OPSA blog

Stalni hrvatski predstavnik pri NATO-u veleposlanik Igor Pokaz uručio je u utorak bivšem stalnom mađarskom predstavniku pri NATO-u veleposlaniku Zoltanu Martinuszu odličje "Red kneza Branimira s ogrlicom", kojim ga je za njegove osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda RH i njezina odnosa s drugim državama odlikovao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, priopćio je MVPEI u srijedu.



Veleposlanik Martinusz je od 2005. godine do travnja ove godine obnašao dužnost stalnog predstavnika Mađarske pri NATO-u, u vrijeme kada je Republika Hrvatska intenzivirala svoj put prema punopravnom članstvu u Savezu i ostvarila taj vanjskopolitički cilj. Veleposlanik Pokaz je prilikom uručivanja odličja istaknuo kako je upravo svesrdan angažman Martinusza najbolji primjer dobre suradnje dviju zemalja. Podsjetivši kako je Mađarska u procesu pristupanja Hrvatske u NATO bila kontakt zemlja, Pokaz je istaknuo da su politička podrška susjedne zemlje te njezina potpora kroz prijenos iskustava i ekspertize bili dodatno ojačani osobnim doprinosom Martinusza.

Martinusz, koji trenutno obnaša dužnost ravnatelja Uprave za Zapadni Balkan Vijeća EU, prihvaćajući s velikim zadovoljstvom odličje predsjednika RH, zahvalio je na ukazanoj časti. Posebice je istaknuo prijateljski odnos i bliskost Hrvatske i Mađarske. Kazao je također da odličje koje je primio smatra potvrdom uspjeha zajedničkog rada svih svojih suradnika i rezultatom sveukupne suradnje s hrvatskim kolegama, stoji u priopćenju.

Američki predsjednik Barack Obama i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u utorak su nakon sastanka u Bijeloj kući izjavili da su razgovarali o nastavku savezničkih napora u Afganistanu, novom sustavu obrane od balističkih projektila koji će biti razmješten u Europi te o modernizaciji NATO-a kako bi odgovorio izazovima 21. stoljeća.



"Razgovarali smo o trenutačno najvažnijoj misiji NATO-a, onoj u Afganistanu. Složili smo se kako je najbitnije razbiti, omesti i uništiti Al-Kaidinu mrežu te učinkovito surađivati s afganistanskom vladom, kako bi mogla pružiti sigurnost zemlji", rekao je Obama novinarima u Ovalnom uredu. "To nije američka samo bitka nego i NATO-ova zadaća", naglasio je.

Rasmussen je potvrdio takvo gledište, zajamčivši Obami da će NATO ostati u Afganistanu koliko god to rat bude zahtijevao. "To jest i ostat će timski napor" NATO-a i SAD-a, istaknuo je. Obama nije pružio nikakve naznake o očekivanoj odluci o slanju američkih pojačanja u Afganistan, uz 21.000 vojnika koje je već poslao u tu zemlju. Time je ukupan broj američkih vojnika povećan na 68.000. Očekuje se da će u idućih nekoliko tjedana američka vlada donijeti dalekosežnu odluku o daljnjoj strategiji i angažiranim snagama u Afganistanu. Rasmussen je rekao da dužnosnici NATO-a također preispituju preporuke glavnog zapovjednika savezničkih snaga u Afganistanu, američkog generala Stanleyja McChrystala. Istaknuo je kako je Obama u pravu jer traži da se najprije utvrdi strategija, a potom odluči o broju vojnika.

"Najprije strategija, onda resursi. Brojke nisu prva stvar", rekao je Rasmussen, dodavši kako normalnu raspravu o pravom pristupu ne treba pogrešno tumačiti kao "manjak odlučnosti". Gubitci američkih snaga u Afganistanu, kao i gubitci zemalja NATO-a koje sudjeluju u misiji ISAF-a, u porastu su ove godine otkako se savezničke snage agresivnije sukobljuju s talibanima i Al-Kaidom.

Obama je kazao da su razgovarali i o sustavu obrane od projektila u Europi, koji će biti promijenjen u usporedbi s programom Bushove vlade. Umjesto postavljanja presretača i radara u Poljskoj i Češkoj oslonit će se na pokretljiviji sustav projektila SM-3, smještenih na kopnu i moru, kojim se bolje suprotstavlja prijetnji iranskih projektila kratkog i srednjeg dometa. Također su se složili da je pritom važno ispitati mogućnosti suradnje s Rusijom, naglasivši kako žele poboljšati odnose SAD-Rusija i NATO-Rusija, rekao je Obama. Obama i Rasmussen razgovarali su i o procesu preispitivanja strateškog koncepta NATO-a, kako bi se savez stalno "obnavljao i revitalizirao" da može odgovoriti sigurnosnim prijetnjama i interesima njegovih 28 članica.

Visoki predstavnici NATO-saveza koji su u posjetu Kosovu najavili su u utorak da će KFOR i dalje biti vrlo važna misija bez obzira na najavljeno smanjivanje njezinih pripadnika. Izaslanstvo vojnog odbora NATO-saveza potvrdilo je da će taj savez uz pomoć KFOR-a podupirati mir i sigurnost na Kosovu te je poručilo da će KFOR i ubuduće biti važna misija.



Na konferenciji za novinare u povodu posjeta izaslanstva govorili su predsjednik vojnog odbora NATO-saveza, talijanski admiral Giampaolo Di Paolo, američki admiral Mark Fitzgerald i zapovjednik KFOR-a, njemački general Markus Bentler.

"Naša nazočnost govori da Kosovo ostaje važna misija za NATO i zbog toga ćemo, kroz nazočnost KFOR-a i u suradnji s mnogim međunarodnim misijama na terenu, učiniti sve što je potrebno da svima osiguramo sigurnost", rekao je Di Paolo. Po prijašnjim najavama iz NATO-saveza, početkom iduće godine broj vojnika KFOR-a na Kosovu bit će smanjen s 15.000 na 10.000, a ovisno o razvoju prilika, poslije se može smanjiti na 5700 vojnika. Di Paolo je na spomenutoj konferenciji za novinare energično opovrgnuo nagađanja o gradnji uporišta NATO-saveza za lansiranje raketa na Kosovu.

Novi glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen koji želi obnoviti suradnju s Moskvom, posjetit će Rusiju do konca godine, rekao je u utorak ruski veleposlanik u Sjevernoatlantskom savezu Dmitrij Rogozin.



"Politički dijalog Moskve i NATO-a se zahuktava, a ujedno se priprema posjet novog glavnog tajnika Rusiji do konca godine", rekao je Rogozin na tiskovnoj konferenciji u Moskvi. Taj će se posjet "najvjerojatnije dogoditi nakon ministarske sjednice NATO-Rusija planirane u prvim danima prosinca", dodao je. Rasmussen je 18. rujna, predlažući Rusiji novi početak godinu dana nakon napetosti zbog rusko-gruzijskog sukoba, rekao da bi NATO, Sjedinjene Države i Rusija mogli jednom povezati svoje sustave za proturaketnu obranu, s obzirom na prijetnju iz zemalja poput Irana i ojačati suradnju na svim područjima.

No, Rusija je i dalje sumnjičava prema novim američkim proturaketnim planovima i strahuje da bi njezinu strateškom nuklearnom oružju ostala prijetnja novim proturaketnim planom, izjavio je također Dmitrij Rogozin. Njegov komentar upućuje na nepovjerenje Moskve koja još očekuje pojedinosti planova Pentagona o novim pokretnim raketama-presretačima, koji bi zamijenili prijašnje planove o postavljanju stalnih baza u Poljskoj i Češkoj.

"Ima li jamstava da ta pokeretna stvar - čamac, krstaš ili ratni brod neće uploviti u naše sjeverne vode?", rekao je Rogozin na konferenciji za novinare. Dodao je da je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev pozdravio odluku američkog predsjednika Baracka Obame o povlačenju prijašnjeg plana Bushove vlade. No, istaknuo je da Moskva zahtijeva jamstva da više nije meta proturaketne obrane. Po novome Obaminu planu, SAD će u prvoj fazi rasporediti brodove s raketama-presretačima, a u drugoj postaviti kopnene obrambene sustave.

Prije odluke o pristupanju NATO savezu konačan sud o tome bi trebala dati Narodna skupština Republike Srpske, a ne treba isključiti i mogućnost da se o tom pitanju izjasne i građani RS na referendumu, izjavio je jučer Nebojša Radmanović, član Predsjedništava BiH.
Radmanović je nakon konzultacija s liderima stranaka iz RS, koje imaju najveći utjecaj u parlamentima BiH i RS, kazao da većina političkih lidera misli da o ulasku u NATO ne može odlučivati jedna stranka ili osoba.Sastanku su prisustvovali Milorad Dodik, lider SNSD-a, Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, Marko Pavić, predsjednik DNS-a, i Branislav Borenović iz PDP-a.



Radmanović je istakao da zbog toga treba obaviti šire konzultacije, pogotovo ako se uzmu u obzir ankete koje pokazuju da u RS veliki broj građana nije za pristupanje NATO savezu."To znači da je neophodno obaviti širu raspravu u Narodnoj skupštini RS, a nakon nje ne može se isključiti neposredno izjašnjavanje građanja o pristupanju NATO savezu", kazao je Radmanović i dodao da se od posljednjih stavova Narodne skupštine RS od prije četiri godine o pristupanju NATO savezu mnogo toga promijenilo. Radmanović je istakao da je na jučerašnjem sastanku eksplicitno rečeno da ne mogu prihvatiti da je promjena Ustava zahtjev za članstvo u NATO savezu, pojašnjavajući da to znači ako se zbog članstva u NATO savez mora mijenjati sistem odlučivanja u BiH, onda će RS biti protiv toga.

Branislav Borenović, koji je sastanku prisustvovao umjesto lidera PDP-a Mladena Ivanića, koji je na bolovanju, je rekao da je o ulasku u NATO neophodno napraviti širu raspravu i da parlament zauzme svoje stavove i na određen način kanalizira taj proces. Što se tiče referenduma, Borenović smatra da je Narodna skupština RS dovoljno sposobna da donese odluke iza kojih može da stoji. Svoj stav o eventualnom referendumu, dodao je Borenović, reći će u parlamentu kad za to dođe vrijeme.

Marko Pavić, predsjednik DNS-a, kazao je da je ulazak u NATO važno pitanje za BiH i da tema sastanka nije bila tko je za, a tko protiv ulaska u NATO, nego kako zadovoljiti proceduru koja treba biti ispoštovana. "Svi smo saglasni da je Narodna skupština nezaobilazni faktor", kazao je Pavić, dodajući da o ulasku u NATO ne može raspravljati dok su u BiH stranci vrhovni autoriteti.

Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, je konstantirao da se o ulasku BiH u NATO i drugim krupnim pitanjima razgovori mogu voditi samo u institucijama sistema, a da platformu za pregovarače iz Srpske mora da odredi Narodna skupština. On je izrazio zadovoljstvo što je srpskom članu Predsjedništva BiH prenio stav SDS-a o pristupanju BiH NATO-u i dodao da se o tako važnim pitanjima mora zatražiti mišljenje građana.

Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, kazao je da Predsjedništvo ima odluku da budu angažirane Oružane snage BiH u Afganistanu, ali da ona nije konačna. Radmanović je kazao da ima još nekih detalja o kojima treba odlučivati, a oni se odnose na broj oficira i vojnika, iz kojeg roda vojske će i na kojem teritoriju u Afganistanu biti i u okviru kojeg dijela združenih snaga u Afganistanu će boraviti.

Španjolska je vrlo optimistična prema postizanju dogovora oko spašavanja najvećeg europskog obrambenog projekta, Airbus A400M vojnog transportera, rekao je španjolska ministrica obrane Carme Chacon. Sedam europskih NATO nacija pregovarat će s kompanijom EADS koja proizvodi Airbuse kako bi se spriječilo kašnjenje i financijski gubici ovog projekta vrijednog 20 milijardi eura. Sastanak će se održati sredinom listopada u Njemačkoj.



Njemačka je najveći korisnik novih zrakoplova. Ponovno izabrana kancelarka Angela Merkel je naručila 60 od 180 aviona. Velika Britanija se u srpnju vratila prvotnom planu da sudjeluje u projektu, ali će reducirati narudžbu na 25 aviona, dok su ostale nacije Francuska, Belgija, Luksemburg i Turska. Ostalih 12 zrakoplova su namjenjeni Maleziji i Južnoj Africi.

Član odbora za vanjsku politiku američkog Senata Dick Lugar obratio se u ponedjeljak Atlantskom vijeću SAD-a s porukom kako je potrebno potvrditi NATO u ovom kritičnom trenutku. Lugar je podsjetio da je novi glavni tajnik NATO-a pronašao formulu za novi strateški koncept saveza te da je time učinjen velik korak prema premošćivanju krize koja traje od 1991. Lugar je podsjetio kako je na konferenciji CSIS-a u Bruxellesu 1979. francuski strategist Pierre Hassner također smatrao da situacija nikad nije bila ozbiljnija. Takvo se stanje, smatra Lugar, nastavlja i danas.



Lugar je podsjetio da se akcije NATO-a danas smatraju prirodnim i da se zaboravljaju napori i žrtve koje se pritom rade. Širenje NATO-a je pozdravio kao jedan od glavnih ciljeva u Europi, a dotaknuo se i jačanja kredibilnosti članka 5, NATO-ovih akcija izvan uobičajenih zona misija, energetske sigurnosti i nekonvencionalnih prijetnji, te odnosa s Rusijom.

Lugar je bio jedan od glavnih zagovarača opstanka NATO-a nakon završetka hladnog rata, unatoč što su neki saveznici pozivali na geopolitičku promjenu jer su percepcije garancije članka 5 izgubile na važnosti. Lugar je iskazao nadu da će se pronaći kreativni putevi prema odgovoru na prijetnje u današnjem svijetu. Sa strane SAD-a, Lugar je podsjetio kako je osiguranje mira i sigurnosti u Europi glavni cilj američke vanjske politike od 1917.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen podsjetio je u nedjelju Sjedinjene Države na doprinos njihovih saveznika iz Europe i Kanade u Afganistanu i naglasio je da nijedan nije povukao svoje vojnike unatoč visokoj cijeni koju plaća u operaciji što nailazi na sve veći otpor.



"Znam da je u Washingtonu velik broj onih koji su nezadovoljni zbog ograničenja koja neke zemlje u NATO-u postavljaju u raspoređivanju svojih snaga, zbog vremena potrebnog NATO-u da donese odluku i zbog odbijanja nekih zemalja da pošalju pojačanje u tu misiju", rekao je u govoru u Atlantskom vijeću.

Bivši danski premijer podsjetio je da "35.000 neameričkih vojnika sudjeluje u toj zadaći, ili 40 posto sastava, i da taj broj raste".
"Šesnaest zemalja je povećalo broj svojih vojnika. Nijedna se nije povukla", istaknuo je.

Istaknuvši da nije točno da Europljani i Kanađani ne plaćaju cijenu uspjeha u Afganistanu, glavni tajnik NATO-a upozorio je američke sugovornike na takvo razmišljanje, jer će "Europljani i Kanađani u protivnom biti manje spremni na takve napore i na žrtve".

"Potpora javnosti toj zadaći slabi zbog toga što raste broj poginulih, što postoji sumnja u izbore i što sve više ljudi misli da nećemo uspjeti", rekao je. "Naši sugrađani i Afganistanci žele vidjeti kraj tunela. Žele vidjeti početak promjena, što znači da Afganistanci trebaju postupno preuzeti upravu u pokrajinama uz pomoć međunarodnih snaga", dodao je.

"Ne uspijemo li, upozorio je, Afganistan će i dalje biti baza za teroriste. Pakistan, zemlja koja posjeduje nuklearno oružje, bit će destabiliziran, a ekstremizam će se brzo proširiti u srednjoj Aziji, a onda i u Europi", zaključio je.

Sjedinjene Države koje preispituju strategiju u Afganistanu možda će poslati još 40.000 vojnika u tu zemlju, rekao je u nedjelju republikanski senator John McCain, a najviši američki časnik na terenu misli da se pobuna ondje širi.



"Mislim da je to jedna od najslabije čuvanih tajna u Washingtonu: riječ je o 30.000 do 40.000 vojnika", rekao je u nedjelju za televizijsku mrežu ABC McCain, republikanski suparnik Baracka Obame na predsjedničkim izborima 2008., odgovarajući na pitanje o broju dodatnih vojnika koje traži glavni zapovjednik američkih i savezničkih snaga u Afganistanu, general Stanley McChrystal. McCain je upozorio da je američka misija u Afganistanu osuđena na neuspjeh ako se stanje ne promijeni za dvanaest mjeseci.

Gotovo 65.000 američkih vojnika već je u Afganistanu. Do konca godine treba ih biti 68.000, zajedno s pojačanjem od 21.000 vojnika koje je predsjednik Obama već odobrio početkom 2009. Američki ministar obrane Robert Gates pak nije potvrdio nijednu procjenu o broju dodatnih vojnika. U nedjelju je u razgovoru za televizije ABC i CNN istaknuo kako očekuje da će Bijeloj kući trebati još "nekoliko tjedana" da preispita svoju strategiju u Afganistanu.

Oko povećanja američke vojne nazočnosti u Afganistanu žestoko se prepiru Obamini glavni savjetnici, piše u nedjelju New York Times. Potpredsjednik Joe Biden i drugi predsjednikovi bliski suradnici, među kojima i Rahm Emanuel, glavni tajnik Bijele kuće i general James Jones, savjetnik za nacionalnu sigurnost, veoma su sumnjičavi kada je riječ o opravdanosti slanja vojnog pojačanja u Afganistan, kako navodi list. Naprotiv, državna tajnica Hillary Clinton i Richard Holbrooke, posebni američki tajnik za Afganistan i Pakistan, svesrdno zagovarajući povećanje dodatnih snaga, tvrdi taj dnevnik.

Zapovjednik Združenog zapovjedništva NATO-saveza u Napulju i zapovjednik Američkih pomorskih snaga za Europu admiral Mark Fitzgerald (na slici) posjetio je danas Hrvatsku ratnu mornaricu u splitskoj ratnoj luci Lori, gdje ga je primio zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić.

Tijekom obilaska Lore admiral Fitzgerald obišao je raketne topovnjače "Dmitar Zvonimir" i "Šolta", gdje je upoznat s ustrojem Hrvatske ratne mornarice. Američki admiral pripadnicima Hrvatske ratne mornarice održao je predavanje o uporabi sile u rješavanju konfliktnih situacija u odnosu prema diplomaciji.

Admiral Fitzgerald novinarima je govorio o međunarodnoj vojnoj vježbi "Jackal Stone 09", koja već 15 dana traje na području Hrvatske i u kojoj sudjeluje 1500 vojnika iz Albanije, Mađarske, Litve, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Švedske, Ukrajine, SAD-a i domaćina - Hrvatske.

Na novinarsko pitanje o tome koliko ima istine u novinskim napisima o bombama NATO-saveza odbačenim u Jadran nakon akcija 1999., američki admiral odgovorio je kako on nije upoznat o tome jesu li bombe zaista bačene, no, istaknuo je, o tim akcijama NATO-savez ima datoteke, a, dodao je, o tome ga je u zajedničkom druženju pitao i kontraadmiral Urlić.

Vezane vijesti: Split: zapovjednik Grčke ratne mornarice u posjetu HRM-u; Vojna vježba "Jackal Stone 09"

Mark Fitzgerald na OPSA blogu (google rezultati)

Ovo je 1355. blog post na OPSA blogu

Državni tajnik ministarstva obrane Pjer Šimunović primio je danas, u službeni posjet izaslanstvo ministarstva obrane Bosne i Hercegovine predvođeno zamjenicom ministra za upravljanje resursima Marinom Pendeš. Bilateralni susret bio je prilika za razmjenu iskustava u području dosadašnje obrambene suradnje dvaju ministarstava, a posebice za unaprijeđenje suradnje na planu školovanja i edukacije pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na Hrvatskom vojnom učilištu.

Državni tajnik Šimunović, tijekom razgovora, više puta je naglasio kako Ministarstvo obrane RH u potpunosti podupire napore Bosne i Hercegovine na njenom putu ulaska u NATO savez, te da Hrvatska, kao punopravna članica NATO-a, stoji na raspolaganju za razmjenu iskustava u području procesa obrambene reforme kao i razmjenu iskustava sudjelovanja u mirovnim misijama, a posebice u misiji ISAF u kojoj Bosna i Hercegovina odnedavno sudjeluje.
Također pohvalio je dosadašnje procese obrambene reforme u BiH, te istaknuo važnost pristupanja Bosne i Hercegovine Američko-Jadranskoj povelji što je u interesu i Hrvatske za širenje suradnje i poticanje pristupanja NATO savezu zemalja u regiji.

„Otvoreni smo i za jačanje daljnje suradnje u pogledu povećanja broja vaših pripadnika za školovanje na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“, posebice na Ratnoj školi, kao i za razmjenu iskustava na planu projekata pribavljanja osoblja u oružane snage“, rekao je tajnik Šimunović.

Zamjenica ministra obrane BiH-a Marina Pendeš istaknula je kako su iskustva Hrvatske u pristupanju NATO savezu, kao i razmjena iskustava u području sudjelovanja hrvatskih pripadnika u mirovnim misijama, od izuzetne važnosti za daljnje napore BiH koji poduzimaju u pogledu pristupanja NATO savezu. Dosadašnju suradnju dvaju ministarstava ocijenila je vrlo uspješnom, a osvrnula se i na suradnju kroz Središte za obuku za operacije potpore u miru u Sarajevu i Središte za sigurnosnu suradnju (RACVIAC) kao instrumentima za pomoć pri integraciji u NATO.

Ocijenjeno je i kako se daljnja vojno-vojna suradnja treba intenzivirati na nižim razinama zbog brže i neposrednije razmjene iskustava.
Susretu sa izaslanstvom BiH, uz državnog tajnika Šimunovića, nazočili su i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH (GS OS RH) za planove i resurse general pukovnik Slavko Barić i načelnik Uprave za personalne poslove GS OS RH brigadni general Tomo Medved.

Ovo je 1354. blog post na OPSA blogu

Izvor: MORH

Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Svjetlan Berković izjavio je da se ne boji referenduma o ulasku Hrvatske u EU za koji su se već počeli pripremati slovenski oporbeni politički čelnici.

"Naravno, mogući negativni ishod referenduma ne bi bio dobar i ne bi imao dobre nego dugoročno slabe posljedice. Ali, ja sam ovdje upoznao mnoge slovenske građane i znam kako oni na to gledaju. Ako sam u pravu, ja se ne bojim ni referenduma", rekao je Berković u dužem razgovoru za portal ljubljanskog dnevnog lista Dnevnik u rubrici "dobrososedski odnosi".

Cijeli intervju pogledajte ovdje.

Dok slovenski premijer Pahor ne isključuje da bi se mogao održati referendum o budućem arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, slovenska oporba koja se njegovu dogovoru s hrvatskom premijerkom protivi, želi organizirati dva referenduma - najprije o arbitražnom sporazumu, a onda i o ulasku Hrvatske u EU.

Nedavni ljubljanski dogovor hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Pahora veleposlanik Berković je nazvao prekretnicom u odnosima, te istaknuo da njime dobivaju obje strane.

"Moram izraziti zadovoljstvo što smo konačno ušli u bolju atmosferu odnosa", rekao je Berković

Takvu atmosferu u svojim odnosima dvije susjedne i povijesno prijateljske zemlje, koje nikad u svojoj povijesti nisu imale konflikte, što je u europskoj povijesti rijedak fenomen, i zaslužuju, dodao je hrvatski veleposlanik u Ljubljani.

Berković je istaknuo da je napredak u odnosima nakon samo dva sastanka nove hrvatske premijerke i slovenskog premijera postignut i zahvaljujući njihovu osobnom angažmanu, a kao "mali apsurd" naveo je da su odnosi bili poremećeni graničnim prijeporom iako je suradnja dviju država najbolja upravo kad je riječ o odnosima institucija i ljudi koji žive uz granicu na obje strane.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a prenio snažnu potporu Hrvatske inicijativi američkog predsjednika Baracka Obame, koja je omogućila jednoglasno prihvaćanje rezolucije 1887 o sprječavanju širenja nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju.

Mesić je u svom govoru odao priznanje SAD-u i predsjedniku Obami osobno na inicijativi da Vijeće sigurnosti raspravlja o krajnje osjetljivu pitanju neširenja nuklearnoga oružja.

"Ako nas ova sjednica odvede samo korak dalje na putu prema svijetu bez nuklearnoga oružja, svijetu što ste ga vi, gospodine predsjedniče Obama, upravo vizionarski postavili kao cilj kojemu trebamo težiti, onda smo uspjeli", rekao je hrvatski predsjednik.

Podsjetivši na stajalište Hrvatske kako uz afirmiranje uloge UN-a "treba uložiti najveće napore da bi se ostvarilo najprije neširenje nuklearnoga oružja, a potom nuklearno razoružanje. S druge strane, uz još strože mjere općeprihvaćene međunarodne kontrole, treba zajamčiti svakoj zemlji pravo na miroljubivu uporabu nuklearne energije".

Također ja kazao kako treba "poduprijeti ugovorni multilateralni sustav nadzora nuklearnoga oružja i razoružanja, što uključuje strogu provedbu i pojačanu verifikaciju ugovornih obveza te pozvati sve članice UN-a da pridonesu aktivnostima u sprječavanju zloupotreba ugovora i jačanju protuproliferacijskih napora i sredstava".

Napori prema ograničavanju, smanjivanju nuklearnoga naoružanja, a potom i prema razoružanju, dobili su nov, snažan poticaj najavom predsjednika SAD-a kako je njegov krajnji cilj svijet bez nuklearnoga oružja, rekao je Mesić.

"Slijedom te proklamacije Vijeće sigurnosti UN-a danas treba poručiti svijetu kako postoji politička volja za vođenje politike koja pruža sigurnost svim zemljama i to bez nuklearnoga oružja", istaknuo je.

Hrvatski je predsjednik izrazio priznanje dugogodišnjim naporima sudionika kampanje za svijet bez nuklearnoga oružja, uključivo glavnoga tajnika UN-a, nevladine organizacije i aktiviste civilnoga društva te sadašnje i bivše političke čelnike, parlamentarce, znanstvenike, sindikaliste i studente.

"Naš je cilj mir u sigurnosti. Taj se cilj ne može ostvariti prijetnjom nuklearnim oružjem. (...) Republika Hrvatska spremna je dati maksimalan doprinos naporima za postizanje toga cilja", istaknuo je predsjednik Mesić, poručivši da idućim naraštajima treba ostaviti "bolji svijet, svijet bez nuklearnoga oružja".

Vijeće sigurnosti UN-a je na početku sjednice, kojom predsjeda Barack Obama, jednoglasno prihvatilo rezoluciju 1887 o sprječavanju širenja nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju.

Prije sjednice Vijeća sigurnosti predsjednik Mesić susreo se s predsjednicima SAD-a, Rusije i Austrije te predsjednicima vlada Velike Britanije i Japana.

Mesić o raspravi u Vijeću sigurnosti UN-a i susretu s Obamom

Na pitanje je li njegov govor u Vijeću sigurnosti bio oproštajni, s obzirom na svršetak mandata, Mesić je odgovorio kako se ne može sa sigurnošću reći da neće biti sazvana još neka sjednica Vijeća s predsjednicima država. Mandat Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN-a istječe na kraju ove godine.

Predsjednik Mesić kazao je da je u dva navrata razgovarao s američkim predsjednikom Barackom Obamom, a uoči početka sjednice Vijeća sigurnosti UN-a susreo se i s britanskim premijerom Gordonom Brownom, francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedovom i drugim čelnicima.

Na upit o susretu s američkim predsjednikom, Mesić je kazao kako ga je na večeri koju je Obama u četvrtak priredio u muzeju Metropolitanu, supruzi Michelle Obama predstavio kao "jednog od najboljih prijatelja SAD-a u NATO-u".

Rekao je da je o aktualnim pitanjima najviše razgovarao s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom i drugim državnicima koje je zanimalo u kojem smjeru idu pregovori sa Slovenijom, te da "svi u potpunosti podupiru nastojanja da se to otvoreno pitanje sa Slovenijom jednom razriješi".

Također je spomenuo da je razgovarao s bivšim američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom.

Predsjednik Mesić je u intervjuu, koji je u četvrtak dao za Glas Amerike, među ostalim kazao da mu se u četvrtak telefonom javio bivši premijer Ivo Sanader, koji također boravi u New Yorku, gdje sudjeluje na konferenciji Globalnog kreativnog čelništva.

Mesić je rekao kako mu je Sanader objasnio da je njegovo sudjelovanje na konferenciji dogovereno puno prije njegove ostavke na dužnost te dodao da su se dogovorili da će se naći na večeri kad se vrate u Zagreb.

Predsjednik Mesić će u četvrtak navečer, po lokalnom vremenu, održati govor u Općoj skupštini UN-a, nakon čega se večernjim letom vraća u Hrvatsku.

Ovo je 1352. blog post na OPSA blogu

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u srijedu su bili gosti na prijemu za čelnike zemalja jugoistočne Europe, koji sudjeluju na 64. zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, održanom u ogranizaciji Federacije balkansko-američkih udruga (FEBA) i katedre za međunarodne odnose sveučilišta Rutgers iz Newarka u New Jerseyu.

Na skupu održanom u newyorškom hotelu Waldorf Astoria, pod nazivom "Izazovi trećeg tisućljeća: Trajni mir i napredak na Balkanu", sudjelovali su najviši dužnosnici iz desetak zemalja regije - Turske, Grčke, Albanije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, te Kosova, a jedino nije bila zastupljena Srbija.

Godišnji prijem FEBA-e, prema organizatorima skupa, treba pridonijeti stvaranju zajedničkih ciljeva i ideala prema održivom miru i napretku, kao i harmoničnim međuetničkim odnosima u regiji.

Prema riječima predsjednika FEBA-e Arasa Konjhodžića, u SAD danas živi više od pet milijuna ljudi podrijetlom iz jugoistočne Europe, a suradnja njihovih udruga i zajednica, zajedno s institucijama iz matičnih država, može pomoći u promjeni negativnih predožbi o Balkanu.

"Svaki peti Bošnjak ili Grk, Hrvat ili Albanac, danas živi u SAD-u. To je prilična snaga za zadaću koja je pred nama", kazao je Konjhodžić.

Opisujući Balkan kao kolijevku civilizacija, s bogatim i raznovrsnim kulturnim naslijeđem, on je konstatirao kako je nažalost prvo značenje u rječnicima vezano uz pojam "balkanizacija" - podjela na male, često neprijateljske entitete.

Najavio da će FEBA idućih godina organizirati niz znanstvenih skupova i umjetničkih izložbi u SAD-u, te s Rutgersom potaknuti suradnju sveučilišta iz regije s SAD-om, kako bi se pridonijelo promjeni negativnih predođbi o Balkanu.

Predsjednik Mesić je u obraćanju skupu kazao da je budućnost zemalja regije članstvo u Europskoj uniji, a "uzajamnom suradnjom se legitimiraju za članstvo u toj zajednici". Ističući kako su se nekadašnje podjele među zemljama preslikavale i na dijasporu, on je sugerirao da bi se isto trebalo dogoditi s današnjom suradnjom u regiji.

"Svaka od balkanskih zemalja, a i Hrvatska je dijelom balkanska zemlja, ima u SAD popriličnu dijasporu. Nekada su se podjele koje su među nama postojale u Europi, preslikavale i na iseljeništvo", kazao je.

Rekavši da se danas na jugoistoku Europe "traže i nalaze putovi međusobne suradnje", Mesić je poručio iseljenicima da i oni trebaju surađivati, te tako pomoći svojim domovinama da poboljšaju suradnju.

Mesić je istaknuo kako je pomoć Sjedinjenih Država zemljama regije na putu prema trajnom miru i napretku na Balkanu, "bila nebrojeno puta itekako korisna".

Na skupu su, među ostalima, sudjelovali predsjednik Albanije Bamir Topi, član predsjedništva BiH Haris Silajdžić, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, predsjednik Makedonije Đorđi Ivanov i drugi.

Na upit hrvatskih novinara o kritikama koje može dobiti u domovini da nakon Kube, sada Hrvatsku povezuje s Balkanom, Mesić je odgovorio da "ljudi moraju naučiti gdje žive, jer smo mi dijelom i balkanska zemlja".

"Sve zemlje regije žele ući u EU i u tome jedni drugima trebamo pomagati. Hrvatske je otišla najdalje i mi smo spremni pomoći drugima, kao što drugi pomažu nama. Zbog toga smo se danas ovdje našli i to je poruka ljudima na našim prostorima", rekao je Mesić, dodajući kako "iseljenici u SAD-u, ne trebaju zazirati jedni od drugih već surađivati".

Na traženje da komentira aktualne razmirice između hrvatskog ministra obrane i načelnika glavnog stožera Hrvatske vojske, kazao je kako se "oni ne bi trebali sukobljavati".

"Ukoliko takve stvari treba rješavati, to se ne može preko novina", dodao je.

Na traženje da komentira govor libijskog čelnika Moamera Gadafija u UN-u, koji je izazvao priličnu pomutnju s jednoipolsatnom tiradom u kojoj se oštro obrušio na UN i zapadne zemlje, predsjednik Mesić se zadovoljio s opaskom da je to bio "osebujan govor s jako puno tema, koji je teško ocijeniti".

Predsjednik Mesić je u srijedu, na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a održao više bilateralnih susreta, uključujući one s predsjednicima Austrije, Albanije, Cipra, Bosne i Hercegovine, premijerom Crne Gore, emirom od Katara i drugim državnicima.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je u nastupni posjet kanadskog veleposlanika u Hrvatskoj Edwina Loughlina s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i članstvu Hrvatske u NATO-u i EU, priopćio je u četvrtak saborski ured za odnose s javnošću.

"Bilateralni odnosi se temelje na prijateljstvu i partnerstvu i nisu nikad bili bolji, što potvrđuje i impresivna razmjena posjeta u posljednje tri godine, a nastavlja se posjetom glavne kanadske guvernerke Michaelle Jean u listopadu ove godine", stoji u priopćenju.

S kanadskim je veleposlanikom Bebić razgovarao i o mogućnostima unaprjeđenja gospodarske suradnje te stažiranja u kanadskom parlamentu.

Loughlin je u razgovoru izrazio zadovoljstvo ulaskom Hrvatske u NATO, a podupro je i nastojanja Hrvatske da što prije postane i članicom Europske unije.

Izvor: Sabor, slika: Sabor

Ovo je 1350. blog post na OPSA blogu

Zapovjednik Grčke ratne mornarice viceadmiral Georgios Karamalikis boravi u prvom posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici (HRM) tjekom kojega će, uz pomorsku bazu Loru, posjetiti vojarnu Divulje i raketnu bazu u Žrnovnici, priopćila je jučer Služba za odnose s javnošću HRM-a.

Nakon jučerašnjega svečanog dočeka u Lori, zapovjednik HRM-a kontradmiral Ante Urlić s gostom iz Grčke na radnom je sastanku razgovarao o najvažnijim temama suradnje dviju mornarica, navodi HRM u priopćenju.

Razgovarali su o obvezama HRM-a nakon ulaska Hrvatske u NATO-savez i novostima u organizaciji nakon njegove transformacije, a jedna od tema bila je i obalna straža. Dvojica zapovjednika razgovarali su i o pomorskoj operaciji Atalanti koju provodi Europska unija u somalskim vodama radi zaštite brodova od gusarskih napada te o grčkim i hrvatskim iskustvima u toj operaciji.

Na kraju razgovora admiral Karamalikis ponudio je HRM-u suradnju u svim oblicima školovanja i obuke te ukrcaj pripadnika naše mornarice na grčke brodove, navodi se u priopćenju HRM-a.

Danas je admiral Karamalikis posjetio brodove Flotile HRM "Kralj Dmitar Zvonimir" i "Vukovar" te brod "Krka". Planiran je i posjet admirala Karamalikisa Dioklecijanovoj palači u Splitu te stare gradske jezgre u Trogiru.

Posjet zapovjednika grčke ratne mornarice završava danas.

Izvor: MORH, slika: MORH

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, koji je član izaslanstva RH na 64. zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, izjavio je u srijedu da mu je američka državna tajnica Hillary Clinton prigodom susreta u utorak navečer čestitala na deblokadi pregovora s Bruxellesom i poželjela da oni što prije završe.

"Pozdravila je i čestitala na deblokadi hrvatskih pregovora te izrazila želju da ti pregovori što brže završe", kazao je Jandroković, koji je s Clinton razgovarao za vrijeme Transatlantske večere na kojoj su bili ministri vanjskih poslova zemalja članica EU i NATO-a.

Jandroković se Hillary Clinton zahvalio na potpori SAD-a i izrazio vjeru u brzi završetak pristupnih pregovora.

Jandroković se u srijedu susreo i sa zamjenikom američke državne tajnice Jamesom Steinbergom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i stanju u regiji.

"Razgovarali smo o našim bilateralnim odnosima i ocijenili smo ih partnerskim i nikad boljim. Američka strana izrazila je zadovoljstvo deblokadom hrvatskih pregovora za ulazak u EU i zahvalio sam se na njihovoj potpori", kazao je Jandroković, ističući da je razgovor bio izrazito otvoren i prijateljski.

Bilo je riječi i o stanju na jugoistoku Europe, pri čemu se pokazala podudarnost hrvatskih i američkih stajališta i razmišljanja o regiji, rekao je.

"Zajedničkim naporima ćemo pokušati da i taj dio Europe postane stabilan i prosperitetan", dodao je Jandroković, koji se u srijedu susreo i s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom te turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom.

Jandroković će se tijekom boravka u New Yorku sastati i s ministrima vanjskih poslova Litve, Australije i Iraka, a razgovarao je i sa slovenskim šefom diplomacije Samuelom Žbogarom.

"Pripremamo se za 2. listopada kada će biti međuvladina konferencija i očekujemo otvaranje dvanaest poglavlja i početak razgovora o rješavanju graničnog pitanja", rekao je ministar Jandroković.

Na sastanku s Milibandom, na kojemu je dominirala tema hrvatskog pristupnog procesa, ministar Jandroković kazao je da je Hrvatska ispunila većinu obveza u pogledu pristupanja u punopravno članstvo u Europskoj uniji, te dovršila rad na dvije trećine pregovaračkih poglavlja.

Tijekom sastanka bilo je riječi i o nedavnim razgovorima vođenim sa slovenskom stranom, a također i o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Miliband je istaknuo da Velika Britanija snažno podupire hrvatska nastojanja da postane punopravna članica Europske unije. S tim u svezi, pozdravio je deblokadu hrvatskog pristupnog procesa i nastavak pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u EU.

Na sastanku s turskim ministrom Davutogluom ministar Jandroković je izrazio zadovoljstvo visokim stupnjem kooperativnosti redarstvenih misija dviju država u Afganistanu, zahvalio se na potpori koju je službena Ankara pružala Hrvatskoj tijekom pristupanja NATO savezu te iznio potporu turskom članstvu u EU, dodavši da bi primanje bilo koje države u članstvo trebalo isključivo zavisiti od individualnih dosega svake od države kandidata.

Jandroković i Davutoglu su ocijenili da je potrebno intenzivnije razvijati gospodarske odnose u kojima je Hrvatska posebno zainteresirana za realizaciju infrastrukturnih projekta, dok istodobno postoji interes obiju država za privlačenjem investicijskog kapitala i unapređenjem trgovinske suradnje.

Ministri su razmijenili iskustva o pregovaračkom procesu s EU, kao i mišljenja o aktualnom političkom stanju u vlastitim regijama, suradnji u multilateralnom tijelima, posebice UN-u, te o pitanjima antiterorističke borbe i klimatskih promjena.

Vezane vijesti: Ministar Jandroković i Predsjednik Mesić u New Yorku na Općoj skupštini UN-a; Mesić s Ban Ki-monom o Hrvatskoj u VS UN, stanju u BiH i regiji

Ovo je 1348. blog post na OPSA blogu

Nitko u Hrvatskoj ne razmišlja o povlačenju vojnika iz Afganistana, izjavio je jučer ministar obrane Branko Vukelić.

Vukelić je to rekao tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, odgovarajući IDS-ovcu Damiru Kajinu, koji je ustvrdio da je NATO-ova misija u Afganistanu izgubljena.

"Nemamo što tražiti u izgubljenim misijama", rekao je Kajin, ocijenivši da "i Amerikanci shvaćaju da im je misija izgubljena".

Vukelić je naglasio da je sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama dio politike za koju se Sabor odlučio i prije ulaska Hrvatske u NATO te da je Hrvatska sudjelovanjem u 12 misija širom svijeta pokazala da može samostalno obavljati zadaću i da je stabilna i demokratska zemlja.

Odbor za obranu bez kvoruma

Sjednica saborskog Odbora za obranu koja se trebala održati s jučerašnjim početkom održavanja saborskog zasjedanja odgođena je zbog nedostatka kvoruma. Na dnevnom redu trebalo se raspravljati o događaju u Afganistanu kada je navodno, kako su pisali mediji, nekolicina hrvatskih vojnika koji sudjeluju u NATO vođenoj mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu odbilo zapovjed za ophodnju jer nisu imali adekvatno oružje i opremu.

Predsjednik Odbora Boris Šprem (SDP) najavio je novu sjednicu odbora za nekoliko dana, a na toj sjednici trebali bi sudjelovati i vanjski članovi odbora, za razliku od jučerašnje na koju nisu bili službeno pozvani, jer se trebalo raspravljati o dokumentima s kojih Ministarstvo obrane još nije skinulo oznaku tajnosti. Naime, na sjednicama na kojima se raspravlja o takvim dokumentima vanjski članovi odbora ne sudjeluju.

Na upit novinara kako komentira to što s tih dokumenata nije skinuta oznaka tajnosti, Šprem je rekao da ne želi o tome govoriti jer su ti podatci još uvijek klasificirani kao tajni i da se nada da će Ministarstvo obrane skinuti oznaku tajnosti s tih dokumenta.

Već ranije smo dogovorili s Ministarstvom obrane da nam dostavi informaciju o stanju pripadnika naših Oružanih snaga koji sudjeluju u međunarodnim mirovnim misijama. Uz tu informaciju koju smo ranije dobili trebali smo raspravljati i o ovom događaju, dodao je.

Šprem je najavio kako će za novu sjednicu ponovno tražiti skidanje oznake tajnosti s tih dokumenata koji govore prošlotjednom navodnom incidentu u Afganistanu.

O samom navodnom incidentu odbijanja izvršenja zapovijedi te o odgođenoj sjednici Odbora za obranu sinoć se razgovaralo i u emisiji Otvoreno na prvog programu HTV-a, gdje su gostovali Boris Šprem te državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović. U emisiji nije potvrđen nikakav incident, a državni tajnik je rekao kako se o svemu vrši istraga te da će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Istovremeno, državni tajnik je demantirao navodne incidente između mađarskih i hrvatskih pripadnika oružanih snaga, te ustvrdio kako Hrvatska i Mađarska razvijaju izvrsne odnose u brojnim sektorima pa između ostalog i u partnerskim odnosima između Oružanih snaga (OS) RH i OS Mađarske.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor danas je u Hrvatskom saboru ponovila kako sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom nije dogovorila ništa osim onoga što je navela u pismu švedskom predsjedništvu EU, pozvavši oporbenjake da, kako je rekla, prestanu u javnosti iznositi neistine da je Hrvatsku obvezala na teritorijalne ustupke Sloveniji.

"Ništa nisam dogovorila osim onoga što sam potpisala", naglasila je Kosor, osvrćući se na zahtjev oporbenih klubova SDP-a, HNS-a i IDS-a da Saboru podnese izvješće o tijeku pregovora i dogovoru s Pahorom.

"Zbog političkih interesa možete u javnosti govoriti da ja lažem, da Vlada laže, to možete, ali pozivam vas da to ne radite", poručila je saborskoj oporbi.

"Ništa nije dogovoreno ispod stola, ništa nije tajno", dodala je Kosor, koja je sa saborske govornice u dva navrata pročitala pismo koje je uputila švedskom predsjedništvu EU i povratno pismo švedskog premijera, ponovivši da je to jedino što je dogovorila s Pahorom.

Oporbenjake je pozvala da, kako je rekla, prihvate činjenicu da su na temelju dogovora sa Slovenijom odblokirani hrvatski pregovori o članstvu u EU, da se na međuvladinoj konferenciji 2. listopada očekuje otvaranje i zatvaranje barem 12 poglavlja, "i da je to činjenica oko koje trebamo razgovarati".

Čudi ju, kaže, što "to smeta neke saborske klubove, a među njima i tri predsjednička kandidata", jer bi svi oni "trebali podupirati činjenicu da Hrvatska nastavlja svoj europski put, da smo pred ispunjenjem jednog od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva - ulaska u EU".

"Čudim se da pokušavaju umanjiti tu činjenicu", dodala je Kosor, a na kritike IDS-ovca Damira Kajina da bi Hrvatska mogla izgubiti "na kilometre i kilometre teritorija" uzvratila da su to "potpune neistine, ako hoćete i laž".

"Nemojte ići s neistinama u javnost, jer su providne i samo u cilju predsjedničke kampanje. Ne ugrožavajte u kampanji sve ono što smo postigli u pregovorima", poručila je Kajinu.

Kosor je odgovorila i na inzistiranje oporbe da pojasni zašto je Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da je s Pahorom dogovoreno kako će polazište za nastavak pregovora o granici sa Slovenijom biti drugi prijedlog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Pojasnila je da u priopćenju ne stoji, kako to smatra oporba, da će ishodište nastavka pregovora biti drugi Rehnov prijedlog, već da će se pregovori nastaviti tamo gdje su stali 15. lipnja, kada je, inače, na dnevnom redu bio taj Rehnov prijedlog.

Naglasila je da je to priopćenje poslano u trenutku burne rasprave u slovenskom parlamentu koji je trebao donijeti odluku o deblokadi hrvatskih pregovora.

Premijerka Kosor naglasila je da nema ništa protiv da saborski vanjskopolitički odbor raspravi o sporazumu koji je postigla sa slovenskim premijerom Pahorom te dodala da bi željela u toj raspravi i osobno sudjelovati.

Nakon kratke stanke koju su zatražili oporbeni klubovi, Zoran Milanović je u ime Kluba SDP-a premijerku upozorio da bez potrebe ne ponovi "neke nespretnosti iz prošlosti", nego da o svemu unaprijed zatraži potporu parlamenta.

"Mi ovdje ne držimo lekcije, ne postavljamo hiperbole o gubitku teritorijalnog mora, ne govorimo o izdaji", rekao je Milanović.

Traži i da premijerka odgovori je li točna tvrdnja slovenskog premijera Pahora da je Hrvatsku obvezala da mora riješiti granični spor prije ulaska u EU. Milanovića čudi što je Kosor odbila oporbeni prijedlog da o dogovoru s Pahorom izvijesti Sabor.

Damir Kajin (IDS) uvjeren je da dogovor Kosor-Pahor vodi zaživljavanju po Hrvatsku štetnog parafiranog sporazuma Račan-Drnovšek, dok je Vesna Pusić (HNS) HDZ-ovce prozvala da su se dugo vrijeme protivili europskoj integraciji Hrvatske.

"HDZ je EU tražio i onda kada je Zapad nekima bio ideološki neprijatelj", odgovorio joj je Andrija Hebrang u ime Kluba HDZ-a, prozvavši oporbenjake da neistine o dogovoru sa Slovenijom u javnost plasira zbog predsjedničke kampanje.

Naglasio je da je HDZ-ov stav jasan, da nema kupovanja članstva u EU hrvatskim teritorijem.

I Ivan Čehok (klub HSLS/SDAH) uvjeren je da je premijerka sve što ima za reći dogovoru s Pahorom već iznijela u javnosti, te da saborska rasprava o tomu nije potrebna.

"Nema smisla da parlament slabi poziciju Vlade u ovom osjetljivom trenutku", poručio je Čehok.

Dvosatna rasprava o oporbenom zahtjevu da premijerka izvijesti Sabor o dogovoru s Pahorom okončana je glasovanjem o tom prijedlogu, kojega je saborska većina odbila.

Vezane vijesti: Mediji u Sloveniji iznenađeni pozitivnim rezultatima ankete javnog mnijenja o hrvatskom članstvu u EU; Slovenci podržavaju deblokadu i arbitražu - anketa; Kosor primila u nastupni posjet novog američkog veleposlanika u RH; Hrvatska i Slovenija postigle dogovor o deblokadi hrvatskih pregovora s EU

Ovo je 1346. blog post na OPSA blogu

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak je s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom razgovarao o doprinosu Hrvatske u radu Vijeća sigurnosti UN-a, te o stanju u regiji jugoistočne Europe, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Glavni tajnik UN-a, Mesića je na početku sastanka pozdravio na hrvatskom jeziku s "Dobro došli!".

"Glavna tema je bila kako smo dobro surađivali do sada. Ban Ki-moon se meni zahvalio na suradnji, a isto tako pohvalio je našeg stalnog predstavnika pri UN-u Ranka Vilovića. Zanimao se za naš prostor, s obzirom da je UN tamo uključen", rekao je Mesić nakon sastanka s Banom u sjedištu UN-a u New Yorku.

Mesić je kazao je da Ban Ki-moonu iznio svoje poznato mišljenje kako je Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali nije uspostavio državne mehanizme po kojima ta zemlja može funkcionirati.

"Republika Srpska, makar neki u Republici Srpskoj, ne prihvaćaju BiH kao državu, nego grade državu u državi, a to ne bi bilo dobro niti za regiju niti za BiH", istakao je Mesić.

Za Kosovo je, po vlastitim riječima, Banu kazao da je njegovim osamostaljenjem dovršena arhitektura prostora jugoistočne Europe.

Srbija je iz političke sfere prebacila pitanje Kosova u pravnu sferu, ali dok se čeka konačno rješenje treba nešto poduzeti da se omogući suradnja, te promet ljudi i roba preko granica, rekao je hrvatski predsjednik.

Na upit o dugom razdoblju u kojem je Hrvatska u Vijeću sigurnosti UN bila bez veleposlanika dok se čekalo imenovanje novog, Mesić je odgovorio da je Ranko Vilović bio njegov prvi izbor, ali da on ne odlučuje sam, pa je trebalo vremena dok se došlo do dogovora.

Ban Ki-moon je posebno naglasio da sjajno surađuje s Vilovićem, i prije i nakon njegovog imenovanja za novog veleposlanika RH pri UN-u, dodao je Mesić.

Na upit o zadovoljstvu Ban Ki-moona s današnjim UN-ovim summitom o klimi, Mesić je kazao kako je glavni tajnik ocijenio da je summit bio "dobra priprema" za prosinačku konferenciju o klimi u Kopenhagenu.

Vezane vijesti: Ministar Jandroković i Predsjednik Mesić u New Yorku na Općoj skupštini UN-a; Valentin Inzko: stanje u BiH se pogoršava; Dodik: Kraj Daytona je i kraj BiH; Jandroković s Inzkom, Puljićem i Gavranom o stanju u BiH; U Banjoj Luci završila vojna vježba "Združeni napor"; Jacques Klein: Izlaz za BiH je članstvo u NATO-u; Kosovske sigurnosne snage službeno počele djelovati

Ovo je 1345. blog post na OPSA blogu

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izvijestio je u utorak odbor za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije da se političko stanje u BiH pogoršalo te da se ne provodi ništa od potrebnih reforma.

Kako je priopćio Inzkov ured u Sarajevu (OHR), visoki je predstavnik o stanju u BiH izvijestio odbor za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, upozorivši da se u proteklim mjesecima znatno pogoršalo političko ozračje u BiH.

"Nedostatak povjerenja i dijaloga među političkim vođama utjecao je na rad političkih institucija, uglavnom na državnoj razini", kazao je Inzko u Bruxellesu.

Posebno je upozorio na nedopustivo ponašanje predsjedatelja ministarskog vijeća BiH Nikole Špirića, ocijenivši kako je on blokirao imenovanje novog ministra sigurnosti neutemeljeno povezavši to pitanje s drugim imenovanjima. Špirić dulje od mjesec dana odbija uvrstiti u dnevni red toga vijeća prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) da Sadik Ahmetović preuzme dužnost ministra sigurnosti pošto je s tog mjesta opozvan Tarik Sadović.

Inzko je također izvijestio odbor EU-a kako je parlament BiH donio tek nekoliko zakona u zadnjih šest mjeseci te da se državne institucije, poput Elektroprijenosa BiH, i dalje dovode u pitanje, što prije svega čini BiH entitet Republika Srpska (RS).

S obzirom na to da vlasti BiH nisu učinile ništa kako bi se riješio status državne imovine, visoki je predstavnik uspostavio tim koji trenutačno popisuje tu imovinu, što je preduvjet za njetinu podjelu, a bio je prisiljen donijeti više tehničkih odluka radi prestanka supervizije u Brčkom, prenio je OHR Inzkovo izvješće odboru za vanjsku i sigurnosnu politiku EU.

Taj je odbor stalno tijelo Europske unije u kojemu je zastupljeno svih 27 zemalja članica Unije. Ima glavnu ulogu u utvrđivanju vanjske i sigurnosne politike EU-a i pripremanju odgovora na krizna stanja.

Inzko suočen s osporavanjem autoriteta

Inzko će u idućim danima biti suočen s ozbiljnim izazovom osporavanja njegova autoriteta koji pokušavaju nametnuti vlasti RS, ocjena je koju danas donose bosanskohercegovački mediji.

Najviši dužnosnici u tijelima vlasti BiH koji dolaze iz manjeg entiteta Republike Srpske već su osporili Inzkovu odluku da nametne nekoliko zakona kojima se regulira status Distrikta Brčko kao i da produlji mandat sadašnjim upravnim tijelima "Elektroprijenosa BiH" s ciljem da se spriječi raspad te institucije.

Te je odluke Inzko donio krajem prošlog tjedna, a prevladala je ocjena kako je time spriječen prvi ozbiljniji korak predsjednika Vlade RS u nakani da elektroenergetski sustav srpskog entiteta izdvoji iz BiH i najvjerojatnije ga pripoji Srbiji.

U slučaju izdvajanja RS iz elektroenergetskog sustava BiH, Federacija BiH ostala bi energetski potpuno izolirana i ovisna o kapacitetima koji postoje na teritoriju drugog entiteta.

"RS ne prihvaća posljednje nametnute odluke visokog predstavnika i odlučna je suprotstaviti se kršenju vladavine prava", stoji u izjavi koju su u utorak potpisali najznačajniji političari bosanskih Srba.

Osim Dodika, svoje potpise na tu izjavu su među ostalima stavili i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić izjavio je kako Inzkove odluke predstavljaju "uvod u novu političku krizu".

Neizravno je najavljeno kako će, kao prvi korak, predstavnici iz RS prestati sudjelovati u radu Upravnog odbora "Elektroprijenosa BiH" i time ga trajno blokirati.

Ured visokog predstavnika (OHR) za sada je suzdržano reagirao na najave iz Banje Luke kako vlasti RS neće dopustiti provedbu odluka o Brčkom i "Elektroprijenosu BiH".

Sam Inzko kazao je pak kako ima strategiju i za takvu situaciju.

"Imam plan", kratko je komentirao Inzko za Dnevni avaz novonastalu situaciju nakon što je o stanju u BiH izvijestio tijela EU u Bruxellesu.

Austrijski diplomat tvrdi kako je sve što se tiče "Elektroprijenosa BiH" zapravo tehničke naravi te da predstavnici dva entiteta trebaju zajednički naći rješenje za trajno upravljanje tim poduzećem.

Na pitanje hoće li biti sankcija budu li iz RS doista slijedile opstrukcije, Inzko je kazao kako je o tome za sada još rano govoriti.

U OHR-u kao prvi korak očekuju žurno imenovanje novog vodstva "Elektroprijenosa BiH" koje bi imalo zadaću osigurati njegovo nesmetano funkcioniranje.

Vezane vijesti: Dodik: Kraj Daytona je i kraj BiH; Jandroković s Inzkom, Puljićem i Gavranom o stanju u BiH; U Banjoj Luci završila vojna vježba "Združeni napor"; Jacques Klein: Izlaz za BiH je članstvo u NATO-u

Ovo je 1344. blog post na OPSA blogu

Podatak iz ispitivanja javnog mnijenja u Sloveniji, prema kojem 58 posto Slovenaca podupire deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora, a 65,5 posto navodi da bi na mogućem referendumu glasovali za ulazak Hrvatske u EU, pokazuje da su populističke snage u slovenskoj politici slabije nego se pretpostavljalo, ocjenjuju u utorak slovenski mediji.

Anketu je u ponedjeljak objavio slovenski dnevni list Delo koje tvrdi da su za slovensku politiku "poprilično iznenađenje" i da pokazuju "pozitivnu orijentaciju" Slovenaca prema susjednoj državi unatoč graničnom prijeporu.

Više o objavljenoj anketi pročitajte na našem blogu: Slovenci podržavaju deblokadu i arbitražu - anketa

Mariborski dnevni list Večer navodi jučer u istaknutu komentaru da pozitivni rezultati ankete vodećega slovenskog lista govore kako su populistički i nacionalistički trendovi u slovenskoj politici sporedni iako su se te snage godinama hranile graničnim prijeporom sa susjednom državom. Za Jelinčiča, Jorasa i slične rezultati ankete "prava su katastrofa", navodi u komentaru mariborske Večeri u utorak Mirko Lorenci.

Slovenski mediji ističu u utorak i izjavu oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše da je inicijativa Slovenske pučke stranke (SLS) da se unaprijed prikupljaju potpisi o referendumu za ulazak Hrvatske u EU, a zapravo protiv tog članstva, "bespredmetna" jer "pučani" i ne znaju o čemu bi se glasovalo.

Ljubljanski dogovor o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora Pahor-Kosor podupire najveći dio slovenske političke javnosti koja je Hrvatskoj naklonjena unatoč graničnom prijeporu, ocjena je koju je u povodu spomenute ankete objavila većina slovenskih medija.

Novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Nj.E.James B. Foley (slika) od jučer boravi u Splitu gdje između ostalog nazoči i međunarodnoj vojnoj vježbi "Jackal Stone 09" na splitskom području, a sastao se i sa čelnicima splitskih gradskih vlasi i Splitsko-dalmatinske županije, te će posjetiti Brodosplit.

Veleposlanik Foley se odvojeno sastao sa županom splitsko-dalmatinskim Antom Sanaderom i gradonačelnikom Željkom Kerumom, a nakon susreta izjavio je kako se razgovaralo o uspostavljanju tješnje gospodarske suradnje između SAD-a i Hrvatske.

Ocijenio je kako Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija posjeduju velike potencijale za razvoj gospodarstva, posebice za osnaživanje turizma.

"I američka i hrvatska vlada su svjesne kako treba napraviti još puno posla da bi se Hrvatsku učinilo još atraktivnijom zemljom za poduzetništvo i gospodarstvo. Nadam se da ću s američkom Vladom i američkim investitorima biti u prilici pomoći te reforme u Hrvatskoj", kazao je Foley.

Splitski gradonačelnik Željko Kerum je nakon razgovora s američkim veleposlanikom izjavio kako je dogovoreno da se uskoro organizira sastanak na kojem će se razmatrati američka podrška razvoju gospodarstva na splitskom području.

Američki veleposlanik Foley posjetit će i brodogradilište "Brodosplit", a na novinarske upite je li njegov posjet splitskom brodogradilištu povezan s mogućnosti da bi ta tvrtka mogla raditi za potrebe američkih vojnih snaga, Foley je odgovorio kako nije čuo za takvo što.

"Međutim, SAD su svjesne važnosti hrvatskih brodogradilišta, dakle i splitskog Brodosplita, pa sam u tom kontekstu želio iz prve ruke uvjeriti se u potencijale i izazove s kojima se suočava splitsko brodogradilište", rekao je veleposlanik Foley.

Dodao je kako američka Vlada podržava proces privatizacije hrvatskih brodogradilišta jer je to dio procesa hrvatskog pristupanja Europskoj uniji.

Foley je novinarima također rekao kako će nazočiti vojnoj vježbi u Splitu u kojoj sudjeluju "snage SAD-a, Hrvatske vojske i snage drugih saveznica partnera".

"Ova vojna vježba naglašava sve dublju sigurnosnu suradnju između SAD-a i Hrvatske sada kada smo i jedni i drugi članovi NATO-a", dodao je.

Vojna vježba "Jackal Stone 09" održava se u različitim dijelovima Hrvatske od 10. do 27. rujna, a američki veleposlanik Foley bit će nazočan na prikazu vježbe koja se izvodi na moru.

Organizatori vježbe su Bojna za specijalna djelovanja Glavnog stožera Oružanih snaga RH i Europsko zapovjedništvo za specijalne operacije Oružanih snaga SAD-a. Na vježbi je oko 1500 sudionika iz 10 zemalja - Hrvatske, Albanije, Mađarske, Litve, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Švedske, Ukrajine i SAD-a.

Cilj vojne vježbe "Jackal Stone 09" je promicanje suradnje oružanih snaga zemalja sudionica, a u svrhu međunarodne borbe protiv terorizma, te jačanja regionalne sigurnosti i stabilnosti. Također, ciljevi su uvježbavanje procedura pri talačkim situacijama, usavršavanje časnika za vezu, te općenito podizanje razine sposobnosti planiranja i provedbe takvih aktivnosti.

Više o vježbi "Jackal Stone 09" pročitajte ovdje.

Ovo je 1342. blog post na OPSA blogu

LIVEX "Black Bear 2009" naziv je međunarodne vojne vježbe NATO-ove Multinacionalne bojne Vojne policije, koja se od 14. do 23. rujna održava u Češkoj. Uz pripadnike vojne policije iz partnerskih zemalja uključenih u taj projekt, Češku, Slovačku i Poljsku, na vježbi sudjeluju i pripadnici Vojne policije Oružanih snaga RH.

U češkoj vojnoj bazi Brezine vojni policajci uvježbavaju se za razne zadaće specifične za mirovne misije i operacije, koje su predstavnici zemalja sudionica prikazali na DV danu, koji je održan u utorak, 22. rujna. Uz predstavnike zemalja sudionica Vježbe, DV danu nazočili su i predstavnici Zapovjedništva NATO-a.

Ove godine Multinacionalnom bojnom VP-a zapovijeda slovački pukovnik Ludovit Balint, zamjenik mu je poljski bojnik Przemyslaw Mazur, a načelnik Stožera Vježbe je pukovnik OS RH-a Tihomir Zebec.

Na vježbi sudjeluje 39 pripadnika OS RH, među kojima su pripadnici Pukovnije VP-a HKoV-a, kojim zapovijeda poručnik Andrej Smolek, pripadnici Satnije specijalne VP-a i tim za kriminalističke obrade, dok su u sastavu voda i tri vojnopolicijska psa, za detekciju eksploziva, detekciju droga, te zaštitno-tragački pas.

Zaštita konvoja, pratnja štićenih osoba, uspostavljanje nadzorno-propusnog mjesta, osiguranje kampa, ispitivanje osumnjičenih osoba, istraga i očevid samo su neke od vojnopolicijskih zadaća koje su, uz bojevo gađanje, pripadnici VP-a OS RH uspješno proveli tijekom vježbe.

"Sudjelovanje na ovakvim vježbama omogućava nam uvježbavanje za zadaće koje nas očekuju u sklopu NATO-a, a jedna od njih je i stavljanje u operativnu funkciju ove Multinacionalne bojne, čije će se završno ocjenjivanje prije NATO-ovog certificiranja obaviti upravo na vježbi u Hrvatskoj", rekao je pukovnik Zebec.

Odredbama Memoranduma o suglasnosti i Provedbenog dogovora između ministarstava obrane Češke, Slovačke, Poljske i Hrvatske stvoreni su svi potrebni preduvjeti za uvježbavanje i pripremu NATO-ove Multinacionalne bojne VP-a za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama.

Cilj hrvatske komponente u ovom projektu jest ustrojiti postrojbu Vojne policije za NATO MNMPBAT, pri čemu je zbog interoperabilnosti nužna zajednička obuka i logistička potpora osoblju predviđenom za rad u stožeru i podređenim postrojbama, a što se specifično za pripadnike OS RH odnosi na obuku i opremanje kako stožernog osoblja, tako i voda VP-a te tima kriminalističke VP OS RH.

Zajedničko uvježbavanje NATO-ove Multinacionalne bojne Vojne policije provodi se u zemljama sudionicama, pa je tako u listopadu prošle godine zemlja domaćin bila Poljska, a nakon ovogodišnje vježbe u Češkoj, iduća će se održati u Hrvatskoj.

Više o vježbi "Black Bear 2009" pročitajte ovdje.

Izvor: MORH

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković boravit će od danas do subote na 64. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, u pratnji hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića, priopćio je jučer MVPEI.

Prvi dana boravka u New Yorku, na poziv američke državne tajnice Hillary Clinton, ministar Jandroković biti će na Transatlantskoj večeri zajedno s dužnosnicima zemalja članica Europske unije i NATO-a.

U pratnji predsjednika Mesića ministar će u srijedu biti na otvorenju 64. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

U odvojenu programu, drugi dan boravka, održat će bilateralne sastanke s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom, turskim Ahmetom Davutogluom i litavskim Vygaudasom Ušackasom.

Ministar Jandroković sudjelovat će i na ministarskom sastanku Američko-jadranske povelje.

U četvrtak će Jandroković održati govor tijekom drugog dijela Konferencije za olakšavanje stupanja na snagu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa. Pod predsjedanjem predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Barracka Obame, uz hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, ministar Jandroković bit će i na summitu Vijeća sigurnosti o pitanjima neširenja nuklearnog oružja i nuklearnog razoružavanja. Održat će i bilateralni sastanak s iračkim ministrom vanjskih poslova Hošjarom Zebarijem, te se susresti s predstavnicima Američko-židovskog odbora i društva B'nai B'rith.

Nakon sudjelovanja na radnom doručku na ministarskoj razini u petak, s temom zaustavljanja nasilja nad djevojkama na kojem će biti i državna tajnica SAD-a Hillary Clinton i ministri vanjskih poslova Nizozemske i Brazila, Maxime Verhagen i Celso Amorim, ministar Jandroković održat će bilateralne susrete s ministrom vanjskih poslova Španjolske Miguelom Moratinosom, ministrom vanjskih poslova Australije Stephenom Smithom, te ministrom vanjskih poslova Maroka Taibom Fassijem Fihrijem.

Zadnji dan boravka u New Yorku u povodu zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda ministar Jandroković sudjelovat će i na sastanku o partnerstvu u prehrambenoj sigurnosti koji organiziraju glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i američka državna tajnica Hillary Clinton.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić primio je u ponedjeljak u nastupni posjet veleposlanika SAD-a u RH Jamesa B. Foleyja (slika), s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, članstvu u NATO-u, pristupu Hrvatske Europskoj uniji i ukupnu stanju u regiji, priopćeno je iz ureda predsjednika Sabora.

Bebić je američkom veleposlaniku zahvalio na snažnoj potpori ulasku Hrvatske u NATO i pristupu EU. Izvijestio ga je da je u zadnjih godinu i pol dana Sabor u radu na prilagodbi hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU-a donio 170 zakona, a do kraja godine ostalo ih je 10 do 15, čime bi prilagodba hrvatskog zakonodavstva bila dovršena.

Veleposlanik Foley je izrazio spremnost SAD-a da Hrvatskoj pruži potporu u provedbi reforma u sklopu predpristupnih pregovora s EU-om, posebice na području vladavine prava, transparentnosti, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te uklanjanja birokratskih zapreka koje nepovoljno utječu na poslovno ozračje.

Govoreći o stanju u regiji, Bebić je kazao da "Hrvatska želi suradnju sa svim svojim susjedima". Hrvatska podupire ulazak zemalja u regiji u NATO i EU i na tom putu im ne želimo postavljati ikakve zapreke na bilateralnoj razini, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Što se tiče bilateralnih odnosa dviju zemalja, Foley je rekao da "nikada nisu bili bolji", te je u tom kontekstu istaknuo komponentu savezništva i obveze čuvanja zajedničke sigurnosti NATO-saveznika. Posebno je zahvalio na potpori Hrvatskog sabora misiji u Afganistanu.

Dvije su strane dotaknule i hrvatsko-slovensko granično pitanje posljedica kojega je blokada hrvatskih predpristupnih pregovora. Američki je veleposlanik izrazio očekivanje da će se sporazum temeljiti na kompromisu obiju strana. Bebić je istaknuo kako je osnovno hrvatsko stajalište da se sporazum o granici mora postići uz poštivanje međunarodnog prava.

Predsjednik SAD-a Barack Obama je izjavio da Sjedinjene Države moraju nastaviti s pravom strategijom u Afganistanu i s jasnim vremenskim okvirom za postizanje ciljeva. Dodao je kako neće u ovom trenutku donijeti odluku o slanju dodatnog broja vojnika u tu zemlju. Američki je predsjednik također rekao da svoju odluku o tome neće temeljiti na "politici trenutka".

Ove je komentare predsjednik Obama iznio u snimljenom interviewu za televizijsku mrežu CNN, koji je emitiran sinoć. To je prvi od pet nedjeljnih razgovora s američkim predsjednikom koji će se emitirati nadolazećih tjedana. Govoreći o Afganistanu Barack Obama je odbio razgovarati o spornim afganistanskim predsjedničkim izborima dok rezultati ne budu službeno ovjereni. Američki je predsjednik također izrazio zadovoljstvo što su međunarodne sile uspjele održati svoju koaliciju i uvesti sankcije protiv Sjeverne Koreje zbog njenih nuklearnih ambicija.

Predsjednik Obama je također izjavio da mu je bivši predsjednik Bill Clinton rekao da je sjevernokorejski čelnik Kim Jong Il "prilično zdrav i da kontrolira situaciju". Bivši američki predsjednik susreo s Kimom prošli mjesec u okviru svog uspješnog nastojanja da oslobodi dvije zatvorene američke novinarke. Zdravlje sjevernokorejskog čelnika počelo se dovoditi u pitanje nakon što je očigledno prebolio moždani udar i nije ga se često moglo vidjeti u javnosti. Predsjednik Obama je rekao da se gospodin Kim "povratio".

Izvor: www.voanews.com

Pročitajte i druge vijesti na OPSA blogu...

Premijer Bosansko-Hercegovačkog entiteta Republike Srpske, Milorad Dodik (slika), ocijenio je u intervjuu za današnji broj beogradskog dnevnika Politika kako je BiH kao država moguća samo ako je rezultat sporazuma Srba, Bošnjaka i Hrvata.

"Bosna i Hercegovina je normalna država samo onoliko koliko je moguća, a moguća je samo ako je rezultat sporazuma triju naroda - Srba, Bošnjaka i Hrvata. Dakle, BiH koja bi se pravila na komoditetu bilo kojeg naroda i ignorirala ostala dva apsolutno je nemoguća. Nemoguća je i oktroirana (nametnuta) BiH", poručio je Dodik.

Arogancija visokih predstavnika, koji su nametali zakone, na što nemaju pravo ni po Daytonskom sporazumu ni na temelju tzv. bonnskih ovlasti, destabilizirala je političke odnose u BiH, ocijenio je premijer RS-a.

Govoreći o stajalištu Republike Srpske u obrani Daytonskog sporazuma, Dodik je kazao kako ono neće biti pomijenjeno iako je RS svjestan da postoje krugovi koji, kako je ustvrdio, kad god se žele obračunati s malim zajednicama i njihovim predstavnicima, posežeu za medijskim sotoniziranjem i kriminaliziranjem ljudi koji su na čelu tih zajednica.

Na pitanje o tvrdnji bošnjačkih vođa da je Daytonski sporazum zaustavio rat, ali i donio nepravedan mir, Dodik je kazao kako je činjenica da je Dayton zaustavio rat te da je Aneks 4, odnosno Ustav BiH, koji je kao sporazumna strana potpisao RS, definirao dvoentitetsko unutarnje ustrojstvo države.

"Negirajući tu činjenicu, negira se BiH. Mi tvrdimo da su institucije koje su uspostavljene Daytonom legalne i legitimne, da imaju svoj kapacitet i procedure i da se to mora poštivati. Mi ništa drugo i ne tražimo", navodi Dodik.

On ističe kako jedino predstavnici RS-a, kao legalisti, brane izvorna načela Daytonskog sporazuma, te da se napadi na RS "umataju" u priče o tome da su nužne reforme kao uvjet za razvoj i napredak BiH.

Osvrnuvši se na reakcije na njegovu izjavu o zločinu u Tuzli, u kojoj niječe da su ga počinili Srbi, Dodik je rekao kako postoje nalazi koji se razlikuju od sudskih verzija po kojima su Srbi krivi za njih te se založio da te zločine vještače neovisni strani stručnjaci.

Cijelokupni intervju s premijerom BiH entiteta Republike Srpske pročitajte na stranicama beogradske Politike, ovdje.

Vezane vijesti: Jandroković s Inzkom, Puljićem i Gavranom o stanju u BiH; U Banjoj Luci završila vojna vježba "Združeni napor"; Jacques Klein: Izlaz za BiH je članstvo u NATO-u

Ovo je 1337 blog post na OPSA blogu

Državni pogreb uz počasti šestorice pripadnika Oružanih snaga Italije koji su služili u misiji ISAF, ubijenih u četvrtak u terorističkom napadu u Kabulu održao se u danas u bazilici Svetog Pavla izvan zidina u Rimu, u prisustvu najviših dužnosnika, među kojima predsjednika Giorgia Napolitana.

Povorka je krenula iz kapele vojne bolnice gdje su se tijela nalazila nakon povratka iz Kabula u nedjelju.

Lijesovi prekriveni talijanskom zastavom smješteni su u vojne kamione koji su polako vozili ulicama zatvorenima za promet.

Napad u Kabulu, najžešći za talijanske postrojbe od napada 12. studenoga 2003. na njihovu bazu u Nasiriji u Iraku (19 mrtvih) izazvao je veliku tugu u cijeloj zemlji.

Unutar bazilike pored obitelji žrtava smjestili su se najviši dužnosnici: premijer Silvio Berlusconi, predsjednici nacionalne skupštine Gianfranco Fini i senata Renato Schifani, cjelokupna vlada, šefovi Oružanih snaga i policije.

Četvorica vojnika ranjena u samoubilačkom napadu, vraćena u domovinu u noći sa subote na nedjelju, također su bila prisutna.

Velika tuga u obiteljima koje su izgubile svoje najmilije, ali i u cijeloj Italiji koja žali za izgubljenim životima hrabrih vojnika, pokrenula je raspravu o Afganistanu i talijanskom sudjelovanju u misiji ISAF.

Nažalost, pokazalo se kako se interes javnosti za većim obimom informacija iz Afganistana pojavljuje samo kod tragedija, zbog čega se usprkos višegodišnjem djelovanju Italije u misiji ISAF sada otvara pitanje, zašto?

58 posto Slovenaca podržava odluku vlade Boruta Pahora da prekine blokadu hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, a 35 posto je protiv, pokazala je anketa koju u današnjem izdanju objavljuje ljubljansko Delo.

Gotovo je isti i omjer onih koji su za rješenje graničnog prijepora arbitražom i onih koji su protiv njega.

Oko 55 posto ispitanika glasovalo bi za takav sporazum, bude li povoljan za Sloveniju, ako bi se o arbitražnom sporazumu nakon što ga prihvate oba parlamenta odlučivalo na referendumu, pokazalo je ispitivanje u koje je bilo uključeno 600 punoljetnih ispitanika.

Delo navodi da su ovakvi rezultati pokazali kako je slovenska javnost naklonjena rješenju dugogodišnjeg spora i da za takvo rješenje premijer Borut Pahor ima potporu iako ga je radikalna oporba kritizirala da je pristankom na deblokadu i arbitražu izdao nacionalne ciljeve i da nije sigurno da će Slovenija dobiti ono zbog čega je od kraja prošle godine blokirala hrvatski pristupni proces.

Cijelu anketu objavljenu u Delu, na Slovenskom jeziku možete pogledati ovdje.

Ovo je 1335 blog post na OPSA blogu

Kosovske sigurnosne snage, sastavljene od 2500 redovitih i 800 pričuvnih pripadnika, u petak su nakon osmomjesečna uvježbavanja počele i službeno djelovati što je obilježeno prigodnom svečanošću u Prištini.

Kosovske sigurnosne snage, službene vojne postrojbe na Kosovu, svoj su oblik dobile pod nadzorom instruktora NATO-a.

Na svečanosti u vojarni u Prištini postrojene vojnike pozdravili su kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu, predsjednik vlade Hashim Thaci, ministar kosovskih sigurnosnih snaga Fehmi Mujota te predstavnici KFOR-a i drugi međunarodni predstavnici.

Sejdiu je tijekom svečanosti potvrdio da je prije tri dana dobio od NATO-a potvrdu da su kosovske snage sigurnosti spremne za izvršenje svojih zadaća.

Kosovo, ustvrdio je Sejdiu, želi stvoriti vojsku u skladu s "najvišim međunarodnim standardima" i očekuje da se njegove vojne postrojbe pridruže međunarodnim misijama u okrilju NATO-a.

Po riječima ministra sigurnosnih snaga Mujote, trenutačno 6,5 posto vojnika čine pripadnici manjinskih zajednica, a 3,5 posto su žene.

Dvadeset osam zapovjednika stožera zemalja NATO-a sastali su se jučer blizu Sintre u Portugalu, gdje će im se obratiti zapovjednik Međunarodnih snaga u Afganistanu (ISAF) general Stanley McChrystal, rekao je predsjednik vojnog odbora saveza.

"Razgovarat ćemo o stanju u Afganistanu i čuti osobno stajalište generala McChrystala", rekao je na otvorenju sastanka admiral Giampaolo di Paola. "Izazovi NATO-a danas su možda veći nego oni s kojima se savez suočavao tijekom Hladnog rata", dodao je.

Sastanak Vojnog odbora NATO-a, na kojem sudjeluje i vrhovni zapovjednik snaga saveza u Europi američki admiral James Stavridis, održava se dok savez razmatra svoju strategiju u Afganistanu.

U četvrtak je u napadu u Kabulu poginulo 16 ljudi, među kojima šest talijanskih vojnika.

Osim Afganistana, zapovjednici stožera 28 zemalja članica trebali bi također analizirati i "ključna pitanja poput Kosova, pomorskih operacija u sklopu sve veće prijetnje gusarstva, i obuke u Iraku", rekao je admiral di Paola.

Danas će vojni dužnosnici razgovaraju o reviziji sadašnjega strateškog koncepta Sjevernoatlantskog saveza, pokrenutoj na summitu u Strasbourgu i Kehlu u proljeće, koja treba biti zaključena na sljedećem susretu na vrhu NATO-a u Lisabonu u jesen 2010.

Ovo je 1333 blog post na OPSA blogu

Članstvo Albanije i Hrvatske u NATO-u treba poslužiti kao poticaj zemljama u regiji koje teže istom cilju, a Hrvatska je ulaskom u članstvo još predanija euroatlantskoj budućnosti cijele jugoistočne Europe, rekao je u petak u Budimpešti predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Predsjednik Sabora sudjelovao je na jednodnevnoj Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana, na kojoj je jučer govorio u sklopu teme o integracijskim procesima u EU, a popodne o temi "Suradnja s NATO-om".

"Članstvo u NATO-u bio je dugoročan hrvatski cilj, još od stjecanja državne neovisnosti", rekao je Bebić, podsjetivši kako je Hrvatska sudjelovala u sedam ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP), glavnog mehanizma pripreme za članstvo.

Tijekom priprema za članstvo, a i nakon ulaska u NATO na susretu na vrhu u Strasbourgu i Kehlu, Hrvatska je, po riječima predsjednika Sabora, naučila nekoliko važnih lekcija.

Prva je da nema prečaca do članstva u tome savezu, jer se proces proširenja temelji na dostignućima i svaka nova članica treba ispuniti zadane standarde, ali i donijeti dodanu vrijednost i povećati sigurnost saveza, objasnio je Bebić. Dodao je da je druga lekcija ta da je učinkovita reforma obrambenog sustava jedan od ključnih čimbenika prilagodbe, te da se ona mora usmjeriti na prioritete, poput smanjenja i restrukturiranja oružanih snaga.

Treću lekciju, kazao je Bebić, Hrvatska je naučila nakon ulaska u NATO, uvjerivši se da prilagodba i odgovor na nove izazove ne završavaju pristupom savezu.

Ponovivši kako je Hrvatska spremna nastaviti pružati bilateralnu i multilateralnu potporu i dijeliti svoja iskustva sa svim državama u regiji, predsjednik Sabora rekao je ponešto o svakoj zemlji posebno.

Glede Makedonije je rekao kako se Hrvatska nadala da će ući u punopravno članstvo u Strasbourgu i Kehlu, izrazivši žaljenje što se to nije dogodilo i najavivši kako će Hrvatska i dalje podupirati ulazak te zemlje u savez, čim se utvrdi međusobno prihvatljivo rješenje za naziv države.

Hrvatska pozdravlja zahtjev Crne Gore za sudjelovanje u MAP-u i odluku da pošalje svoje snage u NATO-ovu operaciju u Afganistanu, rekao je Bebić, dodavši kako i BiH može računati na hrvatsku potporu mogućem budućem zahtjevu za MAP.

Ustvrdio je kako vrata NATO-a trebaju ostati otvorena i za Srbiju, uz napomenu kako Hrvatska poštuje "razinu ambicije" koju je ta zemlja odabrala u odnosima prema NATO-u. Istaknuo je kako Hrvatska u potpunosti podupire stabilnost i napredak Kosova, što je potvrđeno razmještajem 20 vojnika i dvaju helikoptera HV-a u okviru KFOR-a.

"Naša odluka da uključimo BiH i Crnu Goru u Američko-jadransku povelju još je jedan pokazatelj činjenice da je zajedničko djelovanje postalo čvrsto ukorijenjeno u ovoj regiji", istaknuo je Bebić, najavivši ambiciozan program rada te povelje u prvoj polovici 2010. kad Hrvatska bude predsjedala tom inicijativom.

Rekavši u zaključku da je članstvo Albanije i Hrvatske u NATO-u donijelo duboke promjene u sigurnosnoj arhitekturi jugoistoka Europe, Bebić je naglasio kako je "potrebno završiti posao u ovoj regiji, a u interesu je svih nas da to bude što prije".

Bebić zadovoljan konferencijom u Budimpešti

Nakon konferencije predsjednik sabora je izrazio zadovoljstvo sastankom parlamenata zemalja zapadnog Balkana.

"Ovi su sastanci, koji se svake dvije godine održavaju u Budimpešti, prilika da zemlje jugoistočne Europe na razini predsjednika parlamenata usklade načine dolaska do osnovnog cilja - da cijela regija jednoga dana bude u sastavu EU-a", rekao je Bebić u izjavi za hrvatske novinare nakon skupa u mađarskom glavnom gradu.

"Hrvatska, koja je pred završetkom pregovaračkog procesa, želi ne samo deklarativno nego i djelatno pomoći svojim susjedima na putu prema EU, jer svoju politiku zasniva na tezi da bez stabilna i prosperitetna susjedstva ni sama ne može biti stabilna ni perspektivna", rekao je Bebić. Sve zemlje u regiji, po njegovim riječima, Hrvatskoj priznaju da je najviše odmaknula u euroatlantskim integracijama, a čak i one koje to "javno neće baš priznati, u dvostranim kontaktima očekuju da pokažemo širinu". Hrvatska se, istaknuo je, tako i ponaša, jer "mi nismo ti koji zaustavljaju gradnju autoceste 30 kilometara od Bajakova, već ona ide od slovenske do srbijanske granice, a tako isto idemo prema Crnoj Gori i Mađarskoj".

"To je efektivno pokazivanje europskoga lica Hrvatske, jer se ne zatvara, već se otvara svojim susjedima", naglasio je Bebić.

Predsjednik Sabora osvrnuo se i na bilateralni susret s novim predsjednikom mađarskoga parlamenta Belom Katonom, rekavši kako je, među ostalim, dogovoren nastavak tradicionalnih sastanaka predsjednika parlamenata svakih šest mjeseci u Hrvatskoj ili Mađarskoj.

Dvojica predsjednika parlamenata razgovarali su i o prekograničnim projektima za koje bi Hrvatska i Mađarska mogle koristiti europske fondove, a, naglasio je Bebić, osobito o zajedničkoj zadaći ekološkog očuvanja područja Mure, Drave i Dunava, projektom prekograničnog Rezervata biosfere.

Dan poslije američkog odustajanja od obrambenog štita u Europi, glavni tajnik NATO-a ponudio je u petak Rusiji nov početak odnosa sa Zapadom pozivajući je da mu se pridruži u maksimalnom pritisku na Iran kako bi se ta zemlja odrekla nuklearnog programa.

"Očekujemo da nam se Rusija pridruži kako bismo učinili maksimalni diplomatski i politički pritisak na Iran da okonča nuklearne ambicije", rekao je u Bruxellesu Rasmussen.

Pošto su Sjedinjene Države u četvrtak objavile preinake u gradnji proturaketnog štita u srednjoj Europi, a taj projekt je Rusija doživljavala kao prijetnju vlastitoj sigurnosti, odnosi Zapada i Rusije trebali bi krenuti uzlaznom putanjom.

"Mislim da je i u interesu Rusije" da Iran odbaci svaku težnju za ostvarenjem vojnog nuklearnog programa, rekao je Rasmussen i poručio da "širenje tehnologije balističkih raketa zabrinjava zemlje NATO-a, ali Rusiju".

Ruski diplomat potvrdio je u petak da Washington u zamjenu za izmjene proturaketnog štita želi od Moskve odlučnije stajalište u svezi s iranskim nuklearnim programom i odustajanje od prodaje ruskog protuzračnog sustava za obranu S-300 Teheranu.

Američka agencija AP ističe da se prvi čovjek NATO-a zauzeo za zajedničku raketnu obranu SAD-a, NATO-a i Rusije.

"Moramo istražiti potencijal da u danom trenutku povežemo američki, NATO-ov te ruski raketni obrambeni sustav", rekao je Rasmussen ne ulazeći u pojedinosti takva plana.

Izrazio je žaljenje što su bivši neprijatelji Hladnog rata u proteklih 20 godina propustili preuzeti zajedničku skrb za prijetnje globalnoj sigurnosti uključujući i terorizam.

Odnosi NATO-a i Rusije pogoršali su se zbog širenja NATO-ovih granica na interesni prostor Rusije i kulminirali lani rusko-gruzijskim ratom oko Južne Osetije.

Agencija AFP piše da je Rasmussen svoju ponudu Rusiji uobličio u tri konkretna prijedloga. To su trenutačno jačanje suradnje NATO-Rusija u svim područjima zajedničkog interesa, zatim obnova rada savjetodavnog tijela Vijeće NATO-Rusija te izrada popisa "novih izazova sigurnosti" za 21. stoljeće.

AFP podsjeća da je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov još u četvrtak ocijenio da bi nametanje novih sankcija Iranu bila "ozbiljna pogreška".

Rusija, kao i Kina, stalne članice Vijeća sigurnosti, protive se novim sankcijama Iranu i prednost daju pregovorima.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković odvojeno se u petak sastao u Sarajevu s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Valentinom Inzkom, vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem te s provincijalom franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom s kojima je razgovarao o položaju hrvatskog naroda u BiH, povratku Hrvata u BiH te o ukupnim odnosima između dvije države.

Kako je nakon ovih susreta priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), ministar Jandroković je s Inzkom razgovarao o stanju u regiji i perspektivama Bosne i Hercegovine u procesu njezina približavanja Europskoj uniji i NATO-u. Suglasili su se kako je upravo euroatlantska perspektiva jedini jamac sigurnosti i stabilnosti jugoistoka Europe. Ministar Jandroković ponovio je kako je Republika Hrvatska spremna svojim iskustvima pomoći Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema euroatlantskim integracijama.

Ministar Jandroković također je još jednom istaknuo načela politike RH prema Bosni i Hercegovini koja se temelje na potpori njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta, konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda. U vezi s ustavnim promjenama obostrano je zaključeno kako je raspravu o tom pitanju potrebno voditi u smjeru koji će dovesti do optimalnog ustroja BiH.

Na sastanku je bilo riječi i o Zakonu BiH o zaštiti domaće proizvodnje u okviru CEFTA-e, pri čemu je ministar Jandroković ukazao na štetnost u slučaju njegove ponovne primjene, kako prema Hrvatskoj, tako i prema čitavoj regiji.

Kardinalu Puljiću Jandroković je također prenio kako se Hrvatska ustrajno zalaže za dobrosusjedske odnose s BiH te da podupire reformske procese u njoj kao i jačanje državnih institucija u svrhu bržeg ulaska BiH u Europsku uniju i NATO.

Ministar Jandroković kazao je kako temeljem svoje ustavne obveze Republika Hrvatska kontinuirano skrbi o pripadnicima hrvatskog naroda u BiH provodeći različite programe pomoći čiji je cilj stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta za ostanak Hrvata u BiH i održivi povratak onih koji to žele.

Na sastanku je bilo govora i o procesu povratka Hrvata u BiH te aktivnostima hrvatske vlade usmjerenima na jačanje bilateralne suradnje s BiH u svrhu njegova što skorijeg okončanja. Ocijenjeno je pritom kako povratak Hrvata u pojedina područja u BiH, prije svega u Republiku Srpsku, nije zadovoljavajući, te je u tom smislu ukazano na potrebu pojačanog angažmana svih strana procesu povratka.

Govoreći o ustavnim promjenama u BiH Jandroković i Puljić su istaknuli kako se očekuje nastavak rasprave o budućem ustavnom ustroju zemlje kojom bi se postiglo optimalno rješenje za sva tri konstitutivna naroda.

Tijekom razgovora s provincijalom fra Lovrom Gavranom, ministar Jandroković je napomenuo kako Hrvatska prepoznaje predanost i posvećenost franjevaca u opstojnosti hrvatskog naroda u BiH i očuvanju njegove kulturne baštine, te zahvalio franjevačkom redu na angažmanu u provedbi programa hrvatske vlade za održivi povratak Hrvata u BiH.

Ruski veleposlanik u NATO-u Dmitrij Rogozin ocijenio je petak veoma korisnim prijedlog glavnog tajnika te organizacije Andersa Fogha Rasmussena o jačanju suradnje s Rusijom.

"Mislim da je Rasmussenov govor bio veoma koristan i konstruktivan te da zajedno trebamo proučiti" njegove prijedloge, rekao je nakon govora glavnog tajnika NATO-a u Bruxellesu ispred Zaklade Carnegie.

Rasmussen je među ostalim predložio da zapadni vojni savez, SAD i Rusija jednog dana povežu svoje sustave za proturaketnu obranu zbog prijetnje koja dolazi iz zemalja kao što je Iran te da pojačaju svoju suradnju na svim područjima.

Medvedev protiv svakog ustupka ili razmjene o štitu

Ruski predsjednik Dmitri Medvedev izjavio je da njegova zemlja neće prihvatiti nikakav "kompromis ni razmjenu" sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon odustanka od proturaketnog štita u Europi, prenijele su u petak ruske agencije.

"Budu li naši partneri saslušali neka od naših strahovanja, i mi ćemo bolje saslušati njihova. To ne znači ustupke i trgovinu", rekao je Medvedev u razgovoru za švicarske medije uoči posjeta Švicarskoj u ponedjeljak i utorak.

Medvedevu je postavljeno pitanje o ustupcima Moskve Washingtonu nakon odustanka od štita, kojemu se Rusija silovito protivila zadnjih godina.

"Dovoljno smo odrasli da ne uvjetujemo jednu odluku drugom", odgovorio je ruski predsjednik i izrazio zadovoljstvo napuštanjem plana.

Po pisanju ruskoga dnevnog lista Komersanta, koji se poziva na diplomatske izvore, Washington traži čvršće rusko stajalište o pitanju iranskog nuklearnog programa i želi da Moskva odustane od prodaje protuzračnog sustava Teheranu.

Ruski premijer Vladimir Putin izrazio je želju da tu "pravednu i hrabru" odluku poprate i druge, poput potpore ulasku Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor primila je u petak u Banskim dvorima u nastupni posjet novog veleposlanika SAD-a Jamesa Foleya, koji joj je tom prigodom uručio osobno pismo američke državne tajnice Hillary Clinton, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.

U pismu se između ostalog ističe kako napretka u pregovorima Hrvatske i Europske unije te uklanjanja slovenske blokade, što predstavlja i pozitivan signal cijeloj regiji, ne bi bilo bez snažnog i odlučnog vodstva predsjednice Vlade Jadranke Kosor.

Premijerka Kosor zahvalila je Sjedinjenim Američkim Državama na potpori Hrvatskoj tijekom njenog procesa ulaska u NATO, te također na podršci hrvatskom putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Veleposlanik Foley istaknuo je da SAD visoko cijeni hrvatski doprinos miru i stabilnosti u regiji te dodao kako će tijekom svog mandata nastojati pridonijeti još boljem gospodarskom povezivanju i razvoju prijateljskih odnosa dviju zemalja.

Kosor je rekla da bi ukidanje viza hrvatskim građanima za ulazak u SAD bio i novi poticaj daljnjem razvoju gospodarskih odnosa, a veleposlanik Foley je dodao kako je s američke strane učinjen određeni napredak prema rješavanju tog pitanja, navodi se u priopćenju.

Ovo je 1328 blog post na OPSA blogu

Britanski general Nick Carter, koji treba preuzeti zapovjedništvo nad britanskim i drugim snagama u sastavu NATO-a u južnom Afganistanu, izjavio je da vrijeme nije na strani međunarodnih snaga.

Carter, koji će preuzeti zapovjedništvo nad 45.000 vojnika u regiji u idućih šest tjedana, rekao je da prilika da se "promijene stvari" iduće godine.

"Međutim, ja apsolutno priznajem da vrijeme nije na našoj strani i moramo pokazati pozitivne trendove što je prije moguće", kazao je Carter u intervjuu za BBC.

On je izjavio da je odlučan preuzeti inicijativu i odvojiti pobunjenike od civila i "fizički i mentalno".

Civile treba uvjeriti da potporu zaslužuju koalicijske snage, a ne pobunjenici.

"Mislim da će se to odvijati polako... ali će doći do točke kada će stanovništvo odjednom shvatiti da vrijedi biti na strani vladinih institucija, a ne pobunjenika", istaknuo je.

Iz NATO je u četvrtak poručeno kako se očekuje tješnja suradnja sa službenim Washingtonom u razvoju proturaketnih sustava te da izmijenjeni planovi SAD-a imaju potencijal zaštititi cijelu Europu ako će biti potpuno provedeni.

Predsjednik Barack Obama je u četvrtak najavio da odustaje od plana postavljanja proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj a umjesto toga je obećao snažniji, brži obrambeni sustav zaštite saveznika SAD-a od bilo kakve prijetnje iz Irana.

Glasnogovornik NATO-a rekao je da su dužnosnici SAD-a u četvrtak o planovima SAD-a izvijestili veleposlanike u NATO-u.

Glasnogovornik je najavio da će ministri obrane 28 članica saveza (među kojima i hrvatski ministar obrane Branko Vukelić) o proturaketnoj obrani u svjetlu planova SAD-a raspravljati 22. i 23. listopada na skupu u Bratislavi.

"SAD nas je izvijestio o pristupu koji ima više faza, a koji će, ako i kada se ostvari konačna faza, ovisno o okolnostima i tehnološkom razvoju osigurati puno pokrivanje Europe", rekao je James Appathurai (slika). On također može uključivati suradnju bilo kojeg saveznika iz NATO-a.

Ovo je 1326 blog post na OPSA blogu

Američki predsjednik Barack Obama u četvrtak je objavio da SAD odustaje od planirane izgradnje sustava za obranu od projektila u Češkoj i Poljskoj te da će umjesto toga razmjestiti druge sustave, prilagođenije zaštiti NATO-ovih saveznika od prijetnja iranskih projektila kratkog i srednjeg dometa.

U izjavi za medije u Bijeloj kući Obama je rekao da je tako odlučeno na temelju jednoglasne preporuke njegovih savjetnika te da će biti razmješten "sveobuhvatniji sustav" zaštite od projektila, koji će "pojačati zaštitu svih američkih saveznika u NATO-u".

Naglasio je da se nov pristup temelji na svježim obavještajnim procjenama, koje u prvi plan stavljaju prijetnju iranskih projetila kratkog i srednjeg dometa, koji mogu dosegnuti Europu.

Prijašnji planovi bili su usredotočeni na balističke projektile dugog dometa, koje Iran nije razvijao u očekivanu tempu.

Drugi je čimbenik, po Obaminim riječima, "konkretan i dokazan napredak u američkoj tehnologiji zaštite od projektila, posebno u vezi s presretačima na kopnu i moru, te pratećim senzorima".

"Taj novi pristup brže će osigurati sposobnosti, temeljene na provjerenim sustavima i opsežniju obranu od prijetnje raketnim napadom, nego Program europske obrane od projektila iz 2007.", rekao je Obama.

"Naša nova arhitektura obrane od projektila u Europi osigurat će snažniju, pametniju i bržu obranu američkih snaga i američkih saveznika", naglasio je Obama, dodavši kako je novi pristup u skladu s NATO-ovim nastojanjima u obrani od projektila te da omogućuje jačanje međunarodne suradnje.

Istaknuo je da je o odluci obavijestio predsjednike češke i poljske vlade, koje su pristale na smještaj proturaketnog štita iz programa 2007., te da je potvrdio spremnost SAD-a za nastavak bliskih veza i suradnje s tim dvjema savezničkim i prijateljskim zemljama.

Obama je naglasio da je zabrinutost Rusije zbog prijašnjeg proturaketnog programa bila "potpuno neutemeljena", te pozdravio spremnost Moskve da uključi svoje obrambene kapacitete u širu obranu "zajedničkih strateških interesa", te zajedničke napore da se prekine iranski ilegalni nuklearni program.

"Stalno smo bili usredotočeni na prijetnju iranskog programa balističkih projektila i to ostaje u žarištu i temelju programa koji objavljujemo danas", rekao je Obama.

Najavio je nastavak snažnog diplomatskog zauzimanja SAD kako bi se Iran prisililo da poštuje svoje međunarodne obveze i zaustavi razvoj nuklearnog programa.

Umjesto razmještaja usavršena radarskog sustava u Češkoj i 10 presretača nove generacije u Poljskoj, kako je planirala Bushova vlada, novi sustav temeljit će se na razmještaju manjih projektila SM-3. Onoi će u prvo vrijeme biti na brodovima, a poslije vjerojatno u južnoj Europi ili u Turskoj, navodi u četvrtak The New York Times, pozivajući se na izvore kojima su poznati novi planovi Pentagona.

Vojna vježba "Združeni napor", koju su zajednički organizirali zapovjedništvo američke vojske u Europi (USEUCOM) i oružane snage Bosne i Hercegovine, završila je u četvrtak svečanošću u Banjoj Luci kojoj je uz najviše dužnosnike BiH nazočio i zapovjednik američkih snaga u Europi admiral James Stavridis.

Više od 570 pripadnika oružanih snaga iz 39 zemalja članica NATO-a i programa "Partnerstva za mir", uključjivo Hrvatsku, od 4. rujna uvježbavali su komunikacijske sustave i procedure sukladne standardima zapadnoga vojnog saveza.

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić izjavio je kako je održavanje te vježbe označilo novu dionicu na putu njegove zemlje k punopravnu članstvu u NATO-u. Predsjedatelj predsjedništva BiH Željko Komšić istaknuo je kako je to dokaz da BiH sigurno napreduje na putu k euroatlantskim integracijama.

"Mogu obećati da ću se, u skladu sa svojim ovlastima, zalagati za veća proračunska izdvajanja za oružane snage", kazao je Komšić, podsjetivši kako je i to jedan od uvjeta da bi BiH postala punopravnom članicom NATO-a.

Iz predsjedništva BiH priopćeno je kako je admiral Stavridis tijekom zatvorena sastanka s članovima državnog vrha također pozvao BiH na dalju suradnju s NATO-om, ocijenivši pritom kako je ta zemlja postala pouzdanim partnerom saveza.

Predsjednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik (slika), koji je nazočio svečanosti zatvaranja vježbe, u posebnoj izjavi medijima u Banjoj Luci kazao je kako će ustrajati u tome da se o mogućem pristupu BiH NATO-u izjašnjava na referendumu i to posebno u dva entiteta, pa da se na temelju toga odluči o zajedničkom stajalištu koje bi vrijedilo za cijelu državu.

Bivši posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Bosnu i Hercegovinu, američki diplomat Jacques Klein, izrazio je zabrinutost zbog trenutačnoga stanja u BiH i založio se za snažnu pomoć SAD-a za ulazak BiH u NATO, ustavne reforme i gospodarski razvoj, u intervjuu bosanskoj redakciji Glasa Amerike (VOA), objavljenom danas.

Klein je kazao da je u novom broju magazina Forreign Affairs objavljen članak pod naslovom 'BiH na rubu propasti' što je ocijenio "vrlo zabrinjavajućim".

Upozorio je da je međunarodna zajednica dosad potrošila 14 milijardi dolara za BiH, što je po glavi stanovnika mnogo više nego što je nakon Drugog svjetskog rata dano Njemačkoj ili Japanu za obnovu zemlje, a rezultati nisu ni blizu.

"Milijarda dolara pomoći je nestala, pa molim da mi oni koji znaju gdje je novac to kažu ili da ga vrate svojoj državi kojoj pripada, što se vjerojatno neće dogoditi", kazao je.

Nefunkcioniranje BiH kao države, po njegovim riječima, diskreditira Europsku uniju, NATO i UN, koji su tvrdili da će BiH biti uspjeh.

"Ako BiH, koja je u srcu Europe ne može funkcionirati, kako uopće možete i pomisliti da će to funkcionirati u Afganistanu ili Iraku", upitao se Klein.

Ocijenio je da bi brzi ulazak u NATO bio korisno rješenje trenutačnog političkog zastoja, te da bi BiH donio brojne koristi, uključujući i poboljšanje infrastrukture.

"Budućnost za BiH vidim u okviru EU-a, ali puno kasnije iz mnogih pravnih, fiskalnih i drugih razloga", dodao je.

Klein je ocijenio kako je "vrijeme da se SAD snažnije uključi, jer ima određenu težinu da promijeni stvari", dok Europljanima za svaku odluku treba konsenzus što je dugotrajan proces.

"Nadam se da će SAD uvidjeti kako je u našem vlastitom interesu da se ponovno aktivnije uključimo, jer smo već uložili ogromne napore u BiH i treba taj posao izvesti do kraja", naglasio je.

Osim članstva u NATO-u, Klein se zauzeo i za "gospodarski razvoj, za izgradnju autoceste od Budimpešte do Dubrovnika" i zapošljavanje, upozorivši da prava i budućnost mladih u BiH, ugrožavaju njihovi čelnici koji "i dalje vode rat, naravno ne oružani, ali i dalje ga vode".

U intervjuu za VOA-u, Klein je ocijenio kako je u BiH poslije rata trebalo ukloniti cijeli ratni 'establishment', te zakonom zabraniti nacionalne stranke i obvezati političke stranke da imaju ekonomsku platformu.

Klein je pozvao na provedbu ustavnih reformi u BiH. "BiH mora definirati svoj ustav. Svoj pravi ustav", kazao je dodajući kako je SAD trebalo puno godina da definira odnos i ovlasti državnih i federalnih vlasti.

Na pitanje o mogućnosti da SAD imenuje izaslanika za regiju, u kojem kontekstu se spominje i njegovo ime, Klein je kazao da bi "posebni izaslanik bio dobra ideja", te da bi on prihvatio ponudu jer vjeruje u Bosnu i Hercegovinu.

Klein je upozorio i na "alarmantno gospodarsko stanje u BiH, veliku stopa nezaposlenosti i činjenicu da 25 posto stanovništva živi ispod praga siromaštva", te izrazio nadu da će administracija Baracka Obame shvatiti kako postoji hitna potreba da se nešto učini.

Cijeli intervju pročitajte ovdje.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić uputio je u danas brzojav sućuti predsjednicima obaju domova talijanskog parlamenta, Gianfrancu Finiju i Renatu Schifaniju, u povodu pogibije talijanskih vojnika u talibanskom samoubilačkom napadu u Kabulu, priopćio je Hrvatski sabor.

"S najiskrenijim sam žaljenjem primio vijest o smrti šestorice talijanskih vojnika, pripadnika NATO-a, koji su poginuli u talibanskom samoubilačkom napadu u Kabulu", stoji u brzojavu.

Bebić je najoštrije osudio "besmisleni teroristički čin, koji nas samo udaljuje od krajnjeg cilja konačne uspostave mira i stabilnosti u ratom i nasiljem napaćenu Afganistanu".

"Vama i obiteljima preminulih upućujem najiskrenije izraze sućuti i solidarnosti u ime svih zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora kao i u moje osobno ime. Svima ranjenima u tome tragičnom napadu želim brz i uspješan oporavak", stoji u brzojavu sućuti predsjednika Sabora Luke Bebića.

Američka najava o odustanku od gradnje proturaketnog štita u Europi naišla je na prve pozitivne reakcije NATO-a i Rusije koja je u projektu vidjela prijetnju vlastitoj sigurnosti, no neki analitičari drže da bi potez mogao ohrabriti ruske jastrebove, pišu agencije.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen (slika) pozdravio je odluku Washingtona, prenosi agencija AFP.

Odluka Bijele kuće odražava "nedjeljivost sigurnosti svih saveznika", a "pozitivan je korak" to što će svi saveznici biti "uključeni u razgovore", a to je u "interesu naših partnera u istočnoj Europi", rekao je Rasmussen.

Na temelju procjene o smanjenju prijetnje iz Irana, predsjednik Barack Obama odustaje od proturaketnog štita na tlu Poljske i Češke, kojim je njegov preteča kanio štititi zapadne interese od mogućih raketnih napada nekontroliranih država.

Rusija je pozdravila odluku i odbacila tvrdnje da je to isposlovala tajnim sporazumom s Washingtonom.

"Odluka američkog predsjednika dobro je promišljena i sustavna te odražava razumijevanje da se bilo koja sigurnosna mjera ne može temeljiti isključivo na osnovi jedne države", citira agencija AP Konstantina Kosačeva, predsjednika vanjskopolitičkog odbora u Dumi (donji dom ruskog parlamenta).

Rusko ministarstvo pozdravilo je "dobru vijest za Rusiju", a glasnogovornik Andrej Nesterenko poslije je odbacio medijske tvrdnje o tajnome sporazumu.

"Mogu reći da to ne odgovara našoj politici i načinu rješavanja bilo kojeg pitanja", rekao je Nesterenko.

Aleksej Arbatov, čelnik Centra za međunarodnu sigurnost Ruske akademije znanosti drži da će odsad Washington i Moskva moći bolje surađivati u pristupu prema Iranu te će "Rusija spremnije stati uz SAD kad treba zagovarati oštrije sankcije protiv Irana".

Britanski Reuters prenosi pak ocjene zapadnih diplomata u Moskvi da bi tvrdolinijaši u ruskome vodstvu mogli odustajanje od štita tumačiti kao američko slabljenje.

"Umjesto da se sada snažnije povežu sa SAD-om, oni (tvrodolinijski orijentirani ruski dužnosnici) mogli bi pritiskati i više kako bi ojačali rusku moć u bivšem sovjetskom bloku", piše Reuters.

Ukrajina, Gruzija i drugi neprijatelji Kremlja prvi bi osjetili posljedice takve nove politike.

Neimenovani zapadni diplomat ocijenio je da su izgledi za rusku vojnu intervenciju na Krimu 50 naprama 50.

Na Krimskom polutoku, koji je do 50-ih godina bio ruski teritorij, nalazi se ruska Crnomorska flota i to bi moglo biti žarište.

Druga moguća meta je Gruzija, koju vodi prozapadno usmjeren predsjednik Mihail Sakašvili. Gruzija i Rusija prije godinu dana ratovale su zbog odmetnute gruzijske pokrajine Južne Osetije.

O američkoj odluci obaviješteni su i službeni Prag i Varšava.

Obama nas je uvjerio da "će se strateška suradnja" Češke Republike i Sjedinjenih Američkih Država nastaviti te da Washington drži Češku jednom od svojih najbližih saveznika, rekao je češki premijer Jan Fischer.

Poljski dužnosnici nisu željeli komentirati odluku sve dok je Bijela kuća i službeno ne objavi.

Ovo je 1320 blog post na OPSA blogu

Potpisivanjem 12 zajedničkih izjava, protokola i sporazuma danas je u mađarskom gradiću Barcsu završila treća zajednička sjednica vlada Mađarske i Hrvatske koju je dvoje premijera Jadranka Kosor i Gordon Bajnai, ocijenilo potvrdom iznimnih dobrosusjedskih odnosa koji mogu biti uzor mnogim europskim državama.

Hrvatska premijerka u zajedničkoj izjavi za novinare nakon potpisivanja dokumenata rekla je kako su na zajedničkog sjednici obuhvaćena mnoga pitanja jer su dvije vlade bile brze i učinkovite. Ponovno je zahvalila Mađarskoj i osobito veleposlanstvu te zemlje u Hrvatskoj na potpori koja je bila od "iznimne i neprocjenjive važnosti" za ulazak Hrvatske u NATO.

"No nije samo riječ o NATO-u. Vjerujem da mogu govoriti kao predsjednica vlade zemlje koja će baš u vrijeme mađarskog predsjedanja EU postati članica EU. Mi smo se složili da Hrvatska to zaslužuje, da pripada europskom civilizacijskom krugu", rekla je Jadranka Kosor dodavši kako je mađarsku stranu izvijestila da Hrvatska svim silama nastoji završiti onaj dio posla koji ovisi o njoj do kraja ove ili početka iduće godine.

Ponovila je kako su obje strane izrazile zadovoljstvo otvorenom deblokadom hrvatskih pristupnih pregovora s EU, te da je to poticaj ne samo Hrvatskoj, nego svim zemljama regije.

Od mnogih gospodarskih tema predsjednica hrvatske vlade osobito je željela istaknuti turizam zahvalivši se mađarskim turistima na dolasku u Hrvatsku i pozvala ih da to čine i ubuduće.

"To olakšava i zajednički rad na infrastrukturnim projektima, pri čemu bih istaknula završetak autoceste Budimpešta - Zagreb - Rijeka i otvaranje graničnog prijelaza Goričan za putnički promet", kazala je Kosor.

Spomenula je kako su dvije vlade dogovorile projekte na područjima obrazovanja i znanosti, ali i upravi i pravosuđa, što pokazuje da će suradnja dviju država u budućnosti biti još i bolja.

Mađarski premijer Gordon Bajnai rekao je kako je strateško partnerstvo između dviju zemalja otvoreno u mnogim područjima ponovivši kako Mađarska u potpunosti podupire hrvatsku težnju za punopravnim članstvom u EU.

Hrvatska se, po njegovim riječima, od svih zemalja JI Europe najviše približila EU i izrazio uvjerenje kako treba primiti u članstvo sve zemlje koje su to zaslužile.

"Mađarska diplomacija i ubuduće će Hrvatskoj svesrdno pomagati i u bilateralnim kontaktima i na sve ostale načine", kazao je Bajnai.

"Mađarska na Hrvatsku gleda kao da je već članica EU", istaknuo je premijer.

Svojoj je kolegici Bajnai čestitao na uspjehu u deblokadi pregovora koji su kako je ustvrdio usporili integracijske procese svih zemalja regije.

"Zato je deblokada važna ne samo za Hrvatsku, već i za ostale zemlje JI Europe", napomenuo je Bajnai.

Mađarski premijer kao najbolji primjer strateškog partnerstva između dviju zemalja naveo je suradnju INA-e i MOL-a koja je "ispočetka možda bila brak iz interesa ali sve više postaje i brak iz ljubavi".

Spomenuo je i suradnju u drugim područjima vezanih za energetiku poput dopreme ukapljenog plina za Mađarsku iz terminala na Jadranu, povezivanje elektroprivrednih sustava visokonaponskim dalekovodom koji prelazi preko granice te u pitanjima koja olakšavaju svakodnevni život građana obje zemlje poput nazočnosti mađarskih policajaca na hrvatskoj obali tijekom sezone te najavljenog odlaska hrvatskih kolega u Pečuh koji će 2010. biti europska kulturna prijestolnica.

Nakon završetka sjednice najprije je dvoje predsjednika vlada potpisalo zajedničko pismo predsjedniku Europske komisije o podupiranju izgradnje dionice koridora Vc u BiH, a potom su resorni ministri dviju zemalja potpisali još četiri dokumenta - ugovor između dviju vlada o uspostavi točke spajanja autocesta između Branjinog Vrha i Ivandarde, memorandum o sporazumijevanju između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH i Ministarstva prometa, telekomunikacija i energije Republike Mađarske, sporazum dviju vlada o uspostavi regionalnog koordinacijskog foruma za prekograničnu suradnju i zajedničku izjavu o uspostavi hrvatsko-mađarskog prekograničnog Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.

Na novinarsko pitanje o tome hoće li MOL kao najveći dioničar INA-e sudjelovati u vraćanju njezinog duga državi, premijerka Kosor odgovorila je kako je napravljen akcijski plan za rješavanje dugova prema državi i o detaljima tog plana raspravljat će Nadzorni odbor INA-e na sjednici u ponedjeljak. "Ti će problemi sigurno biti riješeni do kraja godine", rekla je Kosor koja nije željela otkrivati pojedinosti o akcijskom planu, tek najavivši da će o zaključcima NO INA-e nakon toga raspravljati vlada.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić boravi danas i sutra u Budimpešti gdje će sudjelovati na 4. Konferenciji predsjednika parlamenata Zapadnog Balkana koju organizira mađarska Nacionalna skupština, priopćio je danas Ured predsjednika Hrvatskog sabora.

Na konferenciju, koja se održava u petak, pozvani su predsjednici parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije te u svojstvu promatrača predsjednik vojvođanske skupštine.

Sudionici će raspravljati o "EU integracijskom procesu zemalja Zapadnog Balkana" te o "Suradnji s NATO-om", stoji u priopćenju.

Bebić će se uvodnim govorom obratiti sudionicima na temu suradnje s NATO-om, a govorit će i o važnosti integriranja zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju.

Na marginama konferencije Bebić će se sastati s predsjednikom mađarske Nacionalne skupštine Belom Katonom, a u četvrtak će razgovarati s njegovom prethodnicom Katalin Szili, stoji u priopćenju Hrvatskog sabora.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH uputio je danas u povodu Dana Hrvatske ratne mornarice čestitku svim njezinim pripadnicima izrazivši uvjerenje da će sadašnji trenutak gospodarske krize prihvatiti "kao još jedan motiv za očuvanje svojih sposobnosti, jačajući RH kao zonu sigurnosti i stabilnosti".

Podsjetivši na 18 godina postojanja HRM-a u kojem se, kako je istaknuo, sažela bogata i burna povijest ustrojavanja, ratnih godina i mirnodopskog razvoja, predsjednik Mesić u čestitki naglašava da je danas HRM, usprkos teškoćama koje su na tom putu stajale "zaštitnik hrvatskog Jadrana, hrvatskih interesa na moru, našeg suvereniteta i opstojnosti", te da je od travnja ove godine "i dio mornaričkih snaga NATO saveza".

"Sigurnosne prijetnje današnjice promijenile su koncept očekivanih sposobnosti pomorskih snaga, čemu ste se uspješno prilagodili. Obalna straža, kao ključni segment HRM-a, uspješno se razvija u moderan i učinkovit sustav. Rezultat je to vaših napora, uloženog znanja, truda i predanosti vojnom pozivu", ističe se u čestitki.

Predsjednik dodaje da predstoji još puno posla do opremanja i modernizacije HRM-a "kakvu želimo i trebamo, zbog nas samih, naših partnera i globalnih sigurnosnih kretanja". "No, do trenutka stvaranja uvjeta i osiguranja financijskih mogućnosti koje će nam omogućiti ispunjenje planova opremanja mornaričkih kapaciteta, morate se usredotočiti na očuvanje i jačanje resursa kojima raspolažete", poručuje Mesić dodajući da je ovogodišnjim uvođenjem u operativnu uporabu topovnjača "Vukovar" i "Dubrovnik", podignuta razina sposobnosti HRM-a.

"Danas zajedno sa saveznicima možete uspješno obavljati i zadaće potpore operacijama očuvanja mira na Sredozemlju. Vjerujem da će od iduće godine započeti realizacija planiranog projekta obalnih ophodnih brodova. Do tada će ljudski potencijal podnositi najveći teret trenutne gospodarske krize. Znam da to neće biti lako, ali uvjeren sam da ćete, zajedno sa svim ostalim pripadnicima OS RH, ovu kriznu situaciju prihvatiti kao još jedan motiv za očuvanje svojih sposobnosti, jačajući Republiku Hrvatsku kao zonu sigurnosti i stabilnosti, otvarajući time vrata investicijama, omogućavajući gospodarski rast i oporavak, a time svima nama i bolju budućnost", stoji u čestitki predsjednika Mesića.

Izrazivši posebnu zahvalnost svima koji su tijekom proteklih 18 godina sudjelovali u stvaranju i jačanju te grane OS RH, Mesić je pripadnicima HRM-a zaželio ispunjenje svih postavljenih ciljeva, ostvarenje profesionalnog i osobnog zadovoljstva i "mirno more".

Bijela kuća će staviti na čekanje planove Busheve administracije za izgradnju sustava za zaštitu od projektila u Poljskoj i Češkoj Republici, na temelju procjene da razvoj iranskih projektila ne napreduje očekivanim tempom, izvijestio je danas The Wall Street Journal, pozivajući se na dobro upućene izvore.

SAD temelji svoju odluku na procjeni da iranski program projektila dugog dometa ne napreduje brzinom koja se ranije predviđala, što smanjuje prijetnju za kontinentalni dio SAD-a i najveće europske glavne gradove, prema izjavama sadašnjih i bivših američkih dužnosnika.

Nalazi, čiji se dovršetak očekuje idućega tjedna nakon 60-dnevne revizije koju je naložio predsjednik Barack Obama, predstavljat će veliki zaokret od politike Busheve administracije, koja je agresivno zagovarala početak izgradnje europskog proturaketnog sustava, prije napuštanja dužnosti u siječnju ove godine.

Busheva administracija predlagala je europski sustav zaštite od projektila, kao preventivu za prijetnju koju predstavlja pretpostavljeni razvoj nuklearnog oružja u Iranu i mogućnost da se ono postavi na sve savršenije balističke projektile koje ta zemlja proizvodi.

Bushev plan razbjesnio je Kremlj, koji je tvrdio da je planirani sustav potencijalna prijetnja strateškom raketnom arsenalu Rusije.

Američki dužnosnici isticali su da takav ograničeni sustav, s radarima u Češkoj Republici i 10 raketnih presretača u Poljskoj nije nikakva prijetnja ruskim interkontinetalnim projektilima.

Međutim, neki američki stručnjaci ocjenjivali su da sustav prije može poslužiti kao prvi odgovor na ruske rakete, nego kao obrana od iranskih projektila dugog dometa koji i onako ne mogu doseći Poljsku. U procjeni Obamine administracije se zaključuje da su saveznici SAD-a u Europi, uključujući članice NATO-a, suočeni s prijetnjom iranskih projektila kratkog i srednjeg dometa, i preporučit će razvoj regionalnih obrana od projektila za Europu, kazali su izvori za WSJ.

O skoroj objavi odustajanja Obamine administracije od spornog proturaketnog sustava u istočnoj Europi, danas pišu i The New York Times, Associated Press i drugi američki mediji, ističući da će ta odluka bitno pridonijeti poboljšanju odnosa SAD-a i Rusije.

Glavni tajnik NATO-a pozvao je na "dijalog s Rusijom u otvorenom duhu, bez presedana" kako bi se smanjila napetost povezana s pitanjem sigurnosti u Europi i suzbile zajedničke prijetnje.

U intervjuu objavljenom sinoć na on-line izdanju Financial Timesa Anders Fogh Rasmussen navodi kako želi uspostaviti "otvoren i iskren dijalog s Moskvom koji će stvoriti novo ozračje".

"Rusija mora shvatiti da je NATO struktura koja služi našim transatlantskim odnosima". "Ali moramo imati na umu da je ruska zabrinutost za sigurnost legitimna", dodao je glavni tajnik.

Premda između dviju strana postoje razlike, Rasmussen ističe da ima "viziju istinskog strateškog partnerstva" kako bi mogle surađivati u pogledu Afganistana, terorizma i gusarstva.

Glavni tajnik spreman je proučiti prijedlog ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva za novi sustav sigurnosti u Europi.

Čim je stupio na dužnost, bivši danski premijer postavio je Afganistan i veze između NATO-a i Rusije kao glavne zadaće u četverogodišnjem mandatu.

Originalni intervju na Engleskom jeziku pročitajte ovdje.

Ovo je 1316 blog post na OPSA blogu

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je danas vjerodajnice Nj.E. Jamesa B. Foleya, imenovanog veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj (slika).

Predajući vjerodajnice američki veleposlanik Foley je istaknuo kako su Hrvatska i SAD dvije prijateljske zemlje, odnedavno i saveznice u NATO savezu.
Osobito je naglasio doprinos Hrvatske u mirovnim operacijama te njezinu ulogu u stabiliziranju jugoistočne Europe. U vrijeme ozbiljnih ekonomskih izazova s kojima se susreću SAD i Hrvatska, američki veleposlanik je osobito naglasio kako će raditi na jačanju gospodarskih odnosa.

Prigodom primanja vjerodajnica predsjednik Mesić je istaknuo kako Hrvatska „s entuzijazmom pozdravlja nove naglaske u američkoj vanjskoj politici“ koje je predsjednik Obama unio i kako osobito cijeni činjenicu da je SAD „danas otvoren za dijalog sa svima i da uvažava specifičnosti pojedinih zemalja ili regija“.
Hrvatska osobito cijeni mir, posebno zato što je u prvim danima svoje nezavisnosti morala iskusiti užase rata, i ostala predana borbi protiv globalnog terorizma, naglasio je predsjednik Mesić.

Izvor: Ured Predsjednika

Jandroković primio novog američkog veleposlanika u Hrvatskoj

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Gordan Jandroković primio je jučer novog veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Jamesa B. Foleya, koji mu je tom prigodom predao preslike vjerodajnica, priopćeno je iz MVPEI-a.

Sugovornici su, po priopćenju, izrazili zadovoljstvo visokom razinom prijateljskih i partnerskih odnosa između dviju zemalja te uvjerenost u njihovo daljnje jačanje, ponajprije u gospodarskom području.

Jandroković je istaknuo kako Hrvatska iznimno cijeni pomoć i potporu koje joj SAD pružaju u mnogim važnim pitanjima, a osobito tijekom procesa hrvatskog pristupanja NATO savezu i aktualnog procesa ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, stoji u priopćenju.

Veleposlanik Foley kazao je kako će se takva potpora nastaviti i u budućnosti, pozdravivši pritom prošlotjedni hrvatsko-slovenski dogovor o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora te rješavanju graničnog prijepora, ističe se.

Također su razmijenjena mišljenja o aktualnim događajima u jugoistočnoj Europi, pri čemu je potvrđena uloga Hrvatske kao zemlje modela za ostale zemlje regije u njihovim procesima reformi i pristupanja euroatlantskim integracijama, kaže se na kraju priopćenja.

Međunarodna konferencija o "Boljem upravljanju obrambenim resursima uključujući oružane snage", na kojem sudjeluju predstavnici 10-tak država južne i jugoistočne Europe te stručnjaci NATO-a, počeo je danas u Međunarodnom centru za sigurnosnu suradnju-RACVIAC, u vojarni "Vitez Damir Martić" u Rakitju.

Konferencija se održava u suradnji s NATO savezom, a organizirana je kao ekspertni forum na kojem će sudionici razmijeniti iskustva u planiranju vojnog proračuna i upravljanju sustavima obrane u zemljama članicama NATO-a i programa "Partnerstvo za mir".

Također sudionici skupa razmijenit će iskustva u upravljaju oružanim snagama u uvjetima smanjenja vojnih proračuna i globalne finacijske krize.

Otvorivši konferenciju direktor RACVIAC-a Nedžad Hadžimusić naglasio je kako globalna financijska kriza predstavlja velike izazove za sustav upravljanja sustavima obrane.

Važnim je ocijenio da zemlje jugoistočne Europe pronađu rješenja za provediva i transparentna rješenja za obrambeni sektor, kazavši kako su ta rješenja ključna za uspješan razvoj nacionalnih demokracija.

Skupu nazoče i brojni predstavnici i stručnjaci NATO-a koji će predstavnicima ministarstava zemalja južne i jugoistočne Europe predstaviti NATO standarde planiranja i upravljanja vojnim proračunom kao i civilne kontrole nad njihovim trošenjem.

Ministar obrane RH Branko Vukelić primio je danas u službeni posjet izaslanstvo Ministarstva obrane Kraljevine Belgije, predvođeno ministrom obrane Pieterom De Cremom a u izjavama nakon sastanka oba ministra ocijenili su izvrsnom suradnju ministarstava dviju zemalja.

Ministar Vukelić rekao je nakon radnog sastanka kako dvije prijateljske zemlje imaju izuzetno dobru suradnju na području obrane, te kako suradnja Belgije i Hrvatske ima mogućnosti proširivanja i produbljenja.

Naglasio je potrebu razmjene iskustava u sudjelovanju u mirovnim misijama kao i u izobrazbi časnika te preobrazbi oružanih snaga.

Hrvatski ministar obrane zahvalio je na potpori koju je Kraljevina Belgija pružila Republici Hrvatskoj tijekom procesa pristupanja NATO savezu kao i na sudjelovanju naših časnika u operaciji "Atalanta" protiv somalskih gusara u Adenskom zaljevu.

Belgijski ministar obrane Pieter De Crem također je pozitivno ocijenio današnji radni sastanak, dodavši kako Belgija i Hrvatska imaju dobre odnose još od razdoblja kada su belgijski vojnici bili u sastavu UN-ovih snaga u istočnoj Hrvatskoj, prije 15-tak godina.

Belgija je pružila potporu Hrvatskoj tijekom pristupa NATO-u ali će to učiniti i u hrvatskom pristupu Europskoj uniji, naglasio je ministar .

Podsjetio je kako Belgija iduće godine preuzima predsjedanje EU-om, dodavši: "možete računati na nas".

Nakon sastanka s ministrom Vukelićem belgijskom ministru predstavljeni su i proizvodi hrvatske vojne industrije.

Također belgijski ministar obrane De Crem nazočit će prezentaciji međunarodne NATO-ve vojne vježbe "Jackal Stone 09" koja se upravo održava u Hrvatskoj.

Hrvatska i Slovenija postigle su dogovor o nastavku hrvatskih pristupnih pregovora s EU i nastavku pregovora o rješavanju graničnog prijepora, objavili su danas u Ljubljani predsjednici vlada hrvatske Jadranka Kosor i slovenije Borut Pahor nakon jednosatnih razgovora.

Hrvatska premijerka danas je švedskom predsjedništvu EU poslala izjavu da nijedan dokument, stajalište, pismena ili usmena izjava u hrvatskom pregovaračkom procesu ne prejudicira državnu granicu Hrvatske i Slovenije. U tom jamstvu također se navodi da nijedan dokument ili jednostrani potez nakon 25. lipnja 1991. nema pravni učinak u rješavanju graničnog spora bilo na arbitražnom sudu ili u tijeku pregovaračkog procesa. Hrvatska premijerka tu je izjavu poslala faksom iz zgrade slovenske vlade.

Pahor je kazao da se pregovori o rješavanju graničnog spora nastavljaju u okviru EU s točke na kojoj su prekinuti 15. lipnja ove godine kada je na stolu bio posljednji prijedlog povjerenika za proširenje Ollija Rehna. Slovenski premijer rekao je da će slovenska vlada odborima za vanjske i eueropske poslove slovenskog parlamanta predložiti deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora.

Ako vladin prijedlog dobije potporu u parlamentu Pahor je kazao da je dogovor da se pristupni pregovore što prije nastave, odnosno da će dvije zemlje pozvati švedsko predsjedništvo da što prije organizira pristupnu konferenciju kako bi se istodobno ukinula blokada i nastavili pregovori o rješavanju graničnog problema.

Kosor je kazala kako se u tom slučaju međuvladinoj konferenciji "nada već krajem rujna".

Slovenija je blokirala devet poglavlja za otvaranje i pet za zatvaranje.

Oboje premijera izrazilo je veliko zadovoljstvo postignutim dogovorom i ocijenilo ga uspjehom i pobjedom dijaloga i zaštite interesa obiju država i naroda.

I Kosor i Pahor smatraju da dogovor predstavlja "win-win" situaciju odnosno pobjedu za obje strane.

Suglasili su se da ovaj dogovor otvara novo poglavlje u odnosima dviju zemalja, odnosno, kako je istaknula hrvatska premijerka "poglavlje prijateljstva i međusobnog uvažavanja".

Na kraju izjava za medije nakon kojih nisu bila predviđena novinarska pitanja rečeno je da će ovaj dogovor omogućiti i jačanje gospodarske suradnje.

Susret u Ljubljani okončan je šetnjom po gradu i kavom dvoje premijera koji su se na rastanku srdačno pozdravili i poljubili.

Europska komisija za sada ne komentira dogovor Kosor-Pahor

Europska komisija nije htjela za sada komentirati kada bi se mogli nastaviti hrvatski pristupni pregovori, ističući da čekaju podrobnije informacije sa sastanka premijera Hrvatske i Slovenije Jadranke Kosor i Boruta Pahora.

"Prerano je sada reći, sačekajmo da vidimo kakav je sadržaj sastanka", rekao je glasnogovornik Europske komisije Amadeu Altafaj Tardio.

Altafaj Tadio je najavio da će se Komisija oglasiti kada dozna više pojedinosti o dogovoru između dviju zemalja.

Slovenija je blokirala devet poglavlja za otvaranje i pet za zatvaranje.

Slika: Arhiva

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor (slika) izrazio je u jučer nadu da će slovensko-hrvatski pregovori, koji se zadnjih mjesec i pol dana vode o rješavanju graničnog pitanja i deblokade hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, uskoro biti uspješno zaključeni.

"Zadovoljan sam dosadašnjim tijekom pregovora i nadam se da će oni biti uskoro uspješno zaključeni", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovite sjednice slovenske vlade govoreći o današnjem susretu s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor u Ljubljani.

Pahor je rekao da će razgovor u petak biti nastavak dijaloga započetog potkraj srpnja u Trakošćanu te da se nada da će pregovori uskoro biti uspješno zaključeni.

"Naravno, nakon toga na obje strane bit će potrebna usklađivanja s parlamentarnim strankama, a na kraju krajeva i u parlamentu", rekao je Pahor, dodavši da će sa slovenskim parlamentarnim strankama o rezultatima pregovora razgovarati po svoj prilici idućeg tjedna.

Na pitanje je li moguća deblokada hrvatskih pristupnih pregovora do kraja ove godine, Pahor je odgovorio da ocjenjuje kako je to realno ako budu ispunjeni uvjeti što ih je Slovenija iznosila u pregovorima koji su se zadnjih mjesec i pol vodili između dviju države.

Dodao je da su u tom razdoblju tekli vrlo intenzivni pregovori na razini ministarstava vanjskih poslova, ali i predsjednika vlada, pa je tako i u četvrtak više puta telefonom razgovarao hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor.

Kosor razgovarala sa čelnicima parlamentarnih stranaka

U sklopu priprema za današnji susret sa slovenskim premijerom Pahorom s kojim će razgovarati o rješavanju slovensko-hrvatskog graničnog pitanja, što bi trebalo omogućiti slovensku deblokadu hrvatskih pregovora s EU, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor sastala se sa čelnicima hrvatskih parlamentarnih stranaka.

Na razgovor se nisu odazvali predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP).

Nakon razgovora ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Jandroković rekao je kako smo na dobrom putu te da je optimist glede pregovora sa slovenskom stranom.

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić izjavila je kako ono što je danas premijerka Kosor rekla, zvuči pozitivno. Dodala je kako će izjave o detaljima slovensko-hrvatskih pregovora prepustili premijerima nakon sutrašnjeg sastanka. "Mislim da je ovo pozitivan pomak", kazala je Pusić.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen stao je u srijedu u obranu međunarodnih snaga u Afganistanu, koje zapadna javnost sve više osporava, te istaknuo kako će ondje ostati "koliko bude trebalo".

Rasmussen je priznao da "napredak nije dostatno brz", "da informacije o izbornoj prijevari zabrinjavaju te da je svaki gubitak NATO-ovih postrojba tragedija".

No ocijenio je, u izjavama koje je prenio njegov novinski ured, da je "javno mnijenje počelo iskrivljavati činjenice o nastojanjima u Afganistanu".

Nekadašnji danski liberalni premijer, koji je u kolovozu počeo četverogodišnji mandat na čelu NATO-a, ustrajao je na nekoliko činjenica.

Rasmussen je, ustvrdivši da "napredak možda nije dostatno brz, ali ga ipak postižemo", istaknuo kako "Afganistanci nesumnjivo žive bolje", a "izbori od 20. kolovoza nisu bili ni blizu savršenih, ali su korak naprijed".

"Moramo ostati u Afganistanu koliko treba", zaključio je Rasmussen.

Njemački general Marcus Bentler preuzeo je jučer jednogodišnje zapovjedništvo međunarodnih mirovnih snaga NATO-a na Kosovu (KFOR), zamijenivši talijanskog generala Giuseppea Emilija Gaya, koji je dužnost zapovjednika KFOR-a obnašao od 29. kolovoza prošle godine.

Svečanost primopredaje dužnosti obavljena je u sjedištu KFOR-a u Prištini, u nazočnosti zapovjednika NATO-ova južnog krila u Napulju, američkog admirala Marka Fitzgeralda.

Tom prigodom dosadašnji zapovjednik general Gay istaknuo je da su vojnici KFOR-a svojim sudjelovanjem u proteklih 10 godina izgradili mir i stabilnost, što je dobro za sve zajednice na Kosovu. Dodao je da postupno smanjivanje broja pripadnika NATO-a potvrđuje postignut napredak.

Njemački general Bentler, koji je preuzeo zapovjedništvo KFOR-om, bio je zapovjednik multinacionalne brigade na Kosovu.

NATO trenutačno na Kosovu ima gotovo 13.500 pripadnika međunarodnih mirovnih snaga, no ta će se brojka do kraja godine smanjiti na 10.000.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji je 13. kolovoza boravio u Prištini, najavio je smanjenje međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu.

Trenutačno na Kosovu u sklopu KFOR-a raspoređen i prvi kontingent pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s dva helikoptera.

ISAF je u utorak priopćio kako su u prošlotjednom (petak) zračnom napadu na dvije ukradene cisterne s naftom poginuli afganistanski civili, a glavni zapovjednik snaga je odredio skupinu koja će istražiti slučaj.

U priopćenju ISAF-a se kaže da su zapovjednici u početku vjerovali da su oko cisterna bili samo talibanski pobunjenici, ali da su naknadne provjere pokazale da su "u zračnom napadu poginuli i ranjeni i civili". Napad su zapovjedili njemački zapovjednici, a proveli američki ratni zrakoplovi.

Jučer je zbog nevinih afganistanskih žrtava duboko žaljenje izrazila i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Glavni zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu general Stanley McChrystal (slika) imenovao je kanadskog general bojnika za voditelja istrage. U skupini istražitelja su i jedan njemački časnik i časnik američkog zrakoplovstva, priopćio je ISAF. Sastav skupine je važan jer su u izgred uključene i njemačke i američke snage.

McChrystal je rekao da su vojni dužnosnici vidjeli oko 120 osoba oko cisterna kad je napad započet. Njemački su časnici rekli kako su vjerovali kako su svi okupljeni militanti.

Talibanski militanti koriste se napadima, poput onoga što se dogodio u petak u sjevernoj pokrajini Kunduzu kako bi pridobili potporu afganistanaca. Međutim, dok su civili sve česća žrtva talibanskih napada na strane vojnike, na koje talibani ne obraćaju pozornost, civili su kao žrtve napada ISAF-a ili američkih snaga rezultat isključivo pogreški.

Rusija će uvelike utjecati na izbornu kampanju u Ukrajini, iako analize dviju prošlih izbornih kampanja u zemlji pokazuju da taj utjecaj neće biti odlučan, izjavio je ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko za poljsku televiziju TVP 1.

Juščenko je opisao Ukrajinu kao demokratsku zemlju koja može sama izabrati svoj put. "Ako Ukrajina izgubi svoju demokraciju i identitet, i ako na vlast dođe totalitarni režim, onda ćemo govoriti o drugoj politici", izjavio je Juščenko.

Prema Juščenku, demokratske promjene u Ukrajini provedene u zadnje četiri godine, razlog su stalnih "napada" iz Rusije, a svrha im je utjecati na ukrajinsku unutarnju i vanjsku politiku.

Juščenko je također rekao kako bi u određenim okolnostima mogli biti ugroženi pokušaji Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je jučer kako "duboko žali" zbog nevinih žrtava u Afganistanu, u svečanoj izjavi pred zastupnicima nakon udara NATO-a koji je u prošli petak naredilo njemačko vojno zapovjedništvo na licu mjesta.

"Svaka nevina žrtva ubijena u Afganistanu je previše", rekla je Merkel u Bundestagu. "Duboko žalim svaku nevinu žrtvu ubijenu ili ranjenu, bilo to i zbog djelovanja Nijemaca", rekla je kancelarka, što prenose svi njemački mediji.

Napad vođen u petak ujutro na zahtjev njemačkog zapovjedništva u zoni Kunduza izazvao je u Njemačkoj i u svijetu proturječne izjave o broju žrtava, prisustvu ili odsustvu civila među mrtvima te utemeljenosti operacije.

Brojni dužnosnici diljem svijeta osudili su taj napad, no nitko ne spori kako se radilo o pogrešci...

Predsjednik Afganistana Hamid Karzai (slika) osudio je prošlotjedni NATO-ov zračni udar na civile kao tešku pogrješku u procjeni i obećao da će, osvoji li drugi predsjednički mandat, za sto dana početi dijalog s talibanima, piše jučerašnji francuski list Le Figaro.

"Kakva pogrješka u procjeni. Više od 90 mrtvih zbog obična kamiona s gorivom, koji je k tomu bio parkiran. Zašto nisu poslali vojnike da preuzmu pun spremnik goriva", upitao je Karzai u intervjuu za francuski dnevnik.

Kako tvrdi pokrajinska vlada u Kunduzu čak je 130 osoba ubijeno u petak u zračnome napadu kojim je NATO ciljao talibane, no poginuo je velik broj civila, čak i djece, koji su se došli opskrbiti gorivom.

Agencija dpa prenosi da je Karzai optužio zapadne novinare kako svojim izvješćivanjem destabiliziraju afganistansku vladu optužujući je da namješta rezultate predsjedničkih izbora održanih potkraj kolovoza.

Neovisno izborno povjerenstvo objavilo je u nedjelju da Karzai i dalje vodi pred drugim predsjedničkim kandidatima s 48,6 posto glasova na temelju prebrojenih glasačkih listića sa 74,2 posto birališta, a konačni rezultati bit će objavljeni 17. rujna.

I Amerikanci bi željeli imati poslušnijeg predsjednika države, optužio je Karzai, a britanske medije pozvao da se suzdrže od manipulacija, podsjetivši da "u Afganistanu marionete nisu nikad usrećile strane gospodare", aludirajući na prošle poraze britanskog, a zatim i sovjetskog imperija.

Karzai je najavio da će, dobije li drugi predsjednički mandat, brzo početi dijalog s talibanima.

"To je nešto što sam zacrtao u prvih stotinu dana", rekao je te istaknuo kako "nema govora o dijalogu s talibanima koji odbiju prekinuti veze s Al-Qaidom ili priznati afganistanski ustav".

Odluče li doći u Kabul na pregovore, osigurat će im se prolaz, rekao je Karzai.

Ideja pregovora s umjerenijim talibanima prisutna je već duže vrijeme kao alternativa bjesomučnom gubljenju ljudskih života kako zapadnjačkih vojnika tako i afganistanskih civila. Najprije je spomenuta od strane službenog Londona, a kao mogućnost spomenuli su je i Predsjednik SAD-a Barack Obama, kao i aktualni glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Drugu godinu za redom u Crnoj Gori se pod organizacijom Alfa centra iz Nikšića organizirao Regionalni euroatlantski kamp zajedno (Regional Euro Atlantic Camp Together). Velikom broju studenata iz zemalja regije: Crna Gora, Srbija, Albanija, Hrvatska, Kosovo – pridružili su se predavači, sudionici panel diskusija iz brojnih organizacija, institucija koji su odgovarali na pitanja, postavljali ih i otvarali raspravu po srijedi euroatlantskih integracija.

Od 31. kolovoza do 5. rujna na ovogodišnjem REACT-u boravio je i predstavnik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Denis Avdagić, kao i predstavnici hrvatskog Ministarstva obrane - Neven Kranjčec, te Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija - Ivan Velimir Starčević.

REACT-om se ove godine otvorila rasprava o interesantnim temama poput "uloge civilnog sektora u euroatlantskim integracijama", "NATO u regiji", "Zašto NATO"…
Priliku prezentiranja svojih stavova dobili su i protivnici NATO-a, a posebno članstva Crne Gore u NATO-u.

Alfa centar kao organizator REACT-a pokazao je kako se za kvalitetno informiranje građana o NATO-u ne smiju ignorirati stavovi onih koji se protive članstvu i euroatlantskom putu pojedine zemlje, stav kakav svojim radom dijeli i OPSA. Nažalost, usprkos otvorenosti, pokazalo se kako protivnici članstva u NATO-u u Crnoj gori ne barataju činjenicama…

Ovogodišnji REACT ostat će upamćen i jednim podatkom koji je iznio izvršni direktor Alfa centra – Aleksandar Dedović, kako su na samom događaju boravili predstavnici ministarstava obrane svih zemalja okruženja Crne Gore, izuzev predstavnika Ministarstva obrane same Crne Gore. Iako je Crna Gora ulazak u NATO proglasila svojim strateškim interesom, REACT kao mjesto dijaloga nije uvažen…

Opširniji izvještaj o REACT-u, biti će objavljen u Euroatlantskom tjedniku, tjednom biltenu OPSA-e.

Međunarodna konferencija o Afganistanu održat će se do kraja 2009., a njezin cilj bit će poticanje Afganistanaca da preuzmu odgovornost za vlastitu zemlju, najavili su u nedjelju u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Gordon Brown.

Njemačka, Velika Britanija i Francuska inicirale su sazivanje konferencije uz pomoć SAD-a. Cilj im je pokušati potaknuti Afganistance "da preuzmu odgovornost" za vlastitu zemlju te da pokušaju postići napredak na području sigurnosti, upravljanja zemljom te na području razvoja, kazala je Merkel prije razgovora s Brownom.

"Svi smatramo da je važno, osam godina nakon intervencije u Afganistanu, izvršiti pritisak i pronaći način da Afganistance uvjerimo da postupno moraju preuzeti odgovornost" za zemlju, rekla je Merkel.

Konferenciji će prisustvovati nova afganistanska vlada, oformljena nakon predsjedničkih izbora, potom predstavnici UN-a, NATO-a i zemalja donatorica, izjavio je Brown.

Mjesto održavanja konferencije još nije utvrđeno.

Slika: Arhiva

Njemačka kancelarka Angela Merkel (slika) pozvala je u nedjelju na "temeljitu i brzu" istragu, provedenu pod vodstvom NATO-a, o događajima vezanim za zračni udar u sjevernom Afganistanu, koji je uslijedio na njemački zahtjev, o čemu pišu njemački mediji.

Istraga treba pokazati sve okolnosti i opravdanost napada, a posebno da li su u njemu poginuli civili. Kancelarka je istaknula kako će "duboko žaliti" ako je u zračnom napadu poginuo neki civil, te je ustrajala na tome kako je cilj njemačke misije u Afganistanu pridobiti potporu i povjerenje stanovništva.

Afganistanski dužnosnici tvrde da je u zračnom napadu izvršenom u petak rano ujutro u pokrajini Kunduz poginulo 70 ljudi. Zračni napad uslijedio je nakon što su talibanski militanti ukrali dvije cisterne goriva, a stanovnici se okupili da izvuku malo benzina iz cisterni.

Prethodeći tomu afganistanski predsjednik Hamid Karzai izjavio je kako je "bilo kakav napad na civile neprihvatljiv" i najavio istragu, javljaju tamošnji mediji.

Britanski ministar vanjskih poslova David Milliband, čija zemlja u ISAF-u ima najviše vojnika iza SAD-a, također je zatražio hitnu istragu o zračnom napadu, izrazivši bojazan od prestanka povjerenja Afganistanaca u međunarodne snage, javio je Associated Press.

Ukupno stanje u Bosni i Hercegovini vrlo je negativno i to će sigurno dovesti do zastoja u približavanju ove zemlje NATO-u i Europskoj uniji, ocijenio je zamjenik Visokog predstavnika za BiH Raffi Gregorian.

"Maksimalističke pozicije su na svim stranama a posljedica toga je da građani postaju sve više nervozni a samim time izgledi da pridružimo BiH NATO-u i EU sve se više smanjuju", kazao je Gregorian u intervjuu kojega su u nedjelju objavile banjolulčke Nezavisne novine.

On je podsjetio kako su dužnosnici NATO-a i EU jasno kazali da BiH mora provesti određene ustavne promjene želi li pridruživanje euroatlantskim integracijama.

Na tom planu do sada međutim ništa nije urađeno, podsjetio je američki diplomat dodajući kako se traži funkcionalnija država pri čemu nitko nije dovodio u pitanje postojeći unutarnji ustroj kojega čine dva entiteta i Brčko kao distrikt.

"U vezi ustavne reforme, SAD i EU su tu da pomognu no čini se da nam i u ovom poigledu vrijeme jednostavno istječe", kazao je Gregorian dodajući kako je izvjesno da će zbog svega kasniti i transformacija Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR) koja se trebala dogoditi do kraja godine.

OHR je po tom planu trebao biti transformiran u ured Posebnog predstavnika Europske unije (EUSR) sa drugačijim mandatom i smanjenim ovlastima.

Dana 24.kolovoza 2009. U kampu Warehouse u Kabulu svečano je obilježen Dan Vojne policije OS RH. Svetu misu za Vojne policajce i sve pripadnike HV-a poginule u Domovinskom ratu i Misiji ISAF-a, na blagdan svetog Bartolomeja apostola zaštitnika Vojne policije, predvodio je vojni kapelan Alojz Kovaček.



Tom prigodom je u propovijedi istaknuo kako svakog vojnika a osobito vojnog policajca trebaju resiti kreposti zaštitnika sv. Bartolomeja (Bartola) – da i u svakome od nas Isus prepozna čovjeka u kojemu nema prijevare. Čovjeka jednostavna, iskrena, dobrodušna, pravedna – koji će osluškujući glas vlastite savijesti spremno izlagati svoj život služeći očuvanju osoba i imovine OSRH. Savjesno obavljajući svoju dužnost, nerijetko će čovjek nailaziti na protivljenja i želju drugih da mu „oderu kožu“. Uzor sv. Bartola, kao i smrt poginulih prijatelja u Domovinskom ratu, neka nam budu za primjer i ohrabrenje u svakidašnjem obnašanju svoje službe, da nas osobni sitni interesi ne zaslijepe, nego da služeći općem dobru budemo i danas ponos onima kojima služimo - naglasio je između ostaloga u propovijedi vlč. Alojz.

Nakon predaje prijavka zapovjednika NOS-a VP pukovnika Dražana Leke zapovjedniku 13.HRVCON brigadiru Martinu Starčeviću, intonirana je Državna himna, podizanjem zastave i minutom šutnje odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

Uz mnogobrojne goste Njemačke i Bugarske Vojne policije te Francuske i Talijanske žandarmerije, pročitane su pred strojem čestitke zapovjednika pukovnije Vojne policije brigadira Željka Ljubasa i načelnika Odjela VP GS OS RH brigadira Vlade Kovačevića.

Zapovjednik Bugarskog kontingenta uručio je medalju Bugarskog ministra obrane brigadiru Martinu Starčević zapovjedniku 13.HRVCON, pukovniku Dražanu Leki zapovjedniku NOS VP, te časničkom namjesniku Igoru Kovačević iz sastava NOS VP. Medalja ministra obrane Bugarske dodijeljena je za uspješnu suradnju Hrvatskog I Bugarskog kontingenta.

Prigodnim riječima obratio se zapovjednik 13.HRVCON brigadir Martin Starčević koji je u prigodi obilježavanja Dana Vojne policije Nagradio vojničkim nožem , bojnika Tomislava Valentića, satnika Miju Halara, stožernu narednicu Ružicu Matić, narednika Vatroslava Prpića te pismeno pohvalio razvodnika Nenada Filipsa.

Počeci nastajanja HV, odnosno Zbora narodne garde, obilježeni su potrebom za stvaranjem postrojbi koje će obnašati vojnopolicijske zadaće. Dana 24. kolovoza 1991. godine Predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik OS RH dr. Franjo Tuđman donio je zapovijed o ustrojavanju Vojne policije. Od tada pa sve do danas, svjedoci smo brojnih promjena unutar naših vojnopolicijskih redova, a u preustroju se nalazimo i potrebe sustava obrane RH za visoko obučenim snagama ne prestaju niti danas.

Težimo sustavu snaga koje mogu i ovlaštene su provoditi sve odredbe pozitivnih propisa RH iz područja obrane i sigurnosti RH te istodobno sudjelovati u složenim zadaćama u miru i ratu te neposrednoj ratnoj ugroženosti.

Važno je naglasiti da kroz sve godine mirnodopskog rada i djelovanja, nije zabilježen niti jedan događaj koji bi rezultirao težim posljedicama po štićene osobe ili objekte na što smo izuzetno ponosni. Također, postrojbe VP OS RH prve su obučene i opremljene te upućene u NATO vođenu operaciju ISAF - Afganistan 2003.g. u kojoj je do danas sveukupno sudjelovalo više od 400 pripadnika VP.

Pripadnici Pukovnije VP kao slijednici nastavljaju svijetlu tradiciju svih ratnih postrojbi VP OS RH iz čijeg sastava je 120 naših suboraca položilo svoje živote za stvaranje Domovine što nikad ne smijemo zaboraviti.

„Štovane kolegice i kolege vojni policajci, uvjeren sam kako će Pukovnija VP nastaviti davati svoj doprinos u dostojanstvenoj prezentaciji dostignutog razvoja i standarda OS RH te ostvarenja strateških ciljeva, kao što je ulazak u EU. Na tragu dosad postignutog, Pukovnija VP će nastaviti s razvojem, modernizacijom i opremanjem, a u susret predstojećim zadaćama i izazovima.

Na kraju, umirovljenim pripadnicima VP I pripadnicima VP koji su raspoređeni na druge dužnosti u postrojbama OS RH čestitam Dan VP OS RH i Blagdan Sv. Barolomeja apostola uz puno sreće svima Vama pripadnicima VP i članovima Vaših obitelji!“ – završne su riječi čestitke brigadira Željka Ljubasa zapovjednika pukovnije VP.

Američki ministar obrane Robert Gates opisao je u ponedjeljak vojnu situaciju u Afganistanu kao "pomiješanu", rekavši da bi afganistanske snage trebale biti povećane iznad planirane razine od 230.000 pripadnika, kako bi napredovale. Gatesov komentar uslijedio je nakon što je general Stanley McChrystal, zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u Afganistanu, u ponedjeljak poslao svoju ocjenu misije generalu Davidu Petraeusu, zapovjedniku američkih snaga na Bliskom istoku i srednjoj Aziji, te u zapovjedništvo NATO-a u Bruxellesu.



"Situacija u Afganistanu je ozbiljna, ali je uspjeh dostižan", naveo je McChrystal u priopćenju.
Gates je rekao kako još nije vidio McChrystalovo izvješće u konačnom obliku, ali je od generala tijekom izrade izvješća zatražio da razmotri "implikacije upućivanja značajnih dodatnih" američkih snaga, te hoće li ih Afganistanci doživjeti kao "širenje okupacije ili partnerstva".

Glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, izjavio je kako ne isključuje potrebu za više vojnika u Afganistanu. "Ne bih isključio mogućnost da nam je potrebno više vojnika, ali bih rekao kako je potrebno značajno povećati broj afganistanskih vojnika", kazao je Rasmussen u razgovoru u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

U Afganistanu danas ima 62.000 američkih vojnika, a njihov bi broj do prosinca trebao rasti na 68.000. Iako izvješće ne uključuje zahtjev za slanje dodatnih postrojbi, visoki vojni dužnosnici su kazali kako očekuju da će McChrystal krajem rujna zatražiti između 21.000 i 45.000 dodatnih američkih snaga. Izgledi da general McChrystal zatraži dodatnih 45.000 američkih vojnika u Afganistanu, potaknuli su napetost unutar administracije u Washingtonu, dok ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako većina Amerikanaca sada misli da rat u Afganistanu nije vrijedan vođenja.
Dužnosnici Bijele kuće izjavili su kako postoji pritisak da se dodatnih 17.500 pripadnika borbenih postrojbi i 4.000 instruktora, početkom iduće godine pošalje u Irak.

Ravnateljica Instituta Ruđera Boškovića (IRB) Danica Ramljak najavila je danas, nakon prvih stotinu dana na toj dužnosti, niz aktivnosti planiranih za sljedeće razdoblje kojima je svrha očuvanje i poboljšanje znanstvene kvalitete te prerastanje Instituta u europski centar znanstvene izvrsnosti.



Ramljak je na današnjoj konferenciji za novinare istaknula kako će se Institut više okrenuti suradnji s vodećim znanstvenim institucija na projektima EU-a i NATO-a, aktivnoj suradnji s vodećim znanstvenicima u dijaspori te traženju novih izvora finaciranja osnivanjem zaklada za potporu Institutu u SAD-u, Kanadi, Australiji i Njemačkoj.

"Vlada mora dati stanovita sredstava za razvoj instituta, mi smo svjesni da je kriza i da moramo tražiti i druge izvore financiranja", rekla je Ramljak. Smatra da institut sa svojim znanstvenim potencijalom može pomoći Hrvatskoj da izađe iz krize pa joj je namjera o tim mogućnostima što prije obavijestiti predsjednika Hrvatskog sabora i njegove suradnike.

Ramljak smatra da je u suradnji s gospodarstvom moguće pokrenuti male biotehnološke i ICT tvrtke čiji se rad bazira na znanju te tako omogućiti i novo zapošljavanje.

Jedna od aktivnosti Instituta u sljedećem razdoblju bit će otvaranje ureda IRB-a u Bruxellesu kao i nastavak suradnje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstvom obrane.

Ramljak među prioritete navodi rješavanje statusa i znanstveno usavršavanje 220 novaka te pripreme za predstojeću međunarodnu evaluaciju Instituta.

IRB će iduće godine obilježiti 60 godina postojanja, pa se u sklopu te proslave planira u krug Instituta ponovno postaviti spomenik Nikoli Tesli.

Grčka je zaoštrila stajalište u sporu sa susjednom državom kojoj osporava pravo na korištenje imena Makedonija i mogla bi joj blokirati kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, rekao je na Bledu u ponedjeljak makedonski šef diplomacije Antonio Milošoski.



Dugogodišnji bilateralni pregovori i međunarodno posredovanje nisu riješili spor oko imena zbog kojeg je 2008. Grčka blokirala Makedoniji ulazak u NATO uz objašnjenje da uporabom imena izražava teritorijalne pretenzije prema Grčkoj.

"Jedina promjena jest pogoršanje njihova (grčkog) stajališta", rekao je makedonski ministar vanjskih poslova za Reuters u stanci konferencije o sigurnosti u regiji. Grčka je nastavila s "novom dinamikom" ove godine i čak zaoštrila stajalište od summita NATO-a 2008., rekao je Milošoski i dodao: "Zabrinuti smo mogućnošću druge grčke blokade koja bi mogla nastupiti pri otvaranju naših pregovora o pristupu EU-u".

Državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Grčke Dimitrios Katsoudas, koji je također na Bledu, rekao je kako nije optimističan da bi se rješenje moglo uskoro naći.

Makedonija je kandidaturu za članstvo u EU-u predala 2005., a pristupne pregovore mogla bi početi za nekoliko mjeseci, po ocjeni europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna. Milošoski je rekao kako takav ishod nije siguran jer "što je unutarnja politička situacija u Grčkoj nestabilnija, to je veća opasnost od druge grčke blokade Makedoniji". Milošoski, koji se nada da će Matthew Nimetz, američki izaslanik glavnoga tajnika UN-a koji posreduje u sporu oko imena dviju zemalja, uskoro donijeti novi kompromisni prijedlog, poručio je da je Skoplje "spremno prijeći svoj dio puta kako bi se pronašlo rješenje".

Makedonski ministar naglasio je da dvije zemlje nemaju nikakvih izgreda u sigurnosti i da poboljšavaju odnose u trgovini, ulaganju i turizmu, što pokazuje da su poslovni ljudi pragmatičniji od vlade.

Zapovjednik američkih snaga i snaga NATO-a u Afganistanu pozvao je u ponedjeljak u svom dugoočekivanom izvješću na reviziju strategije međunarodnih snaga za borbu protiv talibana i rekao da je situacija u Afganistanu ozbiljna, javljaju svjetske novinske agencije.



"Situacija u Afganistanu je ozbiljna, ali uspjeh se može postići i on zahtijeva reviziju strategije, predanost i odlučnost kao i jačanje koordinacije napora", rekao je američki general Stanley McChrystal u priopćenju ISAF-a. McChrystal poslao je svoje izvješće o reviziji strategije u afganistanskom sukobu američkom vojnom zapovjedniku za regiju, generalu Davidu Petraeusu, kako bi ga on komentirao prije nego što ga dobiju na uvid američki ministar obrane Robert Gates i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, navodi se u priopćenju.

Dužnosnici nisu dali nikakve naznake u javnosti glede toga hoće li McChrystal tražiti još dodatnih vojnika za provedbu svoje nove strategije za vođenje rata u Afganistanu, kojeg američki predsjednik smatra svojim glavnim vanjskopolitičkim prioritetom.

McChrystal radi na reviziji strategije otkako ga je Obama postavio za zapovjednika američkih snaga i snaga NATO-a u Afganistanu u lipnju. Vojnici dužnosnici kažu da će njegova revizija postaviti temelje za odluku o veličini snaga koja bi mogla biti donesena u roku od nekoliko tjedana. Također se očekuje da će njegova revizija predložiti koncentriranje snaga u gušće naseljenim područjima i jačanje napora za obuku afganistanskih vojnika i policajaca.

Ovo izvješće dolazi u vrijeme dok se Afganistan nalazi u političkom limbu. Još se ne zna ishod predsjedničkih izbora održanih 20. kolovoza. Novi rezultati trebali bi biti objavljeni kasnije u ponedjeljak.