OPSA blog

30.11.2009., ponedjeljak

Potreban je veći angažman Pakistana

Britanski premijer Gordon Brown zatražio je od pakistanskih vlasti da pojačaju napore protiv Al Kaide dok saveznici pripremaju povećanje angažmana u Afganistanu, u dva televizijska intervjuu emitirana u nedjelju. "Pakistanska vlada počela je borbu protiv talibana i Al Kaide u Južnom Vaziristanu, ali moramo se upitati kako to da se osam godina nakon 11. rujna nitko nije mogao približiti Osami Bin Ladenu ili Ajmanu al-Zawahiriju, drugom čovjeku Al Kaide", istaknuo je premijer za BBC.



"Moramo zatražiti od pakistanskih snaga sigurnosti, vojske i političara da nam se pridruže u tom velikom naporu kojemu svijet posvećuje sredstva ne samo radi izolacije Al Kaide nego i radi njihova svladavanja u Pakistanu", nastavio je Brown. U intervjuu za tv postaju Sky News Gordon Brown je istaknuo da London "traži više od Pakistana". "Al Kaida ima uporište u Pakistanu, ta baza i dalje postoji tako da su u stanju regrutirati nove pristaše iz inozemstva", upozorio je Brown. "Pakistanske vlaste nas moraju uvjeriti da poduzimaju doista sve potrebne akcije kako bi se riješili te prijetnje". "Mislim da podrška koju smo spremni pružiti Pakistanu, u teškoj gospodarskoj situaciji, te podrška koju smo spremni dati njegovoj vojsci mora pospješiti njegovu odlučnost", zaključio je britanski premijer.

V. Britanija ima 9000 vojnika u Afganistanu a broj bi se mogao povećati na 9500 ako i druge zemlje članice NATO-a daju svoj doprinos.
- 16:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Američki marinci spremni za razmještaj na jug Afganistana

Ubrzo nakon što američki predsjednik Barack Obama u utorak predstavi svoju novu strategiju za Afganistan, oko 9.000 marinaca počet će završne pripreme za razmještaj na jugu Afganistana i napade na talibanska uporišta koji su ove godine usporeni zbog manjka postrojbi i političkog pritiska vlade u Kabulu, piše u nedjelju The Washington Post citirajući visoke američke dužnosnike.



Ovo marinsko pojačanje bit će prvo koji će ući u Afganistan u sklopu nove Obamine strategija vođenja rata u toj zemlji. Oni će udvostručiti američke snage u južnoj pokrajini Helmandu, što će poslužiti kao ključni ispit za afganistansku vladu predsjednika Hamida Karzaija i protuterorističku strategiju generala Stanleyja McChrystala, zapovjednika snaga SAD i NATO-a u Afganistanu. "Prve postrojbe koje će otići tamo bit će marinci. Mi nastojimo predvidjeti odluku, a očekuju nas i neke prilično teške borbe", rekao je zapovjednik marinskog korpusa general James Conway u subotu u Afganistanu.

Marince bi već u veljači trebalo slijediti oko tisuću američkih vojnih instruktora za obuku afganistanske vojske i policije, rekli su dužnosnici. Nove snage neće početi s razmještajem prije nego Obama objavi novu strategiju u govoru u vojnoj akademiji u West Pointu, u državi New York. Očekuje se da će revidirani plan uključivati postupni razmještaj 30.000 do 35.000 dodatnih vojnika, u idućih 12 do 18 mjeseci, navodi Post.

Postupni razmještaj potaknut je djelomice manjkom infrastrukture u Afganistanu, ali i mogućnošću otkazivanja dijela pojačanja ako Karzaijeva vlada ne ispuni ciljeve iskorjenjivanja korupcije i brige za vlastiti narod, rekli su dužnosnici Bijele kuće. Obama će prve rezultate očekivati iz pokrajine Helmand, mjestu nekih od najtežih borbi u ovoj godini. Početkom godine u nju je poslano oko 10.000 marinaca koji su uspjeli istisnuti talibane iz nekoliko većih gradova i nakon duljeg vremena vratiti afganistansku vojsku i policiju u to područje. Zapovjednici marinca ne sumnjaju da će dodatnih 9.000 vojnika istisnuti Talibane iz njihovih uporišta u Helmandu. Međutim, brine ih odgovor vlade u Kabulu za koju izgleda da će osigurati samo 60 posto od snaga potrebnih za napad na Mardžeh, navodi list.

Karzai je ranije ove godine intervenirao da zaustavi američko-afganistanski napad na taj grad, jer su se stanovnici žalili na brojne civilne žrtve. Predstojeći napad pokazat će i njegovu spremnost da udari na svoje saveznike povezane s proizvodnjom opijuma, rekli su američki dužnosnici. Zabrinutost izaziva i pitanje mogu li afganistanska vlada i američka vojska ispuniti agresivne nove ciljeve za afganistansku vojsku i policiju iz nove Obamine strategije. Novi planovi administracije, koji će vjerojatno dobiti snažan naglasak u Obaminu govoru u utorak navečer, pozivaju na rast afganistanske vojske na oko 134.000 vojnika do listopada 2010., četiri godine ranije nego u prvotnom planu. Da bi ispunilo taj cilj, afganistansko ministarstvo obrane mora dovesti oko 5.000 novaka mjesečno i dramatično smanjiti osipanje postojećih bataljuna. Afganistanski vojnici i policajci nedavno su dobili 40-postotnu povišicu plaće, no još je prerano da se vidi hoće li to riješiti problem s novačenjem, rekli su američki dužnosnici. "Ta ih je povišica izjednačila s onim što nude talibani", rekao je visoki američki časnik u Kabulu za The Washington Post.


- 16:02 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

29.11.2009., nedjelja

Razgovori o Afganistanu u Londonu i Kabulu

Velika Britanija ugostit će razgovore o Afganistanu 28. siječnja iduće godine, izjavio je britanski premijer Gordon Brown. Nakon međunarodne konferencije u Londonu uslijedit će sastanak u Kabulu. Glavna tema sastanaka je progresivno preuzimanje odgovornosti u sigurnosti afganistanskim vlastima. To bi, u načelu, omogućilo NATO članicama smanjivanje broja snaga, a s time i umirivanje javnoga mnijenja koje uskraćuje sve više podršku vladama zemlja koje drže snage u Afganistanu.



Na sastanku država Commonweatlha u Trinidadu i Tobagu, Brown i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon složili su se oko važnosti prijenosa odgovornosti. Razgovori u Londonu i Kabulu će „stvoriti okvir za povećanu ulogu Afganistanaca u stvaranju vlastite sudbine“, rekao je Ban Ki-moon, a Brown smatra da se do kraja 2010. mora prenijeti bar pet afganistanskih provincija afganistanskoj kontroli.

Unatoč razgovorima o postupnom smanjivanju trupa, izravan fokus NATO članica je i dalje savladavanje talibanskih pobunjenika i Al-Qaidinih militanata što uključuje par desetaka tisuća novih vojnika. Stanje se komplicira pakistanskim sporim savladavanjem militanata na svojoj strani granice, sposobnošću predsjednika Karzaija u borbi protiv korupcije te geopolitičkim interesima Indije, Kine, Irana i drugih država.

Predsjednik Obama najavit će u utorak slanje dodatnih američkih trupa u Afganistan koji će pripremiti kraj sukoba. Pretpostavlja se da će Obama najaviti slanje 30 tisuća vojnika kao dio strategije obučavanja afganistanskih sigurnosnih snaga, ali i kao garant da će Karzai doista krenuti u široku borbu protiv korupcije.

- 14:59 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

28.11.2009., subota

BiH nezadovoljna sporim napretkom u MAP

U Bosni i Hercegovini rastu nezadovoljstvo i frustracije jer se pridruživanje NATO-savezu sada povezuje s pregovorima o ustavnim reformama koji imaju sve manje izgleda na uspjeh, izjavio je u petak u Sarajevu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić. Silajdžić je to izjavio novinarima nakon razgovora koji su on i srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u Sarajevu obavili s glavnim tajnikom NATO-saveza Andersom Foghom Rasmussenom. Silajdžić je neuobičajeno oštrim tonom na zajedničkoj konferenciji za novinstvo s Rasmussenom ustvrdio kako neke članice NATO-saveza sada povezuju odobravanje Akcijskoga plana za članstvo u tom savezu (MAP) Bosni i Hercegovini s rezultatima tzv. butmirskih pregovora o ustavnim reformama u toj zemlji, koje je nazvao "predstavom u režiji Carla Bildta". Ocijenio je kako je takvo povezivanje nedopustivo jer usporava pridruživanje BiH NATO-savezu.



"Od prije mjesec dana ta se dva procesa povezuju", ustvrdio je Silajdžić, dodajući kako se put k NATO-savezu dosad smatrao "lokomotivom koja je BiH vukla naprijed". "Sve to izaziva frustracije u BiH, a posebno među Bošnjacima", istaknuo je Silajdžić i podsjetio na činjenicu da je u Republici Srpskoj ionako razmjerno slaba potpora članstvu u NATO-savezu.

Fogh Rasmussen, koji u BiH boravi prvi put otkako je preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-saveza, potvrdio je kako će ministri vanjskih poslova zemalja - članica NATO-saveza 3. prosinca, među ostalim, razmatrati i kandidaturu BiH za MAP, no pritom je istaknuo kako je sigurno samo to da će odluka ovisiti isključivo o ispunjavanju standarda tog saveza. "Moja je vizija da sve zemlje zapadnog Balkana trebaju biti članice NATO-saveza i Europske unije", rekao je Rasmussen, dodajući kako osobno želi vidjeti što brže približavanje BiH tom savezu. Istaknuo je kako se ne može prejudicirati odluka o BiH, koja će biti donesena 3. prosinca, te dodao kako je potpuno netočno da NATO vezuje odobrenje MAP-a s tzv. butmirskim procesom. "Svaka zemlja - kandidat bit će procjenjivana ovisno o tome što je sama ostvarila u ispunjavanju standarda NATO-saveza", rekao je Rasmussen. Potvrdio je da će ministri vanjskih poslova država NATO-saveza na sastanku idućeg tjedna "donijeti važne odluke o Afganistanu". Podupro je spremnost vlasti BiH da u ISAF-ovu misiju pošalju pripadnike svojih oružanih snaga, a pozvao je i druge države da to učine.
- 15:05 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Rasmussen pozdravlja crnogorski napredak u MAP

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji je završio dvodnevni posjet Crnoj Gori i otputovao u BiH, nije crnogorskim dužnosnicima poslao jasan signal o sudbini zahtjeva za uključenje u Akcijski plan za članstvo (MAP), koji se smatra predvorjem Sjevernoatlantskog saveza, prenosi Radio Slobodna Evropa. Poslije sastanka sa Rasmussenom, premijer Milo Đukanović je izjavio da gaji realan optimizam kada je u pitanju sudbina crnogorskog zahtjeva za prijem u MAP, o kome će biti odlučivano početkom prosinca u Bruxellesu.



Rasmussen je rekao da je zadovoljan dinamikom odnosa NATO-a i Crne Gore i da vrlo cijenu odluku Podgorice da doprinese misiji u Afganistanu. Glavni tajnik pozdravlja crnogorsku molbu za prijem u MAP, ali je naglasio da nije došao u Crnu Goru "da bi najavljivao bilo kakvu odluku koja se odnosi na MAP", jer će o tome, kako je kazao, odlučiti ministri vanjskih poslova država članica NATO-a idućeg tjedna.

Radio Deutsche Welle prenosi da analitičari u Podgorici smatraju da je Rasmussen želio "iz prve ruke" čuti što službena Podgorica misli o ruskom planu "nove europske sigurnosti", koji je crnogorskim čelnicima nedavno predstavio ministar za izvanredne situacije Ruske Federacije Sergej Šojgu. Prema zamisli Moskve, Crna Gora ima značajno mjesto u tom projektu. U sjedištu NATO u Bruxellesu su zabrinuti, jer je ruski kapital veoma prisutan u Crnoj Gori, dok Rusija ima tradicionalno jak utjecaj u njoj, a zapadne zemlje ne žele dopustiti da Crna Gora potpadne pod rusku sferu utjecaja i da imaju "klin" u tom području, posebno nakon što su Hrvatska i Albanija postale članice Saveza, komentara Deutsche Welle.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja u Crnoj Gori od strane Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM), 44 posto građana se protivi učlanjenju u NATO, a više od 10 posto ih ima suprotno mišljenje (31 posto). Nedefiniran stav prema ovom pitanju ima skoro 25 posto građana Crne Gore.

Pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse pukovnik Rifet Kosovac je potpisao sporazum sa predsjedavajućim NATO Grupe nacionalnih direktora za kodifikaciju Georgeom Bondom o ulasku Crne Gore u NATO kodifikacioni sistem, javlja službena Podgorica. Sporazumom Crna Gora dobiva prvi stupanj sponzorstva NATO Komiteta AC/135 za kodifikaciju kojim se olakšava prihvaćanje NATO kodifikacijskog sistema, trenutno najnaprednijeg sistema nomenklature materijalnih sredstava. Na taj način Crna Gora dobiva svoj nacionalni brojčani kod 77 i slovnu oznaku VH, a Ministarstvo obrane, s Odsjekom za standardizaciju i kodifikaciju, autorizira se kao Nacionalni kodifikacijski ured.
- 14:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Prva isporuka ratnog broda iz NATO države Rusiji

Francuski premijer Francois Fillon i ruski Vladimir Putin sastali su se u srijedu prijepodne u dvorcu Rambouillet, blizu Pariza, označivši početak rada četrnaestog bilateralnog susreta na kojemu se treba potpisati više gospodarskih ugovora. Istodobno, pet francuskih ministara - Jean-Louis Borloo (za zaštitu okoliša), Valerie Pecresse (visoko školstvo), Eric Besson (useljavanje), Christian Estrosi (industrija), Pierre Lellouche (europska pitanja) - sastaje se s ruskim kolegama.



Zajednička sjednica u nazočnosti ministrice gospodarstva Christine Lagarde planira se nakon toga, uz sudjelovanje više od dvadesetero čelnika francuskih i ruskih poduzeća, među kojima su čelnici francuskog EDF-a, GDF-Sueza i Totala te ruskog plinskog diva Gazproma, Aleksej Miler. Tema susreta bit će ugovori na polju automobilske industrije i energetike, kao i isporuka Rusiji francuskog ratnog broda, što je prva takva isporuka između Moskve i jedne NATO-ove zemlje.

Putin je u četvrtak navečer doputovao u Pariz, gdje je večerao s Fillonom. Ruski premijer trebao se sastati i s predsjednikom Sarkozyjem, ali je ovaj otputovao u Latinsku Ameriku, na summit zemalja s područja Amazone o klimatskim promjenama, uoči klimatske konferencije u Kopenhagenu. Dvojica su telefonski razgovarala u srijedu, objavila je Elizejska palača.
- 14:45 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

27.11.2009., petak

BiH u MAP treba što prije

Bosna i Hercegovina trebala bi što prije dobiti akcijski plan za članstvo u NATO-u jer bi se tako povećala njezina stabilnost, ocijenili su u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare slovenski predsjednik Danilo Tuerk i predsjednik predsjedništva BiH Željko Komšić.



"Za razliku od drugih zemalja koje nas podržavaju, ali nemaju uvijek potpuno razumijevanje našu situaciju, kod Slovenije imamo razumijevanje i prijateljski odnos", rekao je Komšić nakon razgovora s Tuerkom na Brdu kod Kranja.

Komšić se sastao s Tuerkom na početku svog dvodnevnog posjeta Sloveniji, tijekom kojega će se sresti i s predsjednikom vlade Borutom Pahorom i ostalim visokim slovenskim dužnosnicima. Komšić je istaknuo da Bosna i Hercegovina sa Slovenijom ima odlične političke odnose i kontakte na svim razinama, da je s Tuerkom najviše razgovarao o "putu BiH prema NATO savezu" u svjetlu aktualnih dilema o butmirskom procesu, te da će se Slovenija kao članica EU-a i NATO-a angažirati kako bi BiH što prije dobila akcijski plan za članstvo.

"Došlo je vrijeme da NATO bez odgađanja dodijeli BiH akcijski plan za članstvo, to nije puki cilj nego sredstvo za stabilizaciju BiH i bila bi pogreška kad se ne bi shvatilo od kakvog je strateškog značenja put te države prema NATO-u", istaknuo je slovenski predsjednik Danilo Tuerk. Dodao je da u NATO-u nema suglasnosti o tome, ali da će se Slovenija angažirati na svim razinama kako bi senzibilizirala čelnike u zemljama NATO-a da BiH dobije akcijski plan.

- 10:59 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

25.11.2009., srijeda

Obama namjerava "završiti posao" u Afganistanu

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u utorak da namjerava "završiti posao " u Afganistanu, te najavio da će idućega tjedna objaviti novu američku strategiju u osmogodišnjem ratu u toj zemlji, koja će prema najavama iz izvora administracije uključivati slanje više od 30.000 dodatnih američkih vojnika. Obama je u ponedjeljak navečer održao svoj deveti sastanak ratnog vijeća, s kojim su zaključene dvomjesečne konzultacije oko daljnih koraka u Afganistanu, a Bijela kuća je najavila objavu odluke u roku od "nekoliko dana".



Američka TV mreža CBS objavila je utorak da Obama ima rezerviran udarni večernji termin 1. prosinca za televizijsko obraćanje naciji, u kojem bi trebao objaviti odluku o Afganistanu.

"Nakon osam godina, od kojih u nekima nismo imali ni resurse niti strategiju da obavimo posao, moja je namjera završiti posao", rekao je Obama na konferenciji za tisak u Bijeloj kući nakon sastanka s indijskim premijerom Manmohanom Singhom. "Uvjeren sam da će Amerikanci, kada čuju naše jasno obrazloženje za ono što tamo radimo i kako namjeravao ostvariti naše ciljeve, pružiti svoju potporu", dodao je Obama odgovarajući na pitanje novinara.

U anketi CNN/ORC-a objavljenoj u utorak, na pitanje podržavate li odluku o slanju najmanje 34.000 dodatnih američkih vojnika u Afganistan, 50 posto Amerikanaca odgovorilo je da podržava, a 49 posto da je protiv. Ispitivanje je pokazalo da sam rat u Afganistanu podržava 45 posto Anmerikanaca, a protiv je 52 posto. Obama je najavio da će odluku o strategiji u Afganistanu objaviti "uskoro", nakon Dana zahvalnosti "Thanksgivinga" koji se obilježava u četvrtak 26. studenoga i cijelog predstojećeg vikenda.

"Uskoro ću Amerikancima objaviti kako namjeravamno dalje", rekao je Obama istučući da je provedena strateška revizija bila sveobuhvatna i iznimno korisna, te da je okupilaključne vojne i civilne savjetnike. "U našem je strateškom interesu, u interesu naše nacionalne sigurnosti, osigurati da Al Kaida i njezini ekstremistički saveznici ne mogu učinkovito djelovati u tim područjima. Mi ćemo onesposobiti i uništiti njihovu mrežu a stabilnost Afganistana važna je u tom procesu", rekao je Obama.

Prema izvorima administracije koje citiraju američki mediji, očekuje se da će Obama objaviti odluku o slanju između 32,000 i 35,000 dodatnih američkih vojnika u Afganistan, što je nešto manje od 40,000 koliko je tražio tamošnji zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a general Stanley McChrystal. Amerikanci u Afganistanu trenutačno imaju 68,000 vojnika, a NATO saveznici 32,000. Obama je naznačio da će u objavi nove strategije govoriti i o obvezama NATO saveznika u Afganistanu, te o procesu pripreme afganistanske vojske i policije da preuzmu odgovornost za sigurnost zemlje, odnosno o izlaznoj strategiji za američke i NATO snage.
- 11:41 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska i Slovenija odlično surađuju u obrani

Slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušič, koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, ocijenila je u utorak u Zagrebu da Hrvatska i Slovenija odlično surađuju na području obrane i sigurnosti, dodavši da je ta suradnja izuzetno važna kao primjer za druge države jugoistočne Europe. Jelušič je nakon razgovora s visokim dužnosnicima hrvatskog Ministarstva obrane kazala da je važno da dvije zemlje, kao saveznice u NATO-u, razmjenjuju iskustva i surađuju na projektima u regiji, kao i u međunarodnim misijama u Afganistanu i na Kosovu.



"Dobri odnosi između Hrvatske i Slovenije na političkoj razini, a osobito na vojno sigurnosnoj razini, važni su osobito stoga što obje zemlje trebaju biti primjerom drugim državama regije", rekla je slovenska ministrica obrane.
"Moramo pokazati kako surađuju saveznice u NATO-u i što nas sve skupa čeka u okviru članstva u Europskoj uniji. Obje su zemlje predane mirnom rješavanju sporova i tu poruku moramo prenijeti regiji", dodala je Jelušič.

Državni tajnik u MORH-u Pjer Šimunović u svom je obraćanju novinarima kazao da savezništvo u NATO-u otvara "novi prostor za suradnju i diže odnose dviju zemalja u potpuno novu dimenziju". Ministarstva obrane Hrvatske i Slovenije odlično surađuju na svim područjima, što "pridonosi cjelokupnom boljitku uzajamnih odnosa dviju zemalja", rekao je Šimunović.

Jelušič je istaknula i važnost suradnje dviju država na području vojne izobrazbe, naglasivši da se slovenski dočasnici školuju u školi za dočasnike u Zagrebu već četvrtu godinu zaredom. "Moram reći da smo s iskustvima s kojima se vraćaju naši vojnici iznimno zadovoljni", rekla je Jelušič. Slovenska ministrica je dodala da Slovenija i Hrvatska pripremaju nove strateške obrambene dokumente u okviru promijenjenih međunarodnih sigurnosnih i financijskih okolnosti.

"Obje su zemlje članice NATO-a, a u NATO-u trenutno nastaju novi strateški koncepti. To su prvi strateški dokumeti u čijem će stvaranju sudjelovati naše dvije države i važno je da mi, nove članice NATO-a, jasno kažemo što je naš interes i koje su naše potrebe u okviru NATO-a", rekla je Jelušič. Odgovarajući na novinarsko pitanje o izdvajanju za obranu u predloženom državnom proračunu RH za 2009. godinu, u kojem bi se za obrambene potrebe trebalo izdvojiti oko 1,4 posto BDP-a, što je manje od NATO-ove preporuke od 2 posto, Šimunović je rekao da Hrvatska ne očekuje primjedbe NATO-a.

Ministrica Jelušuč se susrela i s predsjednikom Mesićem. S ministricom Jelušič, koja boravi u jednodnevnom posjetu Ministarstvu obrane RH, predsjednik Mesić je razmijenio mišljenja o aktualnim zbivanjima u regiji, posebice u zemljama najbližeg okruženja. Istaknuo je da za Sloveniju i Hrvatsku kao članice NATO saveza zasigurno postoji niz mogućnosti za zajedničke projekte, prije svega na području proizvodnje vojne opreme.
- 11:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

24.11.2009., utorak

Vijeće sigurnosti UN-a o pogoršanju stanja u BiH

Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je raspravljao o redovitom polugodišnjem izvješću visokog predstavnika u BiH, pri čemu je ocijenjeno da se politička situacija dodatno pogoršala zbog podjela u najvišem političkom vodstvu zemlje. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u izvješću je kazao kako "niz prepreka, odgoda i neuspjeha" priječi napredak u rješavanju sporova oko političkog vodstva, ustava i primjene Daytonskog mirovnog sporazuma.



"Svi su ti neuspjesi posljedica političkih razlika i opstrukcija", rekao je Inzko, označivši kao glavni izvor opstrukcije srpski entitet u BiH.

"Republika Srpska stvorila bi svakih toliko problem na državnoj razini, a onda bi kritizirala državu zbog postojanja tog problema", rekao je visoki predstavnik i posebni predstavnik EU-a, ističući kako se "maloj skupini pojedinaca ne može dozvoliti da ignoriraju nade i zajedničke napore milijuna građana BiH". Po Inzkovim je riječima ove godine u BiH desetine tisuća građana ostalo bez posla zbog svjetske recesije i nedonošenja ključnih zakona, dok "politički establišment ignorira egzistencijalnu krizu u kojoj su se našle stotine tisuća obitelji". Također je ukazao na izostanak napretka u usklađivanju javne uprave i javnih medija s europskim standardima i upozorio na "rastuće politiziranje pitanja povratka izbjeglica".

Inicijativu EU-a i SAD-a za ustavne promjene, opisao je kao odlučan pokušaj da se izravno krene u rješavanje političkih problema koje su u središtu poteškoća s kojima se BiH danas suočava. Zamjenica veleposlanika SAD-a pri UN-u Rosemary DiCarlo, ocijenila je zabrinjavajućim izostanak napretka u BiH na mnogim područjima od priprema za prijenos ovlasti OHR-a na posebnog predstavnika EU, do priprema za pristupanje EU i NATO-u. Upozorila je i na opasni porast nacionalističke retorike.

"SAD je predan pomoći BiH da postane članica EU i NATO-a", istakla je DiCarlo, izrazivši potporu nastavku tzv. "Butmirskog procesa" za ustavne promjene i djelovanju ureda OHR-a.

Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin, izrazio je neslaganje s Inzkovim izvješćem, nazivajući ga "jednostranim i neuravnoteženim" te ponovio zahtjev Rusije za ukidanje dužnosti visokog predstavnika i prepuštanje političkim strankama u BiH da neovisno rješavaju probleme zemlje, podržavajući istovrsne zahtjeve Republike Srpske.

Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, izrazio je neslaganje s Inzkovim "navijačkim" izvješćem, te branio svoj srpski entitet od kritika, tvrdeći da je "RS funkcionalniji i djelotvorniji dio BiH". Pozvao je da se kroz "unutarnji dijalog" u BiH ostvari napredak na putu prema euroatlantskim integracijama. Kod idućeg polugodišnjeg razmatranja izvješća OHR-a o napretku, članica Vijeća sigurnosti UN bit će i BiH, kojoj dvogodišnji mandat nestalne članice počinje teći 1. siječnja 2010.
- 09:36 - Komentari (10) - Isprintaj - # -

NATO sastanak o Afganistanu

NATO će 7. prosinca održati sastanak o slanju dodatnih snaga u Afganistan, očekujući da će američki predsjednik Barack Obama dotada objaviti svoj plan o broju američkih vojnika, objavili su u ponedjeljak dužnosnici Saveza. Sastanak predstavnika zemalja koje sudjeluju u NATO-voj operaciji ISAF u Afganistanu uslijedit će nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica 2. i 3. prosinca.



Obama bi tek trebao reći kada će objaviti svoj plan o broju američkih vojnika i strategiji za Afganistan, no NATO je prošloga tjedna objavio kako je uvjeren da će to učiniti prije konferencije Saveza o slanju dodatnih vojnika. Obama razmatra nekoliko mogućnosti povećanja broja američkih snaga, uključujući slanje još 40.000 vojnika.

Glavni tajnik NATO-a Anders Rasmussen lobirao je kod članica NATO-a da povećaju broj svojih vojnika radi intenziviranja uvježbavanja afganistanske vojske i policije. Trenutno je u toj zemlji 110.000 stranih vojnika, uključujući 68.000 američkih, koji se bore protiv pobune talibana što se s juga i istoke Afganistana proširila na ranije mirna područja bliže Kabulu.
- 09:33 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Juščenko želi u NATO i EU bez ruskih brodova

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko je u ponedjeljak odredio svoje prioritete u slučaju da bude ponovno izabran, a to su pristup njegove zemlje Europskoj uniji, NATO-u, a isključio je mogućnost produženja sporazuma o zadržavanju ruske Crnomorske flote u Ukrajini.



"Moj cilj je pristup Ukrajine Europskoj uniji" i njezina puna suradnja u euroatlantskom sigurnosnom sustavu", rekao je Juščenko tijekom prezentacije svog izbornog programa za predsjedničke izbore 17. siječnja.
"Ukrajina će nastaviti neovisno definirati svoju vanjsku politiku", nastavio je u jasnoj aluziji na susjednu Rusiju. On je isključio mogućnost produženja sporazuma iz 1997. prema kojem se ruska mornarica bazirala na Krimu. "Ruska Crnomorska flota će napustiti Ukrajinu 2017. sukladno Ustavu", dodao je . Juščenko je kritizirao svoju bivšu saveznicu koja mu je postala protivnica, premijerku Juliju Timošenko koju optužuje za populizam i nedostatno domoljublje.

Juščenko je stupio na vlast tijekom Narančaste revolucije krajem 2004. Kako nije ispunio obećane reforme, sada za njega namjerava glasati tek 3-5 posto birača, za Timošenko između 20 i 25 posto, dok za proruskog oporbenog čelnika Viktora Janukovića namjerava glasati između 28 i 41 posto glasača.
- 09:30 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

23.11.2009., ponedjeljak

Neznatno povećanje hrvatskih vojnika u Afganistanu

U kanadskom gradu Halifaxu proteklog je vikenda održan Međunarodni sigurnosni forum na kojem se raspravljalo o globalnim sigurnosnim izazovima s kojima se suočava transatlantska zajednica, na kojemu je Hrvatsku predstavljao državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović. Tijekom tri dana rada na formu se raspravljalo o strategiji razvoja NATO-a, misiji ISAF-a Afganistanu, terorizmu, neširenju nuklearnog oružja i prijetnji Irana i Sjeverne Koreje, Bliskom istoku, energetskoj sigurnosti, pandemijama, klimatskim promjenama, sigurnosti Arktika, sigurnosti luka i pomorskog prometa te o drugim pitanjima.



Na prvoj konferenciji takvoga tipa održanoj u Sjevernoj Americi, sudjelovalo je oko 300 državnih i vojnih dužnosnika, parlamentaraca, poslovnih čelnika, znanstvenika i novinara, uključujući dužnosnike američke administracije, kanadske vlade, Europske unije i NATO-a.
Među govornicima na skupu bili su američki ministar obrane Robert Gates, republikanski senator John McCain, kanadski ministar obrane Petar McKay i drugi dužnosnici. Državni tajnik MORH-a Šimunović izjavio je da je konferencija u Halifaxu, kao sjevernoamerički pandan poznate konferencije o sigurnosti u Muenchenu, donijela kvalitetnu raspravu o "budućnosti NATO-a, operaciji u Afganistanu, terorizmu, neširenju nuklearnog oružja, Iranu i drugim ključnim izazovima".

"Za nas je bilo značajno dobiti izravan uvid u razmišljanja o budućnosti NATO-a i razvoju operacije u Afganistanu, to su nam teme od neposrednog interesa", kazao je Šimunović. Na pitanje o najavama slanja pojačanja iz SAD-a i europskih članica NATO-a u Afganistan te postoje li zahtjevi za takav doprinos i prema Hrvatskoj, Šimunović je kazao kako se na forumu uglavnom govorilo o "potrebi osiguranja uspjeha u Afganistanu" te je najavio povećanje hrvatskog kontigenta u misiji ISAF-a za oko "pet posto".

"Hrvatska ima 300 vojnika u Afganistanu, što je parlamentarno ograničenje za ovu godinu. Za sljedeću godinu bi išli s neznatim povećanjem od oko pet posto, na 315 pripadnika", kazao je Šimunović dodajući da bi se radilo o dva dodatna tima za obuku afganistanske policije, o čemu je već izviješten NATO. Na konferenciji je također isticano da širenje NATO-a ostaje jedna od važnih komponenti njegovog djelovanja, dodao je državni tajnik MORH-a.

Američki ministar obrane Gates u svom je istupu na skupu pozvao na "strpljenje" u bavljenju s Afganistanom.
"Afganistan će tražiti više predanosti, više žrtvovanja, i više strpljenja od zajednice slobodnih zemalja", rekao je Gates na sigurnosnom forumu u Halifaxu, koji je organizirao američki Marshall fond, te kanadska vlada i ministarstvo obrane.

- 09:34 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

21.11.2009., subota

Azerbajdžan u potrazi za boljom sigurnošću

Viši azerbajdžanski dužnosnik izjavio je kako napad Rusije na Gruziju, koja se želi pridružiti NATO-u znači i potrebu sigurnosnih garancija Azerbajdžanu od strane NATO-a, u zamjenu za partnerstvo sa Savezom.



«Novi bilateralni sporazum se mora potpisati između NATO-a i Azerbajdžana. On će povezati obje strane s obvezama i pružit će sigurnosne garancije jer je gruzijski slučaj pokazao da verbalne garancije nisu dovoljne», rekao je zamjenik azerbajdžanskog ministra vanjskih poslova Araz Azimov.

Neke NATO članice, naročito Turska, traže brži put za ulazak Azerbajdžana u članstvo koji je nedavno i službeno potvrdio svoje aspiracije. Zemlja bogata energijom će povećati broj mirovnih snaga u Afganistanu na 90 i pružit će tranzit za nevojnu opremu u NATO-ovim akcijama.

- 12:44 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Izraelski brod u NATO operaciji

Izrael će pridružiti bojne brodove NATO-ovim antiterorističkim snagama, povezujući se na taj način čvršće sa Savezom. Radi se o brodu s balističkim projektilima koji će biti uključeni u NATO-ovu akciju na Mediteranu «Active Endeavor». Brod će ploviti vodama na Levantu, a za misiju će biti spreman tijekom nekoliko idućih mjeseci.



Brod će imati zadatak spriječiti prodor terorista i oružja za masovno uništenje, kao i zaštita prijevozničke industrije u regiji. Izrael već ima časnika za vezu unutar NATO snaga, ali službenici izraelske obrane kažu da je davanje broda u službu NATO-a velik korak naprijed u odnosima židovske države sa Savezom. Izrael nije član NATO-a, ali podržava akciju i sudjeluje u njoj kao, uostalom, i neke druge države poput Ukrajine.

Izraelski će brod, međutim, nastojati da se ne približava teritorijalnim vodama i obalama onih arapskih država s kojima nema diplomatskih odnosa.

- 12:41 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

U Afganistan kreće još sedam tisuća vojnika?

Obamina administracija je u poodmaklim razgovorima sa saveznicima iz NATO-a radi koordiniranog razvoja nove ratne strategije u Afganistanu, za koju se američki dužnosnici nadaju da će uključiti do 7000 dodatnih vojnika iz europskih zemalja, izvješćuje u subotu The Wall Street Journal. Američke i europske procjene o novim snagama koje bi mogli dati NATO saveznici kreću se u rasponu od 3000 do 7000, navodi list.



Te bi snage bile dopuna američkim pojačanjima koje razmatra predsjednik Barack Obama, a te se opcije kreću u rasponu od 10.000 do 40.000 vojnika, no američki dužnosnici kažu da kombinacija borbenih postrojbi i snaga za obuku s ukupno 35.000 pripadnika dobija najveći zamah. Aranžmani su već u završnoj fazi, a koordinirana objava o slanju novih snaga u Afganistan mogla bi uslijediti u tjednu od 30. studenoga. Nakon što Obama objavi novu strategiju, slijedio bi i govor glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena, najavljuje The Wall Street Journal.

Prema dužnosnicima upoznatim s razgovorima, glavni tajnika NATO-a Rasmussen nastojat će poslati jasnu poruku da SAD nije sam u svojim planovima za suprotstavljanje Talibanima. Dužnosnici su kazali da je Obamina revizija strategije u Afganistanu i brojnosti američkih snaga, za koju su neki smatrali da će biti dovršena u listopadu, produljena djelomice i zato da se učvrsti potpora NATO-a.

Ministri vanjskih poslova NATO-a trebali bi se sastati 3. prosinca u Bruxellesu, a europski diplomati kažu kako očekuju da Obama objavi novu strategiju u Afganistanu prije tog sastanka. Preuzimanje obveze NATO saveznika za slanje i 3000 dodatnih vojnika u Afganistan bio bi značajan diplomatski uspjeh za Bijelu kuću, obzirom na uglavnom bezuspješne napore administracije Georgea W. Busha da osigura značajnija saveznička pojačanja u zadnjim mjesecima svoga mandata, ocjenjuje WSJ. SAD ima 68.000 vojnika u Afganistanu a ostale članice NATO-a 36.000.

Prema izvorima upoznatim s planovima SAD-a, Obamina administracija cilja na šest europskih saveznika koji bi svaki trebao uputiti po jedan bataljun, odnosno od 500 do 1000 vojnika. Dužnosnici kažu da se najveći izgledi vežu za Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju.

List navodi da je Italija već signalizirala spremnost za slanje pojačanja od 400 vojnika, britanski premijer Gordon Brown za 500 vojnika, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel naznačila spremnost da početkom 2010. traži od parlamenta povećanje limita za njemačka snage sa 4500 na čak 7000.
Povrh toga, Turska je nedavno objavila da će udvostručiti svoj kontigent sa sadašnjih 800 na 1600 vojnika.

SAD također očekuje pojačanja od Francuske, koja povlači tisuću vojnika s Kosova, iako je Pariz objavio da neće slati pojačanja u Afganistan, te također od Rumunjske dodatnih 600 vojnika.

"SAD je trenutačno u puno boljem položaju s NATO-om nego prije tri tjedna. Ton razgovora se promijenio", izjavio je za WSJ bivši visoki američki dužnosnik koji je o politici u Afganistanu razgovarao s objema stranama.

- 12:31 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

20.11.2009., petak

Bebić primio polaznike Ratne škole "Ban Josip Jelačić"

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je dana polaznike XII. naraštaja Ratne škole "Ban Josip Jelačić", koje su predvodili dekan Hrvatskog vojnog učilišta, brigadir Željko Akrap i obnašatelj dužnosti načelnika Ratne Škole, kapetan bojnog broda Ivan Bakavić, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora.



Polaznike Ratne škole "Ban Josip Jelačić" predsjednik Sabora je izvijestio o zakonodavnoj aktivnosti Sabora u procesu usklađivanja europskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, te ih je izvijestio kako je zajedno s predsjednicom albanskog parlamenta Jozefinom Topalli prošle godine uputio zajedničko pismo predsjednicima parlamenata država članica NATO-a u cilju ubrzanja procesa ratifikacije protokola o pristupanju ove dvije države Sjevernoatlantskom savezu. Obavijestio ih je i o jačanju uloge nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, koje je predviđeno Lisabonskim ugovorom, a razgovaralo se i o predstojećim promjenama hrvatskog Ustava.

Dekan Hrvatskog vojnog učilišta Akrap predsjednika Sabora je upoznao s ustrojstvom i radom Hrvatskog vojnog učilišta, dok je obnašatelj dužnosti načelnika Ratne škole "Ban Josip Jelačić" Bakavić govorio o usklađivanju nastavnih planova Ratne škole sa standardima NATO-a, stoji u priopćenju.
- 09:09 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Hrvatska ključ stabilnosti u regiji

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u četvrtak u Sarajevu kako su europske integracije ključ stabilnosti "cijele regije" te su stoga istinski interes svake države jugoistoka europskog kontinenta.



"Ono što me zabrinjava to je da postoje snage koje još misle da arhitektura ovog prostora još nije završena i da postoje još neke šanse za ostvarenje nekih ciljeva koji nisu mogli biti ostvareni ratom. Moramo reći da su i europski i svjetski mehanizmi načisto da je s arhitekturom ovog prostora gotovo i da sada moramo razvijati međusobnu suradnju na putu cijele regije u Europu", kazao je Mesić na konferenciji za novinstvo nakon sastanka s članovima predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Harisom Silajdžićem. To je ujedno bio Mesićev oproštajni službeni posjet BiH prije isteka predsjedničkog mandata. Na razgovorima s Mesićem nije bilo srpskog člana predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, koji je otputovao u Beograd na pokop patrijarha Pavla.

Komentirajući ukupne odnose između Hrvatske i BiH, Mesić je ponovio čestu ocjenu kako su oni dobri, no ponovio je i to kako neka otvorena pitanja, poput granica, gradnje Pelješkog mosta, imovinsko-pravnih odnosa pa i problema u gospodarskoj suradnji predugo čekaju na rješavanje. Istaknuo je kako ni sjednica Međudržavnog vijeća za suradnju predugo nije održana, a upravo to tijelo trebalo bi pomoći rješavanju otvorenih pitanja putem naputaka koje bi dobile vlade dviju država. Mesić je potvrdio kako Hrvatska ostaje čvrsto zainteresirana za stabilnost BiH te će joj stoga i pomoći u nastojanjima da što prije izbori status punopravna člana NATO-a, s obzirom na to da je bliže tom savezu nego pristupu EU.

"To bi ujedno bila snažna poruka cijeloj regiji", konstatirao je Mesić. Željko Komšić i Haris Silajdžić zahvalili su Mesiću na svemu što je učinio tijekom dvaju predsjedničkih mandata.
"Predsjednik Mesić učinio je puno i za svoju zemlju i za odnose između Hrvatske i BiH", kazao je Komšić, potvrdivši kako ni danas između dviju država nema bitnih razlika u odnosu prema ključnim pitanjima u susjedstvu. Silajdžić je pak ocijenio kako je Mesić tijekom svojih dvaju mandata bio "autentičan demokratski glas cijele regije".

"On je sve vrijeme pokušavao poslati poruku da je ujedinjena Europa ujedno katalizator ujedinjenja i ovog prostora", kazao je Silajdžić koji je i izravno zamolio Hrvatsku da učini sve što može ne bi li BiH već u prosincu dobila poziv za pristup Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP), što je posljednji korak k punopravnu članstvu u savezu. Hrvatski predsjednik u Sarajevu ostaje do petka, kad će zajedno s drugim predsjednicima susjednih država sudjelovati u radu 6. regionalnog gospodarskog foruma.
- 09:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Crna Gora u NATO prije BiH?

Crna Gora bit će primljena u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP) prije Bosne i Hercegovine, iako se očekivalo da bi te dvije zemlje mogle biti zajedno primljene, objavio je u četvrtak podgorički list Pobjeda. Pozivajući se na izvore u sjedištu NATO-a, Pobjeda piše da je Crna Gora uklonila sve zapreke te da je u Bruxellesu dogovoreno da Podgorica ne treba čekati na trenutak da BiH bude spremna za članstvo.



"Već je dogovoreno da Crna Gora ne smije trpjeti zbog nedovoljne spremnosti BiH i da treba sama dobiti MAP", navodi podgorički list.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na redovitu sastanku u početku prosinca u Bruxellesu razmatrat će dvije kandidature za MAP - crnogorsku i bosansko-hercegovačku. U srijedu je također u Bruxellesu objavljeno da će ministri NATO-a potaknuti Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru da postanu 29. i 30. članica saveza.

NATO-ov glasnogovornik James Appathurai rekao je da će ministri odlučiti o njihovu prijamu u Akcijski plan za članstvo (MAP). MAP se smatra zadnjim stupnjem prije punopravna članstva, a svrha mu je da zemlji kandidatu omogući ispunjenje NATO-ovih standarda u područjima poput reforme oružanih snaga, civilnog nadzora nad oružanim snagama i transparentnosti vojnoga proračuna. Čelnici NATO-a i EU-a zadnjih su mjeseci više puta govorili o tome kako ih zabrinjava politička napetost u Bosni i Hercegovini u kojoj mir održavaju zapadne snage.
- 08:59 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO čestitao Karzaiju

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je čestitao Hamidu Karzaiu na drugom mandatu predsjednika, i pozvao ga da se obračuna s korupcijom. "U ime NATO-a čestitam predsjedniku Karzaiu i upućujem mu najbolje želje za drugi petogodišnji mandat", napisao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u priopćenju.

Oko 70.000 vojnika iz 40-ak zemalja Isafa trebaju postupno otići iz Afganistana. NATO će preko Isafa djelovati s novom vladom kako bi omogućio afganistanskim snagama sigurnosti da preuzmu sigurnost zemlje, okrug po okrug i pokrajinu po pokrajinu," poručio je on ne spominjući rokove.


- 08:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.11.2009., četvrtak

Karzai prisegnuo za predsjednika

Hamid Karzai prisegao je kao afganistanski predsjednik u drugom mandatu. U svom inauguracijskom govoru, Karzai se osvrnuo na ključna pitanja korupcije, upozoravajući svoje ministre da moraju biti kompetentni i pravedni. Novi-stari predsjednik napomenuo je kako se nada da će u idućih pet godina afganistanske sigurnosne snage preuzeti vodstvo te da će uloga stranih trupa biti smanjena. Pozvao je i svoje protivnike da mu se pridruže u radu za mir.



Ulice Kabula su prazne jer su sigurnosne snage postavile brojne blokade prije ceremonije. Međunarodni aerodrom je zatvoren, proglašen je praznik a stanovništvo je savjetovano da ostanu u svojim kućama. Uzvanici iz 40 zemalja prisustvovali su inauguraciji, među njima državna tajnica SAD-a Hillary Clinton i pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari.

U svom govoru, Karzai se osvrnuo na korupciju te je rekao da dobra vladavina proizlazi iz dobrog upravljanja te da će se pobrinuti da njegovi ministri budu kompetentni i pravedni. On smatra korupciju „opasnim problemom“ dodajući „Uskoro ćemo organizirati konferenciju u Kabulu kako bi organizirali nove i efektivne načine borbe protiv ovog problema“. Dodao je kako svi trebaju učiti iz svojih pogrešaka u posljednjih osam godina.

Karzai je pozvao i svog protivnika Abdullaha Abdullaha da radi s njim „za prosperitet Afganistana“. Karzai je sazvao veliku skupštinu, odnosno Loya Jirga, koja bi trebala donijeti mir. Snaga afganistanskih sigurnosnih snaga mora se povećati, a uloga međunarodnih snaga smanjiti, dodao je. Osim toga, Karzai je obećao borbu protiv proizvodnje i trgovine drogom.

Hillary Clinton je u četvrtak napomenula da se radi o kritičnom trenutku u Afganistanu. „Sada se otvorio jasan prozor mogućnosti za predsjednika Karzaija i njegovu vladu da naprave suradnju s narodom Afganistana i pokažu jasno da će trebati pokazati činjenične rezultate koji će unaprijediti živote ljudi“ rekla je Clinton i dodala da SAD žele biti jaki partner vladi i narodu Afganistana.


- 09:57 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

EUFOR-u još jedna godina

Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je na godinu dana produljilo mandat mirovnoj misiji Europske unije u Bosni i Hercegovini. Jednoglasno prihvaćena rezolucija 1895, kojom se produljuje mandat EU-ovih stabilizacijskih snaga (EUFOR) do 18. studenoga 2010., uslijedila je dan nakon što je stručnjak za ljudska prava UN-a upozorio da politički sporovi blokiraju povratak više od 117,000 ljudi izbjeglih tijekom rata, navodi UN u priopćenju.



Vijeće sigurnosti UN-a istaknulo je da "sveobuhvatan i koordinirani povratak izbjeglica i prognanika diljem regije ostaje ključan za trajni mir".
Od 2004., EUFOR je zadužen osigurati da sve strane u BiH poštuju Daytonski mirovni sporazum iz 1995.

"Primarna odgovornost za daljnju uspješnu primjenu mirovnog sporazuma leži na vlastima BiH", navelo je Vijeće u priopćenju.

Od spremnosti svih strana u BiH da poštuju Daytonski sporazum, posebno da u cijelosti surađuju s Haškim sudom (ICTY), ovisit će nastavak spremnosti međunarodne zajednice i velikih donatora da pomognu politički, vojno i gospodarski u naporima za obnovu BiH, istaknuto je u priopćenju. Vijeće je pozdravilo odluku da se u BiH zadrži stožer NATO-a koji je vodio misiju SFOR-a, prije predaje nadležnosti EUFOR-u 2004.
Vijeće sigurnosti UN također je izrazilo je punu potporu Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH u nadzoru primjene mirovnog sporazuma.
- 09:53 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

18.11.2009., srijeda

Dan sjećanja na vukovarsku tragediju

"Vukovar je jučer, danas i sutra" naziv je komemorativnog programa ovogodišnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. koji je i ove godine danas, 18. studenoga, u Vukovaru okupio brojne građane Hrvatske i susjednih zemalja, kako bi se prisjetili tragedije prije osamnaest godina, a počast vukovarskim žrtvama odali su i najviši državni dužnosnici na čelu s predsjednicima Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem, Hrvatskog sabora Lukom Bebićem i Vlade RH Jadrankom Kosor.

Nakon komemorativnog skupa u krugu vukovarske bolnice, kolona sjećanja uputila se do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće te je služena misa zadušnica, koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. Molitvu za poginule nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja i polaganja ruža na grobnice pokopanih branitelja i civila, te podno 938 križeva na mjestu najveće masovne grobnice otkrivene nakon Drugog svjetskog rata, predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki monsinjor Marin Srakić. Najviši državni dužnosnici polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su počast i žrtvama ubijenim na Ovčari, gdje je iz masovne grobnice ekshumirano 200 posmrtnih ostataka, uglavnom ranjenika odvedenih iz vukovarske bolnice.

Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenoga 1991. poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srpskih koncentracijskih logora, a nakon okupacije 18. studenoga 1991. bila je nepoznata sudbina 2630 osoba. Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci, dok je sudbina oko 300 osoba s tog područja još uvijek nepoznata.
- 20:45 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Hrvatski tim u Afganistanu darovao zimsku odjeću siromašnim učenicima

Voditelj Hrvatskog tima pri njemačkom Pokrajinskom timu za obnovu u Fejzabadu, Mirko Capjak, uručio je u utorak u suradnji s Upravom za odnose sa ženama pokrajine Badakšana u Afganistanu zimsku odjeću za 110 siromašnih učenika Fejzabada u povodu obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, priopćio je u srijedu MVPEI.



Tridesetero učenika štićenici su vladina sirotišta u Fejzabadu na sjeveroistoku Afganistana, a ostali pripadaju drugim sirotištima ili su članovi izrazito siromašnih obitelji. Darivanjem siromašnih fejzabadskih učenika završio je plan provedbe malih projekata Hrvatskog tima u Fejzabadu za 2009., navodi ministarsvo vanjskih poslova i europskih integracija.

U prvom dijelu plana u lipnju ove godine kupljene su 24 košnice s pčelama i pčelarski pribor Ženskoj pčelarskoj zadruzi u selu Ahburiji, u svrhu potpore programa alternativnih izvora prihoda proizvodnji opijumskog maka.

U okviru dugoročna hrvatskog Plana potpore afganistanske Nacionalne razvojne strategije, Hrvatska je tijekom 2008. uplatila 50.000 američkih dolara potpore programu "Hrana za edukaciju", koji u Afganistanu provodi Međunarodna organizacija za hranu. Istim novčanim iznosom Hrvatska je pomogla i provedbu drugih predsjedničkih izbora u toj zemlji posredovanjem UN-ova programa za razvoj. Sada je u završnici izgradnja temeljnoga zdravstvenog centra u selu Lajobi u fejzabadskom okrugu, koji također sponzorira Hrvatska.

U Afganistanu djeluje 28 pokrajinskih timova za obnovu. Vode ih članice misije NATO-ISAF, a zadaća im je pomoć u provedbi Razvojne strategije Afganistana. U okviru njemačkoga Pokrajinskog tima u pokrajini Badakšanu od 2005. djeluje Hrvatski tim u Fejzabadu. Voditelji toga tima ujedno su zamjenici voditelja civilnog dijela Pokrajinskog tima za obnovu u Fejzabadu, stoji u priopćenju.
- 20:40 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Cnra Gora i BiH napreduju prema NATO-u

Skori sastanak ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a potaknut će Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru da postanu 29. i 30. članica toga saveza, objavljeno je u srijedu u Bruxellesu.

NATO-ov glasnogovornik James Appathurai rekao je da će ministri odlučiti o njihovu prijamu u Akcijski plan za članstvo (MAP). MAP se smatra zadnjim stupnjem prije punopravna članstva, a svrha mu je da zemlji kandidatu omogući ispunjavanje NATO-ovih standarda u područjima poput reforme oružanih snaga, civilnog nadzora nad oružanim snagama i transparentnosti vojnoga proračuna. Čelnici NATO-a i EU-a zadnjih su mjeseci više puta govorili o tome kako ih zabrinjava politička napetost u Bosni i Hercegovini u kojoj mir održavaju zapadne snage.
- 20:39 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Karzai sutra polaže prisegu

Strani uglednici počeli su pristizati u Kabul u srijedu, dan uoči inauguracije predsjednika Hamida Karzaija koji pokušava vratiti svoj ugled okaljan zbog prijevare na izborima.



Afganistansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će 300 uglednika, među kojima 30 predsjednika, potpredsjednika, premijera i ministara vanjskih poslova, nazočiti u četvrtak Karzaijevom polaganju prisege u predsjedničkoj palači u Kabulu.

Pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari, šef britanske diplomacije David Miliband i francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner potvrdili su da će nazočiti ceremoniji polaganja prisege. Druge zemlje, među kojima SAD, nisu unaprijed objavile tko će doći zbog sigurnosnih razloga. Mjere sigurnosti tijekom održavanja ceremonije bit će ekstremne, a novinari neće moći nazočiti inauguraciji.

Talibanska pobuna nikada nije bila smrtonosnija, strane snage koje mu čuvaju zemlju nikada brojnije, a Karzaijeva reputacija nikada lošija, okaljana prijevarama na predsjedničkim izborima i korupcijom u svim segmentima vlasti. Središnji dio svečanosti bit će Karzaijev govor, a zapadni se dužnosnici nadaju da će predsjednik napokon izložiti svoj program borbe protiv korupcije te načine da unaprijedi učinkovitost svoje administracije i smanjiti utjecaj plemenskih vođa.
- 10:52 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Prof. Michta se susreo s OPSA-om i MVPEI-em

U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u ponedjeljak, 16. studenoga 2009. godine održano je predavanje i panel diskusija o transatlantskim sigurnosnim odnosima na kojem je poseban gost bio renomirani stručnjak za međunarodne odnose s američkog Woodrow Wilson centra prof. Andrew Michta.



Profesor Michta predstavio je svoje viđenje transatlantskih sigurnosnih odnosa te aktualnih izazova s kojima se susreću NATO i SAD. Kao okvir diskusije poslužila je izrada novog Strateškog koncepta NATO-a, u sklopu kojeg su hrvatski diplomati s američkim znanstvenikom razgovarali o proširenju Saveza, njegovim operacijama, odnosima s Rusijom i ostalim državama partnerima, vanjskoj i sigurnosnoj politici SAD-a te o transformaciji NATO-a.

U raspravi je zaključeno da Hrvatska kroz sudjelovanje u izradi novog Strateškog koncepta NATO-a ima jedinstvenu priliku odmah na početku svog članstva u Savezu doprinijeti formiranju i potvrđivanju njegovih suvremenih političkih ciljeva, uključujući teme od njenog strateškog interesa.

I OPSA je održala sastanak s prof. Michtom. Razgovor s njim bit će objavljen u idućem broju NATO Intervjua.
- 10:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Brown predlaže konferenciju o Afganistanu

Britanski premijer Gordon Brown predložio je u ponedjeljak da se početkom 2010. u Londonu organizira međunarodna konferencija na kojoj će se utvrditi buduća strategija za Afganistan, nakon dolaska nove vlade na vlast u Kabulu.



"Nakon ovotjedne prisege predsjednika Hamida Karzaija, međunarodna zajednica će se sastati kako bi izradila projekte za potporu koju ćemo pružiti u kasnijoj fazi. Predložio sam London za održavanje konferencije početkom iduće godine", rekao je u ponedjeljak navečer Gordon Brown u svom tradicionalnom vanjskopolitičkom govoru koji svake godine drži u Guidhallu, upravnom središtu londonskog Cityja.

Međunarodna konferencija o Afganistanu koju su inicirali Pariz, Berlin i London, uz potporu Sjedinjenih Država, treba unaprijediti veze između buduće afganistanske vlade nakon izbora i međunarodne zajednice. Na njoj će sudjelovati afganistanska vlada, UN, NATO i donatorske zemlje.
- 10:06 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Hrvatska u europskim borbenim skupinama od 2012.

Državni tajnik u ministarstvu obrane Pjer Šimunović sudjelovao je u utorak u Bruxellesu na sastanku ministara obrane Trojke EU-a s predstavnicima zemalja kandidata te europskih članica NATO-a, koje su izvan EU-a.



"Ovi su sastanci prigoda da nas predsjedništvo EU-a i Europska komisija obavijeste o glavnim trendovima u zajedničkoj europskoj sigurnosnoj politici, na prvom mjestu u razvoju borbenih skupina, u kojima će od 2012. sudjelovati i Hrvatska, te o sudjelovanju u sadašnjim i budućim operacijama EU-a. To je za nas prigoda da se kao buduća članica EU-a i dokažemo u području obrane i vojnih sposobnosti", rekao je novinarima nakon sastanka Šimunović.

Hrvatska od 2012. namjerava sudjelovati s dvjestotinjak vojnika u borbenim skupinama Europske unije, koje su zamišljene kao snage za brzo djelovanje u izvanrednim stanjima, kad UN ili NATO ne mogu intervenirati dostatno brzo. Od početka 2007. EU treba imati na raspolaganju dvije takve skupine od po najmanje 1500 vojnika iz jedne ili više država članica. One se izmjenjuju svakih šest mjeseci, odnosno svaka od njih je spremna za moguće sudjelovanje po pola godine. Među njihove zadaće spadaju humanitarne i spasilačke misije, upravljanje krizama, održavanje mira, dostavljanje pomoći, operacije razoružavanja.

Hrvatska već sudjeluje u nekim operacijama Europske unije, poput protugusarke operacije Atalanta ispred somalske obale. U toj operaciji Hrvatska sudjeluje s dva mornarička časnika, a sudjeluje i u EU-ovoj misiji na Kosovu EULEX.

Šimunović je rekao da je Hrvatska nedavno, na traženje EU-a, na besplatnu posudbu dala dva oklopna transportera za potrebe EULEX-a.

"Nama je važno da na ovakvim sastancima doznamo o čemu se u EU-u razgovora kad je riječ o sigurnosnoj i obrambenoj politici, kako bismo što učinkovitije odgovorili na izazove koji se odnose na obrambeni sustav. Tako bismo pridonijeli bržem ulasku u EU, a nakon ulaska osigurali što bolje djelovanje EU-a u europskoj sigurnosnoj politici koja postaje sve važnija", rekao je Šimunović.
- 09:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.11.2009., utorak

Dvostruka kriza u BiH!?

Stanje u Bosni i Hercegovini je osjetljivo i potencijalno opasno i još se može zakomplicirati i ugroziti stabilnost, upozorila je Međunarodna krizna grupa (International Crisis Group - ICG) koja u najnovijem izvješću o stanju u BiH, dostupnu od ponedjeljka na internetskim stranicama ICG-a www.crisisgroup.org, ističe kako su zbog toga nužne velike reforme u BiH.

U analizi pod naslovom "Dvostruka kriza u BiH" ta međunarodna nevladina udruga, koja se bavi procjenom stanja u kriznim područjima u svijetu, konstatira kako unatoč činjenici da je 14 godina provela kao međunarodni protektorat, BiH tek treba opsežnim reformama unaprijediti sustave upravljanja i uspostaviti vlast koja će bolje služiti građanima.

Taj izazov ICG smatra ozbiljnim, no njegovi analitičari procjenjuju kako je, unatoč svemu, obnova oružanih sukoba u BiH svedena na najmanju mogućnost.

"Zemlja više nije na rubu oružanog sukoba. Entitet Republika Srpska nema izgleda da se uspješno odcijepi od BiH. Zapravo, jedini način na koji bi entitet Republika Srpska mogao izgubiti široku autonomiju koju trenutačno uživa u BiH bio bi da se odluči za pokušaj odcjepljenja, koji bi završio neuspješno", drže u ICG-u.

U analizi se podsjeća kako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati tek trebaju dogovoriti o načinu na koji će postići ravnotežu između utjecaja središnjih tijela vlasti i potrebe za funkcioniranjem decentralizirane zemlje.

Jasno je ipak kako BiH mora obaviti prijelaz k preuzimanju pune odgovornosti za vlastitu budućnost inače će se izložiti opasnosti da nazaduje u svim područjima, ocjena je ICG-a.

Međunarodna krizna grupa dodaje kako je još moguće da tzv. butmirski pregovarački proces uspije minimalnim dogovorom koji bi omogućio zatvaranje ureda visokog predstavnika (OHR). Ocjenjuje kako je OHR i sam postao dijelom političkih prijepora u BiH umjesto da bude posrednik koji pomaže pronaći rješenja.

"OHR je prerastao u nedemokratski sustav za rješavanje prijepora, što bi zapravo trebala biti zadaća domaćih tijela vlasti uz privremenu pomoć posebnog predstavnika EU-a koji ne bi imao izravnih ovlasti da intervenira", navodi ICG.

"Kako bi se to postiglo, prijeko je potrebna pomna, koordinirana i odlučna akcija Europske unije, Ujedinjenih naroda, SAD-a, Rusije i bosanskohercegovačkih susjeda", preporučuje ICG.

Sadašnji reformski prijedlog američke i europske diplomacije u ICG-u smatraju dobrim te navode kako bi bilo idealno kad bi ga vođe u BiH složno prihvatili. "To je dobar kompromis - najbolji koji je trenutačno moguć", ocjena je ICG-a.

Međunarodnoj zajednici dano je nekoliko preporuka. Tako se navodi da Vijeće sigurnosti UN-a treba produžiti mandat EUFOR-a i NATO-a u BiH na najmanje godinu dana. Također pozdravlja spremnost EU-a da preuzme nove odgovornosti u BiH, koje bi uključile jamčenje Daytonskoga mirovnog sporazuma uspostavom posebnog predstavnika EU-a.

Europskoj uniji je pak preporučeno kako bi taj posebni predstavnik trebao imati jak mandat koji bi uključio identificiranje osoba, stranaka i postupaka protivnih daytonskom sporazumu te donošenje odluka o raspodjeli ili ograničenju novčane pomoći EU-a za BiH.

Po ocjeni ICG-a, EU bi trebao pozvati BiH da podnese prijavu za članstvo odmah nakon prihvaćanja nužnih reforma, a NATO bi već u prosincu trebao odrediti uvjete koje BiH mora ispuniti kako bi pristupio Akcijskom planu za članstvo u Savezu (MAP).

Međunarodna krizna grupa ugledna je nevladina udruga u upravnim tijelima koje su brojne istaknute ličnosti iz političkog života različitih zemalja u svijetu.

Više na: www.crisisgroup.org

Ovo je 1465. blog post na OPSA blogu
- 10:07 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

Hrvatska za Crnu Goru u EU i NATO-u

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u ponedjeljak s predsjednikom Odbora za međunarodne odnose i europske integracije Skupštine Crne Gore Miodragom Vukovićem i izaslanstvom toga odbora, poručivši da Hrvatska podupire Crnu Goru na putu u članstvo EU-a, priopćio je MVPEI.

"Hrvatska je spremna pomoći Crnoj Gori prenošenjem svojih iskustava glede europskih integracija. Hrvatska kao punopravna članica NATO-a podupire i prijavu Crne Gore za Akcijski plan za članstvo u NATO-u", piše u priopćenju.

Sugovornici su izrazili zadovoljstvo vrlo dobrim hrvatsko-crnogorskim bilateralnim odnosima, koji se očituju sve češćim međusobni posjetima na najvišim razinama. Također su pohvalili stalnu suradnju dviju zemalja u regionalnim inicijativama.

Bebić s izaslanstvom crnogorske Skupštine

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je također u ponedjeljak izaslanstvo Odbora za međunarodne odnose i europske integracije Skupštine Crne Gore, a razgovarali su o pristupu Hrvatske i Crne Gore EU te o članstvu u NATO-u, kojemu Crna Gora također teži, priopćio je saborski ured za odnose s javnošću.

Po priopćenju, predsjednik Sabora je ponovio kako je Hrvatska spremna Crnoj Gori pomoći na putu u NATO i EU.

U razgovorima, stoji u priopćenju, zaključeno je da su hrvatsko-crnogorski odnosi u "stalnu usponu". Izraženo je zadovoljstvo što se bilateralna pitanja dviju susjednih zemalja, kao što je granično, rješavaju sporazumno. Naglašena je i činjenica da dvije države rade i na kapitalnim infrastrukturnim projektima od zajedničkog interesa, poput autoceste Bar-Boljare.

Vuković je Bebića izvijestio o tijeku usklađivanja izbornog zakonodavstva s novim ustavom, čime se nastoji osigurati prikladna zastupljenost nacionalnih i vjerskih manjina u Crnoj Goru, među njima i hrvatske.

Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Tonino Picula i predsjednik Odbora za europske integracije Hrvatskoga sabora Neven Mimica također su se sastali s izaslanstvom skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i europske integracije, a u središtu njihovih razgovora također je bilo pitanje EU-a.

Mimica je istaknuo da je nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora budućnost europskog procesa proširenja bolja nego je prije godinu dana jer više nema formalne institucionalne zapreke za prijam novih članica.

Rekavši da tu priliku Crna Gora treba iskoristiti, Picula je ocijenio da je vrlo pozitivno što je Crna Gora odlučno i pravodobno podnijela svoj zahtjev za članstvo.
- 09:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

HDZ BiH objavio deklaraciju o budućem ustavu BiH

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dostavio je u ponedjeljak slovenskome ministru vanjskih poslova Samuelu Žbogaru deklaraciju te stranke o ustavnim promjenama, pri čemu je prvi put javnosti predstavio njezin sadržaj kojim se zagovara preustroj BiH u četiri federalne jedinice.

Čović je Žbogaru, koji je u službenom posjetu BiH, predstavio sadržaj deklaracije, a u priopćenju nakon sastanka dvojice političara ona je dana na uvid i javnosti.

Žbogar se u Sarajevu sastao s bosanskohercegovačkim kolegom Svenom Alkalajem i drugim dužnosnicima, s kojima je razgovarao o budućem ustavu BiH.

Deklaracija HDZ-a BiH sadržava prijedlog buduće podjele BiH na četiri federalne jedinice, a, osim toga, predstavlja viziju države u skladu s odgovarajućim europskim konvencijama.

U priopćenju HDZ-a BiH nakon sastanka Čovića sa Žbogarom navodi se da ta stranka ustrajava na ustavnim promjenama kojima bi se uspostavila "puna jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH". Objašnjava se kako su zahtjevi te stranke vezani uz ispunjavanje Kreševske deklaracije i Prudskog procesa.

U deklaraciji HDZ-a BiH o ustavnom ustroju ističe se da BiH treba biti "decentralizirana država sastavljena od četiri teritorijalne jedinice s jednakim pravima i odgovornostima".

"Suverenitet Bosne i Hercegovine neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv, a teritorijalni integritet u međunarodno priznatim granicama neupitan", navodi se među ostalim u objavljenoj deklaraciji.

Dodaje se da je "cilj te stranke priključenje BiH Europskoj uniji i NATO-savezu te ispunjavanje konvencija kojima se jamče jednaka prava svim narodima i građanima".
- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Gruzija šalje prve vojnike u Afganistan

Gruzija je u ponedjeljak poslala svoje prve vojnike u Afganistan, gdje će se, pod francuskim zapovjedništvom, pridružiti NATO-ovim Međunarodnim snagama za pomoć sigurnosti (ISAF), priopćilo je ministarstvo obrane te bivše sovjetske republike.

"Satnija sa 173 vojnika iz druge pješačke brigade poslana je u Afganistan kako bi sudjelovala u Međunarodnim snagama za pomoć sigurnosti", rekao je glasnogovornik ministarstva Levan Papaskiri.

"Satnija će služiti pod francuskim zapovjedništvom", dodao je.

Gruzijska televizija objavila je snimke svečanog ispraćaja vojnika koji su se pozdravili s obitelji i prijateljima i minutom šutnje odali počast gruzijskim vojnicima ubijenim u ljeto 2008. u kratkom ratu s Rusijom.

U proljeće će još nekoliko stotina gruzijskih vojnika koje je obučavao SAD poći u Afganistan, gdje će djelovati pod američkim zapovjedništvom, po ministarstvu obrane.

Ovo je 1462. blog post na OPSA blogu
- 07:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.11.2009., ponedjeljak

Glavni tajnik NATO-a posjetio Sloveniju

Glavni tajnik NATO-a Anders Fog Rasmussen boravio je u petak u prvom posjetu Sloveniji nakon imenovanja na tu dužnost, a sudjelujući na zatvorenu seminaru na Brdu kod Kranja razgovarao je i s predsjednicima vlade i države Borutom Pahorom i Danilom Tuerkom.

Seminar ja Brdu kod Kranja bio je posvećen izradi novog strategijskog koncepta koji bi savez trebao donijeti do sastanka na vrhu krajem iduće godine u Portugalu.

U razgovorima sa slovenskim dužnosnicima, osim o pitanjima koja se tiču NATO-a bilo je riječi i o stanju na zapadnom Balkanu, potvrdili su nakon susreta u Ljubljani na zajedničkoj konferenciji za novinare Pahor i Rasmussen.

Nazočnost NATO-a na zapadnom Balkanu pokazala se vrlo uspješnom, rekao je Rasmussen, istaknuvši da sve zemlje u regiji vidi kao članice NATO-a, a njihova integracija mora biti utemeljena na pojedanačnu napretku svake od njih.

Rasmussen je s Tuerkom i Pahorom najviše rrazgovarao o budućem djelovanju NATO-a u Afganistanu.

Objasnio je da je konačan cilj uvježbati afganistanske sigurnosne snage prije nego NATO završi operacije u toj zemlji, ali da je potrebno osigurati da ta zemlja opet ne postane utočištem terorista koji bi iz nje mogli napasti ne samo SAD nego i ciljeve u Europi.

Pahor je, rekavši da Sloveniju zanima rasprava o novom strateškom konceptu NATO-a, dodao da njegova zemlja sudjeluje u operacijama saveza, poput one u Afganistanu, ne samo zato što je članica NATO-a nego i zato što smatra da može dati prilog sigurnosti u svijetu.

Na drugom od četiriju seminara o preobrazbi NATO-a, odnosno prilagodbi strategije njegova djelovanja, održanoaiza zatvorenih vrata na Brdu kod Kranja, sudjelovala je i Madeleine Albright, negdašnja američka državna tajnica. Nju je sadašnja američka vlada imenovala čelnicom radne skupine za preobrazbu saveza.

Albright se još u četvrtak sastala s predsjednikom slovenske vlade Borutom Pahorom i ministrom gospodarstva Matejem Lahovnikom.
- 09:44 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obilježen Dan Zapovjedništva za potporu

U vojarni "Satnik Josip Zidar" u Velikoj Buni u petak, 13. studenoga, obilježena je 7. obljetnica ustrojavanja Zapovjedništva za potporu (ZZP). Uz pripadnike ZZP-a, svečanosti su nazočili i visoki časnici, te gosti iz drugih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Svečanost obilježavanja Dana ZZP-a započela je svečanim postrojavanjem postrojbi ZZP-a, nakon čega su se nazočnima obratili zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH za planove i resurse general pukovnik Slavko Barić, zapovjednik ZZP-a brigadni general Mate Ostović i državni tajnik MORH-a Željko Goršić koji su u svojim govorima podsjetili na ustrojavanje sustava logistike i njezinu ulogu tijekom Domovinskog rata. Također, prisjetili su se na osnivanje Zapovjedništva za potporu prije 7 godina, te su dali osvrt na današnju ulogu ZZP-a, kao glavne logističke cjeline unutar vojske članice NATO-a.

Tijekom programa obilježavanja uručena su promaknuća, nagrade i pohvale djelatnicima ZZP-a, a na Taktičko-tehničkom zboru u 12 točaka predstavljen je rad ZZP-a. Završetak svečanosti upriličen je nastupom Orkestra OSRH.
- 09:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemačka u Afganistan šalje vojno pojačanje

Njemačka će, unatoč pojačanoj kritici afganistanskog političkog vrha, u tu zemlju u početku sljedeće godine poslati vojno pojačanje, priopćio je njemački ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg protekli tjedan tijekom posjeta Afganistanu.

"U početku siječnja u Kunduz bi trebala stići pješaška postrojba s oko 120 vojnika", rekao je zu Guttenberg uoči leta u Berlin. Naglasio je da je taj potez nužan zbog "sve opasnijeg stanja" i na sjeveru Afganistana gdje su smješteni vojnici Bundeswehra.

"Ovdje baš ne vlada mir i spokoj", zaključio je novi njemački ministar obrane iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU).

Zu Guttenberg je u četvrtak nenajavljeno dotputovao u Afganistan i susreo se s predsjednikom Hamidom Karzaijem te posjetio njemački stožer u Mazar-i-Šarifu. Tom je prigodom njemačkim vojnicima objasnio da Bundeswehrova misija u Afganistanu "mora jednom doći kraju" te je od afganistanskih vlasti zatražio da što prije preuzmu sigurnosni nadzor u zemlji.

"Obećanja afganistanskog vrha više nisu dostatna", rekao je zu Guttenberg u toj prigodi.

Vezano: Njemački ministar kaže da se Nijemce mora više informirati o Afganistanu

Ovo je 1459. blog post na OPSA blogu
- 09:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

13.11.2009., petak

Rasmussen: NATO neka područja u Afganistanu uskoro prepušta afganistanskim vlastima

NATO-ove snage u Afganistanu mogle bi iduće godine početi prepuštati neke okruge afganistanskim vlastima, rekao je u četvrtak u Londonu glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

"Dogovorili smo se da bi bilo dobro da na afganistansku vlast prenesemo ovlasti na svim poljima, od sigurnosti do razvoja", rekao je Rasmussen za mrežu Sky News, nakon razgovora s britanskim premijerom Gordonom Brownom.

Ovlasti će se prenositi ovisno o tome kako budu "jačale afganistanske mogućnosti", dodao je nakon izlaska iz Downing Streeta 10.

"Mislimo da će taj prijenos početi iduće godine u nekim okruzima u Afganistanu i to u suradnji s NATO-om i ISAF-om", NATO-ovim međunarodnim snagama u toj zemlji, rekao je.

Rasmussen je usto istaknuo da podupire prijedlog američkog generala Stanleyja McChrystala o slanju pojačanja u Afganistan.

Američki predsjednik Barack Obama proučava prijedlog generala McChrystala, zapovjednika međunarodnih snaga u Afganistanu, koji traži još 40-ak tisuća vojnika.

Rasmussen je kazao da američku odluku o slanju pojačanja očekuje u "idućim tjednima".

Ovo je 1458. blog post na OPSA blogu
- 17:30 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Brown nagovara saveznika da pošalju još vojnika u Afganistan

Britanski premijer Gordon Brown izjavio je danas da pokušava uvjeriti saveznike u NATO-u i izvan njega da pošalju još pet tisuća vojnika u Afganistanu, ne računajući eventualna američka pojačanja.

I dok se Britanija obvezala na 500 dodatnih vojnika kao doprinos jačanju vojnih napora u Afganistanu, "potrebno je da i ostali saveznici NATO-a pridonesu" tome, istaknuo je premijer za intervjuu za četvrti radijski program BBC-ja.

"Pitao sam ih za pomoć i mislim da ćemo vjerojatno moći imati pet tisuća vojnika više u Afganistanu iz zemalja NATO-a, ali i izvan saveza", otkrio je Brown.

Premijer je objasnio da je poslao suradnike na službena putovanja kako bi uvjerili zemlje saveznice da pojačaju svoje kontingente.

U Afganistanu je sada raspoređeno 65 tisuća američkih vojnika, devet tisuća britanskih i 30 tisuća iz drugih savezničkih zemalja, no ne uspijevaju stabilizirati zemlju i poštedjeti je talibanskih napada.

Ovo je 1457. blog post na OPSA blogu
- 17:29 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Poljska izvijestila NATO o "uznemirujućoj" ruskoj vojnoj vježbi

Poljska smatra veliku vojnu vježbu koju su potkraj rujna na njezinim granicama izvele Rusija i Bjelorusija "uznemirujućom" i o svojoj je zabrinutosti izvijestila NATO, rekao je u četvrtak u radijskom razgovoru poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski, a prenose novinske agencije.

"Želimo najbolje moguće odnose s Rusijom i veselimo se kad si međusobno iskazujemo prijateljske geste", rekao je Sikorski za poljsku radijsku postaju Trojku, javila je agencija France Presse.

"No uznemiruje nas kad Rusija izvodi takve vojne vježbe blizu naše granice. Normalno je da o tome obavještavamo savez (NATO) i od njega tražimo da o tome vodi računa", rekao je ministar.

U vojnoj vježbi Zapad-2009 sudjelovalo je 6000 pripadnika ruskih vojnih snaga, 6500 bjeloruskih i 30 kazahstanskih, uz 228 tenkova, 470 oklopnjaka i 103 borbena i transportna zrakoplova. Vježba je, u nazočnosti ruskog i bjeloruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i Aleksandra Lukašenka, počela 18. rujna s bjeloruske strane granice s Poljskom i trajala je dva tjedna, navodi agencija dpa.

Poljski ministar vanjskih poslova nije želio otkriti pojedinosti svojeg pisma koje je o tome uputio glavnom tajniku NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu.

"Dopisivanje između ministra vanjskih poslova i glavnog tajnika NATO-a nije javna stvar", rekao je Sikorski, ali i dodao kako "nije tajna da nas manevri tako blizu naše granice uznemiruju".

Sikorski je to rekao u trenutcima kad je u godišnjem obraćanju naciji Medvedev, među ostalim, istaknuo kako će Rusija u svojoj enklavi na Baltičkom moru Kalinjingradu postaviti projektile kratkog dometa "iskander" kao odgovor na američke planove o uspostavi sustava proturaketne obrane u Poljskoj i Češkoj.
- 13:25 - Komentari (5) - Isprintaj - # -

Afganistan: moguće preuzimanje odgovornosti za sigurnost u roku od četiri, pet godina

Afganistanski ministar obrane Abdul Rahim Wardak u četvrtak je izjavio da bi međunarodne snage predvođene NATO-om mogle za četiri do pet godina započeti s "postupnim povlačenjem" iz Afganistana ako se potakne povećanje i učinkovita obuka afganistanskih vojnih i policijskih snaga.

"Od 2001. godine ponavljam da je jedini način da Afganistan bude siguran osposobiti same Afganistance", rekao je Wardak.

"Nadam se da će za četiri do pet godina međunarodne snage imati sporednu ulogu i da će početi njihovo postupno povlačenje", dodao je.

Upozorio je da će to, međutim, biti nemoguće ukoliko međunarodna zajednica ne pomogne afganistanskim snagama da ojačaju "i u kvaliteti i kvantiteti".

Ovo je 1455. blog post na OPSA blogu


- 08:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Inauguracija Hamida Karzaija održat će se 19. studenoga

Inauguracija ponovno izabrana afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija održat će se 19. studenoga na svečanosti u predsjedničkoj palači u Kabulu, na kojoj će se okupiti brojni domaći i strani uglednici, objavljeno je iz Karzaijeva ureda.

"Svečanost će se održati 19. studenoga", rekao je neimenovan izvor iz ureda, dodavši kako će predsjednik dva tjedna poslije objaviti sastav vlade.

Europska unija očekuje "vrlo odlučan govor o reformama" u prigodi inauguracije ponovno izabrana afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija, jer Afganistan mora vratiti vjerodostojnost nakon izbornog postupka koji se "umalo pretvorio u katastrofu", ocijenio je ovaj tjedan švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

"Najprije očekujemo vrlo odlučan govor o reformama u tijeku inauguracije predsjednika", rekao je Bildt koji boravi u dvodnevnu posjetu Afganistanu.

"Prošli mjeseci nisu bili dobri. Kad je posrijedi vjerodostojnost, u zadnji smo čas izbjegli katastrofu. Sad moramo obnoviti vjerodostojnost i povjerenje i u Afganistanu i u svijetu", dodao je Bildt, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om.

"Afganistanski narod zahtijeva promjene, bolju upravu, bolju politiku", dodao je. "A moji afganistanski sugovornici postali su svjesni da je nužan i nov politički početak", dodao je.
- 07:11 - Komentari (5) - Isprintaj - # -

12.11.2009., četvrtak

Rasmussen za jaču vojnu izobrazbu afganistanske vojske i policije

Glavni tajnik NATO-a u srijedu je izjavio da od saveznika očekuje veći doprinos uvježbavanju afganistanske vojske i policije, no nije mogao reći hoće li trebati poslati vojna pojačanja u Afganistan.

"Moramo se više zauzeti za vojnu izobrazbu afganistanske vojske i policije pa od saveznika očekujem da s više resursa sudjeluju u toj našoj misiji u Afganistanu", rekao je Anders Fogh Rasmussen koji se danas sastao s britanskim premijerom Gordonom Brownom.

Na upit podrazumijeva li to i slanje većeg broja vojnika u Afganistan, odgovorio je da to još nije odlučeno.

Američki predsjednik Barack Obama i dalje razmatra poziv generala Stanleya McChrystala, zapovjednika američkih i NATO-ovih snaga u Afganistanu, da se u Afganistan pošalje još nekoliko desetaka tisuća stranih vojnika.
- 19:09 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Obama sa savjetnicima razmatrao opcije za Afganistan

Američki predsjednik Barack Obama sastao se u srijedu sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrili četiri opcije za novu strategiju u Afganistanu, približavajući se odluci o slanju američkih pojačanja.

Na sastanku su sudjelovali ministar obrane Robert Gates, zapovjednik združenog stožera admiral Mike Mullen, zapovjednik američkih snaga na Bliskom istoku i u Aziji general David Petraeus, posebni izaslanik za Afganistan i Pakistan Richard Holbrooke, te drugi dužnosnici, kazao je glasnogovornik Bijele kuće Tommy Vietor.

Bijela kuća je ranije objavila da se razmatraju četiri moguće opcije za Afganistan, ne ulazeći u druge pojedinosti.

General Stanley McChrystal, zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu, pridružio se raspravi telekonferencijskom vezom iz Afganistana.

On je ranije zatražio 40.000 dodatnih vojnika za pobjedu u ratu u Afganistanu. Američki kontigent u toj zemlji do kraja godine bi trebao brojati 68.000 vojnika, uključujući i pojačanja od 21.000 vojnika koje je Obama odobrio ranije ove godine.

"Bilo je puno rasprava o dodatnim resursima, kao i o preciziranju naših ciljeva. O tome ćemo i danas razgovarati. Mislim da se stvarno bližimo odluci", izjavio je general Petraeus prije sastanka za CNN.

Skup održan u srijedu je osmi sastanak Obaminog tima za nacionalnu sigurnost posvećen strategiji u Afganistanu, a glasnogovornik Vietor je kazao da ne zna je li i posljednji.

"Predsjednik to radi na vrlo svrhovit i promišljen način", rekao je šef komunikacija Bijele kuće Robert Gibbs.

Odluka bi mogla uslijediti nakon što se Obama 19. studenoga vrati s osmodnevne turneje po istočnoj Aziji, koja će obuhvatit Japan, Singapur, Kinu i Južnu Koreju, kazao je Gibbs.

Kada odluka bude donesena, predsjednik će uzeti vremena da je objasni Amerikancima, rekao je Gibbs dodajući kako bi to moglo biti u televizijskom obraćanju naciji, govoru vojsci ili na nekom drugom forumu.

Obama je pod snažnim pritiskom republikanske oporbe da prihvati zahtjev generala McChrystala, o čemu svjedoči i pismo koje mu je u srijedu uputilo 10 republikanskih članova senatskog Odbora za oružane snage, na čelu sa senatorom Johnom McCainom, u kojem izražavaju punu potporu zahtjevu McChrystala za dodatnim sredstvima i ljudstvom.

U SAD-u je u srijedu obilježen Dan veterana s nizom veteranskih parada, polaganja vijenaca i drugih prigodnih skupova na kojima je odavana počast vojnicima iz brojnih ratova koje je Amerika vodila u svojoj kratkoj povijesti.

Predsjednik Obama položio je vijenac na grob neznanom junaku na Nacionalnom groblju Arlington i posjetio dio groblja na kojem su svježe humke palih vojnika iz Iraka i Afganistana, gdje se zadržao u razgovoru s ožalošćenim obiteljima.

Obama odbija ratne opcije za Afganistan


Obama ne planira prihvatiti niti jednu od ratnih opcija za Afganistan koje mu je predložio njegov tim za nacionalnu sigurnost, tražeći umjesto toga reviziju da bi se razjasnilo kako će i kada američke snage moći prenijeti odgovornost na afganistansku vladu, izjavio je u srijedu visoki dužnosnik administracije.

Kako izvješćuje Associated Press, do takvog je stajališta došlo zbog snažnih rezervi koje je prema mogućem povećanju američkih snaga iznio veleposlanik SAD u Afganistanu Karl Eikenberry.

The Washingotn Post u srijedu je u online izdanju prvi izvijestio da je veleposlanik Eikenberry u posljednih tjedan dana poslao dva povjerljiva brzojava u Washington. U njima je izrazio duboku zabrinutost oko slanja američkih pojačanja u Afganistan, sve dok vlada predsjednika Hamida Karzaija ne pokaže da je voljna otklanjati korupciju i loše upravljanje koje je potiče uspon Talibana, rekao je visoki američki dužnosnik.

Eikenberryeve poruke, upućene dok je Obama u završnoj fazi odlučivanja o novoj afganistanskoj strategiji, pokazuju težinu donošenja odluke ali i produbljenje podjela unutar tima za nacionalnu sigurnost, ističe Post.

Nakon Obaminog sastanka s timom za nacionalnu sigurnost u srijedu popodne, Bijela kuća je izdala priopćenje koje izgleda kao da odražava Eikenberryevu zabrinutost.

"Predsjednik je uvjerenja kako mi moramo jasno dati do znanja afganistanskoj vladi da naša predanost nije neograničena", kaže se u priopćenju. "Nakon godina znatnih ulaganja Amerikanaca, upravljanje u Afganistanu mora se poboljšati u razumnom vremenskom razdoblju".

Uoči njegovog devetodnevnog posjeta istočnoj Aziji, Obami su vojni planeri iznijeli četiri opcije s različitim brojem pojačanja za Afganistan, od 10.000 do 40.000 vojnika. Ni jedan od scenarija ne predviđa smanjivanje broja američkih postrojbi u Afganistanu, niti odgodu razmještaja dodatnih snaga.

Eikenberryeva intervencija u zadnjem trenutku ukazala je na sumnju koja je skrivena iza političkih rasprava, povezanu s ovisnosti SAD-a o partnerstvu s Karzaijevom vladom, čija nekompetentnost i kormpiranost izaziva opću zabrinutost u administraciji.

Eikenberry, umirovljeni general s četiri zvjezdice koji je 2006-2007. zapovijedao američkim snagama u Afganistanu, ogorčio je svoje bivše kolege u Pentagonu kao i generala Stanleya McChrystala, kazali su vojni dužnosnici za Post.

U komunikaciji s Washingtonom, Eikenberry je izrazio duboke rezerve zbog Karzaijevog nepredvidljivog ponašanja i korupcije u njegovoj vladi, kazao je dužnosnik upoznat s veleposlanikovim porukama.

Otkako je Karzai prošloga tjedna postavljen u drugi petogodišnji mandat, nakon skandala s lažiranjem izbora, američki diplomati vide malo naznaka da se on planira posvetiti problemima koje mu opetovano ističu.

Američki dužnosnici posebno su iritirani Karzaijevim ovotjednim intervjuom televiziji PBS, u kojem je rekao da Zapad malo zanima Afganistan, te da su njegove snage u toj zemlji zbog vlastitih interesa.

"Zapad nije ovdje primarno zbog Afganistana. Ovdje je da bi se borio protiv terorizma. SAD i njegovi saveznici su došli nakon 11. rujna 2001. Afganistan je i prije toga imao paklenih muka. Nikoga nije briga za nas", rekao je Karzai za PBS, američku javnu televiziju.

Eikenberry je također izrazio nezadovoljstvo zbog skromnih izdvajanja za razvoj i obnovu Afganistana, i neprihvaćanja njegovog zahtjeva da dodatnih 2,5 milijarde dolara za te namjene u 2010., dok administracija raspravlja o milijardama dolara za nove snage. Naime, računa se da svakih dodatnih tisuću vojnika u Afganistanu, donosi trošak od milijardu dolara.

Kada je riječ o podjelama unutar Obaminog tima za nacionalnu sigurnost, državna tajnica Hillary Clinton i ministar obrane Robert Gates podržavaju veliko povećanje američkog kontigenta, kako bi se istisnulo Talibane iz naseljenih područja.

Skeptični dio tima, koji predvodi potpredsjednik Joe Biden, zalaže se za usku protuterorističku strategiju koja ne bi tražila značajno povećanja snaga, piše Post.

Vojni planeri su cijenu slanja dodatnih 40.000 vojnika procijenili na 33 milijarde dolara, dok dužnosnici Bijele kuće kažu kako je točniji izračun blizu 50 milijardi dolara.

Opcija koju se naziva "hibridnom", predviđa slanje 20.000 vojnika, koji bi pojačali sigurnost u 10 do 12 glavnih naseljenih područja, a u ostalim bi se krajevima protuterorističke operacije izvodile s vojnim zrakoplovima, bespilotnim letjelicama Predator i specijalnim snagama na terenu. Trošak te opcije procjenjuje se na 22 milijarde dolara.

Najumjerenija opcija predviđa razmještaj dodatnih 10.000 do 15.000 vojnika, uz neznatno nižu cijenu.
- 19:02 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemački ministar kaže da se Nijemce mora više informirati o Afganistanu

Nijemcima se mora dati više pojedinosti o misiji njihove zemlje u Afganistanu, rekao je ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg u parlamentu, Bundestagu, u utorak.

Guttenebrg je promijenio politiku svog prethodnika, konzervativnog kolege Franz-Josefa Junga i uporabio riječ "rat" opisujući misiju.

"Ljudi u našoj zemlji mogu podnijeti više istine nego što im se povremeno usudimo reći", rekao je Guttenberg u govoru.

Guttenberg, koji je dužnost preuzeo prošlog mjeseca, također je rekao da vojnici razumljivo žele da se njihova misija realistično opisuje, bez eufemizama ali i bez pretjerivanja.

Njemačka u Afganistanu ima 4250 vojnika a tamo je ubijeno 36 njemačkih vojnika.


- 07:57 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

11.11.2009., srijeda

Jadranka Kosor posjetila Makedoniju

Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor posjetila je jučer Skoplje, na poziv makedonskog premijera Nikole Gruevskog. Tijekom jednodnevnog službenog posjeta predsjednica vlade se susrela s državnim vrhom, gospodarstvenicima i predstavnicima Zajednice Hrvata Makedonije.

Predsjednica vlade Kosor odmah je po dolasku započela razgovore sa svojim makedonskim kolegom, premijerom Gruevskim. Nakon toga predsjednica hrvatske vlade sastala se i s predsjednikom Republike Makedonije Đorgeom Ivanovim i predsjednikom Sobranja Trajkom Veljanovskim.

Zajedno s Gruevskim Kosor je u Skoplju sudjelovala i na hrvatsko-makedonskom gospodarskom forumu, a zatim je imala susret i s predstavnicima Zajednice Hrvata u Makedoniji.

Hrvatsko-makedonski politički i gospodarski odnosi su odlični, a put prema europskim integracijama im je sličan te će dvije države i dalje jačati sve oblike suradnje uz razmjenu iskustava, izjavili su Jadranka Kosor i njen makedonski kolega Nikola Gruevski.

Hrvatska iskustva u približavanju euroatlantskim integracijama osobito su korisna za Makedoniju sada kad Hrvatska pregovara s Europskom unijom, istaknuo je Gruevski nakon razgovora s Jadrankom Kosor.

Naglasivši da je Hrvatska pri kraju pregovora s Europskom unijom, predsjednica hrvatske vlade istaknula je da će Hrvatska sa zadovoljstvom u potpunosti podupirati Makedoniju na tome putu.

Deblokada pregovora sa Slovenijom ohrabruje sve države u jugoistočnoj Europi, a Hrvatska tako doživljava i potpisivanje arbitražnog sporazuma i svih drugih poslova do završetka pregovora s Europskom unijom, rekla je Kosor.

Dvoje premijera složili su se da je potrebno produbiti gospodarske odnose, ali i riješiti pitanje vlasništva nekih tvrtaka te su najavili da će biti osnovana gospodarska skupina koja će poticati suradnju i rješavati gospodarska pitanja.

Jača gospodarska suradnja, kako je istaknula premijerka Kosor, moguća je u turizmu, što su već pokazali ovogodišnji podatci po kojima je za tri posto povećan broj makedonskih turista, a iduće godine moglo bi ih biti i više.

Gruevski je naglasio da su hrvatski ulagači najavili ulaganja u Makedoniji, da neki već posluju te da su jako dobro primljeni na makedonskom tržištu. Dodao je kako je u današnjim razgovorima bilo riječi i o svjetskoj krizi koja je zahvatila obje zemlje te da su ocijenili kako će rezultati iduće godine biti bolji nego se očekivalo u objema zemljama.

Kosor i Gruevski su razgovarali i o skrbi za svoje nacionalne manjine te su ustvrdili kako je ona na visokoj razini, no da se može učiniti još više.
- 07:59 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Bebić prima predsjednicu bugarskog parlamenta

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primit će danas predsjednicu Narodnog sobranja Republike Bugarske Cecku Cačevu, koja stiže u prvi službeni posjet Hrvatskoj nakon srpanjskih parlamentarnih izbora u Bugarskoj, priopćio je jučer ured predsjednika Sabora.

Bebić i Cačeva razgovarat će o hrvatsko-bugarskim odnosima, u kojima istaknuto mjesto ima parlamentarna suradnja. Suradnja Hrvatskog sabora i Narodnog sobranja proteklih je godina bila u prvom redu usredotočena na pristup Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji, za što je Bugarska Hrvatskoj uvijek pružala snažnu i prijateljsku potporu, korisne savjete i konkretnu pomoć.

Predsjednik Sabora će tijekom sastanka s predsjednicom Narodnog sobranja osim o bilateralnim odnosima, koji su tradicionalno vrlo dobri i prijateljski, razgovarati o napretku Hrvatske na putu u EU, gospodarskoj, znanstvenoj i kulturnoj suradnji. Poseban naglasak u razgovorima dvoje dužnosnika bit će na stanju u regiji, za trajnu stabilizaciju i razvoj koje su snažno zainteresirane obje države.
- 07:07 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.11.2009., utorak

U Zagrebu otkriven dio Berlinskog zida

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i bivši gradonačelnik Berlina Eberhard Diepgen otkrili su u ponedjeljak originalni segment Berlinskog zida ispred njemačkog veleposlanstva u Zagrebu i Goethe instituta povodom obilježavanja 20. godišnjice pada zida i kraja podijeljenosti Njemačke.

Uz kratke isječke njemačkih televizijskih vijesti emitiranih na današnji dan 1989. godine povodom proglašenja slobodnog prijelaza njemačke granice, pred uzvanicima je otkriven komad zida veličine 3,2 x 1,2 metra i težak 2,5 tona, a Zagreb se pridružio brojnim drugim gradovima diljem svijeta u kojima je izložena simbolika Željezne zavjese i njenog kraja.

"Taj zvuk pada Berlinskog zida osjetio se i kod nas, jer smo bili u procesu demokratizacije i pluralizacije", rekao je predsjednik Mesić.

Podsjetio je kako "zid u glavama u Beogradu, na čelu sa Slobodanom Miloševićem nije pao". "Znao je da Jugoslavija ne može opstati, ali je na ruševinama SFRJ htio stvoriti Veliku Srbiju", kazao je Mesić".

U svom je govoru istaknuo da je pad Berlinskog zida bio u isto vrijeme i kraj i početak.

"Bio je to kraj rastakanja i urušavanja socijalističkog modela i početak dubinskih promjena...u tim promjenama će ostatak istočne Europe, s više ili manje sreće, krenuti putem tranzicije koja će ga naposljetku dovesti u krilo, ili pred sama vrata, NATO-a i EU-a", rekao je on.

Prema riječima gradonačelnika Diepgena, "taj je Zid sjećanje na neljudsku granicu kroz cijelu Europu".

On je kazao da je Hrvatska dio Europe. "Tko zna samo malo o europskoj povijesti sasvim mu je jasno da je Hrvatska dio Europe...to je zemlja mediteranske kulture koja dijeli tradicije humanizma, prosvjetiteljstva i kršćanstva", kazao je bivši berlinski gradonačelnik od 1984. do 1989 i od 1991. do 2001. i poručio da "Europa još nije dovršena".

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Bernd Fischer je kazao da glede današnjeg slavlja pada Berlinskog zida ispred Brandenburških vrata, gdje su se okupili čelnici 27 zemalja članica EU-a, "mi na ovom mjestu slavimo s budućom, 28. članicom Unije".

Mađarski veleposlanik Peter Gyorkos, je ocijenio da je "ujedinjenje Njemačke temelj ujedinjenja Europe".

"U ovoj državi, u ovom gradu trebamo se prisjetiti da djelo ujedinjenja nije završeno, a sljedeći korak mora biti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji", rekao je Gyorkos.

Zagrebački segment Zida donacija je njemačkog poduzetnika Axela Brauera, a oslikali su ga hrvatski umjetnici grafiteri.

Berlinski zid izgradila je 1961. godine vlada DDR-a. Njemačka se ponovo ujedinila 3. listopada 1990.
- 12:10 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Kina želi vodeću ulogu u akcijama protiv somalskih gusara

Kina bi željela preuzeti vodeću ulogu u akcijama protiv gusara duž somalske obale, ističući na taj način svoje sve veće vojne ambicije i izvan kineskih teritorijalnih voda, izvijestio je u utorak list South China Morning Post.

Zahtjev je iznesen na multilateralnom sastanku održanom iza zatvorenih vrata na kojemu su sudjelovali predstavnici važnijih međunarodnih mornarica, koji djeluju u vodama Adenskoga zaljeva i oko Roga Afrike, kuda prolazi važna pomorska rute što povezuje Aziju i Europu, gdje su gusarski napadi vrlo česti, prenosi list.

"Riječ je o presedanu, no zahtjev Pekinga je dobro prihvaćen, a strane koje su sudjelovale u radu sastanka pokazale su spremnost na suradnju. To je i dokaz da je potrebno uložiti još puno napora da bismo se uhvatili u koštac s gusarstvom", rekao je dužnosnik koji je prisustvovao sastanku, no želio je ostati anoniman. "Kina je spremna prihvatiti se te zadaće, no potrebno je obaviti još brojne razgovore prije postizanja konačnog sporazuma", kazao je.

Sastanak je sazvan nakon što su prošli mjesec gusari pred somalskom obalom oteli kineski teretni brod koji je prevozio ugljen. Neki su kineski mediji pozvali na hitan vojni odgovor, no South China Morning Post izvješćuje kako su se Peking i vlasnici broda odlučili na "tajne pregovore koji su završili plaćanjem otkupnine kako bi se oslobodila 25-orica kineskih članova posade".

Uz NATO-ve i EU-ve brodove, koji su do sada igrali ključnu ulogu u akcijama protiv gusara, u njima su aktivno sudjelovali i vojni brodovi Kine, Rusije, Japana i drugih zemalja, prenosi South China Morning Post.

Kineski prijedlog, koji još nije službeno potvrđen, uslijedio je u trenutku kada vlade brojnih zemalja izražavaju zabrinutost zbog sve većih vojnih troškova Kine. SAD u tome prednjači te upozorava da namjere Pekinga u pogledu ovoga problema nisu dovoljno transparentne.
- 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Beču gospodarski forum

Regionalna suradnja, izazovi i šanse 20 godina nakon pada Berlinskog zida, naslov je 6. bečkog gospodarskog foruma (Vienna Economic Forum) koji je počeo u ponedjeljak u Beču okupivši oko 200 sudionika visokih državnih dužnosnika, predstavnika financijskih i gospodarskih ustanova iz 13 država jugoistočne Europe.

Otvarajući ga, austrijski savezni kancelar Werner Faymann naglasio je da je Austrija najviše dobila od proširenja Europske unije te da je sada najveći cilj prevladati krizu.

Predsjednik austrijske udruge industrijalaca Veit Sorger kazao je da 24 posto austrijskog izvoza ide u države jugoistočne Europe te da kao predsjednik austrijskih industrijalaca može reći da se ta udruga uvijek zauzimala za potporu državama kandidatima za ulazak u EU.

Sorger je posebice spomenuo da je Hrvatska jako mnogo postigla u pristupnim pregovorima s Europskom unijom te je pozdravio potpisivanje hrvatsko-slovenskog arbitražnog sporazuma. "Hrvatska je zrela i zaslužuje punopravno članstvo u Europskoj uniji. Želimo Hrvatsku što prije u Europskoj uniji, a ono što možemo, rado ćemo napraviti, Austrijanci su jednostavno prijatelji Hrvata", izjavio je Sorger.

Bivši austrijski kancelar Wolfgang Schuessel osvrnuo se na 20 prošlih godina od pada Berlinskog zida, kazavši da su obje austrijske strategije bile ispravne - austrijski gospodarski angažman u državama jugoistoka Europe i zauzimanje za proširenje Europske unije.

Austrija je u državama jugoistočne Europe uložila oko 60 milijarda eura, a u Hrvatskoj od 1993. više od šest milijarda.

Prije gospodarske krize na europskom je jugoistoku bio začudno dug gospodarski i društveni napredak na temelju kojega su se razvijale demokratske institucije i tržišno gospodarstvo. Kriza i recesija jako su pogodile te države, rečeno je na skupu. Iako se nazire izlazak iz krize, važna je odgovorna gospodarska politika koje države same provode. Većina sudionika u raspravi drži kako je glavnina krize prošla, iako neke zemlje pogađa jače, a neke zemlje izlaze iz krize brže, primjerice Poljska.

Glavni tajnik Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) Hido Biščević kazao je da postoje otvorena i neriješena pitanja u regiji te se zauzeo za jasnije sudjelovanje Europske unije u pozitivnom rješavanju tih pitanja: poticanjem gospodarskog razvoja i davanjem europskih perspektiva svim državama u regiji. "Posao je počeo u Berlinu prije 20 godina, treba ga završiti na Balkanu", zaključio je Biščević.

Bečki gospodarski forum, koji završava u utorak u Beču, prigoda je za razmjenu mišljenja i predstavljanje razvojnih investicijskih planova pojedinih zemalja te dogovor o budućoj suradnji 13 zemalja: Albanije, Crne Gore, BiH, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Kosova, Turske i domaćina Austrije.

Iz Hrvatske na skupu sudjeluju predstavnici Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) te Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
- 08:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Predsjednik Mesić o posjetu Papi

Predsjednik Republike Stjepan Mesić najavio je jučer da će s papom Benediktom XVI. s kojim će se susresti tijekom ovog tjedna, razgovarati uglavnom o uspostavi mira na Bliskom istoku te odnosima Crkve i države.

"Najviše će vjerojatno biti riječi o uspostavi mira na Bliskom istoku, što se onda može generirati i na druge regionalne krize, ali i o našim odnosima, odnosima Crkve i države, što je uvijek tema i kad sam se nalazio ranije sa Svetim Ocem, a i sada", kazao je Mesić odgovarajući na pitanja novinara nakon okruglog stola Hrvatsko-britanske poslovne mreže.
- 07:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

09.11.2009., ponedjeljak

Merkel: njemačko ujedinjenje nije još u potpunosti dovršeno

Kancelarka Savezne Republike Njemačke Angela Merkel ocijenila je danas da 20 godina nakon pada Berlinskog zida "njemačko ujedinjenje nije još u potpunosti dovršeno", posebice na gospodarskoj razini.

"Njemačko ujedinjene nije još potpuno dovršeno" jer između istoka i zapada ostaju "strukturalne razlike", naglasila je kancelarka na državnoj tv postaji ARD povodom njemačke proslave 20. obljetnice rušenja berlinskog zida.

"Moramo se potruditi želimo li postići jednaku razinu života" na istoku i zapadu, dodala je Merkel podsjećajući da je stopa nezaposlenosti u regijama bivšeg DDR-a dvaput više od one na zapadu.

Angela Merkel, koja je odrasla u DDR-u i ušla u politiku nakon pada zida, naglasila je da je "porez solidarnosti" koji plaćaju istočni i zapadni Nijemci radi financiranja ponovnog ujedinjena "i dalje potreban".

Približno 1,3 bilijuna eura preneseno je sa Zapada na Istok Njemačke unazad 20 godina radi financiranja modernizacije bivšeg DDR-a, otkriva studija objavljena u nedjelju.

Ovo je 1444. blog post na OPSA blogu

- 13:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Barack Obama uskoro odlučuje o slanju dodatnih 30 tisuća vojnika u Afganistan

Predsjednik SAD-a Barack Obama približava se odluci o slanju dodatnih 30 tisuća vojnika u Afganistan iduće godine, no možda je neće objaviti prije nego se savjetuje sa saveznicima i završi posjet Aziji u drugoj polovici studenoga, izvijestila je u subotu američka novinska kuća McClatchy Newspapers, pozivajući se na izjave dužnosnika administracije i vojske.

Prema sadašnjem stanju, administracija planira pozvati tri brigade kopnene vojske iz 101. Zračno-desantne divizije iz Fort Campbella, u Kentuckyu, te iz 10. Planinske divizije iz Fort Druma, u državi New York, uz jednu brigadu marinaca, ili ukupno 23 tisuće dodatnih borbenih i pozadinskih snaga, navodi se u izvješću.

Pored toga, još 7 tisuća vojnika borbenih i pozadinskih postrojbi bilo bi namijenjeno novom divizijskom sjedištu međunarodnih snaga u Regionalnom zapovjedništvu Jug (RCS) u Kandaharu, glavnom uporištu Talibana, gdje SAD 2010. preuzima zapovjedništvo.

Uz to, bilo bi poslano i 4 tisuće dodatnih instruktora za obuku afganistanskih snaga, kazali su dužnosnici.

Prva dodatna borbena brigada Oružanih snaga SAD vjerojatno bi stigla u Afganistan u ožujku iduće godine, rekli su dužnosnici, dok bi ostale tri okvirno slijedile u tromjesečnim razmacima, što znači da bi sva američka pojačanja bila razmještena do kraja 2010.

Brigade kopnene vojske broje od 3,5 tisuće do 5 tisuća vojnika, a marinske brigada oko 8 tisuća pripadnika.

Planiranim pojačanjima išlo bi se ispod zahtjeva glavnog zapovjednika američkih snaga u Afganistanu, generala Stanleya McChrystala, koji je kao opciju "srednjeg rizika" predložio slanje dodatnih 40 tisuća do 45 tisuća vojnika.

Druge dva prijedloga generala McChrystala su "opcija visokog rizika" - slanje 20 tisuća vojnika i "opcija niskog rizika" - slanje 80 tisuća vojnika, koja nudi najbolje izglede za obuzdavanje talibanske pobune i stabiliziranje Afganistana.

Dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom da ostanu neimenovani, upozorili su da Obamina odluka nije konačna, te da to neće postati sve do rasprave s NATO saveznicima, na sastancima Sjevernoatlantskog vijeća i njegovog Vojnog odbora 23. studenoga.

U Afganistanu je trenutačno 68 tisuća američkih i 32 tisuće vojnika NATO-a.

Dužnosnici su kazali da Obama prije objave nove strategije u Afganistanu želi dovršiti svoju azijsku turneju od 11. do 19. studenoga, te se u Washingtonu susresti s indijskim premijerom Manmohanom Singhom.
- 13:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

06.11.2009., petak

Obilježena 19. obljetnica 1. gardijske brigade "Tigrovi"

U vojarnama "Croatia" u Zagrebu i "Pukovnik Predrag Matanović" u Petrinji, u četvrtak, 5. studenoga, svečano je obilježena 19. obljetnica 1. gardijske brigade i 1. mehanizirane bojne "Tigrovi".

Zapovjednik Gardijsko motorizirane brigade, brigadni general Mladen Fuzul, zamjenik zapovjednika 1. mehanizirane bojne bojnik Romeo Horvat, te stožerni zapovjednici postrojbi položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomen obilježja 1. gardijske brigade u vojarni "Croatia" u Zagreb.

Svečanost je nastavljena u vojarni "Pukovnik Predrag Matanović" u Petrinji, gdje je održana Sveta misa za poginule pripadnike u Domovinskom ratu koju je predvodio vojni kapelan Milenko Majić. Svetoj misi nazočili su načelnik stožera Gardijsko motorizirane brigade brigadir Tihomir Kundid, stožerni zapovjednici postrojbe, članovi stožera i zapovjednici postrojbi.

Nakon Svete mise zapovjednik Gardijsko motorizirane brigade, brigadni general Mladen Fuzul uručio je pohvale i nagrade pripadnicima brigade, te je u svom govoru istaknuo doprinos 1. gardijske brigade "Tigrovi" u obrani Republike Hrvatske i Domovinskom ratu. Također, general Fuzul osvrnuo se i na odrađene zadaće u misiji ISAF u Afganistanu, te u misiji UN-a UNDOF na Golanskoj visoravni.

Nazočnima se obratio i zamjenik zapovjednika 1. mehanizirane bojne bojnik Romeo Horvat, koji je podsjetio na osnivanje gardijske brigade "Tigrovi".
- 07:54 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Jandroković govorio pred stalnim vijećem OESS-a

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u četvrtak je u Beču, pred članovima stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), izjavio kako Hrvatska ima odličnu suradnju s OESS-om te kako vjeruje da se može početi definirati zadaća ureda OESS-a u Zagrebu u završnoj fazi.

"Glede budućnosti ureda vjerujem da možemo početi definirati zadaću u završnoj fazi", naglasio je Jandroković, podsjećajući na odluku da se u prosincu donese mišljenje o nastavku djelovanja toga ureda.

"Predstoji definiranje budućnosti ureda, jer još o tome razgovaramo i tražimo najbolje rješenje koje će biti u interesu Hrvatske i OESS-a, tražimo zajednički uspjeh za obje strane", dodao je.

Pred članovima stalnog vijeća OESS-a Jandroković je govorio i o jačanju zajedničke europske sigurnosti, o regionalnoj suradnji i hrvatskim pristupnim pregovorima za članstvo u EU.

Istaknuo je kako Hrvatska aktivno prati rasprave o sigurnosti u okviru OESS-a te da je zainteresirana za stvaranje učinkovitijih sigurnosnih institucija i mehanizama.

Napomenuo je kako je tijekom ovogodišnjeg grčkog predsjedavanja odrađen velik posao koji je dao novi poticaj reafirmiranju temeljnih načela OESS-a. Posebno je pritom istaknuo pokretanje Krfskog procesa kao novog okvira za raspravu o sigurnosnoj situaciji u okviru OESS-a, te kao izuzetno korisnog u identificiranju problematičnih područja i pronalaženju odgovora za postojeći sustav sigurnosti.

Jandroković je kazao kako je Republika Hrvatska, kao nova članica NATO-a i buduća članica Europske unije, svjesna zajedničke odgovornosti u jačanju sustava sigurnosti i s tim u svezi napomenuo kako je i dvogodišnji hrvatski angažman u Vijeću sigurnosti UN-a bio usredotočen na rješavanje kriznih pitanja na regionalnoj i globalnoj razini.

Hrvatska također vjeruje da jaka Europska sigurnosna i obrambena politika može poticati transatlantsko sigurnosno partnerstvo i strateške veze između NATO-a i Europske unije, istaknuo je Jandroković.

Svi sudionici u raspravi ocijenili su da Hrvatska izvrsno napreduje u ispunjavanju svojih obveza.

Procijenjeno je da se reforme povezane s pripremama za ulazak Hrvatske u EU dobro provode, izjavio Jandroković nakon zasjedanja izrazivši zadovoljstvo kako je rekao, "što su svi govorili o Hrvatskoj kao budućoj članici EU".

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija izvijestio je članove stalnog vijeća OESS-a i o potpisivanju arbitražnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije, što su snažno poduprli svi sudionici rasprave.

Sporazum je opisao kao dobitak za sve i izrazio uvjerenje da će parlamenti obiju zemalja ratificirati sporazum.

"Time smo poslali snažnu poruku svim zemljama jugoistoka Europe koje gledaju na Hrvatsku kao dobar primjer kako ići prema EU ali i poruku EU da su dvije države spremne rješavati tako teška pitanja na civilizirani i europski način", rekao je Jandroković.

Jandroković je kazao da se na sastanku razgovaralo i o provedbi reformi koje su važne za približavanje Hrvatske EU te o nizu pitanja u vezi ureda OESS-a u Zagrebu koji ima mandat praćenje suđenja za ratne zločine i status povratnika i imovine.

Glede pitanja povratnika i njihove imovine, Jandroković je kazao da je potrebno definirati točke brojke.

"Riječ je o temi koja ima humanitarnu dimenziju koju ne treba politizirati, Hrvatska je spremna definirati i vidjeti koje su točne brojke i naravno odlučno nastaviti s provedbom preuzetih obveza i izvršiti ih do kraja".

Šef hrvatske diplomacije sastao se i sa glavnim tajnikom OESS-a Marcom Perrinom de Brichambautom s kojim je razgovarao o suradnji Hrvatske i OESS-a.
- 07:49 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

05.11.2009., četvrtak

Mesić: BiH je domovina bosanskih Srba

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je, u intervjuu za današnje izdanje beogradskog dnevnika Danas kako bi službeni Beograd Srbima u Bosni i Hercegovini trebao poručiti da je BiH njihova domovina, a Sarajevo glavni grad, te da svoju politiku oblikuju u tim okvirima.

Upitan da objasni svoje tvrdnje o neiskrenoj ulozi srbijanskih dužnosnika u događajima u BiH, Mesić je ustvrdio je kako službeni Beograd kaže da prihvaća sve što se dogovore tri naroda u BiH, ali predsjednik vlade BiH entiteta Republike Srpske Milorad Dodik ne pristaje ni na kakav dogovor.

"Službeni Beograd se izjasnio za cjelovitu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, ali Dodik traži izdvajanje Republike Srpske i ne pristaje na cjelovitu BiH. Milorad Dodik ne smatra BiH konstantom, nego konstantom smatra Republiku Srpsku, kao što ne smatra Sarajevo glavnim gradom", dodao je Mesić.

Po njegovoj ocjeni, Dodiku bi odgovaralo stvaranje trećeg (hrvatskog) entiteta u BiH, kako bi do kraja marginalizirao Hrvate u nekom malom entitetu.

"Stvarno je paradoksalno da se na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu sudi vođama bosanskih Srba za zločine i za stvaranje Republike Srpske koja je, nemojmo zaboraviti, stvorena etničkim čišćenjem, a da u isto vrijeme Dodik nastavlja njihovu politiku u Republici Srpskoj" rekao je Mesić.

Prema riječima hrvatskoga predsjednika, međunarodna je zajednica dužna preko svojih predstavnika zaustaviti svakoga tko vodi politiku koja razbija BiH.

BiH, kako je rekao, mora ostati jedinstvena, radi "naše regije", ali i radi Europe i u tom smislu nitko nema šanse izdvojiti dio BiH.

Mogućnost da se izdvoji neki dio iz BiH, po Mesićevim riječima, iluzija je koja stvara nesigurnost u toj državi i udaljava je od euroatlantskih integracija.

Na pitanje kolika je odgovornost člana predsjedništva BiH Harisa Silajdžića za nastanak trenutačne krize u BiH, Mesić je kazao da mu je teško za nekoga utvrđivati konkretnu odgovornost, pa i za Harisa Silajdžića, te podsjetio da se Silajdžić uvijek izjašnjavao za cjelovitu BiH.

"Od 1990. godine zalažem se za cjelovitu BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda imati ravnopravan položaj i kao doživotni bivši predsjednik RH nastavit ću se za to zalagati", rekao je Mesić, upitan što će on učiniti kako bi pridonio rješenju krize u BiH.

Govoreći o Dodikovoj kritici da zanemaruje pitanje Srba izbjeglih iz Hrvatske, Mesić je podsjetio da se uvijek zalagao za povratak hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Hrvatsku, jer je to i njezin interes.

"Mi pozivamo sve naše građane da se vrate i iz Republike Srbije i iz Republike Srpske. Pritom, Hrvatska sukladno svojem ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina jamči visok stupanj prava Srbima u Hrvatskoj. Nemojmo zaboraviti da je do sada Hrvatska obnovila više od 145 tisuća kuća i stanova iz državnog proračuna, te da je u lipnju 2008. donijela akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava onih koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku", dodao je.

Na pitanje što smatra svojim najvećim uspjehom u proteklom razdoblju, obzirom da mu u siječnju ističe drugi predsjednički mandat, Mesić je kazao kako je od dva strateška cilja Hrvatske - ulaska u NATO i u EU, prvi ostvaren, te da se nakon potpisivanja sporazuma sa Slovenijom, kao i završetka potpisivanja Lisabonskog sporazuma, doista može reći da je Hrvatska na pragu ulaska u EU.

"Hrvatska upravo završava i dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN, a izbor naše zemlje u Vijeće sigurnosti bila je potvrda Hrvatske u međunarodnoj zajednici. U zadnjih 10 godina uspjeli smo od Hrvatske stvoriti pravnu državu u kojoj vrijede europski standardi na svakom području. Profesionalizirali smo vojsku, policiju i sigurnosno-obavještajne službe. Još nam predstoji dovršavanje reformi na području pravosuđa i javne uprave da bismo ispunili sve uvjete za ulazak u EU", dodao je.

Upitan što je propustio učiniti, Mesić je kazao da mu je žao što neće dočekati ulazak Hrvatske u EU kao njezin predsjednik.

Intervju s Predsjednikom Mesićem u cijelosti pročitajte ovdje.
- 14:43 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

Lavrov se u Sarajevu zauzeo za zatvaranje ureda visokog predstavnika

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas u Sarajevu da će Rusija u Vijeću za provedbu mira za BiH (PIC) ustrajati na zatvaranju Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.

"Potrebno je hitno okončati mandat visokog predstavnika i ukinuti bonnska ovlaštenja koja su postala kočnica suverenitetu BiH", rekao je Lavrov.

Ruski šef diplomacije na konferenciji za novinare u Sarajevu nakon susreta s bosanskohercegovačkim kolegom Svenom Alkalajem istaknuo je kako je preostalo tek nekoliko stvari koje je potrebno riješiti kako bi se OHR pretvorio u Ured europskog predstavnika (EUSR).

Lavrov je odbacio nametanje rješenja ustavnih reformi koje su potaknule administracije Sjedinjenih Država i Europske Unije.

"Naše stajalište o tome veoma je jasno. Rusija će podržati sve što u BiH bude dogovoreno na temelju konsenzusa", dodao je.

Vlasti BiH entiteta Republike Srpske, koje podupire službena Moskva, protive se ustavnim reformama koje su predložene na sastancima u vojnoj bazi u Butmiru kod Sarajeva kojima je cilj ojačati državne institucije i oslabiti položaj entiteta te zemlji omogućiti približavanje Europskoj uniji i NATO-u.

Novi krug pregovora o ustavnim promjenama, pod vodstvom američkih i europskih posrednika, započeli su ovoga tjedna a trebali bi se okončati do 18. studenoga kada je predviđeno zasjedanje PIC-a koji bi se trebao odrediti o sudbini OHR-a u BiH.

Lavrov će se danas također susresti i s tročlanim predsjedništvom Bosne i Hercegovine i s predsjednikom vlade entiteta Republike Srpske Miloradom Dodikom.
- 14:34 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

UN sklon obnovi pregovora o imenu Makedonije

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je rekao u srijedu da njegov posebni izaslanik Matthew Nimetz za ime Makedonije, spor koji suprotstavlja Atenu i Skoplje duže od deset godina, spreman obnoviti razgovore kada za to dvije zemlje budu spremne.

"Moj posebni izaslanik Matthew Nimetz želi zadržati elan pregovora o glavnom sporu između Grčke i Bivše jugoslavenske Republike Makedonije i spreman ih je obnoviti kada dvije strane budu spremne", rekao je Ban nakon razgovora s grčkim premijerom Georgesom Papandreuom.

Ban je izrazio zadovoljstvo što je Papandreu rekao da je spreman podržati i pojednostaviti proces pregovora.

Glavni tajnik UN-a je razgovarao s Papandreuom prilikom svog posjeta Ateni gdje je u srijedu sudjelovao na otvaranju 3. Svjetskog foruma o migraciji i razvoju, pod okriljem UN-a.

Grčka od 1991. blokira međunarodno priznanje Makedonije pod tim imenom koje smatra svojim isključivim povijesnim nasljeđem. Godine 2008. je blokirala i makedonski ulazak u NATO, a zaprijetila je i blokiranjem ulaska u EU.

Nakon pobjede socijalista u Grčkoj na parlamentarnim izborima 4. listopada, Skoplje je uputilo više poziva na pregovore o tom sporu.

Makedonski predsjednik Đorge Ivanov pozvao je u srijedu grčkog predsjednika Karolosa Papuliasa u službeni posjet Skoplju.
- 07:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

04.11.2009., srijeda

Potpisan arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije

Potpisivanje arbitražnog sporazuma veliki je dan ne samo za Hrvatsku i Sloveniju, nego i za Europu i međunarodnu zajednicu i otvara novo poglavlje u odnosima dviju susjednih zemalja, istaknuli su danas u Stockholmu potpisnici sporazuma.

"Želim uputiti dvije, tri riječi građankama i građanima Hrvatske - ovo je uistinu korak koji smo učinili radi budućnosti Hrvatske, radi budućnosti naše djece, a isto tako mislim da je ovaj korak malo otvorio vrata i donio novu nadu i našim susjedima, jugoistoku Europe te mogu reći da će Hrvatska davati punu, istinsku potporu i našim susjedima na putu prema euroatlantskim integracijama", izjavila je predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor, koja je zajedno sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom potpisala arbitražni sporazuma za rješavanje granice između dviju zemalja.

Sporazum je kao svjedok potpisao i predsjedatelj Europskog vijeća, švedski predsjednik vlade Fredrik Reinfeldt.

Kosor, Pahor i Reinfeldt dali su izjave nakon potpisivanja, ali novinarima nije omogućeno postavljanje pitanja.

Nakon svečanosti potpisivanja, koja je trajala petnaestak minuta, premijer Reinfeldt je priredio ručak za goste iz Hrvatske i Slovenije.

"Ovaj sporazum je znak političke hrabrosti i pokazuje odlučnost dvoje premijera da riješe ovo teško pitanje, koje je bilo otvoreno toliko dugo vremena", rekao je Reinfeldt.

"Današnji dan nije povijesni samo za Sloveniju i Hrvatsku i za Europsku uniju u smislu njezina proširenja. Danas je dobar dan za cijelu međunarodnu zajednicu, danas se dogodilo nešto dobro, nešto što riješava probleme a ne stvara ih, nešto što može biti insipracija za budućnost, a ne za brigu. Kakav fantastičan dan!", rekao je Pahor.

Premijerka Kosor je izjavila da je "ovo dobar sporazum za Hrvatsku, za Sloveniju i za Europsku uniju", dodajući da je "ponosna što je danas u Stockholmu" na potpisivanju sporazuma koji je dogovoren nakon dugih pregovora.

Zahvalila je "švedskom predsjedništvu i prijateljima iz Sjedinjenih Američkih Država, koji su u ovom procesu također imali razumijevanja i davali potporu". Kao presudnu činjenicu za postizanje dogovora, Kosor je navela odnos prijateljstva i razumijevanja, koji je izgradila s Pahorom. "Od početka našeg upoznavanja do kraja ovoga posla izgradili smo jedan odnos za koji mislim da bi trebali imati premijeri na cijelom svijetu, pogotovo premijeri susjednih zemalja. To je odnos međusobnog prijateljstva, razumijevanja, ali prije svega uzajamnog poštovanja i uvažavanja". rekla je premijerka Kosor.

Pahor je uzvratio da mu je "kao sramežljivom muškarcu malo neugodno slušati te pohvale, iako se s njima slaže".

"Međusobno povjerenje imalo je bitno značenje od prvog sastanka u Trakošćanu. Vjerovali smo jedno drugome i tako smo preskočili prepreke koje su bile previsoke za pregovarače prije nas, došli smo do potpisivanja sporazuma o rješavanju granice. Mislim da je to signal za odnose koje želimo između oba naroda i države. Ta dva naroda nikada u povijesti nisu bili u ratu, što je rijetkost na starom kontinentu", rekao je Pahor.

Kosor je rekla da današnjim potpisom otvorena "nova knjiga u odnosima između dviju država". "Za nas se sada otvara nova europska perspektiva, iznimno je važno što smo odvojili pristupne pregovore od rješavanja graničnog spora. Sigurna sam da će nas u konačnici na tom putu poduprijeti i parlamenti i na to ih pozivam, dakako prije svega hrvatski parlament i zastupnike i zastupnice Hrvatskog sabora", rekla je Kosor.

Pahor je rekao da je nakon 18 godina došlo vrijeme da se pitanje granice skine s dnevnog reda i da je sada prigoda za "rješavanje ostalih lakših pitanja koja su preostala".

Švedski premijer Reinfeldt rekao je da je proširenje EU-a prioritet za njegovu zemlju te pohvalio dvoje premijera za vodstvo koje pokazuju.

"Koristi za vaše dvije zemlje zbog vodstva koje pokazujete bit će velike. Ovaj sporazum otvara novo poglavlje i perspektivu u bilateralnim odnosima dviju zemalja. Vaše vodstvo bit će poticaj i za druge u regiji i drugdje", rekao je Reinfeldt.

Prilikom potpisivanja u dvorani je bio i EU povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Odmah po potpisivanju arbitražnog sporazuma uslijedile su i prve reakcije. Tako slovenski predsjednik Danilo Tuerk izražava uvjerenje kako je današnjim potpisivanjem izvršen važan čin na putu rješavanja graničnog pitanja između dviju država. Sada će parlamenti dviju država dobiti priliku da u postupku ratifikacije donesu konačnu odluku o arbitražnom sudu, a time i o rješenju graničnog pitanja, navedeno je u izjavi iz ureda slovenskog predsjednika.

Slovenski mediji u vezi s današnjim potpisivanjem u Stockholmu ističu riječi svog premijera Boruta Pahora da je to "povijesni događaj", ali podsjećaju i na to da je Pahor u utorak najavio da će arbitražni sporazum dati na provjeru ustavnosti Ustavnom sudu, kako bi utišao oporbu koja mu se protivi i koja o sporazumu namjerava organizirati referendum u želji da ga poništi i tako ugrozi Pahorovu vladu.

"Oni koji se protive sporazumu ne čine to iz sadržajnih nego politikantskih razloga zbog kojih im je 18-godišnji spor dobro služio", navodi u komentaru mariborskog lista Večer Boris Javšovec. Najoštriji kritičar premijera Pahora, nekadašnji predsjednik parlamenta France Bučar, kaže da takav sporazum s hrvatskom stranom ne bi nikada potpisao, a 1991. godine osobno je potpisao temeljnu ustavnu povelju kojom je priznata međurepublička granica koju je potvrdila i Badinterova komisija, navodi Javšovec.

Iz istih "politikantskih" razloga, po mišljenju Javšovca, sporazumu se protive bivši premijer Janez Janša koji je pristajao na mnogo nepovoljnije rješenje spora pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, te Alojz Peterle koji je ovih dana govorio o "nepravednoj" granici za koju su krive nekadašnje "komunističke" vlasti, a bio je predsjednik prve demokratski izabrane vlade koja je na takvu granicu pristala, podsjeća Javšovec.

"Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor stavili su svoje potpise na arbitražni sporazum u švedskoj prijestolnici Stockholmu, zemlji koja trenutno predsjeda Europskom unijom", javlja AP.

Reuters izvješćuje da su "Slovenija i Hrvatska u srijedu potpisale arbitražni sporazum o granici kojim se omogućuje rješavanje skoro dvadesetogodišnjeg spora zbog kojeg je Hrvatska bila zakočena na putu u EU".

Njemačka agencija dpa prenosi riječi europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna koji je izrazio nadu da će dvije zemlje "bez nepotrebnog odgađanja" ratificirati sporazum. Također je kazao da "Hrvatska prelazi posljednji kilometar u pristupnim pregovorima koji ulaze u završnu fazu".

AP podsjeća da se dvije bivše jugoslavenske republike od stjecanja nezavisnosti spore oko morske i kopnene granice.

Reuters dodaje da Slovenija, stiješnjena između Italije i Hrvatske, zahtijeva "izravan pristup međunarodnim vodama, što bi Hrvatsku moglo prisiliti da ustupi dio mora koje smatra svojim".

Agencije ističu da sporazum moraju ratificirati parlamenti dviju zemalja te da su oporbene stranke, kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj, izrazile nezadovoljstvo arbitražnim sporazumom.

Jutarnji list na svojim web stranicama također donosi vijest o potpisivanju sporazuma, a uz prenesene izjave objavljen je i članak o brošu koji je predsjednica vlade Jadranka Kosor nosila na reveru sakoa. Naime, broš u obliku Hrvatske predsjednica vlade je stavila na sako za potpisivanje sporazuma, što podsjeća na broševe koje je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright isticala povodom važnih sastanaka.
- 17:21 - Komentari (8) - Isprintaj - # -

BiH mediji: Posjet Kosor Sarajevu potvrdio duh razumijevanja

Posjet predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor Sarajevu u srijedu je zadobio udarno mjesto na naslovnicama svih značajnijih dnevnih listova u Bosni i Hercegovini, a opća je ocjena da je on potvrdio duh razumijevanja i tolerancije u odnosima dviju zemalja i spremnost da se na taj način riješe i preostala otvorena pitanja.

"Nema otvorenog pitanja koje BiH i Hrvatska ne mogu zatvoriti", naslov je velikog teksta u sarajevskom Oslobođenju koje ističe kako su i Kosor i njen domaćin, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, izrazili spremnost da sva otvorena pitanja rješavaju u duhu tolerancije a prvo na dnevnom redu moglo biti biti ono koje se tiče imovinsko-pravnih odnosa.

List ističe i to kako je hrvatska premijerka obećala snažnu potporu Bosni i Hercegovini na njenom putu ka euroatlantskim integracijama.

Banjalučke Nezavisne novine kao najznačajniji rezultat razgovora Kosor-Špirić navode iskazanu spremnost da se spriječi učestala praksa bijega počinitelja kaznenih djela iz jedne u drugu državu.

"Sporazum kriminalce privodi pravdi", naslov je u Nezavisnim novinama.

Sarajevski Dnevni avaz samu je naslovnicu posvetio susretu predsjednice vlade s njenim neslužbenim domaćinom, Miroslavom Blaževićem, izbornikom nogometne reprezentacije BiH.

U kraćem izvješću o prvom posjetu Kosor glavnom gradu BiH, Dnevni avaz kao najvažniji rezultat ističe moguće potpisivanje sporazuma kojim će se onemogućiti zloporaba instituta dvojnog državljanstva odnosno bijega počitelja kaznenih djela preko granice.
- 10:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obama i Merkel razgovarali o Afganistanu i klimatskim promjenama

Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak su u Bijeloj kući razgovarali o bilateralnoj suradnji, posebno zajedničkom sudjelovanju u Afganistanu, suradnji u borbi protiv klimatskih promjena te o 20. obljetnici ujedinjenja Njemačke i pada Berlinskog zida.

"Njemačka je vrlo snažan saveznik SAD-a u cijelom nizu međunarodnih pitanja", rekao je Obama, istaknuvši kako SAD "cijeni žrtvovanje njemačkih vojnika u Afganistanu" i doprinos Njemačke ukupnim nastojanjima da se donese mir i stabilnost toj zemlji.

Također je podsjetio na zauzimanje njemačke kancelarke u borbi protiv globalnoh zatopljenja.

"Kancelarka Merkel je sjajan čelnik u pitanju klimatskih promjena. SAD, Njemačka i zemlje diljem svijeta počinju shvaćati zašto je tako važno da radimo zajedno kako bismo zaustavili moguću katastrofu ako se neometano nastavi globalno zatopljenje", naglasio je.

Također je izrazio zadovoljstvo američko-njemačkom suradnjom u sprječavanju širenja nuklearnog oružja.

U povodu 20. obljetnice ujedinjenja Njemačke i pada Berlinskog zida kanclearka Merkel će u utorak održati govor na zajedničkoj sjednici obaju kongresnih domova.

Obama je istaknuo da će Merkel biti prvi njemački kancelar koji se obraća zajedničkoj sjednici obaju domova u povijesti te prvi njemački kancelar koji govori u Kongresu u zadnjih 50 godina.

Merkel je kazala kako je razgovor s američkim predsjednikom nastavak gotovo svakodnevne žive rasprave o pitanjima poput klimatskih promjena, Afganistana, Irana i stanja svjetskog gospodarstva.

Kazala je kako razgovor u Bijeloj kući i svoj govor u Kongresu želi iskoristiti da bi "zahvalila američkom narodu na potpori u cijelom procesu koji je vodio do ujedinjenja Njemačke". "To je nešto što mi Nijemci nećemo nikad zaboraviti", kazala je Merkel.

U ponedjeljak je obilježena 20. obljetnica rušenja Berlinskog zida 1989., koje je pridonijelo ujedinjenju Njemačke, a poslije i padu komunističkih režima diljem istočne Europe, raspadu SSSR-a i drugih višenacionalnih država te stvaranju novih europskih demokracija.

Kako se najavljuje u Washingtonu, Merkel će se u govoru na Capitol Hillu također založiti za puno uključenje SAD-a, najvećega svjetskog gospodarstva i najvećeg onečišćivača atmosfere, u borbu s klimatskim promjenama. Kongres je dosad prilično sumnjičav prema nastojanjima Obamine vlade da se donese zakon o ograničenju emisije stakleničkih plinova u SAD-u, uključivo i većinske demokrate u Predstavničkom domu i Senatu.
- 08:51 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

03.11.2009., utorak

Kosor posjetila Sarajevo

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor boravila je danas u radnom posjetu Bosni i Hercegovini gdje se sastala s predstavnicima državnih, političkih, društvenih i vjerskih ustanova u BiH.

Posjet je ujutro počela sastankom sa svojim kolegom i domaćinom bosanskohercegovačkim premijerom Nikolom Špirićem.

Predsjednica Vlade i predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić potvrdili su Sarajevu spremnost da sva otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja riješe u duhu prijateljstva i dobrosusjedstva, a naznačili su kako bi prvi korak mogao biti rješavanje pitanja granica.

"Odnosi naše dvije zemlje doista su dobrosusjedski i mi neprestano nastojimo graditi nove mostove suradnje", izjavila je Kosor na konferenciji za tisak održanoj nakon sastanka sa Špirićem tijekom radnog posjeta BiH.

Uz predsjednicu Vlade u sastavu izaslanstva hrvatske vlade bili su i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, ministar financija Ivan Šuker te ministar kulture Božo Biškupić, a Kosor je istaknula kako tako visoka razina dužnosnika koji su s njom doputovali u Sarajevo najbolje govori o zainteresiranosti da se sva otvorena pitanja što prije riješe.

"Kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska je živo zainteresirana za opstanak BiH kao jedinstvene države tri jednakopravna naroda", izjavila je Kosor potvrđujući kako njena vlada ostaje na dobro poznatim stajalištima u odnosu na BiH.

Predsjednica hrvatske Vlade kazala je kako je veoma važno što je posjet Sarajevu slijedio neposredno nakon što je u Hrvatskom saboru zaključena rasprava o arbitraži sa Slovenijom "čime je odblokiran put Hrvatske ka Europskoj uniji".

"To je važna poruka ohrabrenja i nade i za BiH kao i za cijelu regiju", kazala je Kosor.

Najavila je kako će se već do kraja ovog mjeseca sastati povjerenstva za granicu između Hrvatske i BiH ne bi li utvrdili mogućnost rješenja i tog pitanja.

"Mislim da smo tu na jako dobrom putu", kazala je Kosor.

Objasnila je kako će se i pri rješavanju statusa luke Ploče tragati za pravičnim rješenjem koji će poštivati interese obje države, no i pravne stečevine Europske unije.

Po njenim riječima, iskrenim dijalogom može se postići i rješenje pitanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz status imovine koju svaka od država ima u drugoj.

Jadranka Kosor je potvrdila i zainteresiranost Hrvatske da se s BiH postigne sporazum kojim će se onemogućiti da počinitelji kaznenih djela, zlorabeći institut dvojnog državljanstva, bježe od pravde.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić kazao je kako ohrabruje put kojim su Hrvatska i Slovenija krenule u rješavanju graničnog spora, a odnose BiH i Hrvatske opisao je kao veoma dobre.

Potvrdio je zainteresiranost vlasti u Sarajevu da se što prije rješe brojna otvorena pitanja spomenuvši pri tom uz granična te imovinska i pitanje luke Ploče, problem readmisije, statusa državljana BiH otpuštenih s posla u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, borbe protiv kriminala, zaštite tajnih podataka, izbjeglica i turizma.

Špirić je također kazao kako rješenje za unutarnje probleme on osobno vidi kroz dijalog domaćih političara, bez uplitanja predstavnika međunarodne zajednice.

"BiH je do sada više čekala a manje činila", kazao je Špirić sugerirajući kako je vrijeme da inicijativu preuzmu domaći lideri.

Kosor i Puljić: Važno je jedinstvo Hrvata u BiH

Predsjednica Vlade prenijela je danas vrhbosanskom nadbiskupu, kardinalu Vinku Puljiću kako Hrvatska čvrsto podupire opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države u kojoj će tri konstitutivna naroda imati zajamčenu ravnopravnost.

Kosor se s kardinalom Puljićem sastala nakon sastanka s predsjedateljem Vijeća ministara BiH.

Jadranka Kosor je novinarima nakon sastanka s kardinalom kazala kako će Hrvatska dosljedno provoditi svoju ustavnu obvezu da skrbi i o Hrvatima u BiH.

"Razgovarali smo o nekim projektima, dobroj suradnji ali i o potrebi jedinstvenog nastupa Hrvata u BiH", kazala je Kosor dodajući kako je jedinstvo "najbolji put ukoliko se hoće obaviti neki posao".

Dodala je kako su oboje iznijeli slične poglede na probleme što ih imaju Hrvati u BiH, ali i o tome što će i oni i BiH dobiti ulaskom Hrvatske u euroatlantske integracije.

Kardinal Puljić posebice je istaknuo kako premijerka Kosor, baš kao i Crkva, ne traže za Hrvate u BiH ništa drugo nego jednaka prava u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

"Ovo je i prilika da zahvalimo hrvatskoj vladi i državi na potpori, posebice materijalnoj", izjavio je vrhbosanski nadbiskup istaknuvši kako je nastavak takve pomoći posebno vrijedan u vrijeme kada se čuju glasovi kako su Hrvati u BiH zapravo smetnja i teret Hrvatskoj.

"Unatoč tome, hrvatska je vlada ostala na programu potpore Hrvatima na ovim prostorima", kazao je kardinal Puljić.

Komentirajući pregovore o ustavnim reformama u BiH, kardinal Puljić je podsjetio na jasan stav Crkve koja traži jednaka prava za sve.

"Ne bih htio da ispadne kako mi hrvatskim političarima dijelimo lekcije. Mi od njih očekujemo odgovornost i zauzetost, a poručili bismo im da je lakše vući kola u jednom pravcu", izjavio je Puljić aludirajući na razjedinjenost ključnih hrvatskih stranaka u BiH.

Premijerka Kosor je nakon susreta s kardinalom Puljićem posjetila i središnjicu Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" gdje je o njegovu djelovanju razgovarala s predsjednikom Franjom Topićem i njegovim suradnicima.

Kosor s predsjednicima dvaju HDZ-a u BiH

Predsjednica Vlade i ujedno predsjednica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i pozvala je danas predsjednike HDZ-a 1990. Božu Ljubića i HDZ-a BiH Dragana Čovića na suradnju u zastupanju bitnih interesa hrvatskog naroda u BiH, no nije izravno pozvala na ujedinjenje stranaka koje oni vode.

"Sloga i jedinstvo potrebni su kad god se želi obaviti neki posao, a to je slučaj i kod aktualnih zbivanja u BiH", kazala je Kosor u Sarajevu gdje je boravila u radnom posjetu.

Iako je prvotno planiran zajednički sastanak, Kosor se s Ljubićem i Čovićem ipak sastala odvojeno, sa službenim objašnjenjem kako je to zbog obveza dvojice čelnika hrvatskih stranaka u BiH.

Kosor je istaknula kako je međusobna komunikacija dvaju bosanskohercegovačkih HDZ-a bitna za dobrobit Hrvata u toj zemlji.

"Cilj im je isti, a moja im je poruka da je zajedništvo temelj svega", kazala je Kosor.

Na izravan novinarski upit podupire li ipak ujeidnjenje HDZ-a 1990. i HDZ-a BiH, kazala je da bi to bilo "jako dobro ako bi bilo moguće". Dodala je kako Hrvatska ni HDZ nikoga na to ne mogu natjerati, već jedino mogu iznositi argumente i njima dokazivati kako bi ujedinjenje bilo dobro rješenje.

"Ako jedni voze lijevo, a drugi desno, teško se mogu postići rezultati koji su svima cilj", konstatirala je hrvatska premijerka.

Božo Ljubić je nakon sastanka s Kosor novinarima kazao kako se o ujedinjenju dvaju HDZ-a uopće nije raspravljalo.

"To nije bila tema, no razgovaralo se o suradnji dvaju HDZ-a u BiH", izjavio je Ljubić.

Ljubić je Kosor izvijestio o tijeku pregovora o ustavnim promjenama koji se vode uz međunarodno posredovanje. Objasnio je da su međunarodni posrednici u utorak u Sarajevo donijeli nove prijedloge kojima se "popravljaju hrvatske pozicije u usporedbi s butmirskim paketom". "U ovome trenutku smatramo da to još nije dostatno", kazao je Ljubić, rekavši kako se nada još nekim preinakama.

O potankostima prijedloga nije želio govoriti.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon susreta s Kosor kratko je kazao da su razgovarali o ukupnu stanju u BiH i mogućim ustavnim reformama.

Na upit je li moguće ujedinjenje dvaju HDZ-a u BiH, Čović je odgovorio da jest, no da za to trebaju dvije strane. Potvrdio je kako se o tome u utorak u Sarajevu uopće nije ozbiljnije razgovaralo.

Kosor sa Tihićem i Inzkom

Predsjednica vlade na kraju radnog posjeta Sarajevu o stanju u BiH je odvojeno razgovarala s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmanom Tihićem i visokim predstavnikom međunarodne zajednice Valentinom Inzkom.

Kosor i Inzko nakon sastanka nisu davali izjave, a Tihić je novinarima objasnio kako su on i Kosor razgovarali kao predsjednici dviju stranaka članica Europske pučke stranke (EPP). Izvijestio je hrvatsku premijerku o stajalištima SDA glede pregovora o ustavnim promjenama u BiH u kojima posreduju američki diplomati i diplomati Europske unije.

Predsjednik SDA drži kako su SAD i EU čelnicima u BiH u tzv. butmirskom paketu i nekim njegovim izmjenama ponudili dobro rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve.

"Riječ je o korektnu rješenju u kojemu ne gube ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci. Svi dobivamo iako ne onoliko koliko bismo htjeli", ocijenio je Tihić.

Komentirajući odnose BiH i Hrvatske i otvorena pitanja, Tihić je kazao kao i SDA i HDZ žele da se ona što prije riješe te da se za to i zauzimaju.

"Nema razloga da ta pitanja godinama stoje neriješena", zaključio je Tihić.

Predsjednica hrvatske vlade u večernjim je satima iz Sarajeva otputovala u Zagreb.
- 21:14 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Mesić: ulazak Hrvatske u NATO i EU jača odnose s Grčkom

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susreo se danas u Ateni s grčkim predsjednikom Karolosom Papuliasom i izjavio da će ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije osnažiti dobre i prijateljske odnose Hrvatske i Grčke.

"Otkako je Hrvatska postala članicom NATO-a otvoren je dodatni prostor našoj suradnji, jer smo sada saveznici u tome važnom političko-vojnom savezu", izjavio je Mesić novinarima nakon sastanka s Papuliasom.

Dodao je da će se Hrvatska uskoro priključiti Grčkoj i u EU-u. "Mislim na činjenicu da smo u završnoj fazi pregovora o članstvu Hrvatske u EU-u. Uvjeren sam da Hrvatska ima političke volje i snage da ispuni sve uvjete koje to članstvo traži", dodao je Mesić, istaknuvši da se pristupni pregovori ne mogu vezati ni za koje otvoreno pitanje s nekom od susjednih zemalja.

Hrvatski predsjednik prenio je grčkome kolegi da Hrvatska zagovara ulazak u Uniju svih zemalja regije, ovisno o tempu njihova napretka prema tome cilju. "Svakoj od zemalja regije mi smo na tome putu spremni pomoći", istaknuo je.

Bilateralne odnose Zagreba i Atene ocijenio je dobrima i prijateljskima i ustvrdio da bi mogli biti još bolji. "Da bismo to postigli, morat će se dodatno potruditi vlade obiju zemalja, ali i naši gospodarski subjekti", kazao je predsjednik Mesić.

Jedna od tema sastanka s Papuliasom bilo je i stanje u jugoistočnoj Europi pri čemu je Mesić rekao da smo "svjedoci povratka ne samo retorike, nego i politike iz početka devedesetih godina prošloga stoljeća".

"A do čega je dovela ta politika, to dobro znamo. Vjerujem da će ovoga puta međunarodna zajednica na vrijeme prepoznati opasnost i znati reagirati", rekao je hrvatski predsjednik.

Mesić se tijekom jednodnevnog posjeta Grčkoj sastao i s premijerom Georgeom Papandreuom te predsjednikom parlamenta Filiposom Petsalnikosom.
- 14:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Afganistanu izvanredno stanje zbog H1N1 (svinjske gripe)

Svinjska gripa dobiva novi zamah u Afganistanu pa je u toj zemlji jučer proglašeno izvanredno stanje kako bi se pojačalo mjere u spriječavanju brzog širenja virusa H1N1. Posebne mjere protiv toga virusa uvode i Saudijska Arabija, Ukrajina, Gruzija i Turska, javljaju svjetske novinske agencije.

Afganistanska vlada naredila je nakon prošlotjednoga prvoga smrtnog slučaja od nove gripe u toj zemlji da se škole zatvore na tri tjedna, a građanima je preporučila da izbjegavaju masovne skupove u zatvorenim prostorijama kao što su vjenčanja.

Gotovo 350 pozitivnih slučajeva na virus H1N1 otkriveno je među strancima i Afganistancima, a vjeruje se da je zaraženih nekoliko stotina više, rekao je glasnogovornik ministarstva zdravstva.

Pozitivni slučajevi, od kojih je 271 slučaj otkriven među strancima a ostatak među Afganistancima, odražavaju dramatičan porast broja zaraženih, izjavio je za Reuters glasnogovornik Farid Raid.

"Proglasili smo izvanredno stanje zbog H1N1 na temelju kojega je svim privatnim i državnim prosvjetnim institucijama te vrtićima naređeno zatvaranje na tri tjedna", rekao je.

Saudijska Arabija pokrenut će idućeg tjedna cijepljenje stotina tisuća sudionika hadža protiv virusa H1N1 koji je već odnio 62 života u toj zemlji.

"Prioritet će imati lokalni hodočasnici", izjavio je za France Presse dužnosnik saudijskog ministarstva zdravstva Ziad Memish.

U međuvremenu je ukrajinsko ministarstvo zdravstva objavilo nove podatke po kojima je u toj zemlji od gripe i akutnih dišnih infekcija umrlo 67 ljudi.

"Umrlo je 67 ljudi", izjavio je novinarima pomoćnik ministra zdravstva Vasilij Lozorišinec, dodajući kako je službeno potvrđeno da su od virusa H1N1 umrle 22 osobe.

Ukrajinska vlada u petak je zbog epidemije uvela stroge mjere, među kojima zatvaranje škola i zabranu masovnog okupljanja, a predsjednik države Viktor Juščenko zatražio je u nedjelju pomoć SAD-a, EU-a, NATO-a i susjednih zemalja.

U Gruziji je od kolovoza otkriveno 27 osoba zaraženih virusom H1N1.

To su građani koji su se u Gruziju vratili iz inozemstva, a među njima je 13 muškaraca i 14 žena, javili su mediji.

Direktor Nacionalnog centra za kontrolu javnog zdravlja Pate Imnadzea rekao je da se Tbilisi prije mjesec dana obratio Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji radi nabave cjepiva protiv virusa H1N1. Dodao je da se od srpnja, kada je u svijetu proglašena pandemija, na granicama Gruzije i posebice u zračnim lukama provode sve potrebne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa.

Tursko ministarstvo zdravstva priopćilo je u ponedjeljak da je troje djece umrlo od tzv. svinjske gripe, tako da se broj umrlih od tog virusa povećao na sedam, javlja AP.

U priopćenju se navodi da su nove žrtve H1N1 - djeca u dobi od 22 mjeseca, četiri godine i 14 godina - patile od kroničnih bolesti.

Turska je u ponedjeljak počela cijepiti osjetljive skupine ljudi - najprije zdravstvene radnike i hodočasnike koji se spremaju na hadž u Meku.

Zabrinutost zbog nove gripe H1N1 raste i u Njemačkoj, gdje je Institut Roberta Kocha objavio u ponedjeljak da je skokovito narastao broj zaraza tjedno, s 1.860 na više od 3 tisuće novih oboljelih tjedno.

"Val koji smo očekivali za ovu jesen počeo je", rekao je Joerg Hacker, ravnatelj instituta. Dosada je u Njemačkoj od posljedica nove gripe umrlo šestero ljudi, a više od 30 tisuća je oboljelo.
- 08:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

02.11.2009., ponedjeljak

Ukrajina zatražila žurnu pomoć susjeda i saveznika zbog gripe H1N1

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko jučer je zatražio žurnu pomoć od Sjedinjenih Država, Europske unije, NATO-a i susjednih zemalja radi suzbijanja epidemije gripe H1N1 koja je zahvatila tu zemlju, priopćilo je ukrajinsko predsjedništvo.

Pismo koje je Juščenko poslao kolegama "obuhvaća popis lijekova i opreme nužnih za uspješnu borbu s epidemijom", dodaje se u priopćenju.

U zadnjih tjedan dana u Ukrajini je od gripe i od akutnih dišnih tegoba umrlo 60 ljudi, objavilo je ministarstvo zdravstva, ne navodeći koliko je umrlih bilo zaraženo virusom H1N1.

Ovo je 1431. blog post na OPSA blogu
- 08:37 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Obama s vojnim vrhom razmatrao strategiju u Afganistanu

Američki predsjednik Barack Obama sastao se u protekli petak s ministrom obrane Robertom Gatesom i članovima Združenog stožera oružanih snaga, kako bi od zapovjednika svih rodova vojske dobio procjenu o reviziji strategije u Afganistanu, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs.

Riječ je o sedmom sastanku koji Obama održava s najvišim dužnosnicima admistracije u okviru razmatranja nove strategije u Afganistanu, a drugom susretu sa članovima Združenog stožera oružanih snaga.

Preispitivanje strategije u osmogodišnjem ratu u Afganistanu, gdje SAD i NATO trpe sve veće gubitke, uključuje i odluku o slanju dodatnih 40.000 američkih vojnika, koje je zatražio glavni zapovjednik savezničkih snaga general Stanley McChrystal.

U Afganistanu je trenutačno 68.000 američkih i 32.000 vojnika NATO-a.

Optužbe za prijevare na predsjedničkim izborima u Afganistanu i odluka da se održi drugi krug izbora 7. studenoga, dodatno su usložili Obaminu odluku.

Glasnogovornik Gibbs je kazao kako je sastanak sa Združenim stožerom znak da je Obama "pri kraju" s procesom donošenja strateških odluka o Afganistanu.

"Predsjednik želi razgovarati sa zapovjendicima svih rodova oružanih snaga o procjeni generala McChrystala. Oni osiguravaju obučene i opremljene vojnike, marince, mornare i zrakoplovce za Afganistan, Irak i diljem svijeta", rekao je u petak Gibbs, dodajući kako će se vjerojatno razgovarati o konkretnom broju pojačanja.

Na pitanja novinara hoće li Obama objaviti odluku o Afganistanu prije odlaska na azijsku turneju 11. studenoga, Gibbs je u petak kazao da ostaje kod formulacije kako je odluka udaljena "tjednima".

Na sastanku u Bijeloj kući sudjelovali su admiral Michael Mullen i general James Cartwright, zapovjednik i dozapovjednik Združenog stožera, glavni zapovjednici Kopnene vojske, Ratnog zrakoplovstva, Ratne mornarice i Marinskog korpusa, te potpredsjednik Joe Biden i savjetnik za nacionalnu sigurnost James Jones.

Obama je povezao američku politiku u Afganistanu s pristupom prema Pakistanu. Državna tajnica Hillary Clinton, koji je sudjelovala na prethodnim sjednicama tzv. "ratnog vijeća" u Bijeloj kući, u petak je završila trodnevni posjet Pakistanu, na čiji je dužnosnike izvršila pritisak da agresivnije nastupe protiv Al-Qaide i drugih ekstremista, čija su utočišta u planinskom području na granici Afganistana i Pakistana.
- 08:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemački vojnici smjeli su tražiti zračne udare

Glavni inspektor njemačke vojske prošli tjedan je rekao da je NATO-ova istraga o zračnom napadu na dvije otete afganistanske cisterne s gorivom pokazala kako je napad bio primjeren iako je u njemu bilo civilnih žrtava.

General Wolfgang Schneiderhan, glavni inspektor njemačke vojske, rekao je i da točan broj mrtvih više nije moguće potvrditi.

"Po tom izvješću, poginulo je ili ranjeno između 17 i 142 osobe", rekao je Schneiderhan i dodao da lokalni čelnici procjenjuju da je bilo između 30 i 40 mrtvih i ranjenih.

James Appathurai, NATO-ov glasnogovornik u Bruxellesu, rekao je da to ne može komentirati.

U Washingtonu tajnik za odnose s medijima u ministarstvu obrane Geoff Morrell rekao je na konferenciji za novinare u Pentagonu da ni on to ne može komentirati jer istraga, koliko on zna, još nije završena.

Schneiderhan je novinarima rekao da je pročitao tajno izvješće koje su o tom zračnom napadu pripremile NATO-ove snage za Afganistan, (ISAF). Napad na cisterne 4. rujna tražio je njemački pukovnik koji se bojao da će se pobunjenici tim cisternama poslužiti za samoubilačke napade na ISAF-ove snage.

Ovo je 1429. blog post na OPSA blogu
- 07:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se