OPSA blog

30.10.2009., petak

Američki veleposlanik posjetio kninsku bolnicu

Veleposlanik Sjedinjenih Država u Hrvatskoj James B. Foley posjetio je jučer kninsku Opću bolnicu "Hrvatski ponos" u povodu završetka njezine obnove za koju je američka vlada dala novčanu potporu od 130.000 dolara.

Foley je obišao obnovljenu bolnicu i tom prigodom rekao da je SAD u sklopu humanitarne pomoći u posljednje dvije godine u Hrvatsku uložio više od milijun dolara. Nakon pomoći u obnovi kninske bolnice, Foley je najavio novu donaciju - rodilište te bolnice uskoro će preko američkoga zapovjedništva za Europu dobiti dva inkubatora.

Američki veleposlanik istaknuo je važnost nedavnog ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-saveza, što je pridonijelo poboljšanju suradnje dviju zemalja na mnogim područjima, a ne samo na vojnom području. Dodao je kako vjeruje da će pristupanje Hrvatske Europskoj uniji pridonijeti razvoju Hrvatske, ali drugih zemalja u regiji.

"Ne postoji nijedna druga država na svijetu koja snažnije podupire članstvo Hrvatske u EU-u od SAD-a. Zato se nadamo se da će put Hrvatske prema europskim integracijama biti čist i neometan", istaknuo je Foley.

Na unutarnjemu i vanjskom uređenju kninske bolnice zajedno su sudjelovali pripadnici američke vojske i Oružanih snaga RH, a novac je američka vlada osigurala preko svojeg Ureda za vojnu suradnju.

Ravnatelj bolnice Oliver Ojdanić je rekao kako su radovi obuhvaćali zamjenu radijatora i popravak ventilacije, uređeni su sanitarni čvorovi, obojeni zidovi i pročelje bolnice te uređen okoliš.

Zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac zahvalio je američkim kolegama ističući pritom odličnu suradnju u obučavanju hrvatskih vojnika prema NATO standardima te zajedničko sudjelovanje u misiji ISAF-a u Afganistanu.
- 08:44 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Tadić: Nacionalni je interes Srbije da BiH ostane cjelovita

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je u srijedu, gostujući na državnoj televiziji RTS, kako je nacionalni interes Srbije da Bosna i Hercegovina ostane cjelovita jer bi bilo kakvo drugo rješenje dovelo do "prekompozicije na prostoru zapadnog Balkana s dugoročnim posljedicama".

Te posljedice bi, kako je dodao, najvjerojatnije bile nerješive u desetljećima koja dolaze i vrlo opasne po sigurnost građana svake od država koje bi bile novoformirane.

"Srbija snažno i iskreno podupire integritet BiH, na taj način brani vlastiti integritet. Srbija ne želi bilo kakvu destabilizaciju regije jer bi to imalo katastrofalne posljedice i po ekonomsku i sigurnosnu situaciju u našoj zemlji", istaknuo je Tadić.

Principi srbijanske politike u odnosu na BiH su, podsjetio je, da to što bi trebalo biti rješenje za BiH moraju prihvatiti legitimni predstavnici sva tri naroda i dva entiteta jer to su, kako je rekao, i temelji Daytonskog sporazuma.

"Važno je da izgradimo jedan novi duh sporazumijevanja na prostoru jugoistočne Europe, prije svega u zemljama bivše Jugoslavije, da pokažemo da konstruktivno možemo rješavati i sporove koji, normalno, postoje među državama, ali i da iskažemo u svakom tom trenutku regionalnu odgovornost i jasan cilj, a to je članstvo u Europskoj Uniji. Samo na taj način možemo ostvariti naše pojedinačne nacionalne ciljeve", kazao je Tadić.

Ovo je 1427. blog post na OPSA blogu
- 07:50 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Na Brijunima konferencija o međuetničkoj pomirbi na Balkanu

Na Brijunima je jučer počela 5. međunarodna konferencija o nacionalnoj i međuetničkoj pomirbi, vjerskoj snošljivosti i sigurnosti na Balkanu, u organizaciji Europskog centra za mir i razvoj (ECPD) i Sveučilišta za mir UN-a u suradnji s Vladom Japana, Istarskom županijom te uz potporu međunarodnih udruga.

Konferencija, na kojoj je stotinjak sudionika, posvećena je međunacionalnim, međuetničkim i međuvjerskim odnosima, kako razlike u nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, kulturi i jezicima ne bi bile prepreka, nego moralna i humana vrijednost koja mora imati odraz u pomirbi ljudi i naroda Balkana, naglasili su organizatori.

Predsjednik Europskog centra za mir i razvoj Takehiro Togo ocijenio je na početku skupa kako je "regija zapadnog Balkana još u stanju krize", te kako bi "integracija u Europskoj uniji mogla osigurati konačno rješenje problema zapadnog Balkana". Dodao je da je u takvim uvjetima uloga političkih vođa i medija od iznimne važnosti.

Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, Borislav Vučković, rekao je kako je glede "nacionalne i međuetničke tolerancije Istra uvijek bila primjer drugima", dodavši da se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svojim nastupima uvijek zalagao za ove ljudske vrijednosti.

I potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac ocijenio je kako je Istra primjer kojeg trebaju slijediti i ostale županije u Hrvatskoj.

"Nažalost prilike u drugim dijelovima Hrvatske su lošije nego u Istri, a one se, uz ostalo, ogledaju u sporom procesu otklanjanja posljedica rata", istaknuo je Uzelac.

Istarski župan Ivan Jakovčić ustvrdio je da je "Istra najbolji primjer kako sačuvati mir i toleranciju na jednom području, za razliku od drugih koji su često imali nacionalističke slogane", dodavši da je njegov slogan uvijek bio - "različitost je naše bogatstvo a tolerancija naša snaga".

Također je ocijenio kako je Istra uvijek bila i veliki most prema svim regijama na zapadnom Balkanu, spomenuvši dobru suradnju s Vojvodinom, kantonima u Bosni i Hercegovini, posebno mostarskim, i zeničkim te sa Crnom Gorom.

"Politika dijaloga koja je afirmirala ove vrijedosti, uvijek je pobjeđivala jer tolerancija, dijalog i mir nemaju alternativu", zaključio je Jakovčić.

U nastavku konferencije na Brijunima koja završava danas, sudionici su raspravljali o globalnoj ekonomskoj krizi i njenim posljedicama po gospodarstvu balkanskih država, o budućem razvoju balkanske regije te o pomirenju i sigurnost kao međusobnoj povezanosti.
- 07:36 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

29.10.2009., četvrtak

Rasmussen u prosincu u Moskvi o suradnji u Afganistanu

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen sredinom prosinca boravit će u Moskvi kako bi razgovarao o pomoći koju bi Rusija mogla pružiti savezu u teškoj misiji u Afganistanu.

"Posjet će se održati od 15. do 17. prosinca", najavio je glasnogovornik Saveza James Appathurai naglasivši da će se razgovarati o "konkretnoj suradnji, ponajprije u Afganistanu".

Rusija je nedavno NATO-u omogućila tranzit opreme za potrebe misije u Afganistanu, a početkom listopada Rasmussen je predvidio i dva nova oblika ruske pomoći.

Rusija bi mogla dostavljati opremu za afganistanske snage sigurnosti i nadalje pomoći u obuci tih snaga, drži Rasmussen.

Rusija i Zapad dijele interese u sigurnosti pred novim prijetnjama kakve su terorizam i širenje oružja za masovno uništenje, smatra Rasmussen.
- 08:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Droutsas: Makedonija bez rješenja spora oko imena ne može u EU, Cipar treba mirno rješenje

Ciparski Grci i Turci trebaju kroz pregovore postići mirno rješenje bez miješanja Turske ili prijetnji, dok Makedonija bez rješenja spora oko imena ne može započeti pregovore o pridruživanju Europskoj uniji, istaknuo je jučer alternativni grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Droutsas u intervjuu za Reuters.

Droutsas, koji dijeli vođenje vanjske politike s premijerom Georgeom Papandreuom (koji je ujedno i ministar vanjskih poslova), rekao je da Grčka želi popraviti odnose s Turskom, ali da Ankara treba pustiti ciparske Turske da razgovaraju bez pritiska.

"Molim vas pustite da dvije zajednice, ciparski Grci i ciparski Turci, slobodno pregovaraju o svojoj vlastitoj budućnosti i o svom zajedničkom interesu. Pustite ih da nađu rješenje koje je najbolje za interese obje zajednice", kazao je.

"Nije tajna da utjecaj koji Ankara vrši na ciparske Turke i također na (njihova čelnika Mehemta Alija) Talata povremeno nije konstruktivan kao što bi trebao biti", rekao je Droutsas u svom prvom intervjuu za međunarodne medije otkad su socijalisti pobijedili na grčkim izborima 4. listopada.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i turski predsjednik Abdullah Gül među onima su koji pozivaju na sklapanje ciparskog sporazuma ove godine.

Međutim, Droutsas upozorava da ne treba postavljati striktne rokove.

"Napore trebaju svi poduzimati, a to se posebice odnosi na naše prijatelje ciparske Turke i Ankaru, kako bi učinili sve što je potrebno za pozitivan razvoj događaja. Međutim, korištenje umjetnih rokova za provođenje pritiska nikome ne pomaže", kazao je.

Od turske invazije 1974. Cipar je podijeljen na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio nastanjen Turcima.

Govoreći o Makedoniji, Droutsas je rekao da ona ne može započeti pregovore za pridruživanje Europskoj uniji sve dok se ne riješi spor oko njezina imena.

"Pitanje imena mora se riješiti prije nego što čak i pomislimo na otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem. To je vrlo jasan i striktan stav Grčke", izjavio je.

Makedonija i Grčka vode spor još od 1991. nakon što je Makedonija izašla iz Jugoslavije. Službena Atena ime Makedonija smatra svojim povijesnim nasljeđem te je blokirala makedonski ulazak u NATO ove godine.
- 07:52 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

28.10.2009., srijeda

Zapovjednik Danske ratne mornarice u posjetu Hrvatskoj

U službenom posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici (HRM), od ponedjeljka, boravi zapovjednik Danske kraljevske ratne mornarice kontraadmiral Nils Christian Wang. Drugog dana posjeta, u utorak, 27. listopada, održan je bilateralni sastanak zapovjednika Hrvatske i Danske ratne mornarice, kontraadmirala Ante Urlića i kontraadmirala Wanga prilikom kojeg su razmijenja iskustva dviju mornarica, s posebnim naglaskom na funkcioniranje Obalne straže.

Naime, Danska mornarica u svom sastavu već godinama ima Obalnu stražu, kao i HRM. Zapovjednici mornarica složili su se da je struktura dviju mornarica slična i da je njihova suradnja posebice dobra u razmjenjenai iskustava Obalne straže, a tu je suradnju moguće dalje unaprijediti u sklopu NATO saveza, čija je članica i Republika Hrvatska.

Nakon što je admiral Wang obišao Zapovjedno-operativno središte HRM-a, raketne topovnjače „Dubrovnik“ i „Kralj Dmitar Zvonimir“, te postrojbu protuminskih ronitelja i roniteljsko obučno središte u Lori, održao je i predavanje pripadnicima HRM-a o razvoju i budućim izazovima Danske Kraljevske ratne mornarice.
"Impresioniran sam onim što sam vidio dosad", izjavio je kontraadmiral Wang, napomenuvši da Hrvatska ratna mornarica ulaže goleme napore kako bi se uspješno transformirala u modernu mornaricu. Zaključivši da hrvatska i danska ratna mornarica imaju mnogo toga zajedničkog, posebno se osvrnuo na važnost Obalne straže te je istaknuo "da je sustav u kojem je obalna straža sastavni dio ratne mornarice najučinkovitiji, jer je jedna osoba odgovorna za operativne aktivnosti po sigurnosti plovidbe na moru te su sve informacije dostupne na jednom mjestu, što skraćuje vrijeme intervencije po nezgodi". Budući da Danska kraljevska ratna mornarica, koja iduće godine slavi 500. obljetnicu osnivanja, u svom sastavu ima Obalnu stražu, bilo je zanimljivo čuti njihova iskustva u tom pogledu.

Kontraadmiral Urlić je rekao da Obalna straža HRM-a trenutno ima devet brodova koji su u funkciji očuvanja pomorske sigurnosti u hrvatskim teritorijalnim vodama te je najavio izgradnju novog obalno-ophodnog broda. Izrazivši zadovoljstvo posjetom danskog kolege, istaknuo je da HRM s Danskom kraljevskom mornaricom ima izvrsnu suradnju te je ujedno zahvalio na dosadašnjoj njihovoj pomoći, kojoj se nada i u budućnosti.
Tijekom trodnevnog boravka u Splitu kontraadmiral Wang posjetit će i Raketnu bazu u Žrnovnici te ronilački toranj u Divuljama.

Izvor: MORH
- 12:33 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Hrvatska se već priprema za fondove za članice EU

Vladimir Drobnjak
Kako se pristupni pregovori s Europskom unijom bliže kraju, Hrvatska se već priprema za prijavu u fondove za članice radi poticanja poljoprivrede i regionalnog razvoja, izjavio je u ponedjeljak u New Yorku glavni hrvatski pregovarač s Unijom, Vladimir Drobnjak.

"Mi se spremamo uporabiti naše članstvo na djelotvorne i produktivne načine", izjavio je Drobnjak u intervjuu za poslovni servis vijesti Dow Jones Newswires.

Drobnjak je u ponedjeljak sudjelovao na znanstvenoj konferenciji na newyorškom Sveučilištu Columbia, na temu "Bruxelles i zapadni Balkan: Idući koraci u integracijskom procesu EU".

Središnje je pitanje skupa bilo mogu li zemlje regije uopće ispuniti sadašnje uvjete za pristup EU, a ako ne, postoje li alternativni mehanizmi pristupanja.

Drobnjak je kazao kako predviđa da bi radna skupina mogla početi s nacrtom sporazuma o pristupanju Hrvatske EU, prije nego Švedska dovrši svoje predsjedništvo u prosincu ove godine.

Hrvatska bi mogla potpisati taj sporazum sredinom 2010. i početi postupak ratifikacije, kazao je.

S pregovorima koji su sada u završnoj fazi, Hrvatska može više usmjeriti pozornost svoje vlade na članstvo, rekao je Drobnjak. Hrvatska se priprema za prijavu za fondove EU-a namijenjene poticanju poljoprivredne industrije i ruralnog razvoja, kao i jamstava za kreditiranje razvoja regionalne infrastrukture.

"Naš cilj nije samo ući u EU, već i rabiti naše članstvo i profitirati od toga", istaknuo je Drobnjak.

Dow Jones Newswires navodi kako je Europska komisija u posljednjem izvješću o napretku, ocijenila da je Hrvatska ubrzala pregovore, ali su još nužne reforme u pravosuđu i borba protiv korupcije.

Drobnjak je naglasio da je Hrvatski sabor već pokrenuo postupak donošenja amandmana na Ustav, kako bi se ojačala neovisnost sudstva.

Hrvatska također mora restrukturirati poljoprivrednu politiku kako bi je uskladila s EU, a raspoloženje prema pregovorima u Hrvatskoj se promijenilo nakon ukidanja blokade Slovenije, rekao je Drobnjak.

"Mi smo sada predviđeni kao 28. država članica", rekao je Drobnjak.
- 10:02 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

27.10.2009., utorak

Predstavljena web stranica za natječaje NATO-a

Službena web stranica za javna nadmetanja za projekte iz NATO saveza www.natonatjecaji.hr predstavljena je u ponedjeljak u Vladi RH u sklopu projekta "Hrvatsko gospodarstvo i NATO".

Cilj web stranice je pružiti sustavnu podršku, brzu i učinkovitu komunikaciju radi kvalitetne pripreme hrvatskih tvrtki za natječajne procedure Sjevernoatlantskog saveza.

"Ovom internet stranicom Vlada RH želi osigurati operativne mehanizme za provedbu sustavne podrške hrvatskim gospodarstvenicima koji su zainteresirani za javljanje na javne natječaje, a raspisuje ih NATO", izjavila je potpredsjednica vlade Đurđa Adlešič obraćajući se gospodarstvenicima i predstavnicima nadležnih državnih institucija na prezentaciji.

"Natječajima NATO-a i NATO agencija otvara se tržište za druge proizvođače za ogroman raspon dobara i usluga koje traži NATO, a koji uključuju zaista sve: od logistike do ključne vojne opreme... To pruža nebrojene mogućnosti, izravne i kooperantske, a Hrvatska je dokazala da imamo tvrtke koje mogu proći natječaje u najzahtjevnijim međunarodnim uvjetima", izjavila je na prezentaciji web stranice premijerka Jadranka Kosor.

Hrvatsko gospodarstvo temeljem članstva u NATO-u ima otvorena vrata u svijet poslovanja i tržišnog natjecanja s najboljima. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je projekt "Hrvatsko gospodarstvo i NATO". Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH kao nositelj Projekta usko surađuje sa Ministarstvom obrane RH, Ministarstvom vanjskih poslova i Europskih integracija RH, Misijom RH pri NATO-u, Uredom za nacionalnu sigurnost i Hrvatskom gospodarskom komorom.

Hrvatska gospodarska komora ima obvezu informiranja poduzetnika o svim poslovnim mogućnostima koje mu pruža članstvo u NATO savezu. Stoga se na ovoj stranici pružaju informacije i mogućnosti kontakta za što jednostavnije i pravodobno upoznavanje s aktualnim tržišnim izazovima, rečeno je na prezentaciji.

"Članstvom u NATO-u RH je ojačala svoj sigurnosni, politički, ali i ekonomski položaj. Stalno se govori o vojnom aspektu NATO-a, a puno manje o gospodarskom. Povećanje stupnja sigurnosti koje donosi članstvo u NATO-u stvara osnovne pretpostavke za stabilan gospodarski rast, ali i veliki broj investicija", kazala je Adlešič.

Prema procjenama stručnih službi NATO-a, može se očekivati da će NATO investicije u RH u okviru ovog programa iznositi najmanje oko 40 milijuna eura u idućih pet do 10 godina, dodala je.

Na prezentaciji je najavljeno održavanje Dana hrvatskog gospodarstva koji organizira Agencija NATO-a za nabavu i održavanje (NAMSA) u svom sjedištu u Luksemburgu u srijedu, na kojemu će se predstaviti niz zainteresiranih hrvatskih tvrtki.
- 13:52 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

26.10.2009., ponedjeljak

Može li BiH u NATO-u po brzom postupku?

Predsjedatelj senatskog Odbora za vanjsku politiku, demokratski senator John Kerry rekao je da je NATO dokazao da je pozitivna transformacijska snaga u Istočnoj i Srednjoj Europi istaknuvši kako očekuje da će se savez proširiti na "zemlje Jugoistočne Europe, Gruziju i Ukrajinu".

Glavni svjedok na senatskom saslušanju bila je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, a pitanje daljnjeg širenja NATO-a u jugoistočnu Europu, posebno članstva za BiH, bila je, takodjer jedna od tema.

"Nada za ulazak u NATO katalizator je kretanja u dobru smjeru u BiH ili drugim mogućim članicama, ali članstvo u NATO-u nije dar, već odgovornost, i zato moraju biti ispunjeni standardi. Jedan od uvjeta članstva jest da u zemlji nema unutarnjih sukoba".

Kurt Valker, bivši je američki veleposlanik pri NATO savezu. Evo kako je odgovorio na pitanje što misli o prijedlozima da BiH treba ubrzanin tempom postati članica NATO saveza?

“Ne. Nitko ne zaslužuje ubrzani ulazak u NATO savez. Svako mora odraditi svoj dio posla. Znači, moraju se provesti reforme, a BiH mora biti jedinstvena zemlja koja samo kao takva može biti učinkovit član saveza”.

Charles Kupchan s washingtonskog Sveučilišta Georgetown, na pitanje o ubrzanom procesu primanja BiH, odgovara ovako:

“Mislim da je ideja da se Bosni i Hercegovini omogući ubrzani pristup NATO savezu jako dobra, ali samo ako je članstvo 100 posto uvjetovano političkim reformama”.

Dodajmo ovim stavovima i mišljenje Boba Dolea, koje je iznio u Wall Street Journalu, a gdje kaže da administracija predsjednika Obame pravu grešku što se ujedinila s Europskom unijom glede angažmana u BiH, upozorava da se previše toga pušta Miloradu Dodiku te poziva Sjedinjene Države da pomognu Bosni i Hercegovini još jednom. Ovoga puta da se ta zemlja ne raspadne.

Ivica Puljić, Glas Amerike
- 13:47 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

23.10.2009., petak

Sastanak ministara obrane država NATO-a

Izaslanstvo Ministarstva obrane RH sudjelovalo je na neformalnom sastanku ministara obrane država NATO-a, koji se 22. i 23. listopada održavao u Bratislavi. Umjesto ministra obrane, koji je spriječen zdravstvenim razlozima, izaslanstvo je vodio Pjer Šimunović, državni tajnik Ministarstva obrane RH. Uz državnog tajnika, u izaslanstvu su bili i stalni predstavnik Hrvatske pri NATO-u veleposlanik Igor Pokaz, te vojni predstavnik RH pri NATO-u i EU general bojnik Drago Lovrić.

Na sastanku su sudjelovale i države koje nisu članice NATO-a, ali sudjeluju u Afganistanu u operaciji ISAF (International Security Assistance Force).

Ovaj, treći po redu sastanak ministara obrane ove godine protekao je u znaku rasprave o važnim aktualnim pitanjima koja zaokupljuju članice NATO-a. U Bratislavi se raspravljalo o situaciji u Afganistanu, te o budućim koracima koje NATO planira poduzeti, a sve u svijetlu nedavno objavljene "Inicijalne procjene" zapovjednika ISAF-a generala Stanleya McChrystala. Analiza stanja, te procjene i prijedlozi generala McChrystala su načelno podržane, te sada predstoji dogovor o konkretnim budućim koracima i mjerama.

Na sastanku se također raspravljalo o izazovima osiguranja dostatnih resursa za potrebe financiranja operacija Saveza, kao i daljnji razvoj potrebnih obrambenih sposobnosti članica NATO-a.

Razgovaralo se i o budućim koracima izgradnje proturaketne mreže, a u svijetlu nedavno obznanjenih promjena u planovima SAD vezanim za sustav proturaketne zaštite saveznika u Europi.

NATO bliže slanju dodatnih vojnika u Afganistan

Američki ministar obrane Robert Gates rekao je u danas da se NATO približio odluci o slanju dodatnih vojnika i civilne pomoći u Afganistan.

Gates je na sastanku ministara obrane NATO-a u Bratislavi rekao da su se partneri u NATO-u obvezali na dugoročan angažman u Afganistanu sve do uspješnog rješenja krize u toj zemlji.

Američki ministar obrane rekao je da na sastanku u Bratislavi nije tražio da se zemlje članice obvežu na konkretan vojni doprinos misiji u Afganistanu, te da nitko nije ni dao takva obećanja. Gates je ipak naglasio da je na sastanku vidio "obnovljenu odlučnost da se misija u Afganistanu dovede do kraja".

"Veći broj saveznika rekao je da razmatra, ili da se približava odluci, o povećanju svog vojnog doprinosa, odnosno svog civilnog doprinosa, ili oba", rekao je Gates na tiskovnoj konferenciji.

Ministar je isto tako pohvalio saveznike zbog udvostručenja broja vojnika koje su poslali u Afganistan u posljednjih 15 mjeseci.

NATO će pojačati uvježbavanje afganistanskih snaga


Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen istaknuo je po završetku sastanka na tiskovnoj konferenciji da "ulaganje u afganistanske kapacitete sada znači manje posla poslije".

"Naša će misija završiti kad Afganistanci budu spremni preuzeti odgovornost za vlastitu zemlju", kazao je Rasmussen. "Ali to se ne može učiniti bez novca. Trebat će nam i više ekipa za vježbe i više novca kako bi afganistanska vojska i policija postala održivom", dodao je.

Rasmussen je na tiskovnoj konferenciji također naglasio da "vlada koja iziđe iz ovog procesa mora u očima naroda biti vjerodostojna".

Eide podupire planove NATO-a za Afganistan


Posebni UN-ov izaslanik za Afganistan Kai Eide, na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka izrazio je potporu planovima čiji je cilj sigurnost i ponovna izgradnja te zemlje, u skladu s prijedlogom NATO-ova glavnoga tajnika Andersa Fogha Rasmussena i glavnog zapovjednika američkih i ISAF-ovih snaga u Afganistanu, generala McChrystala.

Rekao je i kako su pripreme za drugi krug predsjedničkih izbora u Afganistanu, koji će se održati 7. studenoga, u tijeku. Činjenica da će se drugi krug održati, smatra Eide, znak je uspješnog izbornog procesa.

"Vjerujem da će biti potrebne dodatne međunarodne vojne snage u dogledno vrijeme, ne samo zbog povećane suradnje s afganistanskim vojnim snagama. Neke se države i danas s im dobro nose, ali većina ne. A cilj nam je pronaći način zajedničke suradnje s afganistanskim vojnim snagama", kazao je.

--

U misiji NATO-a u Afganistanu sada sudjeluje 65.000 američkih vojnika i 39.000 vojnika iz savezničkih zemalja, od čega oko 300 pripadnika Oružanih snaga RH.

Vezana vijest: Ministri obrane NATO zemalja u Bratislavi

Ovo je 1419. blog post na OPSA blogu
- 18:34 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Drugi multinacionalni CS OMLT tim u misiji ISAF

Nakon uspješno provedene zajedničke obuke, pripadnici drugog multinacionalnog Operativno mentorskog tima za vezu (CS OMLT), kojeg čine pripadnici Oružanih snaga RH i Nacionalne garde Minnesote, otputovali su u četvrtak, 22. listopada, u misiju ISAF u Afganistanu gdje će biti zaduženi za mentoriranje afganistanske Nacionalne vojske (ANA).

Upućivanje zajedničkog CS OMLT tima u misiju ISAF rezultat je višegodišnje izuzetno uspješne i plodne suradnje između Nacionalne garde Minnesote i OS RH, a prvi takav tim upućen je u travnju ove godine (više informacija ovdje).

Drugi multinacionalni CS OMLT tim, kojeg čini 13 hrvatskih i 12 američkih vojnika, bit će upućen na sjever Afganistana, a zadaća tima bit će mentoriranje ANA-e iz izvidništva, topništva, inženjerije te mentoriranje Zapovjedne satnije i Stožera bojne.

Zapovjednik 2. multinacionalnog CS OMLT tima je pukovnik Rudolf Vučić iz sastava Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan".

Vezana vijest: Ispraćen prvi američko-hrvatski OMLT tim u Afganistan

Ovo je 1418. blog post na OPSA blogu

- 17:00 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Kanadska guvernerka Michaëlle Jean u posjeti Hrvatskoj

Kanadska generalna guvernerka Michaëlle Jean
Mesić i Jean: Odnosi Hrvatske i Kanade u usponu

Odnosi Hrvatske i Kanade u stalnom su usponu, a tomu je osobito pridonijelo ukidanje kanadskih viza za hrvatske državljane i ulazak Hrvatske u NATO, ocijenili su danas hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i generalna guvernerka Kanade Michaëlle Jean nakon razgovora u Zagrebu.

"Razmotrili smo stanje naših bilateralnih odnosa i izrazili zadovoljstvo činjenicom da su oni u usponu. Imamo komunikaciju na svim razinama, a posjet generalne guvernerke kruna je tog stalnog dijaloga", rekao je Mesić.

Hrvatski je predsjednik rekao da mu je drago što je Kanada ukinula vize za hrvatske državljane. "Smatram to značajnim doprinosom stvaranju uvjeta za intenziviranje međudržavnih odnosa, ali i međuljudskih kontakata", rekao je Mesić.

Kanadska guvernerka Jean naglasila je da je njezina zemlja podržavala ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez, a sada podržava i ulazak Hrvatske u EU. "Sretni smo što je Hrvatska postala članicom NATO-a. To smo uvijek podržavali, a podržavamo i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji", kazala je Jean.

Sugovornici su isto tako naglasili važnost hrvatskog iseljeništva u Kanadi u kontekstu povezivanja dviju zemalja. "To je itekako bitna poveznica između Hrvatske i Kanade i treba ju iskoristiti na dobrobit obiju zemalja", rekao je Mesić.

Jean je u višednevni službeni posjet Hrvatskoj doputovala iz Slovenije, a u sklopu svoje europske turneje posjetit će i Grčku.

Osim sa svojim domaćinom predsjednikom Mesićem, visoka gošća iz Kanade sastala se u Zagrebu i s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem i premijerkom Jadrankom Kosor, a posjetit će i Vukovar, Split i Dubrovnik.

Za vrijeme boravka u Hrvatskoj Jean će imati i susrete s predstavnicima Hrvatskog olimpijskog odbora i Paraolimpijskog odbora, te Zagreb film festivala, sudjelovat će na Okruglom stolu s istaknutim ženama Hrvatske i održat će predavanje na temu očuvanja kulturne baštine u otvorenim društvima.

Mesić i Jean su se suglasili i o potrebi "kreativnijeg i inovativnijeg" pristupa u jačanju gospodarskih i kulturnih veza između dviju zemalja.

"Hrvatska ima puno potencijala ... moramo biti kreativniji i inovativniji kako bismo razvili odnose između naših gospodarstava, ali i drugih institucija, osobito kulturnih", rekla je Jean.

Mesić je kazao da Hrvatska i Kanada ne mogu biti zadovoljne opsegom robne razmjene. "Uvjeren sam da možemo bolje. To je ujedno moj poziv hrvatskom gospodarstvu da preispita svoje nastupanje na kanadskom tržištu", rekao je Mesić.

Premijerka Kosor primila generalnu guvernerku Kanade Jean

Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor primila je danas u Banskim dvorima generalnu guvernerku Kanade Michaëlle Jean.

Poželjevši srdačnu dobrodošlicu generalnoj guvernerki Kanade, premijerka Kosor istaknula je kako su bilateralni odnosi između Republike Hrvatske i Kanade vrlo dobri, posebice danas kada su dvije zemlje i saveznice u NATO-u. Pritom joj je zahvalila na punoj potpori koju je Kanada pružala Hrvatskoj na putu prema euroatlantskim integracijama.

Razgovaralo se o području zaštite ljudskih i manjinskih prava, zaštiti prava žena te su u tom kontekstu razmijenjena iskustva dviju zemalja.

Glavna guvernerka Jean istaknula je veliki napredak Republike Hrvatske u ovom području te je naglasila kako je Hrvatska pokazala svoje vodstvo u ovom dijelu Europe u promicanju demokratskih vrijednosti, suradnje i tolerancije, priopćeno je iz Vlade.

Bebić primio generalnu guvernerku Kanade

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i kanadska generalna guvernerka Jean izrazili su danas u Zagrebu zadovoljstvo razvojem odnosa Hrvatske i Kanade, koji su u snažnom usponu, priopćio je Ured predsjednika Sabora.

Glavna guvernerka je posjet predsjednika Sabora Kanadi u lipnju ove godine ocijenila uspješnim i izrazila je zadovoljstvo što je njezin posjet Hrvatskoj slijedio u relativno kratkom vremenu nakon toga.

"Važno je imati česte posjete na visokoj državnoj razini", kazala je ona istaknuvši da je svrha njezina posjeta potvrditi dobre odnose Kanade i Hrvatske i naći načine za jačanje suradnje između dviju država.

Bebić je izvijestio Jean o hrvatskim pregovorima s Europskom unijom i procesu prilagodbe zakonodavstva, za koji je kazao da je pred zaključenjem. Posebno je istaknuo želju Hrvatske da zemljama jugoistoka Europe ostane otvorena perspektiva ulaska u Europsku uniju i NATO jer smatra da ove integracije snažno pridonose stabilnosti, učvršćenju mira i potiču razvoj regije. Ponovio je i spremnost Hrvatske da zemljama regije pruži svaku moguću pomoć i podršku na tom putu.

Jean je istaknula važnost hrvatskog članstva u NATO-u, čime su Kanada i Hrvatska postale saveznice, a podržala je i što skoriji ulazak Hrvatske u EU.

"Što brže Hrvatska uđe u EU, to će biti bolje ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu regiju", kazala je i dodala da je impresionirana napretkom koji je RH ostvarila u razdoblju od Domovinskog rata.

Predsjednik Hrvatskog sabora i glavna guvernerka Kanade također su razgovarali o situaciji u Afganistanu i suradnji hrvatskih i kanadskih vojnika u toj zemlji, kojom su obje strane vrlo zadovoljne. U vezi s time je zaključeno da vojni angažman nije održivo rješenje na dug rok i da treba raditi na izgradnji kapaciteta koji će osigurati vladavinu zakona i pravde i time omogućiti vlastima da same upravljaju zemljom, stoji u priopćenju Ureda predsjednika Sabora.

--

Kanada je u ožujku ove godine ukinula vize za hrvatske državljane. Prema posljednjem popisu u Kanadi živi oko 130.000 Hrvata.

Generalna guvernerka u Kanadi predstavlja predsjednika države - britansku kraljicu Elizabetu II.

Prije imenovanja na guvernersku dužnost u rujnu 2005., Michaëlle Jean je bila poznata televizijska novinarka u pokrajini Quebec.

Rođena 1957. na Haitiju, Jean je i sama bila izbjeglica, kada je njezina obitelj 1968. godine pobjegla pred dikataturom Papa Doc Duvaliera i nastanila se u Montrealu. Bila je poznata i kao socijalna aktivistica za zaštitu žena i djece od nasilja, te za pomoć mladim hendikepiranim osobama. Govori pet jezika, francuski, engleski, talijanski, španjolski i kreolski s Haitija. Michaëlle Jean je prvi crnački generalni guverner Kanade. Udana je za filmskog redatelja Jean-Daniela Lafonda i ima jednu kćerku.

Vezana vijest: Kanadska guvernerka Michaëlle Jean krajem listopada dolazi u četverodnevdnu posjetu Hrvatskoj

Ovo je 1417. blog post na OPSA blogu
- 16:48 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Inzko: Daytonski sporazum nije najviši doseg već polazna osnova

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u intervjuu današnjoj beogradskoj "Politici" izjavio je da Daytonski sporazum ne smatra završetkom već polazištem za poboljšanje političkih prilika u BiH.

"Ja Dayton ne vidim kao plafon, nego kao polaznu osnovu. Sve što BiH može učiniti kompatibilnijom s Europskom unijom i olakšati njezin put u euroatlantske integracije, ja podupirem. Naravno, procedura izmjene Ustava nije moguća bez konsenzusa sva tri naroda, odnosno njihovih političkih predstavnika. Sve ostalo su priče pred izbore", rekao je Inzko za beogradski list.

Uspjeh pregovaračkog procesa među političkim predstavnicima u BiH, po njegovim riječima, ne znači samo funkcionalniju državu već i to da će BiH učiniti korak naprijed na putu ka članstvu u Europskoj uniji.

"Bosanskohercegovački politički lideri su se u Butmiru složili nastaviti dijalog, što je za mene dobra vijest. Međunarodna zajednica je tek na ovom sastanku stavila na stol konkretne dokumente vezane uz ustavne promjene i imovinu. Potrebno je raditi dalje i vidjeti kako se može postići kompromis", smatra austrijski diplomat.

Po njegovim riječima, važan ishod butmirskog sastanka je to što je posve jasno da u BiH postoji suglasnost o budućem pridruživanju europskoj obitelji.

"Svima je jasno da su članstvo u EU i NATO-u jedini siguran put ka prosperitetnoj budućnosti BiH i njenih građana, a da ozbiljnih alternativa nema", istaknuo je Inzko.

Čelnici sedam vodećih političkih stranaka iz BiH u srijedu su, u vojnoj bazi Butmiru kod Sarajeva, bez posebnih rezultata završili sastanak sa švedskim ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom, europskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom i zamjenikom američke državne tajnice Jamesom Steinbergom, posvećen ustavnim reformama u BiH.

Bildt je nakon sastanka kazao kako je zadovoljan ostvarenim "konstruktivnim ozračjem" te kako ocjenjuje da su čelnici političkih stranaka sada mnogo bliži u svojim stajalištima nego prije.

Kako su najavili sudionici pregovora, preliminarni dogovori o nekim od otvorenih pitanja trebali bi biti postignuti do 18. studenoga, kada je predviđeno zasjedanje Upravnoga odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC).

Cijelokupni intervju s Valentinom Inzkom objavljen u današnjoj beogradskoj Politici pročitajte, ovdje.

Vezane vijesti: Pregovori u Butmiru prekinuti, nastavak slijedi; Pregovori u Butmiru prekinuti, nastavak sutra; Srbija: Tadić primio predstavnike srpskih stranaka iz BiH, Dodik prijeti; Mediji: Dayton II je uvod u ozbiljnu raspravu; Bildt i Steinberg zatražili potporu građana BiH; SAD i EU spremaju snažan pritisak na čelnike u BiH; EU i SAD sazvivaju sastanak političkih čelnika BiH

Ovo je 1416. blog post na OPSA blogu
- 14:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Senatu SAD-a održano saslušanje o NATO-ovu strateškom konceptu

Odbor za vanjsku politiku američkog Senata u četvrtak je održao saslušanje o temi "NATO: strateški koncept za transatlantsku sigurnost", na kojem je razmatrana prilagodba toga saveza suvremenim opasnostima od terorizma, širenja nuklearnog oružja i izazovu energetske sigurnosti, te pitanja širenja saveza, razvoja odnosa s Rusijom i suradnje sa sve snažnijom Europskom unijom.

"Revizija strateškog koncepta važno je sredstvo za NATO-ov napredak, da ponovno odmjeri svoje prioritete, da se nanovo otkrije i pripremi za zaštitu Zapada od novih i starih izazova", rekao je u uvodnoj riječi predsjednik odbora demokratski senator John Kerry.

Istaknuo je da NATO, stvoren prije 60 godina kao odgovor na sovjetsku prijetnju Europi, danas mora u svoj strateški koncept uključiti nove prijetnje terorizma, širenja nuklearnog oružja, "cyber" napada, gusarstva, kao i izazove energetskoj sigurnosti.

"NATO je dokazao da je pozitivna transformacijska snaga u istočnoj i srednjoj Europi, gdje su težnje za članstvom pridonijele demokratskim reformama i stabilnosti", kazao je Kerry istaknuvši kako očekuje da će se savez proširiti na "zemlje jugoistočne Europe, Gruziju i Ukrajinu".

Također je istaknuo važnost uspostave snažnih odnosa NATO-a s Rusijom, uz obostrano jačanje povjerenja.

"Prihvaćenje Lisabonskog ugovora, kojim se konsolidira EU, upućuje na važnost uspostave učinkovite suradnje NATO-EU, kako bi ojačana Europa bila spremnija dijeliti teret obrane naših ideala", naglasio je Kerry.

Glavni svjedok na senatskom saslušanju bila je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je 16. listopada u Luxembourgu predsjedala prvim od četiriju glavnih stručnih seminara na kojima se razmatra novi strateški koncept NATO-a. "NATO je iznad svega savez demokracija. Javna rasprava je ključna odlika demokracija, a rasprava o sadašnjosti i budućnosti NATO-a ne može biti pravodobnija", rekla je Albright, čiji je lijevi rever krasio golem broš u obliku amblema NATO-saveza.

Govoreći o prijetnjama i izazovima s kojima se danas suočava NATO, od širenja "oružja masovna uništenja, balističkih projektila, do "cyber" napada i nasilnog ekstremizma", Albright je kao najveću prijetnju izdvojila "Al-Qaidu i njezine saveznike", a kao središte borbe označila Afganistan i zapadno pogranično područje Pakistana.

"Članice NATO-a se slažu u ciljevima u Afganistanu, a sada je važno doći do optimalnih sredstava", rekla je Albright, istaknuvši kako je misija u Afganistanu važan test za NATO.

Naglasila je da će skupina stručnjaka za strateški koncept NATO-a među ostalim razmatrati: "spremnost NATO-a za odgovor na nove prijetnje, ravnotežu kapaciteta i odgovornosti saveza, proces odlučivanja, odnose s EU-om, UN-om i drugim međunaradnim organizacijama, te buduće odnose s Rusijom". Donošenje zaključaka stručne skupine najavila je za proljeće iduće godine.

Pitanje daljnjeg širenja NATO-a u jugoistočnu Europu, posebno članstva za BiH, postavio je član odbora senator Ben Kardin iz redova demokrata. Istaknuo je kako u BiH postoje zabrinjavajući trendovi te da su izgledi za članstvo u NATO-u jedan od rijetkih čimbenika kohezije i poticaj za ustavne reforme.

"Nada za ulazak u NATO katalizator je kretanja u dobru smjeru u BiH ili drugim mogućim članicama, ali članstvo u NATO-u nije dar, već odgovornost, i zato moraju biti ispunjeni standardi", naglasila je Albright, dodavši kako je jedan od uvjeta članstva da u "zemlji nema unutarnjih sukoba".

Umirovljeni general John Craddock, bivši zapovjednik NATO-ovih snaga u Europi, u svom se svjedočenju založio za veće uključenje vojne strukture NATO-a u razmatranje strateškog koncepta.

Kurt Valker, bivši veleposlanik SAD-a pri NATO-u, u svom je iskazu istaknuo da se EU treba "punom težinom" pridružiti SAD-u u odgovoru na globalne sigurnosne izazove. Kazao je da kao iduće članice NATO-a vidi Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, BiH, Crnu Goru i Srbiju.

Prof. Charles Kupchan s washingtonskog Sveučilišta Georgetown ocijenio je da s približavanjem Ukrajine i Gruzije NATO-u treba ići polako, dok se ne riješe pitanja odnosa NATO-Rusija.
- 11:07 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

22.10.2009., četvrtak

Gates nastavlja angažman na prijedlogu o vojnim snagama za Afganistan

Američki ministar obrane Robert Gates danas je izjavio kako nastavlja s angažmanom na razmatranju prijedloga o potencijalnom slanju u Afganistan većeg broja vojnika te da će o tomu, prije razgovora na sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a u petak u Bratislavi, razgovarati s predsjednikom Barackom Obamom.

Gates je to kazao u Seulu nakon sastanka s južnokorejskim dužnosnicima, prije nastavka putovanja za Bratislavu gdje stiže već danas.

Američki je predsjednik u srijedu izjavio kako bi odluka o novoj ratnoj strategiji za Afganistan mogla biti donesena prije nego što bude poznat rezultat izbora koji će se u toj zemlji održati 7. studenoga.

Američki vojni zapovjednik za Afganistan, general Stanley McChrystal ranije je zatražio nekoliko desetaka tisuća dodatnih američkih vojnih snaga i pojačan rad s afganistanskim vojnicima. Gates je još prošli tjedan izjavio kako između Obaminih vojnih i civilnih savjetnika nema razmirica oko afganistanske vojne strategije.

Vezana vijest: Ministri obrane NATO-a zemalja u Bratislavi

Ovo je 1414. blog post na OPSA blogu
- 10:50 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Ministri obrane NATO zemalja u Bratislavi

Ministri obrane zemalja članica NATO-a danas će razgovarati o vojno-obrambenoj transformaciji saveza, ekonomskom stanju, prioritizaciji resursa te o zajedničkim riješenjima u svjetlu smanjenih proračunskih sredstava i loše ekonomske situacije.

U petak ministri zemalja članica fokus će usmjeriti prema primjeni novih strategija u Afganistanu, čiji bi cilj bio onemogućiti kretanje talibana određenim rutama, kao i o NATO trening misiji u Afganistanu, ali i o anti-balističkom štitu.

Dvadeset osam predstavnika zemalja saveznica u Bratislavi, Slovačka, razgovarati će na neformalnom sastanku ministara obrana zemalja članica NATO-a i o izvješću koje je krajem kolovoza iznio general Stanley McChrystal. On je preuzeo zapovjedništvo nad ISAF-om u trenutku kada su gubici među vojnicima postali veliki zbog brojnih napada ekstremista.

Američki časnik smatra da se zaštiti afganistanskih civila uskoro mora dati prednost u odnosu na uhićenja talibana te da se prednost mora dati i osnivanju afganistanskih vojnih i policijskih snaga, koje bi se mogle suočiti s problemima u svojoj zemlji.

Pod uvjetom da Afganistanci uspiju uz pomoć međunarodne zajednice osnovati snažne vojne i policijske snage, mogao bi se smanjiti broj i uloga, trenutačno prisutnih 68.000 pripadnika stranih vojnika u Afganistanu iz 42 zemalja.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen nedavno je istaknuo da bi afganistanska vlada najprije morala postići "vjerodostojnost" u očima vlastitih stanovnika, jer u protivnome nastojanja međunarodne zajednice neće imati smisla. No, čekajući da se to ostvari, "treba imati na umu da vrijeme nije na našoj strani, zbog čega moramo brzo djelovati", istaknuo je.

Kao predstavnik Hrvatske na neformalnom sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a prisustvovat će državni tajnik Pjer Šimunović, uz gospodina Šimunovića sastanku će nazočiti i veleposlanik RH u misiji RH pri NATO-u Igor Pokaz i general bojnik Drago Lovrić vojni predstavnik RH pri NATO-u sa suradnicima.
- 08:43 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

21.10.2009., srijeda

Bjelorusija se pridružila snagama za brzo djelovanje

Bjelorusija se nakon višemjesečnog razmišljanja pridružila drugim bivšim sovjetskim republikama u okviru snaga za brzo djelovanje Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), priopćio je u utorak taj savez prozvan "ruski NATO".

"Predsjednik Bjeloruske Republike Aleksandar Lukašenko potpisao je ugovor o snagama za brzo djelovanje ODKB-a", ističe organizacija u priopćenju.

Uz Rusiju i Bjelorusiju, ostale članice ODKB-a (Armenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan) parafirale su ugovor o snagama za brzo djelovanje, osim Uzbekistana koji si je pridržao pravo da potpiše poslije.

Lukašenko je u lipnju bojkotirao susret na vrhu ODKB-a na kojemu su njegove članice utemeljile te snage, nakon trgovačkog prijepora Bjelorusije i Rusije.

Lukašenkov glasnogovornik u Minsku Pavel Liogki potvrdio je da je ODKB primio dokumente koje je Lukašenko potpisao, ali nije mogao reći kada su parafirani.

Zadatak ovih snaga bit će borba protiv "napada ekstremista, terorista i krijumčara droge", rekao je 16. listopada kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev u prigodi prvih velikih vojnih vježba tih snaga u Kazahstanu.

Analitičari pak ocjenjuju da ove snage nedvojbeno žele biti pandan NATO-ovim vojnim snagama i ojačati ruski utjecaj u regiji.

Vezana vijest: U Kazahstanu prve vojne vježbe "Ruskog NATO-a"

Ovo je 1412. blog post na OPSA blogu
- 15:16 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Pregovori u Butmiru prekinuti, nastavak slijedi

Čelnici sedam političkih stranaka iz BiH danas nisu uspjeli okončati pregovore o ustavnim reformama, no ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt, koji je bio jedan od međunarodnih posrednika, kazao je kako ti razgovori nisu propali te da će biti nastavljeni u narednom razdoblju.

Nakon nepunih sati i pol razgovora, vođenog u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva, Bildt je novinarima kazao kako je zadovoljan ostvarenim "konstruktivnim ozračjem" te kako ocjenjuje da su lideri političkih stranaka sada puno bliži u svojim stajalištima nego što je to ranije bio slučaj.

Kazao je također kako je važno to da su stranački čelnici jasno pokazali opredijeljenost da zajednički rade na integriranju BiH u EU i NATO. Da bi se to ostvarilo, potvrdio je Bildt, biti će međutim nužni daljnji razgovori.

"Iako je postignut stanovit napredak biti će potrebni daljnji razgovori kako bi se postigao dogovor o pitanjima o kojima još nema suglasnosti, a neke stranke će morati pokazati veći stupanj odlučnosti i fleksibilnosti ukoliko doista žele ostvariti cilj za koji se javno zalažu", izjavio je Bildt.

Po riječima Bildta, sada je na bosanskohercegovačkim sudionicima pregovora da iskoriste vrijeme koje im je na raspolaganju i da se do narednog sličnog sastanka, čiji datum nije definiran, dogovore o konkretnim rješenjima, u čemu će im pomoći američki i europski stručnjaci koji će u BiH boraviti od idućeg tjedna.

Zamjenik američke državne tajnice i pregovarač u razgovorima James Steinberg također je potvrdio kako drži da pregovori nisu propali.

"Mislim da postoji stvarna prilika da se postigne značajan napredak do narednog sastanka Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), zakaznog za 18. studenoga", kazao je Steinberg pojašnjavajući kako će taj datum biti prilika za međunarodnu zajednicu da još jednom pozorno razmotri stanje u BiH.

Bosanskohercegovački stranački čelnici koju su sudjelovali u pregovorima ocijenili su da za sada nema nikakvog napretka te su uglavnom suglasni kako se dosadašnji razgovori mogu smatrati neuspješnima.

Predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić potvrdio je kako narednih dana i tjedana slijede pregovori sa stručnjacima iz SAD i Europe, čiji je cilj dobiti usuglašeni dokument o ustavnim promjenama.

"Mi ćemo zastupati stajalište da BiH postane funkcionalna država, da se uspostave institucije kojih sada nema, da se postojeće institucije učine 'prohodnijima', uklone blokade i da se provede reforma srednje razine vlasti", kazao je novinarima Ljubić.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je pak kako je nakon današnjeg sastanka postalo sasvim jasno da neće biti nikakvog nametanja rješenja te da se o svemu moraju dogovoriti domaći političari i za predložene promjene ustava osigurati potporu dvije trećine zastupnika u Parlamentu BiH.

Predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik jasno je kazao kako ništa nije dogovoreno, no dodao je kako stanje ne treba smatrati dramatičnim. "Ovo je bio jedan pokušaj da se nešto uradi, a logično je da treba završavati neka pitanja vezana za europske integracije", izjavio je Dodik.

Potvrdio je spremnost SNSD-a da nastavi sudjelovati u pregovaračkom procesu pri čemu će ta stranka nastaviti zastupati stajalište da reformski paket kojega su predložili Bildt i Steinberg "uopće ne može biti osnovnom za razgovore".

Taj je paket, među ostalim, predviđao jačanje uloge Parlamenta BiH i Vijeća ministara te uspostavu dužnosti predsjednika BiH s dva zamjenika umjesto sadašnjeg kolektivnog Predsjedništva.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić je kazao kako je on bio spreman prihvatiti i takav prijedlog, unatoč svim manjkavostima.

"SDA je učinila sve da se postigne sporazum no, na žalost, drugi to nisu htjeli. Zbog maksimalističkih i isključivih politika, mi nemamo sporazum", kazao je razočarano Tihić.

Predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatko Lagumdžija ocijenio je kako su pregovori u Butmiru imali važnu pozitivnu stranu.

"Međunarodna zajednica je napokon izgubila svaku iluziju o tome tko je ovdje tko. Dobro je i to što su SAD i EU potvrdili kako su spremni ovdje biti dok ovo ne postane normalna i funkcionalna država", izjavio je Lagumdžija.

Prema očekivanjima, razgovori o ustavnoj reformi o BiH trebali bi ponovo biti nastavljeni od idućeg tjedna, a međunarodna zajednica u njih će biti uključena na razini stručnjaka za ustavna i pravna pitanja.

Kako su danas najavili sudionici pregovora, preliminarni dogovori o barem nekim od otvorenih pitanja trebali bi biti postignuti do 18. studenoga, kada je predviđeno zasjedanje Upravnoga odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC).

Vezane vijesti: Pregovori u Butmiru prekinuti, nastavak sutra; Srbija: Tadić primio predstavnike srpskih stranaka iz BiH, Dodik prijeti; Mediji: Dayton II je uvod u ozbiljnu raspravu; Bildt i Steinberg zatražili potporu građana BiH; SAD i EU spremaju snažan pritisak na čelnike u BiH; EU i SAD sazvivaju sastanak političkih čelnika BiH
- 14:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SAD neće postaviti novi proturaketni štit u nečlanicama NATO-a

Pomoćnik američkog državnog tajnika za obranu Alexander Vershbow u utorak je rekao da Sjedinjene Američke Države ne namjeravaju razmjestiti izmijenjeni sustav proturaketne obrane u zemljama koje nisu članice NATO saveza, niti vode ikakve konzultacije u tom smjeru, objavile su svjetske agencije.

"Ne konzultiramo se sa zemljama koje nisu u NATO-u. Ne namjeravamo postaviti dijelove našeg novog projekta (proturaketne obrane) u zemljama nečlanicama NATO-a", rekao je Vershbow u izjavi za novinare u Tbilisiju, tijekom posjeta Gruziji.

Vershbow je time odgovorio na zabrinutost koju je prošli tjedan izrazila Rusija zbog informacija kako SAD pregovaraju s Ukrajinom oko postavljanja izmijenjenog obrambenog štita na njezinu teritoriju.

Ukrajinski veleposlanik u Washingtonu Oleh Šamšur u petak je rekao kako su u tijeku konzultacije o mogućem korištenju ukrajinskih radara u sklopu američkog proturaketnog sustava u Europi. Takva se mogućnost vjerojatno ne bi svidjela Rusiji, koja ionako ne gleda blagonaklono na težnje Ukrajine i Gruzije da postanu članicama NATO-a.

Vershbow je naglasio i kako Washington ne namjerava u Gruziji postaviti vojnu bazu.

SAD su odlukom predsjednika Baracka Obame u rujnu odustale od projekta njegova prethodnika Georgea Busha o postavljanju proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj, koji je Rusija smatrala izravnom prijetnjom njoj, zamijenivši ga novim projektom koji predviđa postavljanje sustava za presretanje projektila kratkog i srednjeg dometa, bez velikog središnjeg radara predviđenog prvim projektom koji je SAD trebao braniti od iranskih projektila dugog dometa. Rusija je tu odluku popratila snažnim odobravanjem, najavivši odustajanje od vlastitih vojnih projekata koji su trebali biti protumjera američkom štitu u Poljskoj i Češkoj.

Prošli je tjedan američka državna tajnica Hillary Clinton rekla kako s Moskvom želi "blisku" suradnju o proturaketnoj obrani, a Vershbow je u Tbilisiju kazao kako su počeli razgovori s Rusijom na tu temu.

"Počeli smo preliminarne razgovore s Rusijom glede njezina mogućeg doprinosa zajedničkoj proturaketnoj obrani, no ti su razgovori još na samom početku", rekao je.
- 14:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Karzaiju pohvale zbog prihvaćanja odluke o drugom krugu izbora

Američki predsjednik Barack Obama pozdravio je u jučer odluku afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da prihvati drugi krug izbora, ocijenivši da se radi o iskoraku prema demokraciji, prenose mediji.

"Sada je ključno da svi elementi afganistanskog društva nastave promicati demokraciju, mir i pravdu. Radujemo se drugom krugu glasovanja i završetku postupka izbora predsjednika Afganistana", prenosi Reuters riječi američkog predsjednika.

Zadovoljstvo Karzaijevom "spremnošću da se suoči s drugim krugom izbora" izrazila je u utorak i Njemačka.

"Važno je da u sadašnjoj situaciji sve zainteresirane strane pokažu odgovornost, smirenost i umjerenost", stoji u priopćenju ministarstva vanjskih poslova u Berlinu.

Kako prenosi DPA, Njemačka smatra da drugi krug izbora predstavlja "važan korak na putu prema novoj, legitimnoj vladi".

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon ocijenio je da je Karzai, iskazujući puno poštovanje prema afganistanskom ustavu i demokratskom procesu, pokazao "pravo vodstvo".

Britanski premijer Gordon Brown smatra da je Karzaijeva odluka o drugom krugu izbora dokaz da je riječ o "pravom državniku".

"Međunarodna zajednica mi se pridružuje u čestitkama i smatra da je Karzai iskazao kvalitete državnika", kazao je britanski šef vlade.

I francuski predsjednik Nicolas Sarkozy smatra da je Karzai pokazao sve potrebne kvalitete jednog državnika koji zna razlučiti što je "bitno za interese zemlje i jedinstva afganistanskog naroda".

"Francuska će nastaviti raditi s budućom afganistanskom vladom kako bi se izgradio nezavisni i stabilni Afganistan, oslobođen terorizma", kazao je Sarkozy.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen kazao je da Karzaijeva djela "pokazuju poštovanje za demokratski proces i afganistanske institucije".

AFP podsjeća da je Karzai pobijedio u prvom krugu izbora koji je bio obilježen mnogim neregularnostima. Nezavisno izborno povjerenstvo je u utorak objavilo da je nužno održavanje drugog kruga izbora, a Karzai je tu odluku odmah prihvatio.
- 12:50 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Zdravstveno stanje ministra Vukelića stabilno

Ministarstvo obrane danas je u 9.00 sati priopćilo da je ministar obrane Branko Vukelić zbog problema sa srcem zaprimljen jutros u bolnicu "Sestara Milosrdnica" u Zagrebu gdje su obavljene liječničke pretrage.

O zdravstvenom stanju ministra Vukelića oglasilo se i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi putem priopćenja, koje prenosimo u cijelosti:

Ministar zdravstva i socijalne skrbi RH mr. Darko Milinović, dr.med. priopćio je da je ministar obrane RH, g. Branko Vukelić jutros u 6,10 sati prebačen u Kliničku bolnicu Sestara milosrdnica iz Opće bolnice Karlovac.

Dijagnosticiran mu je infarkt miokarda, te se pristupilo kateterizaciji srca i postavljena su 2 stenta.

Nakon obavljenog operativnog zahvata stanje mu je stabilno.
- 11:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

20.10.2009., utorak

U Afganistanu će se održati drugi krug predsjedničkih izbora

U Afganistanu će se ipak održati drugi krug predsjedničkih izbora, pošto je Neovisno izborno povjerenstvo (IEC) danas objavilo kako je zbog nepravilnosti u prvom krugu poništilo velik broj biračkih listića, zbog čega je rezultat dosadašnjeg predsjednika Hamida Karzaija pao ispod 50 posto glasova, nužnih za pobjedu u prvom krugu.

Izborno povjerenstvo u neslužbenim je rezultatima Karzaiju davalo 54,6 posto glasova, ali je prije objave konačnih rezultata moralo čekati zaključke istraga o informacijama o grubim povredama izbornog procesa, koje su bile u nadležnosti Povjerenstva za izborne pritužbe (ECC), tijela pod pokroviteljstvom UN.

ECC je svoje zaključke, u kojima zbog utvrđenih nepravilnosti određuje poništenje velikog broja listića, IEC-u predao u ponedjeljak navečer, pa je izborno povjerenstvo konačne rezultate objavilo točno dva mjeseca nakon prvog kruga izbora, održanog 20. kolovoza.

IEC službeno nije priopćio o kojem je broju poništenih listića riječ, ali izvori bliski ECC-u otkrili su da je riječ o više od milijun listića.

Službeni konačni rezultati pokazali su da je Karzai nakon poništenih listića dobio tek 49,67 posto glasova. Budući da je prema afganistanskom Ustavu za pobjedu potrebno dobiti najmanje 50 posto glasova, 7. studenog će se morati održati drugi krug izbora u kojem će se Karzaiu suprotstaviti bivši ministar vanjskih poslova Abdulah Abdulah.

"Predsjednik Karzai dobio je 49,67 posto glasova. O rezultatu dr. Abdulaha ne mogu ništa reći. Objavit ćemo ga na sutrašnjoj konferenciji za novinare", izjavio je glasnogovornik IEC-a Nur Mohamad Nur.

"Bit će potreban drugi krug izbora i on će se održati 7. studenog", dodao je Nur. Prema zakonu, drugi se krug izbora mora održati u roku od 14 dana od objave konačnih rezultata prvog kruga.

Tom odlukom okončano je dvomjesečno razdoblje političke nestabilnosti u Afganistanu, tijekom kojeg su s brojnih strana dolazile informacije o velikim prijevarama u prvom krugu izbora i otpor neslužbenim rezultatima, po kojima je Karzai ostao na položaju predsjednika države.

Hamid Karzai dugo je odbacivao mogućnost održavanja drugog kruga izbora, ali je proteklih dana, pod međunarodnim pritiskom, jako ublažio stajališta i u utorak je prihvatio odluku izbornog povjerenstva.

"Smatramo odluku IEC-a legitimnom, zakonitom i utemeljenom na Ustavu te napretkom prema demokraciji", rekao je Karzai na konferenciji za novinare u Kabulu, pozvavši Afganistance da u velikom broju izađu na izbore.

S održavanjem drugog kruga izbora 7. studenog suglasio se i Karzaijev protukandidat Abdulah.

Glavni tajnik NATO-a o predsjedničkim izborima u Afganistanu

Odluka o održavanju drugog kruga predsjedničkih izbora pokazuje poštivanje demokratskog procesa i institucija u Afganistanu, to je napredak koji pozdravljam, istaknuo je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u priopćenju o afganistanskim predjedničkim izborima.
Potrebno je poduzeti mjere kojima će se osigurati da drugi krug glasanja bude obilježen višim standardom nego u prvom krugu, a kako bi vlada koja će proizaći iz izbora imala legitimnost u očima afganistanskog naroda, dodao je Rasmussen.

Glavni tajnik NATO-a pozvao je sve Afganistance da izađu na birališta usprkos prijetnjama neprijatelja njihove zemlje.

U priopćenju se ističe i kako će NATO pomoći Afganistanskim sigurnosnim snagama u osiguranju slijedećeg kruga izbora.
- 17:31 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Pregovori u Butmiru prekinuti, nastavak sutra

Pregovori o ustavnim reformama u BiH, koji su vođeni između predstavnika sedam političkih stranaka uz posredovanje američkih diplomata i predstavnika EU, prekinuti su danas u poslijepodnevnim satima a nastavak bi trebao slijediti sutra.

Pregovori čelnika političkih stranaka završeni su danas u Sarajevu bez konkretnih dogovora, osim suglasnosti da se nastave i u srijedu no bez naznaka da bi i tada mogao slijediti dogovor o ključnim rješenjima koje je ponudio paket usuglašen između američke i europske diplomacije.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović po završetku sastanka održanog u vojnoj bazi Butmiru novinarima je kazao kako je u ovom trenutku moguće očekivati dogovor o statusu i raspodjeli državne imovine no ne i promjeni ustava.

"Što se tiče Hrvata, jasno smo iznijeli stajalište da BiH ne može preživjeti ako nije država triju jednakopravnih konstitutivnih naroda", kazao je Čović istaknuvši kako mu je osobno bilo nezamislivo "da netko pokušava izmijeniti ustav tako što će iz njega u cijelosti eliminirati jedan narod".

Čović je još u ponedjeljak naznačio kako je neprihvatljivo to što ustavni amandmani koje je predložila međunarodna zajednica ne tretiraju, primjerice, pitanje ravnomjerne nacionalne zastupljenosti na ključnim pozicijama u državi.

Predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i premijer BiH entiteta Republika Srpska Milorad Dodik sastanak u Butmiru napustio je prvi s obrazloženjem da mora putovati u Beograd na sastanak s ruskim predsjednikom Dimitrijem Medvedevom.

Novinarima je kazao kako ne vjeruje da je moguć ikakav dogovor na temelju paketa što ga je predložila američka i europska diplomacija.

"Mislim da su razlike mnogo veće nego što su bile ranije. Dogovoreno je da se još sutra nešto pokuša pronaći no ja ne vjerujem da je to moguće", izjavio je Dodik napuštajući bazu Butmir.

Kazao je kako je za bosanske Srbe neprihvatljiv i pokušaj uvođenja vrhovnog suda BiH, što je pak bio zahtjev bošnjačke strane.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić potvrdio je kako je upravo to bio njegov prijedlog na sastanku.

Predloženi paket ustavnih promjena, iako ga smatra nedostatnim, za Tihića je ipak napredak u odnosu na postojeća ustavna rješenja.

"Smatramo da je nužno riješiti pitanje entitetskog veta, vrhovnog suda i ovlasti Ureda visokog predstavnika (OHR) kao sadašnjeg vrhovnog tumača Daytonskog sporazuma", objasnio je Tihić poziciju svoje stranke.

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je novinarima kako nije zadovoljan tijekom pregovora o ustavnim reformama u BiH u vojnoj bazi Butmiru kod Sarajeva.

"Nije ispunjen ni minimum naših zahtjeva i zato je prijedlog (ustavnih reformi) neprihvatljiv", kazao je Silajdžić dodajući kako međunarodna zajednica tolerira one koji krše Daytonski sporazum unatoč činjenici da je upravo to i izazvalo trenutačnu političku krizu koja vlada u BiH. Kazao je kako je za njegovu stranku (Stranka za BiH) i dalje prihvatljiv jedino zahtjev da BiH bude ustrojena kao država sastavljena od regija na ekonomskoj osnovi.

Silajdžić je novinarima potvrdio i to da je nakon jutarnje plenarne sjednice pregovarački proces bio nastavljen unutar radnih skupina od kojih se jedna bavi ustavnim reformama, a druga statusom državne imovine.

Pregovori vođeni danas u vojnoj bazi Butmiru kod Sarajeva vođeni su uz posredovanje zamjenika američke državne tajnice Jamesa Steinberga, švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta i povjerenika Europske unije za proširenje Ollija Rehna.

Oni su bosanskohercegovačkim političarima u ponedjeljak predstavili prijedlog amandmana na postojeći Daytonski ustav kojim bi se ojačala uloga parlamenta BiH i vijeća ministara te uspostavila institucija predsjednika BiH umjesto postojećeg tročlanog predsjedništva.

Predložene su i neke izmjene u načinu donošenja odluka u državnom parlamentu i vijeću ministara no bez zadiranja u postojeće mehanizme koji entitetima omogućuju blokiranje zakona.
- 17:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.10.2009., ponedjeljak

Bebić: Hrvatska želi biti poveznica na integriranju Balkana u EU

Hrvatska, koja završava svoje pregovore s Europskom unijom, želi iskustva iz tog procesa i iz procesa ulaska u NATO podijeliti s državama jugoistočne Europe koje su na istom putu kako bi se cijeli taj prostor integrirao u Europu, izjavio je u subotu u Ljubljani predsjednik Hrvatskog Sabora Luka Bebić, na završetku dvodnevnog skupa predsjednika više država članica Europske unije iz šire regije.

Nakon skupa Bebić je istaknuo da se tom prigodom zahvalio i Sloveniji na pozivu Hrvatskoj na ovaj skup, premda Hrvatska još nije članica EU-a, nego je u fazi završavanja pristupnih pregovora.

"Mnogi sudionici čestitali su Hrvatskoj na nastavku pristupnih pregovora, te Hrvatskoj i Sloveniji što su našle rješenje za nastavak pregovora. Ja sam im rekao da će Hrvatska svoje iskustvo i pregovarački sadržaj u cijelosti prenijeti ostalim državama u regiji bez obzira na ratne događaje iz nedavne prošlosti. Ne želimo živjeti u toj prošlosti. Hrvatska želi biti poveznica Europske unije s tim zemljama i dijeliti s njima iste europske vrijednosti. Želimo da se cijeli taj prostor integrira u Europu", rekao je Bebić dodajući da Hrvatska želi sa susjedima podijeliti i svoje iskustvo iz ulaska u NATO i iz procesa pristupanja Europskoj uniji.

Na aktualno pitanje vezano uz parafiranje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, odnosno neke ocjene u Ljubljani da Hrvatska s tim procesom kasni, Bebić je rekao da je i slovenskim medijima izjavio kako vjeruje da će se sporazum parafirati do kraja mjeseca. Događaji će se po njegovoj ocjeni odvijati na tragu onoga što su dogovorile vlade, a u fazi parafiranja nije ni potrebna rasprava u Saboru. Dodao je da ne očekuje problem niti ako bi se u kasnijoj fazi zatražilo da se o tome otvori saborska rasprava.

Na dvodnevnom sastanku održanom u Ljubljani predsjednici parlamenata iz država tzv. Regionalnog partnerstva (Slovenija, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska) i njihovi kolege iz Bugarske, Rumunjske i Hrvatske raspravljali su o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivredu i promet te o tome što donosi novi Libabonski ugovor u smislu jačanja nacionalnih parlamenata i njihove uloge u zakonodavnom procesu EU-a.
- 13:07 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Rasmussen: Zapadni Balkan na dobrom putu

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen ocijenio je u intervjuu za beogradski dnevnik "Večernje novosti" od subote da je sigurnosna situaciju na zapadnom Balkanu stabilna, te da regija ide u dobrom smjeru.

"Premda tamo i dalje postoji određeni broj razloga za zabrinutost, politički život je očigledno ušao u stabilniju fazu, a tvrda nacionalistička retorika izgubila mnogo od svoje privlačnosti. Europska perspektiva regije, također, postaje opipljivija, što se može ilustrirati napretkom ka viznoj liberalizaciji. A sve zastrašujuće prognoze da će neovisnost Kosova imati negativan utjecaj na sigurnosnu situaciju u regiji pokazale su se kao neosnovane", izjavio je Rasmussen za beogradske Večernje novosti.

Rasmussen je istaknuo kako Srbija ne mora postati članicom NATO-a kako bi ušla u Uniju, te ukazao na značaj nastavka konstruktivne politike Srbije kada je u pitanju Kosovo.

Članstvo u NATO-u, objasnio je, nije uvjetovano članstvom u EU-u, niti članstvo u EU-u ovisi o članstvu u NATO-u. Postoji, kako je podsjetio, jedan broj zemalja EU-a koje nisu dio NATO-a i nekoliko zemalja NATO-a koje nisu dio Unije.

"Čvrsto vjerujem da su daljenje euroatlantske integracije zemalja na zapadnom Balkanu - kroz partnerstvo ili članstvo u NATO-u ili EU-u - najbolja garancija za dugoročnu stabilnost na Balkanu. Imajući sve ovo u vidu, na Srbiji je samoj - a ne na bilo kome trećem - donijeti odluku o svojem mjestu u regiji i šire u svijetu, kao i o tome kojih međunarodnih tijela zemlja želi biti dio", naglasio je glavni tajnik NATO-a.

Dodao je kako je za NATO i za ostale međunarodne organizacije važno da Beograd nastavi provoditi konstruktivnu politiku u odnosu na Kosovo te izrazio nadu da Beograd neće ohrabrivati kosovske Srbe da ne iziđu na predstojeće izbore, ukazavši da kosovski Srbi moraju sudjelovati u političkom procesu ukoliko žele osigurati poštivanje njihovih legitimnih prava i interesa.

Cijeli intervju u Večernjim novostima pročitajte ovdje.
- 12:53 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Kazahstanu prve vojne vježbe "Ruskog NATO-a"

Zastava ODKB-a
Predsjednici pet zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza nazočili su u petak u Kazahstanu prvim velikim vojnim vježbama snaga za brzu akciju, koje su osnovane unutar Organizacije Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti - ODKB, često nazivane kao "ruski NATO" ili "Taškentski sporazum", prema mijestu potpisa sporazuma.

Snage za brzu reakciju trebala bi ojačati ODKB, savez koji je dosad bio prilično labava ustroja zbog unutarnjih podjela, a čine je Rusija, Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan.

Uz ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva u vojnoj bazi Matibulak na jugu Kazahstana vježbama su nazočili predsjednici Kazahastana, Armenije, Tadžikistana i Kirgistana, a odsutni su bili kolege iz Bjelorusije i Uzbekistana jer su u lipnju odbili potpisati dokument o uspostavi zajedničkih snaga za brzu akciju.

Bjelorusija je najavila da će ipak potpisati sporazum, a Uzbekistan još razmišlja, navodi Moskva.

Svrha snaga za brzu reakciju ODKB-a je boriti se protiv "napada ekstremista, terorista i krijumčara droge", rekao je kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev.

Ruski dnevnik Nezavisimaja Gazeta piše da je snaga tek u "začetku" i da je njezina "misija nejasna".

Glavni tajnik ODKB-a, ruski general Nikolai Bordyuzha objasnio je da bi snaga mogla intervenirati u napadima kakvi su bili teroristički napadi na indijski grad Bombaj u studenome 2008.

Analitičari, međutim, drže da je težnja ODKB-a stvoriti snage nalik NATO-u i ojačati rusku ulogu u regiji.

U dvotjednim vojnim vježbama sudjelovalo je više od 7.000 ljudi i 90 zrakoplova, od kojih 70 iz Kazahstana.

Zanimljivo je da su predhodnicu ODKB-a osnovanu u okviru Zajednice Nezavisnih Država - ZND sačinjavale i Gruzija i Azerbejdžan, koje su takav oblik udruživanja napustile 1999. godine.

OKDB je izazvao veliki interes svijetske javnosti 2007. kada je glavni tajnik te organizacije Nikolai Bordyuzha najavio mogućnost primitka Irana u svoje članstvo.

Više na službenim stranicama ODKB-a, ovdje.

Sporazum o kolektivnoj sigurnosti možete pogledati ovdje (na Engleskom jeziku).
- 11:45 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Kosovo i Makedonija postigli sporazum o spornoj granici

Kosovske vlasti priopćile su u petak kako su odredile spornu granicu s Makedonijom, koja je bila izvor napetosti.

Dogovor kojim se određuje nekoliko kilometara granice između dviju zemalja uslijedio je nakon nekoliko mjeseci pregovora.

U priopćenju ureda kosovskog premijera Hashima Thacija u petak kasno navečer navodi se kako dogovor jača kosovsku državnost i "produbljuje regionalnu suradnju i stabilnost".

Makedonija je priznala neovisnost Kosova i očekuje se da će ovaj sporazum utrti put uspostavi diplomatskih odnosa između dviju zemalja koje je Makedonija odbijala uspostaviti prije postizanja dogovora o granici.

Posebni predstavnik Europske unije na Kosovu i voditelj Međunarodnog civilnog ureda u Prištini Pieter Feith pozdravio je sporazum kao "povijesni korak koji jača regionalnu stabilnost".

Sporazum će međutim vjerojatno dočekati s ljutnjom kosovski Albanci koji posjeduju oko 2.500 hektara zemlje koja se određuje kao dio Makedonije. Ova granica je ranije bila određena između Makedonije i Jugoslavije 2001. kada je Kosovo bilo pod upravom UN-a.

To područje u blizini je mjesta gdje su Albanci započeli pobunu u Makedoniji 2001. Njega još uvijek nadzire oko 1.000 američkih mirovnjaka raspoređenih na Kosovu kao dio mirovnih snaga koje predvodi NATO od 1999.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Javier Solana čestitao je Kosovu i Makedoniji na postignutom sporazumu rekavši kako je to znak "zrelosti, odgovornosti i uzajamnog poštovanja".

Američki veleposlanik na Kosovu Christopher Dell pozdravio je dogovor "kao rezultat dobre vjere" na objema stranama.

"Ovaj sporazum otvara vrata uspostavi punih diplomatskih odnosa između dviju zemalja", rekao je Dell u priopćenju.

Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije prošle godine. Do sada su 62 zemlje priznale njegovu neovisnost uključujući Sjedinjene Države i 22 zemlje članice EU-a te sve susjedne zemlje osim Srbije.

Vezane vijesti: Prvi hrvatski kontingent na Kosovu; Njemački general Marcus Bentler novi zapovjednik KFOR-a; KFOR ostaje važna misija

Ovo je 1402. blog post na OPSA blogu
- 11:41 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Srbija: Tadić primio predstavnike srpskih stranaka iz BiH, Dodik prijeti

Predsjedniik Srbije Boris Tadić primio je u petak predstavnike sedam parlamentarnih stranaka iz BiH entiteta Republike Srpske (RS), sa kojima je razgovarao o predstojećem sastanku u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva, javili su beogradski mediji.

Na sastanku su sudjelovali čelnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Srpske radikalne stranke, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog procesa, Demokratskog narodnog saveza, Demokratske partije i Socijalističke partije RS.

Uoči sastanka sa čelnicima stranaka iz RS, Tadić je, kako se navodi, istaknuo da je za Srbiju prihvatljivo svako političko rješenje oko kojega se dogovore legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da Srbija ostaje trajno privržena Daytonskom sporazumu i da je taj sporazum moguće mijenjati samo ukoliko se sve tri strane dogovore oko toga.

Tadić je ponovio da je otvoren za razgovor sa predstavnicima bošnjačkih i hrvatskih stranaka iz Federacije BiH, te ocijenio kako pregovori u Butmiru imaju konstruktivnu namjeru pronaći rješenje koje će svim stranama osigurati pun legitimitet.

Sastanku je, kako prenose mediji, nazočio i premijer BiH entiteta RS i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, po čijim je riječima na sastanku zaključeno da "Srbija može poduprijeti i potencirati razgovore o BiH na bazi konsenzusa i dogovora svih, jer je to najbolji način koji daje širinu i mogućnost za vođenje razgovora s partnerima u BiH".

Razgovori o političkim reformama u BiH započeti su 9. listopada u bazi Butmiru uz posredovanje švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta i zamjenika američke državne tajnice Jamesa Steinberga, a političkim čelnicima iz BiH ostavljen je rok do 20. listopada da pokušaju postići suglasnost o zakonima i izmjenama Ustava kojima će se "osigurati nastavak približavanja BiH Europskoj uniji i NATO-u".

Dodik opet prijeti referendumom

Premijer RS Milorad Dodik u subotu je, dan nakon sastanka s Tadićem ponovno zaprijetio referendumom u tom entitetu, ako međunarodna zajednica nametne model političkih i ustavnih reformi o kojima se trenutačno pregovara.

"Krivnju za destabiliziranje prilika u BiH i odgovornost za to snosit će onaj tko bude nametnuo rješenje, a kao odgovor imat će referendum građana RS-a", izjavio je Dodik novinarima u Derventi gdje je boravio tijekom dana.

Komentirajući razgovore vođene u Beogradu Dodik je u subotu kazao da se Srbiju mora konzultirati o svakom pokušaju izmjene Daytonskog sporazuma jer je ona jedna od potpisnica tog sporazuma.

Istaknuo je kako očekuje da će Srbija biti "jamac teritorijalnog integriteta RS".

Dodik je također ponovno odbacio mogućnost ukidanja ili ograničavanja donošenja odluka u Parlamentu BiH kroz tzv. entitetsko glasovanje kao i eventualnog reduciranja zakonodavne uloge Doma naroda Parlamenta BiH.
- 11:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.10.2009., petak

Odgovornost i djelovanje: izgrađujući sigurniji svijet, konferencija

Odgovornost i djelovanje: izgrađujući sigurniji svijet
Povodom obilježavanja 10 godina sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama, danas se na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“ održava međunarodna konferencija „Odgovornost i djelovanje: izgrađujući sigurniji svijet“.

Cilj konferencije je doprinijeti političkoj, znanstvenoj i stručnoj raspravi o cjelokupnom spektru civilnog i vojnog doprinosa globalnim aktivnostima očuvanja mira, uključujući odgovore na nove sigurnosne izazove, te davanje cjelovitog prikaza predanog i koordiniranog djelovanja svih međunarodnih aktera pitanjima očuvanja globalnog mira. Pored toga, konferencija će biti usmjerena na prikaz hrvatskog doprinosa očuvanju mira i raspravu o učincima koje je mirovno iskustvo u ovom dijelu Europe imalo na cjelokupnu evoluciju koncepta međunarodnih mirovnih operacija. Konferencija namjerava ponuditi zaključke i smjernice, korisne kako za sadašnje, tako i za buduće napore usmjerene na očuvanje mira.

Na konferenciji će sudjelovati predstavnici UN-ovih agencija, NATO-a, Vijeća Europske unije, nacionalni vojni predstavnici, predstavnici međunarodnih regionalnih obrambenih institucija, diplomatskog zbora u RH-a, kao i predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva unutarnjih poslova i drugih tijela državne uprave.

Konferencija počinje u Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski“, u 9 sati, uvodnim obraćanjima visokih dužnosnika, a konferenciju otvara ministar obrane Branko Vukelić.

Od 10,30 sati započinje radni dio konferencije sa 4 tematska panela i to prema sljedećem rasporedu:

- PANEL 1: - 10,30 – 12,00 sati: "Gradeći sinergiju i sveuobuhvatni pristup – UN, NATO, EU i nacionalne perspektive"
- PANEL 2: - 12,15 – 13,45 sati: "Hrvatski put – od korisnika sigurnosti do aktivnog čimbenika sigurnosti"
- PANEL 3: - 15,15 – 16,45 sati: "Razvijanje odgovarajućih sposobnosti – vojni odgovori"
- PANEL 4: - 17,00 – 18,30 sati: "Naučene lekcije – budući izazovi

Na konferenciji sudjeluju i predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Povodom 10 godina sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama, OPSA sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem odaje počast pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te službenicima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija koji su predstavljali i predstavljaju Hrvatsku u mirovnim misijama diljem svijeta, i na taj način izgrađuju sigurniji svijet u kojem živimo.
- 08:45 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Kanadska guvernerka Michaëlle Jean krajem listopada dolazi u četverodnevdnu posjetu Hrvatskoj

Generalna guvernerka Kanade Michaëlle Jean
Ured generalne guvernerke Kanade Michaëlle Jean priopćio je u srijedu da će ona od 21. do 31. listopada boraviti u službenom posjetu Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj.

Generalna guvernerka u Kanadi predstavlja šefa države - britansku kraljicu Elizabetu II.

U službenom posjetu Hrvatskoj boravit će od 23. do 27. listopada, a posjetit će Zagreb, Vukovar, Split i Dubrovnik.

"Tijekom posjeta Republici Hrvatskoj, generalna guvernerka će odati priznanje našoj zemlji za nedavno primanje u NATO, te za proaktivnu i primjernu ulogu koju hrvatski dužnosnici igraju u promicanju sigurnosti u regiji i drugdje", ističe se u priopćenju iz Riedau Halla - guvernerkine rezidencije u Ottawi.

Osim službenih razgovora s najvišim hrvatskim dužnosnicima, Michaëlle Jean će imati i više susreta s predstavnicima civilnog društva u Hrvatskoj, na kojima će se govoriti o temama kao što su "kulturna raznolikost, očuvanje baštine te napori na pomirbi nakon godina sukoba koji je podijelio zajednice", dodaje se u kanadskom priopćenju.

Jean će posjet regiji započeti u Sloveniji 21. listopada, a završiti u Grčkoj od 29. do 31. listopada, gdje će joj se pridružiti suprug Jean-Daniel Lafond.

U kanadskom izaslanstvu će biti predstavnici vlade, umjetnosti, kulture i civilnog društva, koji će se sastati sa svojim slovenskim, hrvatskim i grčkim kolegama i imati aktivnu ulogu na susretima guvernerke s predstavnicima civilnog društva.

"Državni posjeti generalne guvernerke imaju važnu ulogu u odnosima Kanade s drugim državama. Oni su najviši oblik diplomatskog kontakta, te označavaju razvoj bilateralnih odnosa i razmjene među narodima", navodi u priopćenju Riedau Hall.

Hrvatska veleposlanica u Kanadi Vesela Mrđen Korać, izjavila je povodom najave posjete generalne guvernerke Kanade kako je "posjet generalne guvernerke kruna novog poglavlja u razvoju bilateralnih odnosa Hrvatske i Kanade". Također je ocijenila da će posjet pridonijeti razvoju gospodarskih odnosa Hrvatske i Kanade, koji sve više dolaze u žarište interesa dviju strana.

U skladu s kanadskom tradicijom, uoči državnog posjeta generalne guvernerke u njezinoj je rezidenciji u Ottawi 13. listopada održano kulturno predstavljanje triju zemalja. Uz prigodne govore veleposlanika iz Hrvatske, Slovenije i Grčke, zemlje su predstavili i njihovi umjetnici. Tako je iz Hrvatske nastupio gitarist Srđan Bulat, iz Slovenije gitarist Aleksander Mežek, a Grčku je predstavio Crkveni zbog grčke zajednice u Ottawi.

Među dvjestotinjak uzvanika, na primanju su bili i čelnici udruga hrvatske dijaspore iz svih dijelova Kanade, koji, po riječima veleposlanice Mrđen-Korać, s velikim odobravanjem prate novo približavanje Kanade i Hrvatske. Prema posljednjem popisu u Kanadi živi oko 130,000 Hrvata.

Michaëlle Jean je u prigodnom govoru na primanju, kazala da su Hrvatska i Slovenija nove demokracije, voljne otvoriti se svijetu i gledati u budućnost, a Kanada želi ohrabriti odvažne političke, gospodarske i socijalne promjene koje poduzimaju na tom putu.

Rekavši za Hrvatsku da se oporavlja od razornog rata, Jean je kazala kako su solidarnost i razumijevanje ključni za izgradnju mira, te da društvo ne može napredovati ako je usredotočeno na mržnju.

Prije imenovanja na guvernersku dužost u rujnu 2005., Michaëlle Jean je bila poznata televizijska novinarka u pokrajini Quebec. Pratila je rat u Hrvatskoj, a posebno sudbinu izbjeglica.

Rođena 1957. na Haitiju, Jean je i sama bila izbjeglica, kada je njezina obitelj 1968. godine pobjegla pred dikataturom Papa Doc Duvaliera i nastanila se u Montrealu.

Bila je poznata i kao socijalni aktivist za zaštitu žena i djece od nasilja, te za pomoć mladim hendikepiranim osobama.

Govori pet jezika, francuski, engleski, talijanski, španjolski i kreolski s Haitija. Michaëlle Jean je prvi crnački generalni guverner Kanade. Udana je za filmskog redatelja Jean-Daniela Lafonda i ima jednu kćerku.

Ovaj posjet doprinosi jačanju transatlantskih veza između Kanade i Hrvatske, koji su pristupanjem Hrvatske NATO-u započeli novo poglavnje u suradnji. Podjećamo vizni režim za hrvatske građane prilikom ulaska u Kanadu ukinut je nekoliko dana prije pristupanja Hrvatske Sjevenoatlantskom savezu.

Više informacija o generalnoj guvernerki Kanade pronađite na službenim stranicama njenog ureda: www.gg.ca
- 08:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Premijerka Kosor pozdravila početak izgradnje crnogorske autoceste

Izgradnja crnogorske autoceste predstavlja za Crnu Goru ulazak u novo razdoblje integracije u europsku mrežu suvremenih prometnica, ali i novu dionicu na putu ka integraciji u europske i euroatlanske strukture mira i napretka koji je otvoren svim zemljama regije, istaknula je u četvrtak hrvatska premijerka Jadranka Kosor prilikom svečanog otvaranja radova u Crnoj Gori.

Istodobnim zajedničkim rezanjem vrpce premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije, Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković označili su u selu Gornje Mrke, u brdima iznad Podgorice, početak izgradnje autoceste, koja je povjerena hrvatskom konzorciju "Konstruktor".

Ocijenivši kako današnje otvaranje autoceste predstavlja "pravu i istinsku europsku pobjedu novog modela suradnje na ovim prostorima", hrvatska premijerka čestitala je narodu Crne Gore i premijeru Milu Đukanoviću "ulazak u novo razdoblje integracije u europsku mrežu suvremenih prometnica".

"Početak radova na cesti Bar-Boljare označava početak radova na jednoj novoj dionici na putu ka integraciji u europske i euroatlanske strukture mira i napretka, koji je otvoren za sve zemlje jugoistočne Europe", kazala je Kosor i obećala "punu i bezrezervnu potporu Republike Hrvatske"..

Hrvatska premijerka istaknula je da je Hrvatska, kao članica NATO-a i buduća članica EU, najveći zagovornik ostvarivanja euroatlanske perspektive, a time i novog modela suradnje, dijaloga i razvoja u ovom dijelu Europe. Pritom ne treba zanemariti sve poteškoće s kojima smo se susreli na ovim prostorima i ne zatvarati oči pred tim činjenicama, ali isto tako ni skrenuti pogled s perspektive izgradnje europske budućnosti, jer upravo takav model daje najbolji odgovor na pitanja koja su ostala otvorena, kao i na nove izazove s kojima se zajedno suočavamo, istaknula je predsjednica hrvatske vlade.

Ona je dodala kako izgradnja takvog europskog puta nije jednostavna zadaća te da su potrebni "novi mostovi razumijevanja i tolerancije u ostvarivanju euroatlanske perspektive" i novi napori u izgradnji političke, sigurnosne i gospodarske arhitekture europskog jugoistoka.

Hrvatska premijerka kazala je kako hrvatski ulazak u NATO shvaća kao otvaranje novih mogućnosti i svim hrvatskim susjedima koji žele zajedno s njegovim članicama dijeliti vrijednosti slobode, demokracije, ljudskih i manjinskih prava, vladavine prava, socijalnog i gospodarskog napretka, posebice istaknuvši značajan napredak koji je Crna Gora ostvarila u tom pravcu. Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kosor je izrazila uvjerenost da ta zemlja može na odgovarajući način, kao funkcionalna država triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda, ispuniti sve uvjete i standarde za otvaranje procesa pridruživanja euroatlanskim institucijama. Politika otvorenih vrata mora se, po njezinim riječima, primijeniti i na Srbiju i na sve zemlje jugoistočne Europe koje su spremne ispuniti potrebne standarde.

U tom kontekstu deblokada hrvatskih pristupnih pregovora s EU, na temelju dogovora sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom, predstavlja pobjedničku situaciju ne samo za Hrvatsku, Sloveniju i EU, već i za sve zemlje jugoistočne Europe, ocijenila je Kosor. Dodala je da to pokazuje da je i na ovim prostorima moguće primijeniti novu paradigmu pobjede koja ne znači poniženje, već uvažavanje drugih i koja se traži putem dogovora, a ne nametanjem stajališta.

Istaknuvši kako svečanim otvaranjem autoceste "slavimo pravu i istinsku europsku pobjedu novog modela suradnje na ovim prostorima" hrvatska premijerka kazala je da je njezina izgradnja velik uspjeh Crne Gore u izgradnji moderne infrastrukture i da se takvim radovima može učinkovito odgovoriti na izazove svjetske financijske i gospodarske krize. Dodala je da je to uspjeh i za Srbiju u njezinu boljem prometnom povezivanju modernom autocestom na pravcu koji će biti jednim od najznačajnijih europskih koridora. Hrvatska premijerka posebice je istaknula da je riječ i o velikom uspjehu hrvatskih tvrtki koje su još jednom pokazale da su konkurentne i u zahtjevnim uvjetima međunarodnih natječaja.

Srpski premijer Mirko Cvetković rekao je kako će ova autocesta zapravo ići od Bara do Beograda, aludirajući na odluku srbijanske vlade da je produži od Boljara do Beograda i poveže je s Koridorom 10. Cvetković je također kazao da ovakvi projekti na najbolji način pridonose gospodarskom razvoju regije u cjelini te miru i sigurnosti.

Crnogorski premijer Milo Đukanović je naglasio da ova autocesta, s Jadransko-jonskom autocestom koju će također graditi, Crnu Goru povezuje s cijelom Europom. Preko Hrvatske, koja će do Debelog Brijega dovesti Jadransko-jonsku autocestu povezat će se sa zapadnom Europom, preko Albanije i Makedonije s Grčkom i istočnom Europom, a preko Srbije sa središnjim dijelom našeg kontigenta.

Đukanović je zahvalio hrvatskim graditeljima što su se prihvatili ozbiljne zadaće, čime, kako je rekao, dokazuju da i u ovoj regiji ima tvrtki koje mogu izvesti i najsloženije pothvate.

Crnogorska vlada i konzorcij "Konstruktor", koji čine Konstruktor inženjering, Institut građevinarstva Hrvatske i Tehnika, uložili su po 25 milijuna eura za početak pripremnih radova, a ugovor o koncesiji potpisali su u lipnju. Potpisnici ugovora očekuju da će 169 kilomatara duga autocesta, a koja će imati 92 mosta i 43 tunela, biti završena u idućih sedam do osam godina.

Prema potpisanom ugovoru između "Konstruktora" i crnogorske vlade, izgradnja cijele autoceste procijenjena je na 2,77 milijarda eura, u čemu će Crna Gora sudjelovati s 1,74 milijarde eura.

Kako na svečanosti naglašeno, hrvatski Konzorcij će angažirati gotovo cjelokupnu građevinsku industriju Crne Gore, a već je od nadležnih crnogorskih vlasti zatražio dozvolu da zaposli 4.000 radnika. U jeku radova, kako se procjenjuje, na gradilištima će biti angažirano i više od 7.000 radnika.

Prije početka svečanosti otvaranja autoceste, premijerka Jadranka Kosor imala je u Podgorici bilateralni susret s crnogorski premijerom Milom Đukanovićem.
- 07:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

15.10.2009., četvrtak

Božinović: Amerika želi što prije vidjeti Hrvatsku u Europskoj uniji

Sjedinjene Države žele da Hrvatska u najskorijem roku postane članica Europske unije, u interesu same Hrvatske kao i regije jugoistočne Europe u cjelini, izjavio je jučer državni tajnik za politička pitanja u MVPEI-u Davor Božinović (na slici) nakon razgovora sa zamjenikom američke državne tajnice Jamesom Steinbergom u Washingtonu.

Božinović je na nakon sastanka u State Departmentu kazao da se razgovaralo o globalnim, regionalnim i bilateralnim pitanjima, uključujući i hrvatski put u EU, na kojem Hrvatska uživa punu potporu SAD-a.

"Amerika želi vidjeti Hrvatsku kao članicu Europske unije što je prije moguće, i zbog Hrvatske ali i zbog regije. Poznato je kako SAD smatra da Hrvatska služi kao model za cijelu regiju", te da želi da i druge zemlje regije idu njezinim putem, istakao je hrvatski diplomat.

Na sastanku je, po njegovim riječima, razmatran i obnovljeni angažman SAD-a i EU-a u Bosni i Hercegovini, u koji je Steinberg i osobno uključen.

Hrvatska i SAD "dijele stajalište da budućnost regije, pogotovo Bosne i Hercegovine kao ključa za regiju, leži u euroatlantskim integracijama. Da bi BiH to bila u stanju, ona mora funkcionirati, kako bi mogla odgovoriti na sve izazove koji se postavljaju pred države kandidate", rekao je Božinović.

"BiH mora krenuti naprijed da bi mogla pregovarati s EU i NATO-om", rekao je Božinović.

Ističući spremnost Hrvatske da pomogne susjednim državama na tom putu, Božinović ja kazao kako je "u interesu Hrvatske da bude okružena zemljama koje su joj politički, gospodarski i sigurnosno kompatibilne".

Na pitanje je li sa Steinbergom razgovarao o problemu suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, Božinović je kazao da "to pitanje nije bilo posebno isticano".

Na upit o bilataralnim pregovorima sa Slovenijom, i stajalištu SAD-a o evenutualnoj novoj slovenskoj blokadi, ako ti pregovori za Ljubljanu ne bi išli željenim tokom, Božinović je istaknuo da "Hrvatska i Slovenija pregovaraju o otvorenim pitanjima u obnovljenom duhu uzajamnog razumijevanja" koji daje rezultate uz "vodstvo koje pokazuju premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor".

Izrazivši uvjerenje u uspješno rješavanje otvorenih pitanja sa Slovenijom u tom novom duhu, naglasio je kako "i Europa i Amerika žele vidjeti da se proces proširenja, a time i proces stabiliziranja regije u kojoj je Hrvatska nastavi". Božinović je kazao da Hrvatska pozdravlja američki angažman u regiji. "Kada SAD i EU nastupaju zajedno prema regiji u kojoj je Hrvatska, to je dobra vijest za regiju", istakao je.

Na pitanje traži li SAD od Hrvatske veći angažman u Afganistanu i preuzimanje dijele zatvorenika iz Guantanama, kao što to traži od drugi europskih saveznika, Božinović je odgovorio da "Hrvatsku ulaže ogroman napor" u Afganistanu te da "Hrvatsku svi vide kao jednog od najdosljednijih saveznika u misiji NATO-a u Afganistanu", u kojoj je sudjelovala i godinama prije ulaska u Savez.

Također je naveo da SAD ne traži od Hrvatske preuzimanje nekog od zatočenika iz Guantanama, zatočeničkog centra za osumnjičene za terorizam u mornaričkoj bazi na Kubi, koji administracija Baracka Obame planira zatvoriti u siječnju 2010. godine.

Na pitanje u ukidanju američkih viza za Hrvatsku, koje je u postupku, Božinović je kazao kako se na tome i dalje intenzivno radi.

Božinović se u srijedu u Washingtonu sastao i s direktoricom za europska pitanja u Vijeću na nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Elizabeth Sherwood-Randall, te pomoćnikom ministrice domovinske sigurnosti za politička pitanja Davidom Heymanom.

Danas će se na Capitol Hillu sastati s demokratskim senatorom hrvatskog podrijetla Markom Begićem, te voditi razgovore u Pentagonu, a na Školi za međunarodne odnose sveučilišta John Hopkins održat će predavanje o važnosti euroatlantskih integracija za jugoistočnu Europu.
- 11:36 - Komentari (20) - Isprintaj - # -

Ministar Vukelić primio američkog veleposlanika u RH Foleya

Ministar obrane Branko Vukelić primio je u srijedu 14. listopada 2009. u nastupni posjet veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država Jamesa B. Foleya (na slici susret veleposlanika i ministra). Tom prigodom ministar Vukelić se još jednom zahvalio na podršci i pomoći koju su SAD dosad pružale Hrvatskoj te istaknuo kako je suradnja dviju zemalja na području obrane izuzetno kvalitetna i opsežna.

Veleposlanik Foley u svom nastupnom posjetu čestitao je Hrvatskoj na ulasku u NATO naglasivši kako je to prvenstveno uspjeh Hrvatske, dodajući kako SAD i dalje planiraju pružati čvrstu potporu Republici Hrvatskoj, posebice i na području obrambene suradnje. Pozdravio je angažman Oružanih snaga RH (OSRH) u misiji ISAF u Afganistanu, ističući upravo značaj obuke tamošnjih vojnih snaga koju provode pripadnici OSRH.

Osim o odnosima dviju zemalja na obrambenom planu, sudjelovanju u mirovnim misijama na sastanku je bilo govora i o aktualnom stanju u regiji.

Sastanku su uz ministra obrane Branka Vukelića nazočili državni tajnik Pjer Šimunović, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić, vojni savjetnik ministra brigadir Damir Terzić te načelnik Službe za odnose s javnošću i informiranje Goran Grošinić, dok su uz veleposlanika Foleya bili vojni izaslanik SAD-a u RH brigadir Brendan McAloon i načelnik američkog ureda ODC-a u RH brigadir Charles Davis.

Izvor: www.morh.hr
- 11:35 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Olli Rehn: BiH kao kvazi-protektorat ne može u EU

Povjerenik za proširenje Olli Rehn pozvao je jučer čelnike Bosne i Hercegovine da preuzmu sudbinu zemlje u svoje ruke, jer kvazi-protektorat ne može ući u Europsku uniju.

"Želimo da Bosna i Hercegovina bude vjerodostojan kandidat za članstvo u EU-u i u NATO-u, a da bi se to dogodilo ona mora stati na svoje noge, bez visokog predstavnika i njegovih izvršnih ovlasti. Zemlja mora biti u stanju upravljati sama sobom. Da budem jasan, zahtjev BiH za primanje u EU razmatrao bi se tek onda kada se zatvori Ured visokog predstavnika, ne može kvazi-protektorat ući u EU", rekao je Rehn predstavljajući izvješće o napretku za zemlje kandidate i potencijalne kandidate, koje je u srijedu usvojila Europska komisija.

Rehn je prošli tjedan sudjelovao u razgovorima s čelnicima BiH koji se vode pod pokroviteljstvom EU-a i Sjedinjenih Država. Ti razgovori trebaju se nastaviti sljedeći tjedan, a Rehn se nada da će biti pomaka, jer je to "prilika koja se ne propušta".

"To je prigoda koja se uskoro neće ponoviti i koja se ne bi trebala propustiti. Čelnici i narodi Bosne i Hercegovine moraju odlučiti hoće li trajno zaostati za svojim susjedima ili će se priključiti i ozbiljno se boriti za članstvo u EU sa svim pravima i obvezama koje iz toga proizlaze", rekao je Rehn.

Odgovarajući na upit da komentira izjavu premijera Republike Srpske Milorada Dodika da je BiH neodrživa zemlja, Rehn je rekao da nije riječ o "ustavnoj revoluciji" na kojoj se radi, nego o "ustavnoj evoluciji".

"Mi težimo tome da se čelnici BiH dogovore oko određenih ustavnih promjena koje bi zemlju učinile funkcionalnom državom, sposobnom da bude kandidatkinja za EU. Drugim riječima, to nije ustavna revolucija, naprotiv, radimo na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma i želimo dakle ustavnu evoluciju, tako da u ovom trenutku nemamo nikakvu maksimalističku agendu", rekao je Rehn.

"I Milorad Dodik može pridonijeti tome da BiH postane održiva i funkcionalna država, vjerujem da će on to i učiniti i u ovom razgovorima koji se sada vode i u budućnosti", rekao je povjerenik Rehn.
- 11:32 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

14.10.2009., srijeda

Konferencija "Odgovornost i djelovanje: izgrađujući sigurniji svijet"

U povodu obilježavanja 10 godina sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama, u petak, 16. listopada 2009. godine, na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“ održat će se međunarodna konferencija „Odgovornost i djelovanje: izgrađujući sigurniji svijet“.

Cilj konferencije je doprinijeti političkoj, znanstvenoj i stručnoj raspravi o cjelokupnom spektru civilnog i vojnog doprinosa globalnim aktivnostima očuvanja mira, uključujući odgovore na nove sigurnosne izazove, te davanje cjelovitog prikaza predanog i koordiniranog djelovanja svih međunarodnih aktera pitanjima očuvanja globalnog mira. Pored toga, konferencija će biti usmjerena na prikaz hrvatskog doprinosa očuvanju mira i raspravu o učincima koje je mirovno iskustvo u ovom dijelu Europe imalo na cjelokupnu evoluciju koncepta međunarodnih mirovnih operacija. Konferencija namjerava ponuditi zaključke i smjernice, korisne kako za sadašnje, tako i za buduće napore usmjerene na očuvanje mira.

Na konferenciji će sudjelovati predstavnici UN-ovih agencija, NATO-a, Vijeća Europske unije, nacionalni vojni predstavnici, predstavnici međunarodnih regionalnih obrambenih institucija, diplomatskog zbora u RH-a, kao i predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva unutarnjih poslova i drugih tijela državne uprave.

Konferencija započinje u petak, 16. listopada, u Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski“, u 9 sati, uvodnim obraćanjima visokih dužnosnika, a konferenciju će otvoriti ministar obrane Branko Vukelić.

Od 10,30 sati započet će radni dio konferencije sa 4 tematska panela i to prema sljedećem rasporedu:

- PANEL 1: - 10,30 – 12,00 sati: "Gradeći sinergiju i sveuobuhvatni pristup – UN, NATO, EU i nacionalne perspektive"
- PANEL 2: - 12,15 – 13,45 sati: "Hrvatski put – od korisnika sigurnosti do aktivnog čimbenika sigurnosti"
- PANEL 3: - 15,15 – 16,45 sati: "Razvijanje odgovarajućih sposobnosti – vojni odgovori"
- PANEL 4: - 17,00 – 18,30 sati: "Naučene lekcije – budući izazovi
- 14:57 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Albanski predsjednik Topi u posjetu Sloveniji

Odnosi Slovenije i Albanije dobro se razvijaju, ocjena je obiju strana koju su u utorak izrazili predsjednici Danilo Tuerk i Bamir Topi prigodom susreta u okviru posjeta Topija Sloveniji.

Predsjednici su dodali da dvije zemlje razvijaju dobru suradnju i u okviru NATO saveza i da Slovenija podržava približavanje Albanije Europskoj uniji.

"Nakon dugog razdoblja izolacije koje je davno završeno, Albanija je danas jedna od najzanimljivijih i najdinamičnijih država u Europi", rekao je Tuerk nakon razgovora s Topijem koji je u utorak doputovao u dvodnevni posjet Sloveniji.

Dvije države imaju dobre političke odnose i sve jaču gospodarsku suradnju, pa je razmjena ove godine unatoč ekonomskoj krizi povećana za devet posto, iznijeli su Topi i Tuerk.

Jačanju međusobne trgovine namijenjena je i posebna slovensko-albanska poslovna konferencija koja će se u srijedu održati u Ljubljani.

Govoreći na konferenciji za novinare nakon svog susreta na Brdu kod Kranja, gdje je albanski predsjednik dočekan uz državničke i vojne počasti, Tuerk i Topi izrazili su želju za što skorije uključivanje Albanije u EU, a govorili su i o regionalnim pitanjima, osobito Kosovu.

Kosovo je čimbenik stabilnosti na Balkanu, a za mir i stabilnost regije u cjelini zauzima se i Albanija koja na Balkanu igra konstruktivnu ulogu, naglasio je Topi.
- 14:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Izrael će sudjelovati u vježbama NATO-a na Mediteranu

Izraelska mornarica sudjelovat će u pomorskim vježbama NATO-a na Mediteranu.

Radi se o prvom sudjelovanju u vježbama organiziranima u okviru "globalnog rata protiv terorizma", piše dnevnik Maariv. Datum manevara nije određen.

Glavni stožer NATO-a odobrio je prošlog tjedna uključivanje izraelske mornarice u snage koje patroliraju Mediteranom u okviru operacije "Active Endeavour" za sprečavanje terorizma, dodaje dnevnik.

Te snage koje djeluju nakon atentata 11. rujna u SAD-u obuhvaćaju desetak brodova uz podršku podmornica i aviona. Njihova misija je sprečavanje napada na brodove i krijumčarenja oružjem. Snage kontroliraju sumnjive brodove i prate plovila NATO-a koja bi mogla biti napadnuta do izlaza iz Gibraltarova tjesnaca.
- 14:48 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

13.10.2009., utorak

Drugi kontingent Oružanih snaga RH u misiji KFOR (Kosovo)

U mirovnu operaciju NATO-a na Kosovu (KFOR) upućen je u petak, 9. listopada 2009. drugi hrvatski kontingent od 20 pripadnika Oružanih snaga RH (OSRH), većinom pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) i 2 transportna helikoptera Mi-171-Sh (na slici helikopter Mi-171-Sh) koji se nalaze u području operacije na vremensko razdoblje od 4 mjeseca.

Rotacija između prvog i drugog kontingenta izvršena je u razdoblju od 1. do 9. listopada 2009. Zapovjednik 2. kontingenta (HRVCON) u mirovnoj operaciji KFOR je bojnik Andreas Duvnjak. Drugi hrvatski vojni kontingent bit će razmješten na području najveće američke vojne baze u Europi, Camp Bondsteel. Temeljna zadaća hrvatskog kontingenta je prevoženje ljudi i tereta.
Ovo je prva NATO operacija na području Balkana u kojoj sudjeluju hrvatski vojnici s vlastitom zračnom transportnom komponentom.

Vezane vijesti: Prvi hrvatski kontingent na Kosovu; Njemački general Marcus Bentler novi zapovjednik KFOR-a; KFOR ostaje važna misija

Ovo je 1390. blog post na OPSA blogu
- 12:58 - Komentari (11) - Isprintaj - # -

NATO-a podupire Kai Eidea u polemici s Galbraithom

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je jučer potporu posebnom izaslaniku UN-a u Afganistanu Kai Eideu, kojeg je njegov bivši zamjenik Peter Galbraith optužio da je prikrivao razmjere prijevara na predsjedničkim izborima u Afganistanu 20. kolovoza.

"NATO u potpunosti podupire Misiju UN-a u Afganistanu, uključujući u ulogu koju je, u skladu sa svojim mandatom, imala u potpori afganistanskim izborima. Savez i ja osobno imamo puno povjerenje u posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Kai Eidea i pohvaljujemo njegove napore i odlučnost koju pokazuje kako bi pomogao Afganistanu u izgradnji bolje budućnosti", kaže se u poruci glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena.

Glavni tajnika UN-a Ban Ki-moon smijenio je 30. rujna bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha s položaja Eideova zamjenika pošto je Galbraith svoga šefa optužio da je umanjivao važnost navoda koji su govorili o široko rasprostranjenim prevarama u korist afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija.

I norveški diplomat Kai Eide u nedjelju je priznao da je bilo "znatnih" izbornih prijevara, ali da su Galbraithovi navodi dijelom netočni, a dijelom izvučeni iz konteksta.

Potporu Eideu u nedjelju je dalo i švedsko predsjedništvo EU-a. "Europska unija čvrsto stoji iza posebnog izaslanika Kai Eidea i pohvaljuje njegove napore u pomaganju u izbornom procesu", kaže se u priopćenju švedskog predsjedništva.

Afganistanske izborne vlasti trebale bi do kraja ovoga tjedna dovršiti istrage o optužbama o masovnim prijevarama na predsjedničkim izborima i objaviti rezultate izbora, koji su održani još 20. kolovoza. Rezultati bi mogli potvrditi pobjedu Hamida Kazaija u prvom krugu ili pak održavanje drugog kruga s protukandidatom Abdulahom Abdulahom.

Očita je namjera da se prvi izbori u organizaciji afganistanskih vlasti prikažu kao vjerodostojni, kako bi novoizbrane vlasti imale legitimitet .

Poslije objave afganistanskih izbornih rezultata očekuje se da će američki predsjednik Barrack Obama odlučiti hoće li prihvatiti preporuku šefa američke vojske o slanju dodatnih 40.000 vojnika u zemlju.
- 11:29 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Potpredsjednica ruske Dume danas u Zagrebu

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primit će danas potpredsjednicu Državne Dume Ruske Federacije Ljubov Slisku, koja će od 12. do 14. listopada boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, priopćio je Ured predsjednika Sabora.

Bebić i Sliska razgovarat će o odnosima Hrvatske i Rusije, koji se vrlo dobro razvijaju, te ih odlikuje sve veća dinamika. Posjet potpredsjednice Dume najava je i tješnje međuparlamentarne suradnje kao važnog aspekta bilateralnih odnosa, pa će u razgovoru dvoje dužnosnika biti riječi i o daljnjem intenziviranju kontakata između Hrvatskog sabora i ruske Dume.

Važna tema razgovora bit će hrvatsko članstvo u NATO-u i pristupanje Europskoj uniji, te razvoj hrvatsko-ruskih odnosa u tom kontekstu. Poseban naglasak bit će stavljen na mogućnosti daljnjeg razvijanja suradnje na području gospodarstva, energetike i turizma.

Do posjeta potpredsjednice ruske Dume dolazi nakon susreta predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor s ruskim premijerom Vladimirom Putinom početkom rujna u Gdansku, gdje je premijerka Kosor prisustvovala obilježavanju 70. godišnjice početka Drugog svjetskog rata. Susret predsjednice hrvatske vlade i ruskoga premijera u Gdansku dao je snažan impuls hrvatsko-ruskoj energetskoj suradnji i izravno potaknuo treći krug hrvatsko-ruskih pregovora o sklapanju novog plinskog sporazuma i o dodatnim isporukama ruskog plina.

Potpredsjednicu Dume primit će i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, a tijekom posjeta Hrvatskoj ona će se susresti i s predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor, čiji se posjet Rusiji očekuje do kraja ove godine.
- 11:25 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

Ministar obrane BiH za slanje vojnika iz BiH u Afganistan

Ministar obrane Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić potvrdio je u ponedjeljak kako osobno podupire sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga BiH u misiju NATO-a u Afganistanu (ISAF) te je istaknuo kako bi BiH time puno dobila na međunarodnoj pozornici.

Govoreći tijekom rasprave na seminaru o planiranju sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama što ga je u Sarajevu organizirala misija OESS-a u BiH, Cikotić je kazao kako su već obavljene sve potrebne analize koja su dokazale kako bi trebalo sudjelovati u afganistanskoj operaciji.

"Afganistan je rizičan no nesudjelovanje (u operaciji ISAF-a) još je rizičnije", ustvrdio je Cikotić dodajući kako bi slanjem vojnika u Afganistan BiH dokazala da je sposobna i spremna biti punopravnom članicom NATO-a.

BiH, koja je trenutačno članica NATO-va programa "Partnerstvo za mir", početkom mjeseca predala je zahtjev za odobravanje Akcijskog plana za članstvo u NATO savezu (MAP), a predstavnici njenih vlasti očekuju kako bi taj posljednji ključni korak ka punopravnom članstvu mogao biti i odobren iduće godine.

Predsjedništvo BiH na sjednici održanog prošli tjedan razmatralo je prijedlog Ministarstva obrane o slanju pripadnika bosanskohercegovačke vojske u Afganistan, no za sada nije donijelo konačnu odluku o tome. Tu informaciju državni vrh BiH za sada je tek "primio k znanju".

Prema ranije objavljenim planovima, BiH bi u Afganistan mogla poslati pirotehničare koji su već bili angažirani u Iraku te jednu pješačku postrojbu, vjerojatno veličine satnije.

Ministar Cikotić u ponedjeljak je istaknuo kako bi sudjelovanje u operacijama ISAF-a pridonijelo kvaliteti OS BiH i ubrzalo približavanje NATO-u dok bi odbijanje takve mogućnosti zapravo dovelo u pitanje spremnost BiH da se doista priključi NATO-u što bi, po ocjeni ministra obrane, bilo vrlo rizično za BiH i njenu vlastitu sigurnost.
- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

12.10.2009., ponedjeljak

Mediji: Dayton II je uvod u ozbiljnu raspravu

Sastanak političkih čelnika iz Bosne i Hercegovine s visokim dužnosnicima Europske unije i SAD-a održan u petak u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva značajan je prije svega po tome što je otvorio prostor ozbiljnim pregovorima o budućnosti BiH, zaključak je kojega za vikend donosi većina bosanskohercegovačkih medija.

List Dnevni avaz tvrdi kako se zapravo traži jasno definiranje ovlasti države i entiteta u procesu europskih integracija, uspostava funkcije predsjednika BiH s dva zamjenika koji bi imali manje-više protokolarnu ulogu dok bi se stvarna vlast prenijela na Vijeće ministara, dodjela državne imovine onim institucijama BiH koje je već koriste pri čemu bi sve ostalo pripalo entitetima te uspostava Vrhovnog suda BiH.

Provedba tih reformi, piše list izvješćujući o ishodu razgovora vođenih pod pokroviteljstvom ministra vanjskih poslova Švedske Carla Bildta i zamjenika američke državne tajnice Jamesa Steinberga, rezultirala bi brojnim nagradama poput kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, ukidanja viza i ubrzanog puta ka NATO-u.

Ovaj list ipak upozorava kako je i dalje problem to što nitko od bosanskohercegovačkih lidera za sada ne pokazuje stvarnu spremnost za provedbu potrebnih reformi pa će se u sve vjerojatno morati uključiti i "dodatne diplomatske snage", prije svega Zagreb i Beograd.

Avaz tvrdi kako je srbijanski predsjednik Boris Tadić već preuzeo zadaću disciplinirati bosanske Srbe dok će predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor navodno biti uključena u konzultacije s čelnicima hrvatskih stranaka iz BiH.

List Oslobođenje butmirsko okupljanje komentira kao "sastanak bez gorke pilule" podsjećajući kako u ovoj fazi nitko nije morao raditi bilo kakve ustupke iako će to biti nužnost u narednih deset dana koliko je političkim čelnicima iz BiH ostavljeno da definiraju detalje mogućeg paketa reformi.

I banjalučke Nezavisne novine ističu kako je, unatoč svim problemima, nakon sastanka u Butmiru otvoren prostor dogovoru koji BiH vodi ka Europskoj uniji te da bi političari sada umjesto rušilačkih poruka svoje napore trebali usmjeriti ka definiranju ostvarivih rješenja.

Mostarski Dnevni list znatno je pesimističniji i sastanak u Butmiru opisuje kao "propast Daytona II".
- 12:34 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

Hrvatska priznaje ustavno ime Makedonije i nada se brzom rješenju spora između Grčke i Makedonije

Hrvatska priznaje Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom i nada se brzom rješenju spora oko imena između Makedonije i Grčke, izjavio je u petak u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Bebić se sastao s predsjednikom makedonskog Sobranja Trajkom Veljanoskim s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i euroatlanskim integracijama, uključujući i makedonsko-grčki spor oko imena bivše jugoslavenske republike.

"Hrvatska je priznala Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom. Podupiremo napore Makedonije i Grčke da prevladaju taj problem koji je kočio Makedoniju u euroatlanskim procesima", rekao je Bebić na zajedničkoj konferenciji za novinare s Veljanoskim.

Dodao je da spor oko imena ne utječe na operativnu suradnju Makedonije i Grčke koja je vrlo razvijena i dinamična.

Veljanoski smatra da je riječ o "iracionalanom sporu" koji ne bi trebao blokirati put Makedonije prema EU-u i NATO-u.

"To je iracionalan spor. Grčka je imala izbore i novu vladu i nadamo se nastavku intenzivnih pregovora", rekao je Veljanoski.

On očekuje da, neovisno o tome hoće li spor biti rješen ili ne, to neće utjecati na početak pregovora između Skopja i Bruxellesa. "Nadam se da će to biti do kraja godine", dodao je.

Bebić i Veljanoski razgovarali su o tome na koji način Hrvatska, koja je u travnju postala punopravna članica NATO-a i u poodmaklim je pregovorima s EU-om, može svojim iskustvom pomoći Makedoniji u euroatlanskim integracijama.

Oba sugovornika suglasila su se da bilateralni sporovi mogu usporiti, ali ne mogu zaustaviti proces integracije jugoistoka Europe, jer je on važan za cijelu Europu.
- 12:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obama za srednji put u Afganistanu

Američki predsjednik Barack Obama spreman je prihvatiti određenu uključenost talibana u političku budućnost Afganistana, a u tu je zemlju sklon poslati samo toliko dodatnih američkih postrojbi koliko je potrebno za suzbijanje Al-Qaide, izjavio je u četvrtak jedan neimenovani američki dužnosnik za agenciju AP.

Procjena potiče od dužnosnika koji je bio uključen u rasprave Obaminog ratnog vijeća o strategiji u Afganistanu. Dužnosnik je ovlašten da govori za Associated Press o raspravi na vijeću, ali pod uvjetom da ostane neimenovan jer razgovori još traju, navodi agencija.

Pomoćnici su kazali da Obama konačnu odluku o daljnjoj strategiji u Afganistanu i broju američkih snaga neće donijeti još najmanje dva tjedna, no da rasprava, kako se čini, ne ide u pravcu velikog povećanja američkog kontingenta, kakvo zagovara glavni zapovjednik snaga u Afganistanu, general Stanley McChrystal.

Da se intenzivna rasprava u Washingtonu o strategiji koju SAD treba slijediti u Afganistanu, ne kreće u smjeru velikog povećanja snaga, ocjenjuje u svojim izvješćima i javni radio NPR.

Naznake da Obama sužava izbor opcija pojavile su se početkom tjedna, kad je glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs rekao novinarima da je jasno kako američko povlačenje iz Afganistana nije jedna od opcija.

Na drugoj strani spektra, izvori administracije navode da predsjednik nije naklonjen dramatičnom povećanju američkog kontingenta. General McChrystal, kojeg je Obama postavio za glavnog zapovjednika u Afganistanu, podnio je zahtjev u kojem traži do 40,000 dodatnih vojnika.

Gibbs je u četvrtak kazao da Obama još nije sa svojim timom razgovarao o resursima u Afganistanu, te dodao da ta odluka "očigledno slijedi".

Čini se da je Obama najskloniji srednjem rješenju, povećanju snaga, ali ne za 40,000 vojnika već za nešto u rasponu od 10,000 do 20,000 vojnika, navodi NPR.

Kada je riječ o ukupnoj strategiji, Obamina administracija očito razmatra sužavanja misije u Afganistanu, s većim fokusiranjem na Al-Qaidu i manjem akcentu na talibane.

Glasnogovornik Gibbs opovrgao je navode o napetostima među sudionicima rasprava o Afganistanu, no i među Obaminim najbližim suradnicima postoje razilaženja u stajalištima.

Potpredsjednik Joe Biden, prema izvješću CNN-a, energično zagovara svoj plan o zadržavanju broja američkih vojnika na sadašnjoj razini, uz veću uporabu bespilotnih letjelica i operacija specijalnih snaga u Afganistanu i Pakistanu za iskorjenjivanje Al-Qaide i talibana.

No izvori navode da su na sastancima Bidenov plan odbacili najviši dužnosnici, koji su njegove ideje ocijenili problematičnima.

Ključni demokrati u Kongresu u četvrtak su upozorili da odluka Obame o slanju pojačanja u Afganistan može pokrenuti pobunu unutar stranke, uključujući mogućnost da se ne izglasaju sredstva za ta pojačanja.

Dok Obamina adminstracija rješava unutarnja neslaganja, republikanci i demokrati s centra pozivaju Obamu da posluša generala McChrystala.

U osam godina angažmana u Afganistanu američke snage izgubile su 865 vojnika, a saveznici iz NATO-a 570 vojnika, dok je podrška američke javnosti za taj rat oštro opala u posljednje dvije godine.
- 12:28 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

09.10.2009., petak

Obama dobio Nobelovu nagradu za mir

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir zbog njegovih poziva na smanjenje zaliha nuklearnog oružja i rada za mir u svijetu, objavio je u petak Odbor za dodjelu nagrade u Stockholmu.



Odluka o dodjeli Nobelove nagrade za mir američkom predsjedniku Baracku Obami zatekla je američku administraciju, a glasnogovornik Bijele kuće saznao je vijest o tome od novinara, izvijestili su u petak američki mediji.
Bijela kuća je objavila da su predsjednika Obamu probudili nešto prije šest sati ujutro, kako bi ga obavijestili da je dobio Nobelovu nagradu za mir. Glasnogovornik Robert Gibbs saznao je od novinara da je Obama dobitnik nagrade za 2009. godinu, te telefonirao u Bijelu kuću da prenesu vijest njegovu šefu, izvijestio je Associated Press. Bijela kuća nije odmah komentirala odluku Nobelova odbora u Oslu, koja je zatekla američku administraciju, kao i ostatak svijeta.

Nobelov odbor prepoznao je Obamina napore na rješavanju složenih svjetskih pitanja, uključujući i inicijativu za oslobađanja svijeta od prijetnje nuklearnog oružja.

"Vrlo su rijetke osobe koje su poput Obama zaplijenile pozornost svijeta i dale njegovim narodima nadu u bolju budućnost", istakao je Nobelov odbor. Jagland je rekao da je odluka bila "jednoglasna" i da je donesena s lakoćom.
"Njegova je diplomacija utemeljena na konceptu da oni koji vode svijet moraju to činiti na temelju vrijednosti i pristupa koje dijeli većina svjetskog stanovnišva", kazao je Jagland. Obamino priznanje dolazi manje od godinu dana nakon što je postao prvi Amerikanac afričkog podrijetla koji je pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u. On je četvrti američki predsjednik koji je dobio Nobelovu nagradu za mir, i treći koji je prima dok je na dužnosti.
Kuriozitet je da je Obama stupio na predsjedničku dužnost dva tjedna prije zaključenja roka za prijavu kandidata za Nobelovu nagradu za mir za 2009.

Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade, koji je u petak prestižnu Nobelovu nagradu za mir dodijelio američkom predsjedniku Baracku Obami, odbacio je mišljenje da je ta odluka, s obzirom na to da je Obama predsjedničku dužnost preuzeo prije manje od devet mjeseci, bila preuranjena.


- 16:06 - Komentari (5) - Isprintaj - # -

Vukadinović izabran za potpredsjednika ATA-e

Predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske Radovan Vukadinović je na Generalnoj skupštini organizacije Atlantic Treaty Association (ATA) izabran za potpredsjednika te vodeće transatlantske nevladine organizacije na mandat od tri godine, priopćeno je danas iz Atlanskog vijeća Hrvatske.



Generalna skupština ATA-e održava se od 7. do 10. listopada 2009. u Kijevu. Atlantsko vijeće Hrvatske ističe da je izbor profesora Vukadinovića na mjesto potpredsjednika ATA-e potvrda desetogodišnje aktivnosti hrvatskog Atlantskog vijeća u promicanju ideje euroatlantizma te članstva Hrvatske u Sjevernoatlantskom Savezu. Uz to, smatra, potvrda je i profesionalnog uspjeha predsjednika Atlantskog vijeća i njegove reputacije u euroatlantskim krugovima, te uloge u osnivanju Atlantskih vijeća u regiji te promicanja euroatlantske ideje.

Atlantsko vijeće Hrvatske podsjeća da priznanje profesoru Vukadinoviću dolazi u godini proslave 60. obljetnice NATO-a te primanja Hrvatske u punopravno članstvo.

ATA je osnovana je 1954. godine kao organizacija Atlantskih vijeća zemalja članica NATO-a s ciljem promicanja javnog razumijevanja NATO-ove uloge u međunarodnoj zajednici. Transformacijom NATO-a organizacija dobiva novi značaj fokusirajući se na pitanja tranzicije zemalja istočne Europe, uloge bivših socijalističkih zemalja, konflikta u regiji Zapadnog Balkana te suvremena pitanja i izazove s kojima se suočava NATO, navodi se u priopćenju.
- 16:00 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Bildt i Steinberg zatražili potporu građana BiH

Uoči sastanka s predstavnicima ključnih političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine najavljenog za danas, ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt i zamjenik američke državne tajnice James Steinberg uputili su otvoreno pismo građanima Bosne i Hercegovine tražeći od njih potporu za diplomatske napore međunarodne zajednice čiji je cilj potaknuti provedbu nužnih reformi u toj zemlji.

U pismu koje je u četvrtak dostavljeno lokalnim medijima, Bildt i Steinberg podsjećaju kako su prije pet mjeseci potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joseph Biden i visoki predstavnik Europske unije Javier Solana došli u Sarajevo s porukom da BiH ove godine može napraviti važan korak ka članstvu u NATO-u i europskim integracijama.

"Godina je na izmaku i sad je vrijeme za akciju", stoji u ovom pismu uz pojašnjenje kako je cilj zajedničke diplomatske ofenzive SAD i EU "naći izlaz iz političke pat-pozicije" u BiH.

Ključna pitanja koja valja riješiti su ispunjenje pet ciljeva i dva uvjeta koje je postavilo Vijeće za provedbu mira (PIC) kako bi došlo do zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) odnosno njegova preustroja u ured specijalnog predstavnika EU (EUSR) te kako bi se provele ustavne reforme da se poboljša učinkovitost tijela vlasti na državnoj razini.

"Zemlja koja nema punu suverenost ne može biti vjerodostojan kandidat za članstvo u EU", konstatiraju Bildt i Steinberg no pri tom upozoravaju kako zatvaranje Ureda visokog predstavnika mora ići u pravcu procesa integracija a ne zaoštravanja stanja u zemlji.

Navode i to kako su njihova nastojanja temeljena na tri načela: suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, Daytonskom sporazumu te na potrebi za učinkovitijoj vlasti na državnoj razini.

Ta načela trebaju biti prioritet u prvoj fazi ustavnih reformi, pojašnjavaju Bildt i Steinberg, ali i navode kako je riječ samo o dijelu potrebnih mjera jer će biti nužno provesti i dodatne te sveobuhvatnije reforme.

"Mi nemamo iluzija", poruka je Bildta i Steinberga uz naznaku kako su svjesni da neće biti lako postići dogovor o potrebnim reformama jer izbori planirani za listopad 2010. već utječu na ponašanje političkih lidera u BiH.

Bildt i Steinberg o reformama u BiH trebali bi pregovarati s liderima pet stranaka-članica vladajuće koalicije te s predstavnicima oporbene Socijaldemokratske partije (PDP) i Partije demokratskog progresa (PDP).

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) najavljeno je zalaganje za jačanje državnih tijela vlasti dok su iz Stranke za BiH (SBiH) i HDZ 1990. najavili ponovno zalaganje za ukidanje tzv. entitetskog glasovanja u Parlamentu BiH.

Sve hrvatske političke stranke iz BiH suglasile su se kako treba inzistirati na provedbi takvih mjera koje će Hrvatima u BiH jamčiti punu ravnopravnost.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik odbacio je mogućnost prihvaćanja bilo kakvih reformi koje bi dovele u pitanje postojeće ovlasti dane entitetima.

Vezane vijesti: SAD i EU spremaju snažan pritisak na čelnike u BiH; EU i SAD sazvivaju sastanak političkih čelnika BiH; Bosna i Hercegovina zatražila priključenje MAP-u, akcijskom planu za članstvo; Odluku o pristupu BiH NATO-u daje Narodna skupština RS

Ovo je 1381. blog post na OPSA blogu
- 08:03 - Komentari (9) - Isprintaj - # -

UN: loše stanje u Crnoj Gori?

Glavni predstavnik Ujedinjenih naroda u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov u internom izvješću upućenom toj organizaciji ocijenio je da je Podgorica provincijski grad u kojemu još ima naoružanih skupina, te da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, ali krhka, prenose u četvrtak crnogorski mediji.

U izvještaju o kojem pišu podgoričke "Vijesti", Avanesov se žali kako je strancima otežan život u Podgorici, te da su kulturne institucije rijetke, sa slabim servisima i programima, a najbliži grad sa sadržajnim kulturnim životom je Beograd.

Avanesov i voditelji ostalih Ureda UN zajednički su se požalili i kako u crnogorskoj prijestolnici nema dobrih električara, dobrog voća niti dobrih zubara.

Kako je prenijela crnogorska agencija MINA, u izvještaju je ocijenjeno da je "milje organiziranog kriminala ukorijenjen i predstavlja prijetnju građanima tijekom obračuna kriminalnih grupa".

Nasilje u obitelji također je u porastu, navodi se u izvješću, a Crnu Goru karakterizira korupcija koja se kontinuirano širi i "siva ekonomija".

Koordinator UN-a ističe da u Podgorici nema centralnog grijanja, te da se voda za piće ne smatra potpuno čistom, posebice ljeti, zbog neadekvatnog sanitarnog održavanja.

Crnogorski mediji u zaključku o Avanasevljevu izvješću pišu kako upitnik o uvjetima života i rada predstavnici UN-a u stranim zemljama dostavljaju nadležnoj komisiji te da, što je život u nekoj zemlji teži, to namještenici UN-a zbog otežanih životnih uvjeta primaju veću naknadu iz svoje centrale.
- 07:34 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Srbija namjerava do kraja godine otvora misiju pri NATO-u

Svoju misiju pri sjedištu NATO-a u Bruxellesu Srbija će otvoriti do kraja ove godine, prenijeli su u srijedu navečer beogradski elektronički mediji, pozivajući se na izjave najviših srbijanskih političkih dužnosnika.

Kako je navedeno, državni tajnik Ministarstva obrane Igor Jovičić rekao je da će misija biti otvorena do kraja godine, ne otkrivajući tko će obavljati dužnost veleposlanika.

Gostujući na televiziji B92 Jovičić je dodao kako je u tijeku "tiha procedura" tijekom koje će u zemljama članicama biti razmotren srbijanski prijedlog te da bi onda do kraja godine Srbija mogla dobiti veleposlanika pri NATO-u.

Mediji prenose i najavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da će Srbija u najskorije vrijeme otvoriti svoju misiju pri NATO-u u Bruxellesu, u kojoj se navodi da je već određen veleposlanik koji će tamo biti upućen.

Podsjetivši kako je Srbija članica programa NATO-a "Partnerstvo za mir", Tadić je ukazao kako postoji još mnogo mogućnosti za razvoj takve suradnje.

NATO-ovu programu "Partnerstvo za mir" Srbija je pristupila 14. prosinca 2006. godine, zajedno s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

08.10.2009., četvrtak

Sretan Dan neovisnosti

Prije osamnaest godina Hrvatska je donijela odluku o raskidanju državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom, donijeta je jedna od najvažnijih odluka u modernoj hrvatskoj državnosti, Hrvatska je krenula teškim putem neovisnosti, plaćena je teška cijena.
Svaki časni i veliki trenutak poput Dana neovisnosti treba stoga iskoristiti da se prisjetimo onih koji su položili svoje živote za domovinu. Posebno se prisjećamo poginulih hrvatskih branitelja bez kojih ne bi mogli niti slaviti neovisnost.

Danas kada je Hrvatska članica NATO-a i na pragu ulaska u Europsku uniju, danas kada je Hrvatska članica Vijeća sigurnosti, prisjećamo se svih časnih ljudi koji su radili na stvaranju Hrvatske. S osobitom čašću naše misli su uz branitelje koji su među nama, ali i s pripadnicima Oružanih snaga i policije koji služeći svojoj domovini daleko od kuće donose mir u zemljama gdje je njihova pomoć potrebna danas, jednako kao što su to činili kada je trebalo braniti i vlastiti dom! Ponosni na njih u stvaranju Hrvatske, ponosni na njih i danas, gdje god da jesu, u Afganistanu, na Kosovu, u Čadu...

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) želi svim građanima Republike Hrvatske sretan Dan neovisnosti

Vezano: Podržite hrvatske vojnike u misiji ISAF u Afganistanu, preko Facebooka - ovdje.
- 09:59 - Komentari (27) - Isprintaj - # -

07.10.2009., srijeda

Rasmussen: Europa mora pojačati svoje napore u Afganistanu

Europa mora pojačati svoje napore u Afganistanu ako želi izbjeći zaoštravanje odnosa sa SAD-om, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a Fogh Rasmussen.

"Vrlo je važno, ne samo za ovu operaciju, nego i za dugoročne transatlanske odnose, da neamerički savezici doprinesu više", rekao je Rasmussen novinarima u Bruxellesu.

"SAD mora znati i u ovim teškim teškim vremenima vidjeti da saveznici podupiru jedni druge i daju zajedničke doprinose. Ako sada ne vidi, mnogi u SAD-u će se pitati je li Europa njihov pravi partner. To bi dugoročno štetilo NATO-u", upozorio je Rasmussen.

Osam godina nakon rata u Afganistanu, zapadne sile u poziciji su da izgube rat protiv talibana, osim ako ne pojačaju svoje snage, rekao je general Stanley McChrystal, glavni zapovjednik američkih snaga u Afganistanu.

SAD trenutno daje polovicu od ukupno 67.000 vojnika iz sastava operacije NATO-a ISAF. SAD također ima vlastitu misiju u zemlji i trenutno razmatra slanje dodatnih vojnika u Afanistan. Doprinos europskih zemalja, s druge strane, ograničava protivljenje javnosti.

Vezane vijesti: Rasmussen razgovarao s Obamom; I Europa daje svoj doprinos; Nove američke snage u Afganistanu?

Ovo je 1377. blog post na OPSA blogu
- 20:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

06.10.2009., utorak

Jandroković primio Krivokapića

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je u jučer predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića i tom su prigodom sugovornici izrazili zadovoljstvo visokom razinom suradnje i prijateljskih odnosa između dviju zemalja, priopćio je MVPEI.

Politička suradnja također je ocijenjena vrlo dobrom, a dvije zemlje uspješno surađuju i u brojnim područjima od zajedničkog interesa, poput obrane, policije, kulture, pravosuđa, te u regionalnim inicijativama. U razgovoru je također bilo riječi i o daljnjoj suradnji dviju zemalja u području obrazovanja.

Ministar Jandroković istaknuo je punu hrvatsku potporu crnogorskom približavanju EU-u i NATO-u i spremnost na prenošenje vlastitih iskustava u tom procesu.

Na sastanku je pozdravljen nastavak rada Mješovitog hrvatsko-crnogorskog povjerenstva za pripremu pravnog postupka za razgraničenje pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.

Vezana vijest: Bebić danas prima Ranka Krivokapića; Partnerstvo za sigurnost; Pahor: s Hrvatskom se mijenja perspektiva "zapadnog Balkana"

Ovo je 1376. blog post na OPSA blogu
- 11:36 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

05.10.2009., ponedjeljak

Piloti švedskoga ratnog zrakoplovstva posjetili Hrvatsku

U sklopu planirane bilateralne obrambene suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske danas su pripadnici Eskadrile borbenih aviona Švedskog ratnog zrakoplovstva posjetili Zapovjedništvo Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO), te Eskadrilu borbenih aviona 91. zrakoplovne baze HRZ i PZO.

Radi se o razmjeni iskustava između pilota i zrakoplovno-tehničkog osoblja po pitanju "Air Policinga" (korištenje borbenih zrakoplova u vrijeme mira za potrebe očuvanja integriteta određenog teritorija - zračnog područja) i zrakoplovno-tehničkog održavanja aviona koje koriste eskadrile dviju zemalja u operativnoj uporabi, s ciljem postizanja interoperabilnosti s partnerskim zemljama NATO-a (Kraljevina Švedska je zemlja članica NATO-ovog Partnerstva za mir).

Pripadnici Švedskog ratnog zrakoplovstva u RH došli su iz Republike Mađarske gdje se odvija NATO međunarodna vojna vježba „LIONEFFORT 2009“ na kojoj u svojstvu promatrača sudjeluju i dva pilota iz sastava HRZ i PZO-a.
švedski borbeni zrakoplovi tipa gripen

Jedan od švedskih pilota satnik Robert Krznarić (na slici ispod), hrvatskog podrijetla, uputio je hrvatske pilote u svojstva zrakoplova tipa "gripen", a zatim je u dvosjedu letio satnik HRZ-a Kristijan Jagodić.

Proizvođač "gripena" švedski koncern SAAB želi tim suvremenim zrakoplovom opremiti HRZ i PZO koji bi zamijenili hrvatske MiG-ove 21 koji su u sastavu našega ratnog zrakoplovstva od Domovinskog rata, te se smatraju zastarjelima za potrebe Hrvatske.
švedski pilot satnik Robert Krznarić


Ovo je 1375. blog post na OPSA blogu
- 15:06 - Komentari (12) - Isprintaj - # -

SAD i EU spremaju snažan pritisak na čelnike u BiH

EU i Sjedinjene Države pripremaju izvršenje snažnog diplomatskog pritiska na čelnike ključnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini kako bi potaknuli lokalne političare na provedbu ključnih reformi i kako bi se smanjile napetosti u zemlji, ocjena je koju u subotu donose bosanskohercegovački mediji izvješćujući o najavi kako će krajem narednog tjedna u Sarajevo stići švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i zamjenik američke državne tajenice James Steinberg.

Američki veleposlanik u BiH Charles English već u protekli petak izravno pozvao neke od čelnika političkih stranaka u BiH na razgovore koji će 9. listopada biti organizirani u vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva gdje je sjedište glavnog zapovjedništa vojnih snaga EU-a u BiH (EUFOR) i stožera NATO-a za BiH.

"SAD i EU ozbiljno su zabrinute stanjem u BiH. Ta zabrinutost raste i stoga je i sazvan ovaj sastanak", izjavio je američki veleposlanik.

Prema dostupnim informacijama, sudjelovanje na sastanku u vojnoj bazi kod Sarajeva već su potvrdili predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, HDZ BiH Dragan Čović, HDZ 1990. Božo Ljubić, Demokratske partije (DP) Dragan Čavić, te Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatko Lagumdžija.

Svi oni preuzeli su obvezu da do samog sastanka u javnost neće iznositi nikakve potankosti o pripremama.

Službene informacije o tome što Steinberg i Bildt donose kao usuglašeni prijedlog SAD-a i EU-a nisu objavljene a mediji nagađaju kako će od bosanskohercegovačkih političara biti zatražena ustavna reforma ali i promjena niza postojećih zakona.

Dnevni avaz sugerira kako će na stolu biti i zahtjev da se napokon riješi pitanje raspodjele državne imovine te postigne dogovor o popisu stanovništva 2011. godine.

Bude li potrebno, najavljuje ovaj list, Steinberg i Bildt spremni su produžiti svoj boravak u Sarajevu i na 10. listopada.

Oslobođenje na naslovnici ističe kako dvojica utjecajnih diplomata u Sarajevo dolaze "postrojiti bosanskohercegovačke čelnike".

Vezana vijest: EU i SAD sazvivaju sastanak političkih čelnika BiH
- 08:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bosna i Hercegovina zatražila priključenje MAP-u, akcijskom planu za članstvo

Bosna i Hercegovina učinila je prošli tjedan prvi korak u pristupu NATO-u, zatraživši priključenje akcijskom planu za članstvo (MAP), no provedba reformi u BiH potrajat će još godinama.

Predsjedatelj Predsjedništa BiH Željko Komšić predao je zahtijev za priključenje MAP-u glavnom tajniku NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu. Pozdravivši kandidaturu, Rasmussen je upozorio kako Bosna i Hercegovina mora ispuniti NATO-ove standarde u područjima poput demokracije i vojne učinkovitosti.

"Bosna i Hercegovina mora nastaviti pa i ubrzati reforme, uključivo i one koje se odnose na demokratske institucije države", rekao je Rasmussen na konferenciji za tisak.

"Naša je zemlja odlučna provesti potrebne reforme koje će nas odvesti u euroatlantske integracije. A za to postoji politička volja", rekao je Željko Komšić, predsjedatelj Predsjedništva BiH na konferenciji za tisak.
- 08:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Pahor: s Hrvatskom se mijenja perspektiva "zapadnog Balkana"

Slovenski premijer Borut Pahor (na slici) izjavio je u protekli petak u Podgorici kako će se završetkom pregovora o pristupu Hrvatske Europskoj uniji promijeniti perspektiva "zapadnog Balkana" u smislu proširenja Unije.

"Nastavkom i uspješnim završetkom pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU) bit će promijenjena perspektiva 'zapadnog Balkana' u cjelini, u smislu proširenja Unije", izjavio je Pahor i obećao da će Slovenija poduprijeti Crnu Goru u nastojanju da postane članicom EU-a.

Pahorov posjet Podgorici prvi je službeni posjet nekog predsjednika slovenske vlade Crnoj Gori od kada je postala suverena.

Nakon razgovora s predsjednikom crnogorske vlade Milom Đukanovićem Pahor je kao "bitaan korak" naveo nastavak hrvatskih pregovora za ulazak u Europsku uniju.

"To se dogodilo zato što su se Slovenija i Hrvatska sporazumjele da će poticati uzajamnu suradnju i Ljubljana će i dalje podupirati Zagreb u nastojanjima da uđe u EU", rekao je Pahor.

Ustvrdio je da će prije ulaska Hrvatske u EU biti riješeno hrvatsko-slovensko granično pitanje.

Slovenija će, dodao je Pahor, učiniti sve da svoje partnere u EU uvjeri da je proširenje Unije potrebno. "Slovenija će sigurno biti sponzor proširenja EU-a", ustvrdio je.

Ocijenivši da je crnogorsko-slovenska suradnja izvrsna te da će dvije zemlje učiniti sve da je još više unaprijede, najavio je da će Slovenija i dalje podupirati Crnu Goru na putu prema EU i NATO-u te nuditi razvojnu pomoć".

Predsjednik crnogorske vlade Đukanović zahvalio je Pahoru na stalnoj potpori Slovenije Crnoj Gori na tom putu.

Ovo je 1372. blog post na OPSA blogu
- 07:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO najavio slanje dvaju bataljuna na Kosovo

NATO će ovaj tjedan rasporediti nova dva bataljuna vojnika na Kosovu, najavile su u Prištini međunarodne snage na Kosovu (KFOR).

Novoraspoređene postrojbe na Kosovu tvorit će po jedan njemački i austrijski bataljun.

Slanje novih dvaju bataljuna, s mješovitim snagama od 600 vojnika, "nije ni odgovor ni priprema ni za što što bi se događalo ili očekivalo na Kosovu", navedeno je u priopćenju KFOR-a, u kojem se najavljuje raspoređivanje tih snaga.

"To će NATO-u omogućiti da ostane na visoku stupnju spremnosti, tako da može brzo odgovoriti na bilo koji scenarij", kaže se u priopćenju.

Broj pripadnika KFOR-a, u skladu s najavama, do kraja godine trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 15.000 na 10.000 vojnika.

KFOR je na Kosovu 1999., kad je osnovana misija, imao najmanje 50.000 pripadnika.
- 07:08 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bebić danas prima Ranka Krivokapića

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primit će danas predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, koji će boraviti u službenom uzvratnom posjetu Hrvatskoj na poziv predsjednika Sabora, priopćio je Ured predsjednika Sabora.

Dvojica predsjednika parlamenata razgovarat će o ukupnim odnosima Hrvatske i Crne Gore koji su zadnjih godina u usponu, te u sklopu toga o međuparlamentarnoj suradnji, koja je puno pridonijela zbližavanju dviju susjednih država.

Važna tema razgovora bit će pristupanje Hrvatske i Crne Gore Europskoj uniji. Crnoj Gori je 22. srpnja uručen upitnik Europske komisije, i to samo nekoliko mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za statusom države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji. Hrvatska snažno podržava što skoriji ulazak Crne Gore u Europsku uniju i NATO, te joj na tom putu pomaže prijenosom vlastitih znanja i iskustava iz pristupnog procesa.

Bebić i Krivokapić razgovarat će i o intenziviranju gospodarske suradnje na svim područjima od zajedničkog interesa, stoji u priopćenju.
- 07:00 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

03.10.2009., subota

EU i SAD sazvivaju sastanak političkih čelnika BiH

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, koji predstavlja predsjedništvo EU-a, i zamjenik američke državne tajnice Jim Steinberg odlučili su sazvati sastanak političkih čelnika Bosne i Hercegovine koji će se održati u Sarajevu 9. listopada, priopćilo je u petak švedsko predsjedništvo EU-a.

Europska unija i SAD žele surađivati kako bi poduprijeli euroatlantske ambicije BiH. Postoji ozbiljna zabrinutost zbog trenutačnog političkog zastoja u BiH, koja bi mogla zaostati za ostatkom regije.

Bildt i Steinberg "odlučili su sazvati taj sastanak kako bi potaknuli politički dijalog".

"Sastanak će biti važna prilika za političke čelnike da pokažu svoju političku volju za prevladavanje zastoja i donošenje programa na temelju kojeg BiH može postići konkretni napredak glede reformi potrebnih za EU i NATO", navodi se u priopćenju švedskog predsjedništva.

Visoki predstavnik u BiH Inzko o entitetu Republika Srpska

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (na slici) ocijenio je kako neka upozorenja iz zemlje i inozemstva da bi u BiH moglo doći do ratnog scenarija nisu realna, ali da se postojeći problemi ne mogu rješavati stvaranjem novih, misleći pritom na najave srpskih političara iz BiH entiteta Republike Srpske (RS) kako bi mogli izići iz institucija BiH.

"Svi moramo biti svjesni da zbog tragične prošlosti, riječi izgovorene u BiH imaju dodatnu težinu i zaista svi o tome moraju voditi računa. Građani zaslužuju odgovorne političare i politiku koja zemlju vodi naprijed u blagostanje, a ne u tragičnu prošlost", rekao je Inzko u intervjuu beogradskim Večernjim novostima od petka.

Osvrnuvši se na najave mogućeg izlaska srpskih predstavnika iz institucija BiH, Inzko je kazao kako se "problemi ne mogu rješavati na način da se prave još veći problemi" te da se to zove "eskalacija" koja, pogotovu na tom prostoru, ne donosi ništa dobro.

"Volio bih kada bi političari u BiH bili malo svjesniji učinka koji ima javna riječ i kada bi bili malo oprezniji u iznošenju svojih stajališta! Ne znam kako bi itko imao koristi od povlačenja srpskih kadrova iz institucija BiH - građani RS sigurno ne. Ako je naš zajednički cilj EU, ako želimo transformaciju i zatvaranje OHR (Ureda visokog predstavnika), onda mislim da sve snage treba usmjeriti u tom pravcu, a ne stvarati paniku nekontroliranim izjavama", istaknuo je Inzko.

Visoki predstavnik je dodao kako su njegove odluke uvijek reakcija na nečiju akciju, te da on ne reagira ako stvari idu kako treba, odnosno ako postoje dijalog i suradnja, već da mora intervenirati ako se blokira određena politika ili institucija.

"To je moj posao. OHR nije u BiH da bi radio protiv bilo koga, da bi zastupao interese bilo koje strane", naglasio je Inzko.

Parlament BiH entiteta Republike Srpske prihvatio je u četvrtak zaključke kojima je najavljena mogućnost povlačenja srpskih dužnosnika iz zajedničkih tijela vlasti u BiH ako visoki predstavnik Valentin Inzko ponovo nametne neku odluku.

Premijer BiH entiteta Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio kako i osobno čvrsto stoji iza takvih zaključaka, a oporbene stranke koje ih nisu poduprle optužio je za izdaju interesa RS-a. Pritom je ustvrdio kako Inzko, kao i njegovi prethodnici na dužnosti visokog predstavnika, nastavljaju djelovati protuzakonito jer svojim odlukama nameću rješenja.

Dodikovu izjavu, koju je dao dan ranije, o tome da su mu predstavnici međunarodne zajednice u BiH ponudili imunitet od kaznenog progona pristane li na ustavne promjene u toj zemlji, Inzko nije želio komentirati, navevši kako ništa takvo nije moglo doći iz njegova ureda jer on principijelno podupire neovisno pravosuđe te da bi premijer RS trebao objasniti na šta je mislio.

Državno odvjetništvo protiv Dodika vodi opsežnu istragu zbog sumnje u višemilijunske zloporabe proračunskih fondova Republike Srpske prigodom izgradnje upravnog središta RS-a u Banjoj Luci.
- 07:00 - Komentari (4) - Isprintaj - # -

02.10.2009., petak

Hrvatska otvorila i zatvorila 11 poglavlja pristupnih pregovora s EU

Hrvatska je u petak na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju u Bruxellesu otvorila šest i zatvorila pet poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, skoro godinu dana od početka slovenske blokade.

Na Međuvladinoj konferenciji kojom je predsjedavao švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, Hrvatska je otvorila pregovore u sljedećim poglavljima: Sloboda kretanja kapitala, Porezi, Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Pravda, sloboda i sigurnost i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.

Pregovori su zatvoreni u poglavljima Sloboda kretanja radnika, Pravo trgovačkih društava, Carinska unija, Statistika i Transeuropske mreže.

Tri poglavlja - Ribarstvo, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika - koja su spremna za otvaranje, ostat će i dalje blokirana, jer Slovenija na njih ima "sadržajne primjedbe" koje se ne tiču graničnog pitanja, ali koje do sada, barem javno, nije definirala.

Točno dan prije četvrte godišnjice otvaranja pristupnih pregovora, Hrvatska ima 28 otvorenih i 12 zatvorenih poglavlja.

Za otvaranje je ostalo još pet poglavlja, tri koja čekaju slovensko zelene svjetlo, te Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava.

Do kraja ove godine, može se očekivati da će Hrvatska imati otvoreno svih 33 poglavlja i dvadesetak zatvorenih. Švedsko predsjedništvo EU-a do kraja godine planira sazvati još dvije pristupne konferencije, u studenom i prosincu.

Do proboja u hrvatskim pristupnim pregovorima došlo je slijedom dogovora između hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora i nastavku pregovora za rješavanje graničnog pitanja.

Slovenija je započela s blokadom hrvatskih pristupnih pregovora u listopadu prošle godine, uz obrazloženje da Hrvatska svojim dokumentima dostavljenim tijelima EU-a u okviru pristupnog postupka prejudicira međusobnu granicu na kopnu i moru.

Najprije je na pristupnoj konferenciji 30. listopada 2008. blokirala otvaranje četiri i zatvaranje jednog poglavlja, a do sljedeće pristupne konferencije 19. prosinca 2008. broj blokiranih poglavlja narastao je na deset.

Tijekom češkog predsjedništva u prvoj polovici ove godine, kada prvi put od kada su otvoreni pregovori nije održana nijedna pristupna konferencija, broj blokiranih poglavlja spremnih za otvaranje narastao je na devet, a za zatvaranje pet.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor koja je danas u gradu Krku otvorila novi Dječji vrtić i jaslice, izvijestila je kako je tijekom svečanosti otvaranja telefonski primila informaciju iz Bruxellesa da je odblokirano jedanaest pregovaračkih poglavlja u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU.

"To znači da ulazimo u završnicu pregovora o ulasku u EU", istaknula je premijerka Kosor.

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske i EU Vesna Pusić izjavila je u petak, kako je to apsolutno dobra vijest, ali da još ima "puno posla", te naglasila da treba održati razdvojenost pregovora o ulasku u EU od donošenja odluke o granici između Slovenije i Hrvatske.

"To je apsolutno dobra vijest. Naravno, nismo mi još izašli iz problema jer su još tri poglavlja blokirana za otvaranje, a za dva još nismo ni dobili poziv od Bruxellesa", rekla je Pusić novinarima nakon Okruglog stola "Kako shvaćamo komunikaciju?" na kojem je sudjelovala s još četiri predsjednička kandidata.

Hrvatska i Slovenija nastavile pregovore o rješavanju graničnog pitanja

Hrvatska i Slovenija nastavile su u petak u Bruxellesu i pregovore o rješavanju graničnog pitanja, u nazočnosti predsjedatelja Vijeća EU-a, švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta i povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Pregovori su započeli odmah nakon završetka pristupne konferencija na kojoj je Hrvatska nakon višemjesečne blokade otvorila šest i zatvorila pet poglavlja.

Upitan očekuje li da će danas doći do parafiranja arbitražnog sporazuma, slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je prije početka sastanka da je "spreman za sve".

"Ja sam spreman za sve, kao što znate imam mandat za parafiranje. Očekujem da ćemo danas konkretizirati dogovor Kosor-Pahor, konkretno na papiru", izjavio je Žbogar.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković rekao je da se pregovori nastavljaju tamo gdje su stali 15. lipnja. "Očekujem da će današnji razgovori biti dobri i da ćemo napraviti značajan pomak naprijed", rekao je Jandroković.
- 18:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Predsjednik Mesić: Možemo biti zadovoljni s hrvatskim vojnicima

Predsjednik RH Stjepan Mesić izjavio je večeras u Gašincima kako su se hrvatski vojnici u svim međunarodnim misijama u kojim su sudjelovali pokazali jako dobro, a u nekima su bili i najbolji jer su dobro uvježbani, a neki imaju i iskustva iz Domovinskog rata.

Nakon obilaska vojnog poligona Gašinci kod Đakova gdje se sastao s pripadnicima Oružanih snaga RH (OSRH) te pripadnicima 15. hrvatskog kontigenta Misije ISAF u Afganistanu, predsjednik Mesić je izjavio novinarima kako možemo biti zadovoljni s onim što smo učinili u međunarodnim misijama jer smo, smatra, sve misije obavili kao što je bilo planirano i očekivano.

Ocijenio je kako su vježbe koje na vojnom poligonu Gašinci provode pripadnici hrvatske kopnene vojske i pripadnici američke nacionalne garde iz Minnesote vrlo sofisticirane a hrvatski instruktori dobri profesionalci koji vojnike uvode u stvarne situacije koje ih vrlo brzo očekuju u Afganistanu.

"Došli smo do standarda NATO saveza i stvorili smo profesionalnu vojsku u kojoj nema politike već vojska provodi ono što su joj u nadležnost dali Ustav, hrvatski zakoni i vojni propisi, te zato možemo biti ponosni na našu vojsku," rekao je predsjednik Mesić.

U obilasku vojnog poligona Gašinci sudjelovali su i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić, njegovi zamjenici general pukovnik Slavko Barić i kontraadmiral Zdenko Simičić i zapovjednik hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac.
- 07:50 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

McChrystal: talibani jačaju, ishod neizvjestan

Pobuna u Afganistanu jača i uspjeh borbe protiv talibana ne može se uzeti "zdravo za gotovo", rekao je u četvrtak general Stanley McChrystal, zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu.

Procjenjujući osmogodišnji rat, McChrystal je rekao da je stanje ozbiljno i da vrijeme istječe, iako je također upozorio da bi brzopleti potezi bili štetni.

"Stanje je ozbiljno i tu riječ upotrebljavam vrlo, vrlo oprezno", rekao je general pred vojnim i obrambenim stručnjacima na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.

"Ni uspjeh ni neuspjeh naše misije pomoći afganistanskome narodu i vladi ne mogu se uzimati zdravo za gotovo", upozorio je američki general. "Moja je procjena, uza sve vojno znanje, da se stanje u nekim aspektima pogoršava, ali ne u svim", naglasio je McChristal.

Upozorio je da je nasilje diljem zemlje poraslo, "ali ne samo zbog većeg broja koalicijskih vojnika nego i stoga što jača pobuna".
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

01.10.2009., četvrtak

Saborski Odbor za obranu prihvatio Izvješće o sudjelovanju OS RH u međunarodnim mirovnim misijama

Odbor za obranu Hrvatskog sabora usvojio je danas izvješće Ministarstva obrane o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim misijama te zadužio MORH da svaka tri mjeseca izvijesti Odbor o stanju hrvatskih vojnika u međunarodnim mirovnim misijama.

O prošlomjesečnom izgredu kada su četiri pripadnika OS RH u Misiji ISAF u Afganistanu odbila zapovijedi zbog, kako su tvrdili, neodgovarajućeg oružja i opreme, Odbor nije raspravljao već će to učiniti nakon izvješća Povjerenstva koje pri MORH-u ispituje cijeli slučaj.

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović govoreći o izvješću koje ima klasifikaciju 'ograničeno' što je najniži stupanj tajnosti, rekao je da je zaštita i sigurnost pripadnika naših OS u Afganistanu prioritet.

Naglasio je da za iduću godinu MORH namjerava "daljnje okrupnjavanje i restrukturiranje naših snaga sukladno smjernicama Vijeća za obranu".

Naglasio je da su u Afganistanu trenutno 293 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga koji su na širokom prostoru i odrađuju veliki spektar zadaća.

Detaljno izvijestivši o stanju u Misiji ISAF Šimunović je naglasio da se i u MORH-u razmišlja o tzv. izlaznoj strategiji u Afganistanu, a sukladno sa stavovima ostalih saveznika u NATO-u.

Njegove riječi, kao i stavove MORH-a, podržali su brojni članovi Odbora suglasivši se sa stavom da i Republika Hrvatska treba razmišljati o tzv. izlaznoj strategiji, a u skladu sa stavovima međunarodne zajednice.

Odbor za obranu također je naglasio odličnu suradnju s MORH-om, a o izvješću Povjerenstva koje istražuje izgred naših vojnika u Afganistanu pretpostavlja se da će se raspravljati za nekih desetak dana.

O tome izgredu nije se previše govorilo, osim što je član Odbora Ante Kotromanović, inače umirovljeni časnik HV-a rekao da su ti vojnici obeščastili odoru hrvatskog vojnika.
- 11:47 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Partnerstvo za sigurnost

U srijedu 30. rujna u Nikšiću, Crnoj Gori, Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) i njeni partneri iz Crne Gore i Srbije: Alfa Centar, Inicijativa za integracije te Centar za politiku i evroatlantsko partnerstvo, osnovali su "Partnerstvo za sigurnost", savez nevladinih organizacija koji će od sada zajednički djelovati na području informiranja građana o euroatlantskim integracijama, na promoviranju sigurnosti i sigurnosnoj suradnji.

Partnerstvo je osnovano tijekom seminara: Uloga lokalnih NVO u promicanju članstva u NATO-u. Domaćin i organizator regionalnog seminara bio je Alfa Centar iz Nikšića, a suorganizatori organizacije potpisnice "Partnerstva za sigurnost".

Seminaru su prisustvovali predstavnici crnogorski dužnosnici, predstavnici nevladinih organizacija iz regije, predstavnici ambasada zemalja članica NATO-a, kao i samog NATO-a.

Seminar je iznimno dobro popraćen od strane crnogorskih medija.

Iscrpniji izvještaj o ovom događaju očekujte uskoro...

Tekst Partnerstva za sigurnost:

Partnerstvo za sigurnost

Dijeleći demokratske vrijednosti, cijeneći važnost sigurnosti za napredak svake zemlje,

Alfa Centar (Nikšić, Crna Gora), Centar za politiku i evroatlantsko partnerstvo (Novi Sad, Srbija), Inicijativa za integracije (Vranje, Srbija), Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija – OPSA (Zagreb, Hrvatska), pristupaju osnivanju „Partnerstva za sigurnost“ (u daljnjem tekstu: Partnerstvo), kao članovi – osnivači (u daljnjem tekstu članovi).

Partnerstvo se temelji na slijedećim točkama:

1. Podrška širenju NATO-a na sve zemlje koje žele doprinijeti sigurnosti euroatlantskog područja;

2. Razmjena iskustava o pristupanju NATO-u;

3. Poticanje sigurnosne suradnje zemalja iz kojih dolaze članovi Partnerstva;

4. Educiranje građana o euroatlantskim integracijama;

5. Poticanje kvalitetnog informiranja građana o euroatlantskim integracijama;

6. Istraživanje sigurnosnih prijetnji i analiziranje sigurnosnih aspekata euroatlantskog područja;

7. Promoviranje i poticanje angažmana u osiguravanju regionalne, euroatlantske i globalne sigurnosti.

Cilj Partnerstva je ulazak zemalja iz kojih dolaze članovi Partnerstva u NATO i EU te snažni doprinos miru i širenju sigurnosti u i od strane zemalja iz kojih dolaze članovi Partnerstva.

Metode rada:

Partnerstvo je otvoreno za sve nevladine organizacije koje prihvaćaju navedene točke i cilj, a koje mogu dokazati sukladno djelovanje.

Sve odluke u ime Partnerstva članovi donose konsensualno, uključujući i odluke o pozivanju i učlanjenju novih nevladinih organizacija.

Službeni jezici Partnerstva su: Engleski jezik i službeni jezici koji se koriste u zemljama iz kojih dolaze članovi.

Svake kalendarske godine Partnerstvom predsjedava jedan član.

Partnerstvo potvrđuju: Alfa Centar, Centar za politiku i evroatlantsko partnerstvo, Inicijativa za integracije, Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija

U Nikšiću, dana 30. rujna 2009.

- 08:34 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se