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, kojem je, kako je rekao, izložio niz konkretnih prijedloga, prije svega "helikopterski paket".

"Smatram da bi Rusija mogla dati vrlo konkretan doprinos tako što bi nam ponudila helikoptere i prateću opremu, poput rezervnih dijelova", rekao je glavni tajnik NATO-a nakon sastanka s Medvedevom.

Također je istaknuo kako bi Rusija mogla pomoći i u uspostavi afganistanskih policijskih snaga i u borbi protiv transporta droge iz Afganistana.
"Naš je predsjednik dao upute da se ti prijedlozi prouče", rekao je Lavrov.
Medvedev je na početku susreta s Rasmussenom ocijenio kako Rusija i NATO, "nakon niza susreta i odluka proteklih godina" sad ulaze u "novu etapu odnosa".

"Imamo mnogo zajedničkih interesa i tema... poput prijetnji terorizma i kriminala. Morali bismo se zajedno boriti protiv tih prijetnji", rekao je Medvedev.

Ovo je 1529. blog post na OPSA blogu
- 08:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Poljska i Kina potpisale ugovor o vojnoj suradnji

Poljska, članica NATO-a, potpisala je u srijedu ugovor o vojnoj suradnji s Kinom, priopćilo je poljsko ministarstvo obrane.

Ugovor koji su u Pekingu potpisali ministri obrane dviju zemalja, Bogdan Klič i Liang Gaunglie, predviđa školovanje stručnjaka na vojnom, medicinskom, istraživačkom i ekološkom području.

Usto su predviđene političke i vojne konzultacije vojnih dužnosnika dviju zemalja, razmjena promatrača na vojnim vježbama i suradnja u mirovnim i humanitarnim operacijama, po priopćenju.

Potpisani ugovor "ne krši embargo o prodaji oružja i vojne opreme Kini jer ne predviđa suradnju na tom polju", ističe poljsko ministarstvo.

Riječ je o prvom takvom poljsko-kineskom ugovoru koji se u priopćenju poljskog ministarstva naziva "povijesnim".

I ovaj ugovor pokazuje kako članstvo u NATO-u nije prepreka za uspostavljanje bilateralnih odnosa s državama koje nisu članice NATO-a.

Ovo je 1528. blog post na OPSA blogu
- 07:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.12.2009., srijeda

Jandroković: Hrvatska će jačati Američko-jadransku povelju

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković najavio je u utorak kako će Hrvatska od siječnja 2010. godine preuzeti predsjedanje Američko-jadranskom poveljom i pri tom učiniti sve da ojača taj forum kao važan oblik regionalne suradnje.

Jandroković je sudjelovao na sastanku predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja-članica Američko-jadranske povelje koju uz Hrvatsku i SAD čine Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Albanija, dok Srbija ima status promatrača.

"Ovaj sastanak potvrdio je kako je Američko-jadranska povelja vrijedan forum za regionalnu suradnju i kredibilan mehanizam poličke potpore za članstvo u NATO-u", kazao je novinarima Jandroković.

Podsjetio je kako su uz Hrvatsku i Albaniju kao punopravne članice NATO-a, na tom putu i Makedonija te odnedavno i Crna Gora kojoj je Savez odobrio Pristupni plan za članstvo (MAP).

Jandroković je kazao kako Hrvatska snažno podupire i nastojanja BiH da se približi Sjevernoatlantskom savezu.

Hrvatski šef diplomacije istaknuo je ovom prigodom kako provedba reformi ostaje ključ uspjeha svake države na putu ka euroatlantskim integracijama.

"Bez kvalitetnih reformi i usvajanja potrebnih kriterija za članstvo nema napretka", kazao je Jandroković pozvavši posebice BiH da nastavi s potrebnim prilagodbama.

Najavio je kako će tijekom predsjedanja Poveljom, Hrvatska potaknuti produbljivanje individualnih sposobnosti zemalja-članica.

Ministri vanjskih poslova zemalja regije i predstavnici SAD-a na sarajevskom su skupu u srijedu usvojili i zajedničku izjavu u kojoj je, među ostalim, potvrđena spremnost za dalje sudjelovanje u međunarodnoj operaciji u Afganistanu (ISAF).

Hrvatska će u toj misiji nastaviti sudjelovati u dosadašnjem obujmu no broj vojnika u ISAF-u iduće godine planira povećati Makedonija i to za 80 te vjerojatno BiH i to do stotinu vojnika.

Makedonski ministar obrane Antonio Milošoski istaknuo je kako će njegova zemlja u Afganistanu imati ukupno 250 vojnika što je četiri posto sastava makedonske vojske.

Ministri zemalja regije u svojoj su izjavi istaknuli kako će razmotriti moguće organiziranje obuke za afganistansku vojsku i policiju.

Dokument "Američko-jadranska povelja" pročitajte ovdje
- 08:44 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

NATO će tražiti rusku opremu i instruktore za Afganistan

Čelnik NATO-a rekao je jučer da će tražiti veću pomoć Rusije za Afganistan, uključujući opremu i instruktore za afganistanske snage, uoči svoga prvog posjeta Rusiji u svojstvu čelnog čovjeka Sjevernoatlanskog saveza.

"Bio bih jako sretan kada bi se Rusija dodatno angažirala u našoj operaciji u Afganistanu i vidim prostor za jačanje suradnje", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen novinarima u Kopenhagenu prije leta u Moskvu.

Rasmussen je rekao da je Rusija već ponudila NATO-u da preko njezina teritorija opskrbljuje svoje snage u Afganistanu. "Mislim da bismo trebali razmotriti načine kako još više koristiti tu mogućnost", rekao je.

"Također bih volio vidjeti veći doprinos našoj misiji uvježbavanja u Afganistanu. Mislim da bi Rusija mogla doprinijeti treniranju afganistanskih vojnika te osigurati opremu i druge potrebe za afganistanske snage sigurnosti", dodao je glavni tajnik NATO-a.
- 07:35 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

15.12.2009., utorak

Mesić s Putinom i Medvedevom

Mesić s Putinom razgovarao o Južnom toku, nekretninama u vlasništvu NIS-a

Hrvatska je propustila priliku da njezinim teritorijem ide magistralni pravac plinovoda Južnoga toka i sad je pitanje daljnjih pregovora u kojoj bi se mjeri ona u to još mogla priključiti, rekao je u ponedjeljak nakon razgovora s ruskim premijerom Vladimirom Putinom u Moskvi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

"Južni tok već ima dogovorenu trasu. Pitanje je pregovora koliko bi se Hrvatska mogla u to uključiti, ali meni se čini da nema velikih izgleda. Mi smo tu raspravu propustili dok je bilo vrijeme", rekao je, aludirajući na činjenicu da je, dok se još pregovaralo o trasi Južnoga toka, Vladimir Putin 2007. kao ruski predsjednik ponudio Hrvatskoj da u projektu sudjeluje, što je tadašnja vlast odbila.

Danas se smatra da postoje izgledi da Hrvatska dobije priključak, što ovisi o ruskoj dobroj volji jer je Rusija, kao što je rekao hrvatski predsjednik nakon razgovora s Putinom "svoje potrebe zadovoljila".

Po riječima hrvatskoga predsjednika, Hrvatska u tome nastojanju ima i jednu prednost, a to je činjenica da ima osigurane koridore, na kojima je naftovod, pa ne mora otkupljivati zemlju.

Mesić je s Putinom razgovarao i o spornim pitanjima koja se tiču odnosa sa srpskom naftnom kompanijom NIS koja je u ruskom vlasništvu i svojim vlasništvom smatra neke nekretnine u Hrvatskoj, što Hrvatska osporava.

"Ruska je tvrtka kupila NIS i u svoj osnovni kapital ubrojila je i dio vlasništva nad našim dijelom naftovoda i potražuje od nas neke pumpe, odmarališta i neke objekte", rekao je Mesić i dodao: "Rekao sam da je to u sporu i da ćemo se o o tome službeno izjasniti":

Ruski premijer čestitao je hrvatskomu predsjedniku skori rođendan i rekao kako je gospodarska suradnja između Rusije i Hrvatske zadnjih nekoliko godina rasla i dosegnula dvije milijarde dolara, a ove je godine pala za trećinu što se može objasniti i globalnom ekonomskom krizom.

Dvojica su dužnosnika razgovarala o gospodarskoj suradnji u drugim područjima, u proizvodnji i distribuciji lijekova, u elektroindustriji i građevinarstvu, rekao je Mesić. "Zainteresirani su za gradnju nekoliko velikih mostova", rekao je.

Mesić je, po vlastitim riječima, s Putinom razgovarao i o nekim ruskim ulaganjima u Hrvatskoj koja se iz raznih razloga nisu ostvarila.

"Rusi imaju primjedbe na rad naše administracije jer je jedna ruska tvrtka kupila (hotelski kompleks na Krku) Haludovo, a netko je jedan dio Haludova prodao nekom privatniku pa se taj posao ne može realizirati", rekao je Mesić koji se pita "vodi li se protiv koga postupak i tko je bio u stanju prodati jedan dio kompleksa".

Bilo bi važno da se to riješi, da "ruski kapital dobije motiv da ulazi u Hrvatsku", rekao je. "Ali nema motiva ako se nijedno ulaganje nije dovelo do kraja", rekao je Mesić.

Medvedev i Mesić razgovarali o turizmu

Rusija smatra Hrvatsku najatraktivnijom zemljom za ulaganje u turizam, rečeno je na večeri na kojoj su u ponedjeljak u Moskvi bili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

U razgovoru za večerom kojom je završen oproštajni posjet hrvatskog predsjednika Rusiji posebno je naglašen ruski interes za ulaganje u hrvatski turizam.

Dvojica su predsjednika razgovarala i o bilateralnim pitanjima, svjetskim problemima i o hrvatskom približavanju Europskoj uniji.

Medvedev je izrazio ruski interes da se završi proces europskog udruživanja, ali i da se Rusija kroz mrežu ugovora bolje poveže s EU-om.

Mesić je prije večere s Medvedevom diplomatima u ponedjeljak održao predavanje o svojih deset godina na čelu Hrvatske, a poslije podne se sastao s ruskim premijerom Vladimirom Putinom.
- 08:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Eurobarometar: Hrvatski građani i dalje među najvećim euroskepticima

Hrvatski građani su i dalje među najvećim euroskepticima u Europi, manje od četvrtine građana drži da bi članstvo u Europskoj uniji bilo dobro za zemlju, pokazuju rezultati Euroboremetra koji su u ponedjeljak objavljeni u Bruxellesu.

Prema istraživanju provedenom na tisuću ispitanika u Hrvatskoj u razdoblju od 27. listopada do 12. studenoga ove godine, samo 24 posto građana smatra da bi članstvo u Europskoj uniji bilo dobro za njihovu zemlju, 37 posto ih drži da bi to bilo loše, a 35 posto da ne bi bilo ni dobro ni loše.

Samo su građani Latvije, koju je financijska i gospodarska kriza najviše pogodila, skeptičniji od hrvatskih, njih 23 posto smatra da je dobro što je njihova zemlja članica EU-a. Prosječno u 27 zemalja članica EU-a 53 posto ispitanika drže da je dobro što su njihova zemlje članice EU-a. Najviše pristaša članstva u EU ima u Luksemburgu i Nizozemskoj (74 posto), Irskoj (72 posto), Slovačkoj (68 posto). U donjem dijelu ljestvice, iza Latvijaca i hrvatskih građana, nalaze se Britanci (30 posto) i Mađari, kojih 34 posto smatra da je članstvo njihove zemlju u EU-u dobra stvar.

Najvećom brigom s kojom je suočena zemlja naši građani smatraju kriminal (njih 59 posto), a nakon toga nezaposlenost (50 posto). Građani zemalja članica ističu da je najveća briga za njihove zemlje nezaposlenost (51 posto), a na drugom je mjestu gospodarska situacija (40 posto). Kriminal, koji hrvatski građani vide kao najveći problem, za građane zemalja članica dijeli treće i četvrto mjesto s s inflacijom i rastom cijena (19 posto).

Na upit koja dva pitanja ih osobno najviše zabrinjavaju u ovom trenutku, hrvatski građani su na prvo mjesto stavili rast cijena, inflaciju (52 posto), na drugo mjesto gospodarsku situaciju (35 posto). Kod građana u zemljama članica također je na prvom mjestu inflacija, ali u manjem postotku nego u Hrvatskoj - 38 posto, a na drugom gospodarska situacija (26 posto).

Što se tiče utjecaja krize na zaposlenost, većina hrvatskih građana (68 posto) i većina građana članica EU-a (54 posto) smatraju da najgore nije prošlo i da tek slijedi. Da je najgore prošlo i da slijedi lagani oporavak smatra 38 posto ispitanika u zemljama članicama EU-a, a u Hrvatskoj njih 28 posto.

Hrvatski građani su se pokazali daleko većim pesimistima u odgovoru na pitanje da li, općenito smatraju da se stvari kreću u dobrom ili lošem smjeru u ovom trenutku. Da se stvari kreću u lošem smjeru odgovorilo je 71 posto ispitanika u Hrvatskoj, a u EU-u 47 posto. Samo 12 posto hrvatskih građana drži da se stvari kreću u dobrom pravcu, a u EU-u 30 posto. Hrvatski građani tu nisu najveći pesimisti, ispred njih su Latvijci, kojih 79 posto smatra da stvari idu u lošem smjeru, Litvanci 77 posto i Mađari 75 posto.

Što se tiče očekivanja u sljedećih godinu dana s obzirom na gospodarsku situaciju, 11 posto hrvatskih građana misli da će biti bolje, 57 da će biti lošije, a 29 posto da neće biti ni gore ni bolje. Građani EU-a u prosjeku su optimističniji - 28 posto ih smatra da će biti bolje, 31 posto da će biti gore, a 37 posto misli da će ostati isto.
- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ovaj tjedan u Afganistan stiže novih 1.500 američkih vojnika

Prethodnica 30.000 američkih vojnika, koje predsjednik Barack Obama šalje kao pojačanje u Afganistan, stići će ovaj tjedan, rekao je u ponedjeljak načelnik združenog stožera američkih snaga admiral Michael Mullen (na slici).

"Marinci iz vojne baze Lejeune stići će ovaj tjedan", rekao je Mullen u Kabulu gdje je stigao pripremiti dolazak pojačanja.

Lejeune u državi Sjeverna Karolina na jugoistoku Sjedinjenih Država najveća je baza za obuku marinaca.

Oko 1.500 marinaca stići će ovaj tjedan u pokrajinu Helmand, uporište talibana na jugu Afganistana i biti prethodnica tisućama novih američkih vojnika.

Obama je početkom prosinca najavio da će u Afganistan poslati još 30.000 vojnika koji će se pridružiti kontingentu od 113.000 vojnika u sastavu međunarodnih snaga kako bi savladali talibansku pobunu.

"Talibanska pobuna postala je silovitija, sofisticiranija", rekao je Mullen te izrazio zabrinutost zbog jačanja talibana u susjednome Pakistanu.

Kada svo pojačanje bude raspoređeno, Amerikanci će imati 100.000 ljudi u Afganistanu gdje njihove snage čine 70 posto međunarodnih vojnika.

Mullen, koji je za posjeta Afganistanu razgovarao s ministrom obrane Abdulom Rahimom Wardakom, odgovorio je na pitanje kani li SAD uhvatiti ili ubiti Osamu bin Ladena i Ajmana Al-Zavahirija, drugog čovjeka terorističke mreže Al-Qaide.

"Iskreno rečeno, ne samo Bin Laden ili Zavahiri, cjelokupna mreža (Al-Qaide) mora biti pobijeđena", rekao je Mullen.
- 07:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Brown u Afganistanu pozvao na usklađene napore u borbi protiv talibana

Britanski premijer Gordon Brown založio se u nedjelju za "usklađene" napore koalicijskih snaga i afganistanskih snaga sigurnosti u borbi protiv talibana, u iznenadnom posjetu jugu Afganistana, uporištu pobunjenika.

"Mislim da je vrlo važno reći da su kombinirani napori savezničkih snaga i afganistanske vlade rješenje u gušenju pobuna i spriječavanju Al Kaide da djeluje u Afganistanu", izjavio je Brown na konferenciji za tisak s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem.

"Mislim da će sljedeći mjeseci biti ključni", kazao je Brown novinarima.

"Ono što moramo pokazati uz podršku javnog mnijenja, jest naša predanost i odlučnost u borbi protiv talibana i u njihovu slabljenju", dodao je on iz vojne baze u Kandaharu, uporištu talibana na jugu zemlje.

Brown je doputovao u noći sa subote na nedjelju u Afganistan u posjet koji je trebao ostati tajan, po naredbi Downing Streeta, dok premijerove službe ne dopuste zapadnim novinarima iz njegove pratnje da o tome izvijeste.
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

14.12.2009., ponedjeljak

Afganistan: za sjeverno područje traži se do 3.000 vojnika

NATO želi na sjever Afganistana poslati dvije taktičke skupine pod njemačkim zapovjedništvom koje će imati do 3.000 vojnika, priopćio je u ponedjeljak načelnik NATO-ova glavnog stožera, njemački general Karl-Heinz Lather.

"S vojnog gledišta, glavno vojno zapovjedništvo saveza u Europi (Shape) misli da na to područje treba poslati dvije taktičke skupine, od kojih će svaka imati od 250 do 1.500 vojnika", rekao je general Lather, načelnik glavnog stožera u Shapeu, ne navodeći hoće li Njemačka sama osigurati to pojačanje.

No treći čovjek Shapea podsjetio je da su Berlin i Pariz kazali kako će zahtjeve NATO-a da pošalju pojačanje ispuniti samo prema rezultatima konferencije u Londonu o Afganistanu planirane za 28. siječnja. Dakle, očekuje njihovu "političku odluku" u toj prigodi.

Kako je rekao jedan drugi NATO-ov časnik, velik raspon od 500 do 3.000 vojnika, koji je spomenuo general Lather, može se protumačiti samo činjenicom što upravo Njemačka i Francuska još nisu donijele odluku o broju vojnika koji će poslati.

"Tri tisuće vojnika, toliko trenutačno ima francusko-njemačka brigada", napomenuo je taj časnik koji nije htio otkriti identitet. Francusko-njemačka brigada utemeljena 1989., velika je dvonacionalna združena postrojba koja je dio Eurocorpsa ili Europskog korpusa.

Francuska bojna, istaknuo je, mogla bi se rasporediti u blizini ostalih francuskih snaga raspoređenih istočno od Kabula.
- 20:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rasmussen: Euroatlanska integracija zapadnog Balkana presudna za stabilnost i sigurnost

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je uvjerenost da je euroatlantska integracija zemalja zapadnog Balkana presudna za dugoročnu sigurnost i stabilnost te dodao kako je na građanima Srbije odlučiti o tome je li članstvo u tom savezu od koristi za nju.

Navodeći kako su mnoge neutralne države partneri NATO saveza, Rasmussen je u intervjuu današnjem izdanju beogradskog dnevnika Blic rekao kako srbijansku deklaraciju o vojnoj neutralnosti, donesenu u srbijanskom parlamentu krajem prosinca 2007. godine, ne vidi kao prepreku razvoju suradnje NATO-a i Srbije.

"Srbija je pristupila programu 'Partnerstvo za mir' krajem 2006. godine, ali u proteklom razdoblju nije u potpunosti iskoristila potencijale tog programa. Nadam se da će Srbija postati aktivnija, ali je na vašoj vladi odluka želi li to uraditi", naglasio je.

Govoreći o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, glavni tajnik NATO-a ocijenio je da ona "nije onakva kakva bi trebala biti", izrazivši istodobno zadovoljstvo što politički zastoj nije imao negativne posljedice po sigurnosnu situaciju.

Po njegovim riječima, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a zatražili su od političkih lidera Bosne i Hercegovine da nastave raditi zajedno na ostvarenju nacionalne integracije i poboljšaju efikasnost i samostalnost institucija na razini države.

Oni su, kako je istaknuo, potvrdili svoju potporu sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Akcijskom planu za članstvo i njezinim težnjama za članstvom u NATO.

"Donijeli smo odluku da će BiH pristupiti Akcijskom planu za članstvo - programu savjetodavne i praktične pomoći koji je osmišljen u skladu s individualnim potrebama država koje žele ući u NATO - čim bude ostvarila neophodni napredak u reformskim naporima", zaključio je Rasmussen.
- 20:36 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mesić u Moskvi o deset godina svog mandata

Hrvatska koju sam prije deset godina preuzeo bila je izolirana zemlja u "žalosnu stanju", a nasljedniku predajem članicu NATO-a na pragu EU, autocestama premreženu turističku zemlju koja surađuje sa susjedima i bori se protiv korupcije, rekao je u ponedjeljak u Moskvi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na predavanju o 10. godina svoga mandata.

Mesić je predavanje, održano u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, naslovio s "Hrvatska između 2000.- 2010. desetljeće promjena" i govorio o svojim dvama mandatima.

Po njegovim riječima Hrvatska je pod Franjom Tuđmanom bila prividno demokratska i višestranačka, "a u stvarnosti jednopartijska država u kojoj su se zakoni selektivno primjenjivali i u kojoj je iznad svega vrijedila volja i riječ jednog čovjeka".

Kad je 2000. "suprotno očekivanjima mnogih", Mesić pobijedio na izborima, počeo je reformirati zemlju koja je bila "najkraće rečeno u žalosnom stanju", rekao je.

"Vladala je opća nelikvidnost, nevladine organizacije (...) koje su se bavile ljudskim pravima tretiralo se kao neprijatelje, a susjedne države kao nužno zlo s kojim ćemo imati veze samo onoliko koliko ne možemo izbjeći", rekao je Mesić.

Po njegovim riječima, "na polju gospodarstva red je uveden relativno brzo. Ušlo se u golem infrastrukturni projekt izgradnje mreže autocesta koje su danas gotovo dovršene i kojima dobrim dijelom zahvaljujemo što naš turizam u ovoj godini nije zabilježio gubitke".

Mnogo je teže bilo, rekao je, "lomiti barijere u glavama, uvjeriti ljude da fašizam nije dobar čak iako se uz njega veže pridjev 'hrvatski', da susjed ne mora trajno biti neprijatelj čak i ako je to jednom bio, da se za počinjeni zločin mora snositi odgovornost, bez obzira na to koje je nacionalnosti bila žrtva a koje zločinac".

O ratu, rekao je, "neću podrobno. Bio je prljav, s ratnim zločinima na svim stranama, ali nepobitno je tko je u njemu bio agresor a tko se branio".

Mesić je kazao da je "inzistirao na punoj i bezrezervnoj suradnji s haaškim sudom", te dodao da iako je Hrvatska i prije 2000. imala zakon koji građane obvezuje na tu suradnju, "to se u praksi bojkotiralo". Mesić kaže kako je i sam dva puta svjedočio pred haaškim sudom zbog čega ga "neki i danas nazivaju izdajicom".

Kao predsjednik, rekao je, trudio se reafirmirati antifašizam i suprotstaviti se revidiranju novije povijesti, tako "da se pobjednike iz II. svjetskog rata dovodi u poziciju poraženih, a poražene naknadno proglašava nacionalnim herojima i pobjednicima". Po vlastitim riječima u tome je "u dobroj mjeri i uspio".

Tijekom svojih dvaju mandata Mesić je, kaže, "otvorio Hrvatsku prema svijetu", ali i "uveo globalnu komponentu u našu vanjsku politiku".

Inzistirao je na ulasku Hrvatske u EU jer "ujedinjena Europa isključuje rat kao sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva". Mesić se nada da će pregovori s EU-om biti završeni iduće godine. O ulasku u NATO, drugom prioritetnom vanjskopolitičkom cilju, koji je ove godine i ostvaren, Mesić je ruskim domaćinima posebno naglasio: "Mi smo postali članica NATO-a ove godine s isključivom svrhom da ojačamo vlastitu sigurnost i da pomognemo ostvarivanju sigurnosti drugih. Nikako ne da bismo bilo koga ugrožavali".

Kao sukreator vanjske politike Mesić se, kaže, "osobito zauzimao za inteziviranje odnosa s Ruskom Federacijom, ali i sa zemljama kao što su Kina i Indija".

Mesić je "inaugurirao i regionalnu suradnju" jer je 2000. i njezino spominjanje bilo ravno svetogrđu", a "danas Hrvatska uspješno surađuje sa svim susjednim zemljama, pa i sa onima kojima je bila u ratu".

U nastavku je Mesić kazao kako je, otkako je nastupila "promjena na čelu hrvatske vlade, stvorena i politička klima" u kojoj se nitko "ne protivi obračunu s korupcijom i organiziranim kriminalom".

Mesić ne želi nagađati tko bi ga mogao naslijediti, ali kaže da Hrvatskoj želi "predsjednika koji će biti svjestan njezinih antifašističkih temelja (...) i koji će biti ako je to moguće, još ustrajniji borac protiv korupcije od mene".

U ponedjeljak će Mesić večerati s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom na čiji je poziv i došao u svoj oproštajni posjet Rusiji, a prije toga će se popodne sastati i s ruskim premijerom Vladimirom Putinom.
- 14:53 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

12.12.2009., subota

Obilježena 18. obljetnica HRZ i PZO-a

U prostorima vojarne Pleso, gdje je smješteno Zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane te 91. zrakoplovna baza, u petak, 11. prosinca, svečano je obilježena 18. obljetnica osnutka HRZ i PZO-a. Osim djelatnika HRZ i PZO-a OS RH, svečanosti su nazočili i mnogobrojni visoki državni i vojni dužnosnici, na čelu s predsjednikom Republike i vrhovnim zapovjednikom OS RH Stjepanom Mesićem, državnim tajnikom Matom Rabotegom i načelnikom GS OS RH generalom zbora Josipom Lucićem. Među gostima su bili i bivši djelatnici HRZ i PZO-a, predstavnici civilnih tijela koja surađuju s HRZ i PZO-om, Vojnodiplomatskog zbora, te Vojnog ordinarijata i braniteljskih udruga.



Svečanost je započela postrojem pripadnika HRZ i PZO-a koje je obišao predsjednik Mesić nakon čega su uslijedili govori i čestitke dužnosnika. Prvi se nazočnima obratio zapovjednik HRZ i PZO-a general bojnik Vlado Bagarić koji je istaknuo da su sve bitne zadaće postavljene u proteklih 18 godina uspješno izvršene, kako ratne tako i mirnodopske. Od najnovijih dostignuća general je podsjetio na sudjelovanje pripadnika HRZ-a u misiji KFOR, koja je "dokaz stručnosti i profesionalnosti s kojom ova grana raspolaže".

Načelnik GS OS RH general zbora Josip Lucić osvrnuo se na zahtjevne reforme provođene proteklih godina i naglasio da njima znanja i sposobnosti djelatnika grane nisu samo sačuvani, nego i poboljšani. "Sve navedeno ulijeva nam optimizam i ohrabruje nas u daljnjim naporima", zaključio je načelnik GS.

U ime ministra obrane državni tajnik MORH-a Mate Raboteg istaknuo je brojnost zadaća koje obavlja HRZ i PZO, od obrane suvereniteta hrvatskog zračnog prostora pa sve do prijevoza bolesnika, traganja i spašavanja, te je nabrojio projekte modernizacije koji su ostvareni u protekle dvije godine.

Na kraju se okupljenima obratio i predsjednik Republike koji je naglasio da je ova obljetnica HRZ i PZO-a posebno važna, jer se poklopila s punopravnim članstvom Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu, koje predstavlja priznanje za postignuća, ali i postavlja cijeli niz izazova. Bez obzira na to što se oni javljaju u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji, to ne smije biti opravdanje da se ne ispoštuju obveze preuzete članstvom u NATO-u, smatra predsjednik Mesić.

Nakon govora, najistaknutijim djelatnicima HRZ i PZO-a uručena su promaknuća, nagrade i pohvale. U više činove promaknuto je 34 časnika i 24 dočasnika HRZ i PZO. Također, dodijeljen je i pilotski znaki poručniku Robertu Mitrovskom, pripadniku OS Republike Makedonije, prvom stranom pilotu koji je završio školovanje u HRZ i PZO.

Nakon središnjeg dijela svečanosti, gosti su obišli novouređene radionice Zrakoplovno-tehničke bojne 91. zrakoplovne baze, te Tehničko-taktički zbor, u kojem su predstavljeni svi tipovi letjelica zastupljeni u našem ratnom zrakoplovstvu.
- 12:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO želi veću pomoć od Rusije

NATO želi da Rusija pruži veću pomoć saveznicima u Afganistanu, izjavio je u petak glasnogovornik NATO-a James Appathurai uoči posjeta glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena Moskvi idućeg tjedna.

Osim slanja više oružja, NATO također želi da Moskva da uputi veću razvojnu pomoć afganistanskoj vladi. Appathurai je rekao da definitivno ima prostora za veću suradnju s Rusijom u operaciji u Afganistanu.

Rasmussen je pozvao na strateško partnerstvo s Rusijom. Rusija dopušta NATO-u da prebacuje vojnu opremu preko njezinog teritorija na putu za Afganistan. Osim toga, Rusi su uvježbali tisuće afganistanskih policijskih časnika za borbu protiv droge.

Ruski dužnosnici dali su naznake da je daljnja suradnja izgledan, ali su isključili mogućnost slanja svojih vojnika.
- 12:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.12.2009., četvrtak

Hrvatska snažno podupire novu Obaminu strategiju

Hrvatska snažno podržava novu strategiju američkog predsjednika Baracka Obame u Afganistanu i vjeruje u njezin uspjeh, a svoju će misiju u Afganistanu pojačati sa dva tima za obuku afganistanske policije, izjavio je u srijedu u Washingtonu hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.



"Hrvatska u cijelosti podržava novu strategiju predsjednika Obame za Afganistan. Hrvatska vjeruje u uspjeh misije SAD i NATO-a, što će na kraju omogućiti da Afganistan bude slobodan od Al Kaide i Talibana te da afganistanske snage sigurnosti preuzmu odgovornost za sigurnost zemlje", rekao je Jandroković u govoru koji je održao u Atlantskom vijeću u Washingtonu.

On je naglasio da će hrvatski kontigent u Afganistanu po brojnosti ostati u okviru od 300 vojnika, koliko je odobrio Hrvatski sabor, ali će se restrukturirati na način da se više usredotoči na obuku afganistanske vojske i policije.

Barack Obama je ubrzano osposobljavanje i opremanje afganistanske vojske i policije stavio u središte svoje strategije, a od 30,000 dodatnih američkih vojnika koje šalje u Afganistan, 5,000 je namijenjeno obuci afganistanskih snaga, kako bi od 2011. godine mogli početi preuzimati odgovornost za sigurnost zemlje.

Jandroković je istaknuo i aktivnosti Hrvatske na civilnom planu u Afganistanu, školovanje afganistanskih diplomata u Diplomatskoj akademiji u Zagrebu, programe pomoći afganistanskim školama i drugo.

Jandroković je u svom predavanju u Atlantskom vijeću govorio o integraciji Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe u NATO-o i EU, ističući snažnu potporu Zagreba za primanje u Sjevernoatlanski savez Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova, te za politiku otvorenih vrata NATO-a prema Srbiji.

On je pozdravio nedavno primanje Crne Gore u NATO-ov Akcijski plan za članstvo (MAP), ističući kako je Hrvatska razočarana da u MAP nije primljena i BiH. Ocijenio je kako bi BiH trebala biti primljene u MAP čim prije, po mogućnosti prije općih izbora 2010., čime bi se potakle reforme i pozitivni trendovi u toj zemlji. Istakao je potporu Hrvatske za sutavne reforme u BiH koje predlažu SAD i EU, uz rješenja koja jamče ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, posebno hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg. Također je naglasio kako otvorena pitanja koja postoje između zemalja jugoistočne Europe treba rješavati, ali da ona ne smiju zaustavljati njihovo pristupanje NATO-u i EU.

Predavanja je pratilo 50-ak pripadnika diplomatskog zbora i članova Atlanstkog vijeća, koji su kasnije hrvatskom ministru postavljali pitanja. U raspravi je govorio o odnosima sa Srbijom, potporu Hrvatske neovisnosti Kosova na Sudu pravde (ICJ) u Den Haagu, aktivnostima Rusije u energetskom sektoru u jugoistočnoj Europi, te o povratku srpskih izbjeglica u Hrvatsku.

Bivši američki diplomat Robert Gelbard je kao uvodničar, istaknuo da je Hrvatska u proteklih 15-godina prošla kroz "dramatičnu preobrazbu" i da je danas "lider u regiji i lider u mirovnim operacijama u svijetu", jer osim u misiji u Afganistanu sudjeluje i u 15 mirovnih operacija UN-a. Također je naglasio da SAD i Hrvatska danas njeguju "snažno partnerstvo".

Ministar Jandroković u srijedu će se sastati s demokratskim senatorom Markom Begichem, koji je hrvatskog podrijetla, i s više drugih američkih senatora i kongresnika.

U četvrtak će se u State Departmentu sastati s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, a prema njegovim riječima, glavne teme razgovora trebale bi biti vezane uz proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, uključujući i suradnju s Haškim sudom i istragu koju hrvatska vlada vodi o topničkim dnevnicima, stanje u BiH i na Kosovu, te suradnja u Afganistanu.
- 08:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Gates: Misija će dobiti sve što je potrebno

Američki ministar obrane Robert Gates posjetio je u srijedu američke vojne zapovjednike u Afganistanu i obećao da će im dodatne snage koje je najavio predsjednik Barack Obama omogućiti sve što je potrebno za uspjeh u borbi protiv talibana.



Američki general zadužen za uvježbavanje afganistanskih vojnika rekao je da je Washington postavio cilj da se afganistanske snage sigurnosti povećaju za 50 posto prije nego se američki vojnici počnu povlačiti iz Afganistana sredinom 2011., ali je ocijenio da je taj cilj vjerojatno nemoguće postići.

Gates je najviši američki dužnosnik koji je posjetio Afganistan otkako je Obama prošli tjedan objavio da će u tu zemlju iduće godine poslati još 30.000 vojnika. Njegov posjet obilježen je blažim tonovima prema afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiju nakon višemjesečnih kritika da nije učinio dovoljno u borbi protiv korupcije i nepravilnosti u radu njegove vlade.

General pukovnik William Caldwell, zapovjednik američke i misije NATO-a za uvježbavanje afganistanskih vojnika, rekao je da je plan Washingtona da se do 2011. osposobi 282.000 vojnika i policajaca, što bi bilo povećanje od 50 posto u odnosu na sadašnji broj od manje od 190.000. Međutim, ocijenio je da je "realno očekivati između 250.000 i 280.000 vojnika".
- 08:53 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Predsjednik Mesić čestitao Dan hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić uputio je čestitku u povodu Dana Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, koji ove godine obilježavaju 18. obljetnicu osnutka, priopćeno je danas iz Predsjednikova ureda.



Pripadnicima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Predsjednik je poručio da je ponosan na njihove uspjehe, požrtvovnost i ustrajnost koju iskazuju od trenutka svog nastanka, tijekom Domovinskog rata, do danas.

"Svojim djelovanjem postali ste jamac sigurnosti i nepovredivosti hrvatskog zračnog prostora. I ne samo to, vašim razvojem mjesto i značaj Zrakoplovstva u obrambenom i civilnom sektoru jačali su, zadaće su se mijenjale i nadopunjavale kako su potrebe rasle. Postali ste neizbježan čimbenik protupožarne zaštite, medicinskog zbrinjavanja, traganja i spašavanja i još mnogih ne-vojnih zadaća. Vaše neprocjenjivo ratno i mirnodopsko iskustvo, znanje i visoka razina profesionalnosti, učinili su vas poželjnim partnerom u međunarodnim operacijama očuvanja mira", stoji u Predsjednikovoj u čestitci.

Podsjeća i da su u godini u kojoj je Hrvatska postala punopravna članica NATO saveza, zrakoplovne snage aktivno i uspješno uključile u NATO misiju na Kosovu. Ostvarena je i transportna sposobnost u udaljene mirovne operacije, kao što je mirovna misija ISAF u Afganistanu.

"Znam da bi vam izvršenje zadaća uvelike olakšala nova i moderna tehnika, suvremeni zrakoplovi i oprema. Međutim, unatoč nastojanjima svih odgovornih za obrambeni sustav, uključujući i mene kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, učinjeno je onoliko koliko su to dopuštale mogućnosti države. Vjerujem da će se postojeći planovi opremanja i modernizacije ostvariti onog trenutka kada ekonomski sustav zemlje stane na zdrave noge i postane dugoročno održiv", ističe u čestitici predsjednik Mesić.
- 08:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

09.12.2009., srijeda

Hrvatska neće povećati broj vojnika u Afganistanu u idućoj godini

Saborski Odbor za obranu jednoglasno je danas podupro prijedlog o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnoj misiji ISAF-a u Afganistanu po kojemu će i iduće godine u toj NATO-ovoj mirovnoj misiji biti do 300 vojnika. Hrvatska trenutačno u misiji ISAF-a ima 293 pripadnika, a za tu je operaciju iz proračuna za 2010. godinu osigurano 258,4 milijuna kuna.



Ta točka dnevnog reda te prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj misiji "Atalanta" u Somaliji, u kojoj će iduće godine sudjelovati do pet pripadnika hrvatskih OS, te prijedlog odluke o sudjelovanju naših vojnika u misijama UN-a izglasovani su bez veće rasprave.

Odbor za obranu podupro je i konačni prijedlog izmjena Zakona o obrani, koji ide u hitni postupak i po kojemu se smanjuje broj ureda za obranu u jedinicama lokalne uprave i samouprave. Po riječima Željka Goršića iz Ministarstva obrane, sustav ureda nije se mijenjao od 90-ih godina i ratnog ustroja iako je opseg poslova uvelike smanjen dragovoljnim služenjem vojnog roka i novim odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja. MORH zato predlaže četiri ureda za obranu, i to u velikim gradovima poput Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita, te 29 županijskih odsjeka među kojima će u nekim županijama biti po dva. Taj novi sustav bit će racionalniji, a za djelatnike za koje neće biti posla MORH će se pobrinuti ili će se zaposliti u drugim tijelima državne uprave, istaknuo je Goršić.

Hrvatski je sabor, na samom kraju današnjeg zasjedanja, objedinjeno raspravio odluke po kojima će Hrvatska u 2010. slati svoje vojnike u mirovine misije UN-a, NATO-a i EU. Nepodijeljenu podršku zastupnika dobila je odluka po kojoj će u misiji ISAF u Afganistanu slijedeće godine broj naših vojnika ostati isti. . "Afganistan je zemlja koju je teško kontrolirati. Ne bježimo od toga, ali nismo za to da se broj vojnika u misiji povećava bez određenih kriterija", rekao je Miljenko Dorić. Arsen Bauk (SDP) raspravu je iskoristio kako bi još jednom zatražio da u Ustavu ostane odredba po kojoj se za slanje vojske u inozemstvo traži dvotrećinska saborska većina.
- 11:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Od Envera Hodže do NATO-a u 19 godina

Deseci tisuća Albanaca održali su u utorak mirno okupljanje u Tirani kako bi obilježili studentsku pobunu 1990. koja je pomogla da dođe do pada komunističkog režima u toj zemlji.

Više od 30.000 ljudi sudjelovalo je u okupljanju i na koncertu koje je organizirala vladajuća Demokratska stranka na glavnom Skenderbegovom trgu. Ustanak iz 1990., koji je prošao bez krvoprolića, prethodio je padu 46-godišnjeg izolacionističkog režima koji je utemeljio pokojni diktator Enver Hodža, koji je čvrstom rukom vladao zemljom do smrti 1985. Hodžin nasljednik Ramiz Alia uveo je demokratske reforme tri dana nakon ustanka.

Ta balkanska zemlja u travnju je postala članicom NATO-a i nada se ulasku u Europsku uniju.
- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

08.12.2009., utorak

Snažan uzlet nakon hrvatskog ulaska u NATO

Ministri vanjskih poslova Kanade i Hrvatske, Lawrence Cannon i Gordan Jandroković, u ponedjeljak su na službenim razgovorima u Ottawi potvrdili predanost daljnjem jačanju i proširenju odnosa dviju zemalja, koje bilježe snažan uzlet od ulaska Hrvatske u NATO.



"Kanada cijeni da Hrvatska aktivno promiče, na Balkanu i drugdje, naše zajedničke vrijednosti demokracije, vladavine prava, slobode i sigurnosti", izjavio je kanadski ministar Cannon.

Dvojica ministara potvrdila su važnost koju pridaju daljnjem jačanju odnosa između dviju zemalja, a razgovarali su i o nastavku euroatlanstkog integriranja Hrvatske i regije u cjelini, priopćilo je kanadsko ministarstvo vanjskih poslova. Ministri Cannon i Jandroković na sastanku su potpisali pismo namjere o sklapanju Sporazuma o poticanju razmjene mladih, s kojim će se olakšati dobivanje studentskih viza, te omogućiti stjecanje obrazovanog i radnog iskustva za Hrvate i Kanađane u dobi od 18 i 35 godina. Kanada ima takve sporazume s dvadesetak zemalja.

Dvojica ministara izrazila su zadovoljstvo sa stalnim rastom robne razmjene Kanade i Hrvatske, koja se u poljednje tri godine utrostručila, dosegavši razinu od 124 milijuna dolara, te razmotrili mogućnosti daljnjeg intenziviranja gospodarske suradnje, rekao je glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun u telefonskom razgovoru iz Ottawe. Istakao je da je Hrvatska danas glavni trgovinski partner Kanade u jugoistočnoj Europi. Ovogodišnju odluku kanadskih vlasti o ukidanju viza za hrvatske državljane, ministri su ocijenili važnim za unaprijeđenje bilateralnih odnosa.

Cannon i Jandroković razgovarali su i o vojnoj suradnji dviju zemalja, posebno o vrlo uspješnoj suradnji u okviru misije NATO-a u Afganistanu.

Ministar Jandroković prvi je šef hrvatske diplomacije koji boravi u službenom posjetu Kanadi, a najviša razina na kojoj je primljen, susreti s četvoro ministara i predsjednicima oba doma parlamenta, svjedoči o važnosti koji Ottawa pridaje odnosima s Hrvatskom. "Posjet je snažna potvrda prijateljskog i partnerskog odnosa Kanade i Hrvatske", rekao je glasnogovornik.

Ministar Jandroković u nedjelju se susreo s kanadskim Hrvatima u Torontu, gdje živi 20 tisuća od oko 130 tisuća pripadnika hrvatske zajednice u Kanadi.

"Odnosi Kanade i Hrvatske strahovito su napredovali u posljednjih godinu dana. Hrvatska je sada članica NATO-a, što je jako važno za Hrvatsku ali i za NATO", rekao je glasnogovornik kanadskog ministarstva vanjskih poslova Andre Lemay u telefonskom razgovoru. NATO savez je glavni okvir kroz koji Kanada razvija svoje odnose s europskim zemljama, istakao je Lemay.
- 10:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Robert Gates u Kabulu

Američki državni tajnik Robert Gates doputovao je u utorak ujutro u Kabul gdje će razgovarati s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem i sa zapovjedništvom međunarodnih snaga na terenu o odluci predsjednika Baracka Obame da pošalje pojačanje s 30.000 vojnika. Ovo je prvi službeni posjet Afganistanu jednog člana Obamine vlade otkako je Washington prije tjedan dana najavio žurno proširenje američke vojne sastavnice na 100.000 ljudi radi gušenja islamističke pobune koja se razmahala.



"Želimo s predsjednikom Karzaijem i s ministrom obrane Vardakom razgovarati o predsjednikovoj odluci, o njezinoj provedbi i načinu rada pojačanja u suradnji s afganistanskim snagama", rekao je Gates novinarima u zrakoplovu kojim je putovao u afganistansku prijestolnicu. "Sudjelujemo u ovome kako bismo pobijedili", rekao je Gates novinarima.

Šef Pentagona treba s afganistanskim predsjednikom razgovarati i o obuci afganistanske vojske i policije, što je temeljni kamen Obamine strategije koja stranim vojnicima treba na koncu omogućiti odlazak iz zemlje. Gates će obići i američke vojnike u Afganistanu.

Dolazak američkog ministra obrane u Kabul vremenski se podudara s velikom ofenzivom koju su u petak pokrenule američke i britanske snage NATO-a zajedno s afganistanskim vojnicima u pokrajini Helmandu, središtu proizvodnje opijuma. Nova američka pojačanja uglavnom će se poslati u Helmand i Kandahar, povijesno uporište talibana i poprište najžešćih borba.
- 10:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Stavridis: Afganistan poput Balkana

Afganistan bi mogao izgledati poput Iraka, Balkana ili Središnje Amerike ako NATO uspije u svojoj misiji, rekao je u ponedjeljak zapovjednik NATO-ovih savezničkih snaga admiral James Stavridis.



"To će biti zemlja gdje postoji središnja vlada, izbori, prihvatljiv nadzor u sektoru sigurnosti i još uvijek neki teroristički incident... nije savršeno ali je funkcionirajuća demokracija", rekao je admiral Stavridis.

"Postoje napetosti, postoje problemi no stanje je uvelike poboljšano u donosu na prije pet ili deset godina... Ima izbore i nema godišnje 10-20.000 ubijenih izvan vojnih sukoba. To je osjećaj napretka, kretanja... korupcija je smanjena, postoji osjećaj upravljanja u većem dijelu zemlje", dodao je.

Stavridis je na seminaru u Bruxellesu odgovarao na pitanje kako bi definirao uspjeh u Afganistanu kamo predsjednik SAD-a Barack Obama šalje dodatnih 30.000 vojnika kako bi suzbili rastuću talibansku pobunu.
- 10:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemačka najavila odštetu žrtvama

Njemačka vlada najavila je u ponedjeljak da će obeštetiti obitelji civilnih žrtava zračnog napada koji su njemački vojnici u sastavu NATO-ovih snaga zapovijedili u rujnu kada je osim pobunjenika ubijeno i 30 civila.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane Christian Dienst rekao je novinarima da su u kontaktu s rodbinom žrtava. Pregovara se o visini novčanih naknada kako bi se s obiteljima postigao izvansudski dogovor, rekao je Dienst.

Dotadašnji ministar obrane Franz Josef Jung morao je u studenome podnijeti ostavku zbog optužbi da je pokušao prikriti civilne žrtve napada 27. rujna blizu grada Kunduza na sjeveru Afganistana. Vlada u Kabulu objavila je da je u tom napadu uz 69 pobunjenika ubijeno i 30 civila.
- 10:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

05.12.2009., subota

Crna Gora u MAP-u, BiH na čekanju

Zemlje članice NATO-a pozvale su u petak Crnu Goru da pristupi Akcijskom planu za članstvo (MAP), a Bosni i Hercegovini su poručile da mora provesti reforme kako bi ušla u taj program koji služi za pripremu za članstvo u Savezu.



"Drago mi je što je danas Crnoj Gori odobreno da pristupi Akcijskom planu za članstvo (MAP), a isto tako dana je jasna poruka Bosni i Hercegovini da će pristupiti MAP-u kada postigne potrebni napredak u provedbi reformi", izjavio je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova 28 zemalja članica. Crna Gora, koja je podnijela zahtjev za pristup MAP-u prošle godine, sudjeluje u misiji ISAF u Afganistanu s 40 vojnika.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a pohvalili su reforme oružanih snaga BiH, ali su istaknuli da su političke reforme u zastoju.

MAP predstavlja okvir kroz koji Savez pruža pomoć, savjete i praktičnu potporu zemljama koje žele postati članicama da se pripreme za članstvo. Ulazak u MAP smatra se zadnjom fazom prije dobivanja pozivnice za članstvo. NATO je pokrenuo MAP 1999. i kroz njega su prošle sve zemlje koje su ušle u Savez 2004. i 2009.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović izjavio je u petak da je Crna Gora, zahvaljujući ostvarenim reformama, zavrijedila da bude primljena u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), te da odgovarajuća odluka ministara vanjskih poslova NATO-a predstavlja priznanje Crnoj Gori za reforme u području obrane i sigurnosti, ali i obavezu da se nastavi s reformskim procesima.

"Članstvo u MAP, kao predvorju punopravnog prijama u NATO, doživljavam kao priznanje Crnoj Gori za sve što je učinila u reformi vojske, ali i dodatnu obvezu da se nastavi s reformskim procesima kako bismo što prije bili u Savezu", kazao je Vujanović novinarima.

Predsjednik crnogorske vlade Milo Đukanović smatra da pristup MAP-u ima višestruki značaj za Crnu Goru, susjedne zemlje ali i sami Savez.

"To je istodobno i veliko ohrabrenje za vladu Crne Gore i ostale državne strukture da nastave još snažnijim tempom na slijedećim dionicama do ostvarenje punopravnog članstva u EU i NATO-u", kazao je Đukanović.
- 12:52 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Saveznici obećali još sedam tisuća vojnika

Najmanje 25 zemalja članica NATO-a najavilo je da će sljedeće godine poslati dodatnih sedam tisuća vojnika u Afganistan, a Hrvatska za sada nije donijela odluku o slanju dodatnih snaga i svoje napore namjerava usmjeriti na obuku afganistanske vojske i policije.



"Da bismo promijenili broj vojnika potrebna je odluka vlade i nakon toga dvotrećinska većina u Saboru i sada je prerano o tome govoriti. Ono što u ovom trenutku znamo jest da želimo osnažiti naš kontingent u Afganistanu na način da uložimo dodatne napore i da se orijentiramo prema obuci afganistanskih snaga sigurnosti i policije. Uskoro ćemo ići s dva dodatna tima za obuku i mentoriranje afganistanske policije uz već postojeća tri koja pomažu u osposobljavanju tamošnje policije", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, koji je u petak sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na kojem je glavna tema misija u Afganistanu. Američki predsjednik Barack Obama najavio je da će poslati dodatnih 30.000 američkih vojnika u Afganistan. Hrvatska u Afganistanu ima raspoređenih oko 300 vojnika.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je na konferenciji za novinare da je najmanje 25 zemalja članica obećalo oko sedam tisuća dodatnih snaga za Afganistan. "Barem 25 zemalja poslat će dodatne snage 2010.godine. Ponudile su oko sedam tisuća novih snaga, s mogućnošću da ih bude još", rekao je Rasmussen.

NATO i partnerske zemlje u Afganistanu trenutačno u okviru misije ISAF imaju 83.487 vojnika, od kojih je 44.625 američkih vojnika. Amerikanci imaju izvan ISAF-a još 26.500 vojnika, što ukupno čini nešto više od 71.000 američkih vojnika. Zajedno sa snagama iz ostalih zemalja trenutačno je u Afganistanu raspoređeno oko 109.000 vojnika, a s najavljenim pojačanjima taj broj bi se popeo na preko 140.000. Afganistanska vojska ima oko 94.000 vojnika i planira se povećati na 134.000, dok policijske snage broje oko 93.000 ljudi. Procjenjuje se da talibanskih pobunjenika u Afganistanu ima oko 25.000.
- 12:45 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

03.12.2009., četvrtak

Hrvatska podupire povećanje vojnika u Afganistanu

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, upitan kako bi Hrvatska odgovorila na zahtjev za slanjem dodatnih snaga u Afganistan, izjavio je u srijedu u Popovači da će to biti u skladu s nacionalnim interesima, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da će Hrvatska, kako članica NATO-a poštovati svoje obveze. Upitan za reakciju nakon jučerašnje odluke predsjednika SAD-a Baracka Obame o slanju dodatnih 30 tisuća vojnika u Afganistan, predsjednik Mesić rekao je da Hrvatska u međunarodnim misijama uvijek sudjeluje prema svojim mogućnostima. Hrvatska u Afganistanu u ovom trenutku, prema podacima NATO-a, ima raspoređeno oko 300 pripadnika Oružanih snaga RH. "Tako će i u ovom slučaju Vlada razmotriti sve eventualne zahtjeve, Sabor će također o tome raspraviti, a odluka koja bude donesena bit će u našem državnom i nacionalnom interesu", rekao je Mesić.



Premijerka Kosor na isto pitanje odgovorila je da Vlada snažno podupire plan predsjednika Obame koji je, kako je ocijenila, "pun optimizma i nade za budućnost i rješenje prilika u Afganistanu". "Želimo sudjelovati i sudjelovat ćemo u osnaživanju Afganistanaca tako da mogu samostalno voditi i čuvati svoju zemlju. Hrvatska kao članica NATO saveza poštuje svoje obveze i tako će biti i u budućnosti", rekla je predsjednica Vlade.

Hrvatska podupire inicijativu američkog predsjednika Baracka Obame prema Afganistanu, a o eventualnom jačanju svoga angažmana u toj zemlji odlučit će nakon podrobne financijske i vojne analize, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković "Hrvatska snažno podupire inicijativu i strategiju američkog predsjednika Baracka Obame prema Afganistanu. Što se Hrvatske tiče, ona je članica NATO-a i ona će dobro razmisliti o budućem oblicima angažmana u Afganistanu. Mi tražimo način kako osnažiti hrvatsku komponentu, u prvom redu kako pomoći u osposobljavanju afganistanskih snaga i sigurnosti i policije da preuzmu svoje dužnosti i preuzmu odgovornost u zemlji", rekao je ministar Jandroković u Bruxellesu, gdje će se u četvrtak okupiti šefovi diplomacija svih 28 zemalja članica.

"Što se konkretnih brojeva tiče, u ovom trenutku ne mogu dati precizan odgovor, a to ćemo učiniti nakon analize naših financijskih mogućnosti i analize naših vojnih stručnjaka", dodao je. Jandroković je u sjedištu NATO-a simbolično obilježio preseljenje hrvatske misije pri Sjevernoatlantskom savezu u novu zgradu. Od ljeta svi djelatnici hrvatske misije pri NATO-u rade u novoj zgradi, koja se nalazi uz misije ostalih zemalja članica, a do tada su radili u prostorijama namijenjenim partnerskim zemljama. Na prigodnoj svečanosti bio je zamjenik glavnog tajnika NATO-a, veleposlanik Claudio Bisogniero.



"NATO jako cijeni veliki doprinos koji Hrvatska daje NATO-ovim misijama i operacijama, uključujući i misiju u Afganistanu. NATO je u Afganistanu u ime cijele međunarodne zajednice na temelju mandata od Vijeća sigurnosti UN-a, stoga tamo nisu samo zemlje članice nego i naši partneri, ukupno 44 zemlje. Sada se među saveznicima raspravlja o prijedlogu zapovjednika misije u Afganistanu. Predsjednik Obama je najavio značajan dodatni doprinos i mislim da sada i europske članice NATO-a trebaju odgovoriti. Zahvalni smo Hrvatskoj na velikom doprinosu i naravno potičemo je, kao i druge saveznike, da dodatno pridonese misiji u Afganistanu", rekao je veleposlanik Bisogniero. Jačanje snaga u Afganistanu glavna je tema sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u četvrtak i petak u Bruxellesu. Hrvatska u Afganistanu sudjeluje s oko 300 vojnika.

Tijekom radne večeri u četvrtak navečer šefovi diplomacija članica NATO-a razgovarat će o mogućnosti da se u Akcijski plan za članstvo (MAP) prime Crna Gora i BiH. Prema diplomatskim izvorima, Crna Gora će vjerojatno dobiti poziv da uđe u MAP, dok za BiH to nije sigurno. "Naš je interes stabilizacija jugoistočne Europe, a to je najlakše ostvarivo kroz euroatlantsku perspektivu svih zemalja s toga prostora. Hrvatska daje snažnu potporu BiH i Crnoj Gori u njihovim aspiracijama prema NATO-u. Naša politička potpora nije upitna, a spremni smo pomagati i u tehničkom smislu s našim iskustvom i znanjem", rekao je ministar Jandroković
- 15:27 - Komentari (5) - Isprintaj - # -

Steinberg: U BiH nema bitnijeg napretka

Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg potvrdio je u četvrtak u Sarajevu kako nema bitnijeg napretka u pregovorima o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini no istaknuo je kako će se napori na tom planu nastaviti. Steinberg je u srijedu navečer s predsjednicima pet vladajućih i dvije oporbene političke stranke iz BiH razgovarao o mogućem prihvaćanju paketa ustavnih promjena koji je znatno reduciran u odnosu na prvotni prijedlog iz listopada.



Steinberg međutim nije dobio nikakve naznake kako je moguće postići suglasnost među bosanskohercegovačkim političarima i o tom prijedlogu koji sadržava uglavnom simbolične izmjene poput uvođenja dužnosti predsjednika BiH, jačanje sastava državnog parlamenta i davanja nešto većih ovlasti predsjedatelju Vijeća ministara BiH. "Neki političari su očigledno znatno više usmjereni na skorašnje izbore", bio je Steinbergov komentar na uglavnom negativne reakcije na reducirani paket.

Američki diplomat tijekom susreta s novinarima nije želio imenovati nikoga kao krivca za neuspjeh sadašnjeg kruga pregovora o ustavnim promjenama već je tek neizravno sugerirao kako postoje oni koji razumiju važnost reformi i oni kojima je bitnije što će o svemu kazati birači na izborima najavljenim za listopad 2010. godine. "Ne odustajemo jer smo uvjereni kako BiH treba biti dio euroatlantskih integracija", kazao je Steinberg no pri tom je istaknuo kako je temeljna odgovornost za reforme na domaćim političarima. O rokovima se Steinberg nije očitovao no sugerirao je kako za ozbiljniji dogovor nije ostalo više od nekoliko tjedana s obzirom na približavanje izborne godine.

Steinberg je ponovio kako su i Sjedinjene Države i Europska unija zainteresirane za napredak BiH k euroatlantskim integracijama no kriteriji koje za to treba ispuniti ostaju isti kao i u slučaju svih drugih država. Kada je riječ o BiH, potrebno je uspostaviti mehanizme koji će zemlji omogućiti da učinkovito odlučuje i djeluje kao buduća članica NATO-a odnosno EU, objasnio je Steinberg. Idući tjedan, kako je naveo američki diplomat, vijeću NATO-a i vijeću Europske unije bit će dostavljeno izvješće o tome koliko daleko su dospjeli pregovori o ustavnim promjenama u BiH.
- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Amerika podržava imenovanje civilnog koordinatora u Afganistanu

Američki State Department objavio je u srijedu da podržava postavljanje civilnog koordinatora u Afganistanu kako bi pomogao vladi predsjednika Hamida Karzaija da poboljša sigurnost i gospodarstvo zemlje. Glasnogovornik State Departmenta Ian Kelly, koji je zanijekao izvješća da bi koordinator trebao biti nadređen Karzaiju, rekao je da će državna tajnica Hillary Clinton o toj ideji razgovarati sa saveznicima u Bruxellesu krajem ovoga tjedna.



"To je za nas način da bolje podržimo napore u Afganistanu kako bi ta zemlja mogla sama brinuti za svoju sigurnost, te da bi se osigurala bolja gospodarska budućnost afganistanskom narodu", rekao je Kelly na konferenciji za novinare. "To nikako nije pokušaj da se potkopa ili zaobiđe afganistanska vlada", naglasio je Kelly.

Američki predsjednik Barack Obama u utorak je objavio odluku o slanju 30.000 dodatnih vojnika u Afganistan kako bi se potisnulo talibane iz područja koja su zauzeli na jugu i istoku zemlje, zaštitilo naseljena središta i do listopada 2010. osposobilo oko 134.000 afganistanskih vojnika i 98.000 policajaca da preuzmu u ruke sigurnost zemlje. Prema tome planu, u srpnju 2011. počelo bi povlačenje američkih snaga iz Afganistana.
- 15:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Barroso poziva na što skorije rješenje spora oko imena Makedonije

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poručio je u srijedu Makedoniji i Grčkoj da riješe spor oko imena te bivše jugoslavenske republike kojoj bi to pitanje moglo usporiti približavanje Europskoj uniji. Makedonija je zadnjih mjeseci znatno napredovala u približavanju Uniji, a Europska komisija u listopadu je preporučila otvaranje pregovora o pridruživanju. Unija će od 19. prosinca ukinuti i vizna ograničenja za makedonske državljane.



No europski diplomati kažu da bi Grčka mogla staviti veto na bilo kakav sporazum. Tvrdnjom da makedonsko ime podrazumijeva teritorijalne pretenzije na makedonsku pokrajinu Makedoniju, Atena je lani spriječila makedonski ulazak u NATO. "Uvjeren sam da postoji stvarna mogućnost, uz uvjet da se obje strane dogovore, da se taj problem prevlada", rekao je Barroso novinarima nakon sastanka s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim u Bruxellesu.

Atena Makedoniji osporava pravo na to ime još od 1991. kad je Makedonija stekla nezavisnost od Jugoslavije. Grčka kaže da skopski pregovori i o pridruživanju neće početi prije rješenja toga spora.
- 15:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Europska unija pozdravlja odluku američkog predsjednika

Europska unija i članice savezničke koalicije u Afganistanu u srijedu su pojedinačno pozdravile odluku američkog predsjednika Baracka Obame o slanju dodatnih 30.000 vojnika u tu zemlju, no većina njih nije objavila konkretne brojke vlastitih pojačanja. "Europska unija pozdravlja najavu predsjednika Baracka Obame da će Sjedinjene Države povećati svoj angažman (...), odlučna je razvijati i poboljšati svoj angažman u Afganistanu i potvrđuje strateško partnerstvo sa SAD-om u regiji", priopćio je Bruxelles, javlja AFP.



Američki predsjednik u utorak je prvi put objavio početak povlačenja, 2011. godinu, ali i pozvao partnere da povećaju vlastiti vojni angažman. Pozivu se odazvala Poljska koja ima 2.000 vojnika, javlja Reuters i citira Barbaru Bartkowsku, pomoćnicu ministra obrane Bogdana Klicha da je "vlada spremna poslati 600 novih vojnika". To pojačanje, međutim, ne može biti odmah jer mora proći postupak i mora ga odobriti poljski predsjednik Lech Kaczynski.

Washington je "donio mudru odluku" i to je "znak da predsjednik Obama vjeruje u međunarodnu misiju u Afganistanu, rekao je nizozemski šef diplomacije Maxime Verhagen i ponovio da "Nizozemska daje svoj doprinos misiji". Nizozemska ima 1.250 vojnika u južnoj afganistanskoj pokrajini Uruzghan i još 630 vojnika drugdje u toj zemlji, ali je njezin parlament u listopadu burno reagirao na Verhagenovu najavu mogućeg slanja novih vojnika.

Francuska ima 3.750 vojnika u Afganistanu, a SAD je prošlog tjedna od nje zatražio novih 1.500 ljudi, podsjeća njemačka agencija dpa i prenosi priopćenje iz ureda predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji je Obamin govor pohvalio "hrabar, odlučan i lucidan". Vlada razmišlja o povećanju broja svojih vojnika no pričekat će međunarodnu konferenciju o Afganistanu 28. siječnja u Londonu, pa tek tada odlučiti, navodi se u priopćenju Sarkozyjeva ureda.

Australija, koja ima 1.500 vojnika u Afganistanu, u srijedu je pozdravila američko povećanje, ali je ponovila "da ne kani slati dodatnih vojnika", citira AFP ministra obrane Johna Faulknera.

Njemačka će tek poslije siječnja odlučiti o povećanju, rekao je šef diplomacije Guido Westerwelle i objasnio da prije "konferencije o Afganistanu i strateških razgovora (...) rasprava o broju vojnika i njemačkom sudjelovanju nije odlučujuća ni potrebna". S 4.500 vojnika u Afganistanu, njemački je kontingent treći po snazi iza američkog i britanskog, no njemačka javnost protivi se toj misiji, pri čemu je nezadovoljstvo poraslo kada se otkrilo da je od javnosti skrivan podatak o broju ubijenih civila u Kunduzu u zračnome napadu 4. rujna.

"Italija će dati doprinos", rekao je ministar vanjskih poslova Franco Frattini, ali i dodao kako "nije sad vrijeme za iznošenje brojki" te ocijenio da bi europski saveznici trebali učiniti "mnogo, zaista mnogo kako to čini Italija".

Obaminu strategiju za Afganistan pozdravili su već Velika Britanija te glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen koji je najavio da bi drugi saveznici mogli poslati još 5.000 ljudi u 2010. godini.
- 15:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Srbijanski ministar obrane u posjeti Washingtonu

Američki ministar obrane Robert Gates u utorak je u Pentagonu primio ministra obrane Srbije Dragana Šutanovca, koji boravi u višednevnom posjetu SAD-u. Ministri Gates i Šutanovac, razgovarali su poglavito o regionalnim sigurnosnim pitanjima, naveo je Pentagon uz objavljene fotografije sastanka, bez priopćenja o sadržaju razgovora.



Ministar Šutanovac izjavio je nakon sastanka da su razgovarali o daljim aktivnostima Vojske Srbije u programu NATO-a Partnerstvo za mir, te da je izvijestio američkog kolegu o sudjelovanju pripadnika saniteta Vojske Srbije u mirovnoj misiji u Čadu i spremnosti za učešće u drugim misijama. Šutanovac je kazao da je Gatesu izložio i plan profesionalizacije Vojske Srbije.

Srbijanski ministar u srijedu će posjetiti saveznu državu Ohio, čije je Nacionalna garda partner Srbije u Partnerstvu za mir.
- 15:10 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

02.12.2009., srijeda

Rasmussen očekuje veći doprinos i od ostalih članica

Glavni tajnik Nato-a Anders Fogh Rasmussen pozdravio je u srijedu odluku američkog predsjednika Baracka Obame o slanju dodatnih 30.000 vojnika u Afganistan, ističući da sličnu odluku očekuje i od drugih saveznika.



"U ime NATO-a, pozdravljam najavu predsjednika Obame novog američkog pristupa misiji u Afganistanu. Odluka predsjednika Obame da znatno poveća broj američkih vojnika u toj operaciji dokaz je njegove odlučnosti. Pristup koji je on iznio predstavlja širu političku strategiju za uspjeh", kaže se u poruci glavnog tajnika Rasmussena.

Predsjednik Obama je objavio slanje dodatnih 30.000 vojnika u Afganistan, koji će biti razmješteni u prvoj polovici sljedeće godine, te planove za početak povlačenja tih pojačanja za 18 mjeseci.

"Ovo nije samo američka misija: američki saveznici u NATO-u dijelili su rizike, troškove i teret ove misije od početka. Budući da su Sjedinjene Države pojačale svoj angažman, uvjeren sam da će i ostali saveznici, kao i naši partneri u toj misiji, također bitno povećati svoj doprinos", dodaje Anders Fogh Rasmussen.
- 10:01 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obama: Povlačenje većine snaga iz Afganistana za tri godine

Američki predsjednik Barack Obama šalje 30,000 dodatnih vojnika u Afganistan i planira završiti rat, te povući većinu američkih snaga u roku od tri godine. Obama je naložio vojnom vrhu da se pojačanja od 30,000 vojnika razmjeste u Afganistanu u roku od šest mjeseci.



Obama će u utorak u 20 sati po istočnoameričkom vremenu (srijeda 02:00 CET), u govoru u vojnoj akademiji West Point u državi New York, objaviti novu strategiju u Afganistanu, uz izravan prijenos na vodećim američkim TV mrežama. To će biti njegovo drugo povećanje američkog kontigenta u Afganistanu od siječanjskog stupanja na predsjedničku dužnost. U travnju je odobrio slanje 21,000 vojnika, a uz sadašnjih 68,000 i nova pojačanja, broj američkih vojnika u Afganistanu doseći će gotovo 100,000. Obama će u govoru zatražiti i veći doprinos saveznika iz NATO-a u Afganistanu, i to između 5,000 i 10,000 vojnika, najavljuju američki mediji. U stabilizacijskim snagama NATO-a (ISAF) trenutačno je oko 40,000 vojnika.

Ciljevi nove protupobunjeničke strategije su istisnuti Talibane iz područja koja nadziru, ukloniti elemente Al Kaide, osigurati nasljena središta na nemirnom jugu i istoku zemlje, stabilizirati Afganistan i znatno ubrzati obuku afganistanskih snaga sigurnosti.

Obamin nalog za brzi razmještaj snaga iznenadio je neke promatrače, jer se do sada govorilo o razmještaju u roku od 12 do 18 mjeseci. General Stanley McChrystal, zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu, u svom je izvješću zatražio slanje 40,000 vojnika u roku od 12 mjeseci.

Dužnosnici su kazali kako se Obama odlučio za brzo slanje pojačanja kako bi se porazili Talibani, iako iz Pentagona stižu ocjene da je to "vrlo agresivan" rok. Na traženje da objasni to protuslovlje, dužnosnik Bijele kuće rekao je za CNN: "Predsjednik kaže da se to treba dogoditi, a na vojsci je da učini da se to dogodi". Prema najavi glasnogovornika Bijele kuće Roberta Gibbsa, Obama će u govoru objasniti i zašto je SAD u Afganistanu, što je nova američka misija u toj zemlji, te opisati proces koji je doveo do njegove odluke.

Iznoseći vremenski okvir za okončanje američke misije, te plan ubrzane obuke afganistanske vojske i policije, koji bi do 31. listopada 2010. trebali brojati 134,000 vojnika i 97,000 policajaca, Obama će američkoj javnosti podijeljenoj oko potpore ratu, predočiti jasnu izlaznu strategiju. "Mi želimo čim je prije moguće povjeriti sigurnost Afganistanaca na afganistanske nacionalne snage sigurnosti", rekao je Gibbs za TV mrežu ABC. "To ne može biti gradnja države. To ne može biti vječni, neograničeni angažman", dodao je..
- 09:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rusi odgađaju susret s NATO-om?

Rusko izaslanstvo pri NATO-u dovelo je zbog razmirica u pitanje održavanje sastanka Sjevernoatlantskog saveza i Moskve, predviđeno za petak u Bruxellesu, prvog na razini šefova diplomacije nakon gruzijske krize 2008. Ono je priopćilo da bi održavanje ministarskog sastanka, prvog nakon rusko-gruzijskog rata u kolovozu 2008. koji je naveo NATO da zamrzne odnose s Rusijom, moglo biti "dovedeno u pitanje".



Ruski veleposlanik pri NATO-u Dmtirij Rogozin trebao bi kasnije iznijeti detalje o razmiricima na konferenciji za tisak. No, prema diplomatskom izvoru, razmirice se odnose na nacrt reforme Vijeća NATO-a i Rusije, organa za dijalog između zemalja Atlantskog saveza i Moskve u Bruxellesu. Rusija nije spremna smjesta ga prihvatiti, prema tom izvoru.

Savez međutim sa svoje strane želi već sada usvojiti nacrt reforme, istodobno kad i dva teksta na razmatranju: jedan o "novim izazovima i prijetnjama 21. stoljeća" s kojima se suočavaju obje strane, a drugi o suradnji NATO-a i Rusije.
- 09:52 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

01.12.2009., utorak

Hrvatska podupire Gruziju na putu u NATO

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković održao je u utorak, na marginama 17. sastanka ministarskog Vijeća članica OESS-a u Ateni, bilateralni sastanak s gruzijskim ministrom vanjskih poslova Grigolom Vashadzeom, poručivši mu da Hrvatska podržava pravo Gruzije na suverenost i teritorijalni integritet, priopćio je MVPEI.



Jandroković je svog sugovornika upoznao s aktualnim stanjem hrvatskih pregovora o pristupanju Europskoj uniji, ponudivši pomoć u prenošenju hrvatskih iskustava vezanih za proces euroatlanskih integracija. Prema priopćenju, Jandroković je izrazio potporu gruzijskim aspiracijama za članstvo u NATO savezu i pozdravio odluku Gruzije o slanju dodatnih vojnika u Afganistan u okviru UN-ove misije ISAF u kojoj sudjeluju i hrvatski vojnici. Ministar Vashadze je Jandrokovića upoznao sa stanjem u regiji te važnom ulogom promatračke misije EU-a u Gruziji.

Dvojica ministara su također razgovarali i o proširenju i intenziviranju diplomatskih aktivnosti kroz osnivanje diplomatskog ureda u Zagrebu te održavanju političkih konzultacija dvaju ministarstava. Dogovoreno je da ministar Jandroković posjeti Gruziju u prvoj polovici sljedeće godine, dok bi do uzvratnog susreta Vashadzea Hrvatskoj došlo u drugoj polovici 2010.
- 15:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obama izdao zapovjed o slanju dpdatnih vojnika u Afganistan

Američki predsjednik Barack Obama izdao je zapovijed o slanju većeg broja vojnika u Afganistan i tu je odluku priopćio vojnom vrhu na sastanku ratnog vijeća u nedjelju navečer, a u ponedjeljak je o tome obavijestio i strane čelnike, objavila je Bijela kuća.



"Vrhovni zapovjednik prenio je svoju konačnu odluku o strategiji i izdao zapovijed o provedbi te strategije", rekao je novinarima glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs. Obama u ponedjeljak novu američku strategiju za Afganistan objašnjava saveznicima i drugim stranim državnicima, a u utorak će je predstaviti čelnicima Kongresa i američkoj javnosti govorom u vojnoj akademiji West Pointu koji će prenositi sve nacionalne televizijske mreže.

Gibbs nije iznio konkretne podatke o broju američkih vojnika, no Obamini visoki savjetnici su rekli kako je vjerojatno riječ o 30.000 vojnika. Obama je o odluci najprije telefonom obavijestio državnu tajnicu Hillary Clinton, a zatim je u Bijeloj kući održao sastanak ratnog vijeća s ministrom obrane Robertom Gatesom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost James Jonesom i najvišim vojnim časnicima. Videkonferencijskom vezom tu je odluku prenio i zapovjedniku snaga SAD-a i NATO-saveza u Afganistanu, generalu Stanleyu McChrystalu, koji je prije zatražio pojačanje od 40.000 vojnika, i veleposlaniku SAD-a u Kabulu Karlu Eikenberryju.

U ponedjeljak je Obama kontaktirao međunarodne čelnike kako bi ih izvijestio o odluci, uključujući francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, britanskog premijera Gordona Browna, njemačku kancelarku Angelu Merkel, ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, kineskog predsjednika Hu Jintaoa, indijskog premijera Mamohana Singha, afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija i druge, rekao je glasnogovornik. U tim je pozivima strane čelnike upoznao s novom strategijom i procesom koji ju je potaknuo, rekao je Gibbs, dodajući da će državna tajnica Clinton idućega tjedna otputovati u Europu na sastanke s čelnicima NATO-saveza.

Gibbs je najavio da će Obama u utorak u West Pointu u 20 sati po istočnoameričkome vremenu (srijeda, 02:00 CET) govoriti i o tome kako će se financirati američko pojačanje jer se trošak procjenjuje na milijun dolara po vojniku na godinu te da će jasno predočiti izlaznu strategiju. "Predsjednik će govoriti o tome kako to nije neograničeno dug angažman", rekao je Gibbs, dodajući da je cilj strategije osposobiti afganistanske snage sigurnosti da se mogu boriti protiv pobunjenika kako bi se odgovornost za sigurnost zemlje mogla vratiti Afganistancima. "Mislim da će proći kroz to zašto smo ondje te što po njegovu uvjerenju sadašnji proces donosi i čemu se nada", rekao je Gibbs.

Obama je tu odluku donio nakon više od dva mjeseca razmatranja nove strategije i više od desetak sastanaka njegova vijeća za nacionalnu sigurnost. Prije odlaska u West Point (država New York) Obama će se u utorak sastati s čelnicima Kongresa kako bi im objasnio svoju odluku. Dok se demokratski zastupnici u Kongresu sve više protive povećanju američkog kontigenta u Afganistanu, oporbeni republikanci snažno zagovaraju slanje pojačanja kao nužan postupak za uspjeh američke i savezničke misije u toj zemlji.

Po izvorima administracije na koje se pozivaju američke televizijske mreže, Obamin govor imat će četiri glavne točke. Obama će objasniti kako misli "završiti posao" u Afganistanu, što je najavio prošloga tjedna, a u središtu nove strategije trebao bi biti udar na Al Kaidu i s njom povezane ekstremiste, te manje izgradnja državnih institucija i obnova te zemlje. Objasnit će i izlaznu strategiju u Afganistanu, gdje će s pojačanjem broj američkih vojnika dosegnuti gotovo 100.000. Obama će također naglasiti da Afganistan nije samo američka misija niti problem samo jedne zemlje, nego svjetski problem za koji su, kako bi se riješio, nužna međunarodna nastojanja. I na kraju, Obama će upozoriti afganistansku vladu da mora poboljšati upravljanje zemljom i suzbijati korupciju, pri čemu će najaviti da će SAD za to postaviti stroge odrednice, a o njihovu će ispunjenju ovisiti pomoć SAD-a.

Vrlo brzo nakon govora američke snage će biti upućene na jug i istok Afganistana, posebno u pokrajine Kandahar i Helmand, navode izvori. Osim američkog pojačanja, prema Afganistanu bi trebalo krenuti i između 5500 i 6000 dodatnih vojnika NATO-saveza.
- 09:56 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se