OPSA blog

31.07.2009., petak

Od novog glavnog tajnika NATO-a očekuju se neke promjene, ali i prevladavanje podjela u savezu

Glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer, nakon pet i pol godina, odlazi s čelnog položaja ove organizacije. Gospodin de Hoop Scheffer je rekao da njegov nasljednik, bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen (slika) preuzima savez koji će trebati prilagoditi tekućim izazovima kako bi zadržao utjecajan položaj u 21. stoljeću.

Afganistan: 60 tisuća vojnika iz 15 zemalja i možda najveći izazov za NATO savez. Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer ističe da NATO mora ostati i boriti se u toj zemlji:

"Ako sada odemo, Afganistan će pasti u ruke talibana, što će imajuti razarajuće učinke po tamošnji narod, osobito po žene. Pakistan će snositi posljedice, sa svim onim što to podrazumijeva po međunarodnu sigurnost."

Kritičari kažu da je misija NATO-a u Afganistanu pokazala određene probleme u savezu – nedovoljno političke volje među zemljama članicama, lošu logističku koordinaciju i nepostojanje usklađene zapovjedne strukture. Teškoće NATO saveza u Afganistanu nisu samo vojne prirode, već i diplomatske i praktične. Razrušena nakon desetljeća rata, zemlja se mora iznova izgraditi.

"Pravi uspjeh u Afganistanu zahtijeva ponovnu izgradnju i obnovu zemlje – ono što NATO može pružiti, ali što drugi moraju dobaviti. Ako se ti drugi ne uključe, NATO neće moći uspjeti u svom cilju. Jednostavno rečeno: uspjeh NATO-a sve više ovisi o faktorima izvan njegove kontrole," rekao je Jaap de Hoop Scheffer.

Jaap de Hoop Scheffer predaje kormilo NATO saveza bivšem premijeru Danske, Andersu
NATO's Secretary-General Jaap de Hoop Scheffer in London, 20 Jul 2009
Glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer
Foghu Rasmussenu.

"Vrlo se radujem nastavljanju dobro obavljenog posla od strane glavnog tajnika Scheffera te reorganizaciji NATO saveza kako bi se nosio s izazovima 21.-og stoljeća," rekao je Anders Fogh Rasmussen.

Ti novi izazovi znače da se Sjevernoatlanski savez mora redefinirati, kaže analitičar NATO-a Alastair Cameron iz Instituta Royal United Services u Londonu. On smatra da će NATO vjerojatno stvoriti funkcije u područjima za koja do sada nije bio odgovoran, poput energetske sigurnosti, zaštite kibernetskog prostora i drugih. Postavlja se i pitanje daljnjeg širenja saveza. On već ima 28 zamalja članica. Željele bi im se pridružiti Gruzija i Ukrajina.

Gruzija za sada ima podršku Sjedinjenih Država, što je pojačalo napetost u NATO-vom odnosu s Rusijom i predstavlja još jedan izazov s kojim će se sučeliti nadolazeći glavni tajnik Rasmussen. Očekuje se da će jedan od prvih koraka koje će on poduzeti biti formiranje strateškog koncepta NATO saveza – ono na čemu taj savez počiva. Neke zemlje smatraju da bi Član 5 – kolektivna samoobrana – trebao ostati glavnim fokusom saveza. No, ne misle sve članice jednako.

"Ako NATO želi ostati utjecajna sila u svijetu, mora riješiti podjele unutar samog saveza. Mislim da europske zemlje među sobom imaju različite poglede o smislu i ulozi ovog saveza," kaže Alastair Cameron.

Nema sumnje da je najočitiji izazov za NATO - Afganistan. Ishod sukoba u toj zemlji pomoći će oblikovati budućnost NATO saveza, odnosno način na koji se najstariji savez na svijetu planira razviti u 21. stoljeću.

Jennifer Glasse, Glas Amerike
- 09:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

30.07.2009., četvrtak

NATO se priprema za primopredaju dužnosti glavnog tajnika

NATO se od srijede priprema za primopredaju dužnosti glavnog tajnika, nakon što dosadašnji najviši civilni dužnosnik Jaap de Hoop Scheffer kaže posljednje "zbogom" Savezu.

De Hoop Scheffer (61), koji je NATO vodio od siječnja 2004., danas se posljednji put sastao s najbližim suradnicima, članovima međunarodnog vojnog i civilnog osoblja, objavio je NATO.

Prije napuštanja stožera NATO-a položio je cvijeće na spomenik vojnicima poginulima u operacijama NATO-a, stoji u priopćenju.

Mandat De Hoop Scheffera istječe u petak, a njegovu dužnost preuzet će bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen (56), na slici. Mandat novoga, 12. glavnog tajnika NATO-a počinje u subotu.

Fogh Rasmussen će svoj program objaviti na konferenciji za novinare u ponedjeljak, a očekuje se da će se usredotočiti na to kako savezničke operacije učiniti učinkovitijima i transparentnijima.
- 21:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jandroković primio u oproštajni posjet kanadskog veleposlanika

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je u četvrtak u oproštajni posjet kanadskog veleposlanika Thomasa Marra, priopćio je MVPEI.

Ministar Jandroković zahvalio je veleposlaniku Marru na osobnom doprinosu u unaprjeđenju bilateralnih odnosa između dviju zemalja tijekom veleposlaničkog mandata. Pritom je posebno naglašena suradnja Republike Hrvatske s Kanadom u sklopu NATO-a, kao i u drugim multilateralnim organizacijama.

Kao potvrda odličnih bilateralnih odnosa te prepoznavanja ukupno provedenih reformi u Hrvatskoj istaknuta je i ovogodišnja odluka kanadske vlade o ukidanju viza za hrvatske državljane, ističe se u priopćenju.

Taj čin sugovornici su ocijenili prekretnicom u odnosima između Hrvatske i Kanade te izrazili uvjerenost da će pridonijeti daljnjem razvoju sveukupne suradnje između dviju zemalja.

Na sastanku je također izraženo zadovoljstvo rastom gospodarske suradnje i trgovinske razmjene, a bilo je govora i o razvoju daljnje suradnje u područjima znanosti i kulture, s posebnim naglaskom na projekte mobilnosti mladih, dodaje MVPEI u priopćenju.

Intervju sa kanadskim veleposlanikom Thomasom Marrom pročitajte uskoro u novom broju NATO intervjua, biltena OPSA-e.
- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Clinton: SAD se nada rješenju spora Slovenije i Hrvatske

Sjedinjene Države nadaju se da će spor Hrvatske i Slovenije biti riješen na dobrobit obiju zemalja, izjavila je u srijedu američka državna tajnica Hillary Clinton nakon sastanka sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom u Washingtonu.

Odgovarajući na pitanje novinara je li se na sastanku govorilo o stanju odnosa Slovenije i Hrvatske, Clinton je odgovorila potvrdno.

"Razgovarali smo o tome. Premijeri dviju zemalja sastat će se u petak i nadamo se da će ta stvar biti riješena na dobrobit obiju zemalja", kazala je Clinton.

Clinton i Žbogar potpisali su u srijedu protokol o razmjeni instrumenata o ratifikaciji Sporazuma o pravnoj pomoći i izručenju, potpisanog 2005., kakav SAD ima sa svim članicama EU.

Nakon svečanog potpisivanja dokumenata, Clinton i Žbogar su u izjavama za novinare kazali da su na sastanku razgovarali o bilateralnim odnosima, stanju na zapadnom Balkanu, suradnji unutar NATO-a, uključivo misiju ISAF-a u Afganistanu, trgovinskoj suradnji i oporavku svjetskog gospodarstva, te o demokraciji, odgovornoj vladavini i ljudskim pravima.
- 21:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Clinton pohvalila britanski pristup Afganistanu; pozvala Iran da oslobodi političke zatvorenike

Američka državna tajnica Hillary Clinton pohvalila je u srijedu, na konferenciji za novinare održanoj s britanskim kolegom, londonski pristup umjerenim afganistanskim talibanima te pozvala Iran da oslobodi političke zatvorenike, prenijele su agencije.

Nedavni govor britanskog ministra vanjskih poslova Davida Milibanda o Afganistanu bio je u skladu s američkim stajalištem, rekla je Clinton na konferenciji za novinare koju je s Milibandom održala nakon zajedničkog sastanka.

Britanski je šef diplomacije u ponedjeljak u sjedištu NATO-a ocijenio da se borba protiv tvrdolinijskih fundamentalističkih zapovjednika mora nastaviti bez predaha, ali običnim talibanima valja pružiti priliku za pomirenje s afganistanskom vladom.

Oko 9000 britanskih vojnika raspoređeno je u Afgniastanu i po brojnosti su druga snaga iza američke u zemlji u kojoj je od 2001. poginuo 191 britanski vojnik, od kojih 22 samo u srpnju.

Afganistanska vlada mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, rekao je pak u Washingtonu Miliband, prenosi agencija AP.

Nasilje talibana i drugih pobunjenika udvostručilo se u zadnje tri godine unatoč nazočnosti 90.000 stranih vojnika, a napadi su pojačani u srpnju, tri tjedna do predsjedničkih i pokrajinskih izbora koji se smatraju ključnima za budućnost Afganistana.

Tri dana prije početka suđenja iranskim prosvjednicima Clinton je na konferenciji za novinare pozvala Islamsku Republiku da oslobodi političke zatvorenike uhićene u vrijeme masovnih prosvjeda protiv rezultata predsjedničkih izbora 12. lipnja.

"Mislim kako je važno da iranske vlasti oslobode političke zatvorenike", rekla je Clinton, javila je agencija AFP.

Vlasti su uhitile nekoliko stotina ljudi tijekom masovnih prosvjeda kojima su oporba i njezine pristaše izražavale nezadovoljstvo reizborom predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, kojega optužuju za lažiranje izbora.

Do danas ih je u zatvoru ostalo 200, po riječima zastupnika u iranskom parlamentu, a u subotu počinje suđenje za 20-ak uhićenika optuženih da su potkopavali državnu sigurnost.
- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

29.07.2009., srijeda

James Foley: biletaralni sporovi ne smiju ometati euroatlanstke integracije

Sjedinjene Države ne zauzimaju stajalište u bilateralnom sporu Hrvatske i Slovenije, dviju njima prijateljskih zemalja i saveznika iz NATO-a, no vjeruju da "bilateralne nesuglasice ne bi smjele ometati euroatlantske integracije", izjavio je James Foley (slika), kandidat za novog američkog veleposlanika u Hrvatskoj u utorak na saslušanju u Senatu.

"SAD ne zauzima stajalište u sporu tih dvaju prijatelja i saveznika iz NATO-a. No, načelno vjerujemo da bilateralne nesuglasice ne bi smjele ometati euroatlantske integracije. Potičemo obje strane da nastoje pronaći rješenje i uzdamo se u napore EU-a za daljni napredak. Nadamo se da se te nesuglasice mogu premostiti u duhu obostranog kompromisa u najskorijem roku", rekao je Foley pred senatskim Odborom za vanjsku politiku.

Naglasio je da slovenska blokada Hrvatske potkopava "pozitivnu dinamiku" koju proces euroatlantskih integracija ima na reforme u jugoistočnoj Europi, čiji je Washington oduvijek bio snažan zagovornik.

"Zadnjih smo godina vidjeli da je perspektiva euratlantske integracije svugdje bila snažan poticaj reformama. Nažalost ta je pozitivna dinamika sada u opasnosti, jer je daljni napredak Hrvatske prema članstvu u EU-u blokiran zbog graničnog spora sa Slovenijom", rekao je Foley.

Na pitanje demokratske senatorice Jeanne Shaheen, koja je predsjedala saslušanjem, može li SAD imati veću ulogu u rješavanju graničnog spora Slovenije i Hrvatske, kako bi se se on prevladao, a Hrvatska postala članica EU-a do 2011. godine, Foley je kazao kako je to "primarno stvar EU-a", ali da SAD ima velik ulog u tome i pridonosi rješenju kroz bilateralne odnose s dvije zemlje.

"To je primarno i čak ekskluzivno stvar EU, a mi nismo članica. No, imamo velik ulog u rješenju tog problema, jer smo toliko uložili u cijelu jugoistočnu Europu", rekao je Foley, dodajući kako je jugoistok Europe dio američke vizije o Europi nakon Hladnog rata.

"Budućnost jugoistočne Europe ključna je za naše šire ciljeve u Europi i mi imamo golem ulog. No vjerujem da će se naći rješenje. Trebat će upornost i spremnost obje strane na kompromis", naglasio je.

Foley je najavio da će, bude li potvrđen, "učiniti sve što može da pomogne Hrvatima da prođu ciljnu crtu" odnosno uđu u članstvo EU-a.

Imenovani veleposlanik SAD-a govorio je i o izazovima s kojima se suočava Hrvatska, te o važnosti ustrajanja na reformama u interesu njezine budućnosti.

"Hrvatska se još suočava s važnim izazovima, kao što su puna uspostava vladavine prava, borba s organiziranim kriminalom i korupcijom, u situaciji pogoršanog gospodarskog stanja. Ekonomska kriza može biti i prilika da se riješe sustavne prepreke poduzetništvu kao što je neučinkovitost u javnoj upravi i pravosuđu. Te reforme su ključne na samo zbog zahtjeva Bruxellesa, nego zato što od njih ovisi budućnost zemlje", istakao je.

Rekao je kako vjeruje da će mu iskustvo iz NATO-a i UN-a te 26 godina službe u američkoj diplomaciji, omogućiti da "izrazi poticaj SAD-a za reforme nužne za uspjeh Hrvatske", te pomoći da dodatno učvrsti partnerstvo s Hrvatskom, nastavljajući se na izvanredan rad svog prethodnika Roberta Bradkea.

Objasnio je da njegov duboki interes za Hrvatsku i regiju potječe od rada u NATO-u 90-ih, kada je Savez "pomogao spasiti regiju od groznog rata".

Malo je tko, po njegovim riječima, tada mogao predvidjeti da će Hrvatska tako brzo postati uspješna demokracija i pridružiti se NATO-u u travnju ove godine. Također ih je malo predviđalo prije 18 godina da će Hrvatska obnoviti svoju neovisnost. "To govori o ustrajnosti hrvatskog naroda da promiče težnju za državnosti i pripadanju zapadnoj obitelji naroda".

Sve to ukazuje na važnost nastavljanja reformi u Hrvatskoj i nastavka suradnje na pitanju izbjeglica, i s međunarodnom kaznenim sudom za ratne zločine, gdje je posljednjih godina ostvaren značajan napredak, dodao je.

Foley je u iskazu pred Senatom ocijenio da "bilateralni odnosi SAD-a i Hrvatske nikad nisu bili snažniji", navodeći da ih obilježava uska suradnja u regiji jugoistočne Europe, u Vijeću sigurnosti UN-a i NATO-u.

Također je istaknuo da Hrvatska daje važan doprinos sigurnosti svojim snagama u Afganistanu, na Kosovu i diljem svijeta.

Novi američki veleposlanik u Hrvatskoj saslušan je zajedno s novim veleposlanicima u Njemačkoj, Švedskoj i Finskoj, a predsjedavajuća senatorica Shaheen naglasila je kako je riječ o četiri za SAD strateški iznimno važne zemlje.
- 10:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

27.07.2009., ponedjeljak

Oružani incident u Afganistanu, priopćenje MORH-a

U Zoni odgovornosti Sjever (RCN) u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu u četvrtak 23. srpnja 2009. u 14:35 h po hrvatskom vremenu (16:05 po lokalnom) ručnim raketnim bacačima i pješačkim naoružanjem napadnuti su od strane pobunjenika pripadnici Oružanih snaga RH koji su se nalazili na izvršavanju redovnih zadaća pješačkog OMLT-a - mentoriranja i obučavanja Afganistanske narodne armije.

Napadnuta su dva vozila tipa LMW Iveco u kojima se nalazilo ukupno 8 pripadnika OSRH, u napadu nitko nije ozlijeđen, a na vozilima su manja oštećenja. Pripadnici OSRH uzvratili su vatru i izvukli se sa mjesta napada te se vratili u bazu.

Izvor: MORH
- 17:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

24.07.2009., petak

MORH neće otvarati Centar za obuku protiv terorizma kraj Šibenika

Nakon što je u medijima objavljeno da američka tvrtka KnoTox s partnerskim poduzećem Flexo iz Dugog Sela želi na prostoru Jamnjaka kod Šibenika otvoriti Centar za obuku protiv terorizma po NATO-vim standardima, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) u današnjem priopćenju ističe da su odbili tu inicijativu.

MORH se, navodi se, dva puta negativno očitovao na privatnu inicijativu o mogućem osnivanju Centra za obuku protiv kemijskog, biološkog, radioaktivnog, nuklearnog i bombaškog (CBRNE) terorizma u Hrvatskoj.

"Budući da je tvrtka Flexo ignorirala dva negativna očitovanja Ministarstva obrane, od 12. veljače i 8. travnja 2009., te pokušala izmanipulirati javnost o našoj podršci tom projektu, MORH je Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom uputio negativno mišljenje za dodijeljivanje koncesije spomenutoj tvrtki za bilo koju namjenu", naglašava se u priopćenju.

Iz tog ministarstva također ističu kako inicijativa o otvaranju CBRNE-a na Jamnjaku nema izravne veze s NATO-om.

"Otvaranje CBRNE-a nije deklarirano u okviru NATO prihvaćenih partnerskih ciljeva za Hrvatsku", kaže se u priopćenju u kojem stoji da su negativna očitovanja za taj projekt bila utemeljena na stručnim prosudbama Glavnog stožera OSRH, Uprave za obrambenu politiku MORH-a te Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava.

Gradonačelnik Šibenika Ante Županović i šibensko-kninski župan Goran Pauk održali su danas u vojarni na Jamnjaku konferenciju za novinare na kojoj su kazali kako je taj prostor planskom dokumentacijom predviđen za gradnju stanova za pripadnike MORH-a i hrvatske branitelje.

"Namjena je prostora je poznata, riječ je o stambenoj zoni i nikakva druga namjena ne bi mogla dobiti dokumente za izvođenje", rekao je Pauk. Gradonačelnik Županović je izrazi nadu da će vijest o bojnim otrovima na Jamnjaku ostati samo jedna loša vijest koja se neće ostvariti.
- 15:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Biden podupire želju Gruzijaca da uđu u NATO

Američki dopredsjednik Joe Biden u četvrtak je u Tbilisiju stao u obranu teritorijalne cjelovitosti Gruzije i njezine težnje da postane članicom NATO-a, godinu dana nakon rata s Rusijom, zauzevši se za jači razvoj demokracije u toj bivšoj sovjetskoj republici.



"Želimo slobodnu, sigurnu, demokratsku i jedinstvenu Gruziju", rekao je Biden u gruzijskom parlamentu. Rusija je odmah nakon rata u kolovozu 2008. priznala neovisnost dviju pobunjenih gruzijskih pokrajina Abhazije i Južne Osetije.

"Potpuno podupiremo gruzijsku težnju da uđe u NATO", rekao je. Nada za ulazak Gruzije u NATO oslabila je nakon rata, a Sakašvili je u razgovoru za Wall Street Journal u ponedjeljak priznao da je bila "gotovo mrtva". Biden je ponovio da se SAD protivi "pojmu utjecajne sfere koji potječe iz 19. stoljeća i nema veze s 21.", misleći pritom na Rusiju.

"Treba puno više raditi" na jačanju demokracije u Gruziji, rekao je Biden nakon susreta s četverim čelnicima gruzijske oporbe. Čini se da se ta primjedba odnosila na Sakašvilija, čiju ostavku traži oporba, optužujući ga za loše vođenje rata i za autoritarnost, nakon obećanja iz doba Revolucije ruža kojom je 2003. došao na vlast. Rusija je na Bidenov posjet Tbilisiju reagirala izjavom da provodi "konkretne mjere" protiv "ponovna naoružavanja Gruzije", osudivši još jednom američke vježbe u regiji. Biden je ipak istaknuo da Washington surađuje s Gruzijom kako bi "joj pomogao uvježbati i ustrojiti vojne snage".
- 14:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

23.07.2009., četvrtak

Primirite retoriku; razmislite što činite - Carl Bildt ponovio svoju poruku Sloveniji i Hrvatskoj

Naš kredibilitet u svijetu ovisi kako se nosimo s našim problemima - rekao je Carl Bildt, ministar vanjskih poslova predsjedajuće Švedske eurozastupnicima, članovima Vanjskopolitičkog odbora. 

Bildt je pokrio bitne vanjskopolitičke teme ističući poboljšanje transatlanstkih odnosa, ekologiju te dosta vremena posvetivši susjedstvu EU i čekaonici za članstvo. Po prvi su put snage integracije nadjačale snage dezintegracije, kazao je opisujući stanje na Balkanu – koji mu je, kao nekadašnjem visokom izaslaniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, uglavnom dobro poznat. 

Hrvatskoj je, naravno, najzanimljivije što predsjedajući ministar misli o sporu koji je zakočio hrvatske pregovore o članstvu u Uniji. Bildtove su teze izrečene u njegovom stilu, bez dlake na jeziku. 

"Hrvatska i Slovenija trebaju smiriti retoriku. Mislim da su obje strane predaleko otišle. Ono što sam kazao privatno i Hrvatskoj i Sloveniji velim sada javno - u retorici valja biti oprezan, Balkan je mjesto gdje se s njom mora biti pažljiv jer ljudi vjeruju u ono što se kaže a to izaziva posljedice. Stoga je" - nastavio je Bildt - "na objema stranama primiriti retoriku, razmisliti. 

"U interesu je objema stranama, kao i svima nama, riješiti problem, što prije to bolje. Interes nam je ubrzati, pomaknuti pristupne pregovore što je važno i za Hrvatsku, i za regiju ali i za Sloveniju jer niti jedna zemlja ne želi biti izolirana u Vijeću Europske unije. Nadam se da će razmišljanje pridonijeti da se ovo pitanje počne rješavati onako kako ga mi Europljani rješavamo, konstruktivno i uz spremnost na kompromis" - apelirao je Carl Bildt.

Ovo je po prvi put da je u Bruxellesu netko javno ukazao na podjelu u Vijeću EU, odnosno na izoliranost Slovenije. 26 članica ima jedan stav, a jedna članica - Slovenija - posve oprečan stav o nastavku hrvatskih pregovora. 

Švedski je ministar vanjskih poslova završio komentiranje ove teme odbijanjem da se izjasni hoće li se u petak održati međuvladina konferencija i što bi se na njoj događalo. "Do te točke još nismo stigli, pričekajmo, više ne želim o ovom pitanju govoriti; i za mene valjda vrijedi da govorim manje a razmišljam više" - rekao je šef švedske diplomacije.
- 11:51 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Vukelić sa zapovjednikom zračnih snaga SAD za Europu

Ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić sastali su se u utorak 21. srpnja 2009. u Zagrebu sa zapovjednikom zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država u Europi generalom zbora Rogerom A. Bradyjem.

Ministar Vukelić tom je prigodom zahvalio generalu Bradyju na potpori koju su Sjedinjene Američke Države pružile u provođenju reformi u OSRH i na ulasku Hrvatske u NATO, ali također i na izuzetno kvalitetnoj suradnji dviju zemalja na području obrane. Vukelić je posebno istaknuo i zahvalio se na potpori koju američka strana pruža hrvatskim snagama u misiji ISAF u koju se Vukelić i sam imao prilike uvjeriti prilikom nedavnog obilaska pripadnika 13. hrvatskog kontigenta u Kabulu i Mazar e Sharifu.

General Roger A. Brady čestitao je Hrvatskoj na ulasku u NATO istaknuvši kako je Hrvatska nova članica, ali se njezin doprinos NATO-u i suradnja s tom organizacijom bilježi već duži niz godina. Također se zahvalio se na doprinosu OSRH u Misiji ISAF istaknuvši kako je ulazak Hrvatske u NATO kako za Hrvatsku, značajan i za NATO, a dosadašnja dobra suradnja nastavit će se i ubuduće ali i na nižim razinama unutar oružanih snaga s ciljem daljnje kvalitetne sinergije.
Osim sastanaka s ministrom Vukelićem te načelnikom GS OSRH generalom Lucićem, general Brady sastao se tijekom jučerašnjeg dana na Plesu sa zapovjednikom HRZ-a i PZO-a general bojnikom Vladom Bagarićem, dok će se tijekom današnjeg dana sastati na vojnom poligonu Slunj i sa zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske general pukovnikom Mladenom Kruljcem.

Izvor: MORH
- 11:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

22.07.2009., srijeda

Scheffer hospitaliziran

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u utorak je hitno hospitaliziran nakon što je osjetio slabost, za koju se isprva vjerovalo da je bezopasna, no kako su izvijestili službeni izvori u Bruxellesu, radilo se o krvnome ugrušku.

Glavni tajnik prebačen je u bolnicu gdje su mu liječnici riješili problem ugruška otkrivenog u arteriji, rekao je njegov glasnogovornik James Appathurai za France presse.

Također je kazao kako se bivši nizozemski ministar vanjskih poslova "nalazi na odjelu za intenzivnu skrb gdje bi trebao biti zadržan nekoliko sati", a potom će "nekoliko dana ostati u bolnici na promatranju".

"Liječnici računaju na njegov potpuni oporavak", kazao je Appathurai, koji je tijekom popodneva najprije objavio informaciju po kojoj je De Hoop Scheffer osjetio manju slabost tijekom svečanosti održane u središtu Bruxellesa.
- 09:46 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Rusko-američko približavanje ne šteti Ukrajini

Ukrajina je slobodna sama birati svoje saveznike u čemu je Washington snažno podupire i uvjerava da rusko-američko zbližavanje neće biti na štetu Ukrajine, rekao je u utorak za posjeta Kijevu američki potpredsjednik Joe Biden, javile su agencije.



Biden je u glavnome gradu Ukrajine govorio na konferenciji za novinare s predsjednikom Viktorom Juščenkom koji je pak poručio da je najbolji put za jamstvo sigurnosti Ukrajine NATO savez.

"Oživljavanje odnosa s Rusijom", rekao je Biden, "uvjeravam vas, neće se provoditi nauštrb Ukrajine". Američki potpredsjednik je naglasio da SAD "ne priznaje nikome drugome pravo da Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zemlji diktira u kakve će saveze stupati ili kakve će bilateralne odnose njegovati", prenijela je agencija Reuters. Po agenciji AFP Biden želi uvjeriti Kijev da poboljšanje rusko-američkih odnosa od početka srpnja kada je američki predsjednik Barack Obama posjetio Moskvu, neće naštetiti dobrim vezama SAD-a i Ukrajine.

Juščenko je pak poručio da je "nacionalna sigurnost jedno od glavnih pitanja" i da "teritorijalna cjelovitost, suverenitet, slobode ovise o dobrim odnosima sa susjedima", pri čemu je mislio na Rusiju.

"Najbolji odgovor je euroatlantski instrument", rekao je Juščenko o NATO-u.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova iz Moskve je poručio u utorak da Rusija ne želi "monopolizirati" odnose sa zemljama koje su bile u sastavu nekadašnjega Sovjetskog Saveza, ali da "pozorno" prati Bidenov posjet Ukrajini i Gruziji. Izbor partnera za međunarodnu suradnju ovisi o suverenoj volji samih država, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Andrej Nesterenko.

"Važno je da sve bude transparentno, bez dvostruke igre i da ne bude na štetu interesa drugih", rekao je Nesterenko no dodao je da Bidenova odluka da posjeti upravo Ukrajinu i Gruziju te upravo u ovo vrijeme nije "slučajna".

Rusija se protivi širenju NATO-a do samih granica Rusije i u tome vidi prijetnju vlastitoj sigurnosti, dok Ukrajina i Gruzija teže izmaknuti se utjecaju Rusije te se približiti Zapadu i ući u NATO. Biden će u srijedu posjetiti Gruziju, koja je u kolovozu 2008., silom pokušala pod svoj suverenitet vratiti odmetnutu pokrajinu Južnu Osetiju, na što je vojno intervenirala Rusija.
- 09:41 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Vukelić i Lucić održali sastanak sa zapovjednikom zračnih snaga SAD-a u Europi

Ministar obrane Republike Hrvatske Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Josip Lucić sastali su se u utorak u Zagrebu sa zapovjednikom zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država u Europi generalom zbora Rogerom A. Bradyjem.



Ministar Vukelić tom je prigodom zahvalio generalu Bradyju na potpori koju su Sjedinjene Američke Države pružile u provedbi reformi u OSRH i na ulasku Hrvatske u NATO, ali također i na iznimno kvalitetnoj suradnji dviju zemalja na području obrane, priopćeno je iz MORH-a.

Vukelić je posebno istaknuo i zahvalio se na potpori koju američka strana pruža hrvatskim snagama u misiji ISAF u koju se Vukelić i sam imao prilike uvjeriti prilikom nedavnog obilaska pripadnika 13. hrvatskog kontigenta u Kabulu i Mazar e Sharifu.

General Brady čestitao je Hrvatskoj na ulasku u NATO istaknuvši kako je Hrvatska nova članica, ali se njezin doprinos NATO-u i suradnja s tom organizacijom bilježi već dulji niz godina.

Također se zahvalio na doprinosu OSRH u Misiji ISAF istaknuvši kako je ulazak Hrvatske u NATO kako za Hrvatsku, važan i za NATO, a dosadašnja dobra suradnja nastavit će se i ubuduće, ali i na nižim razinama unutar oružanih snaga.

Osim s ministrom Vukelićem te načelnikom GS OSRH generalom Lucićem, general Brady sastao se tijekom ponedjeljka na Plesu sa zapovjednikom HRZ-a i PZO-a general bojnikom Vladom Bagarićem, dok će se tijekom današnjeg dana sastati na vojnom poligonu Slunj i sa zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske general pukovnikom Mladenom Kruljcem.
- 09:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

20.07.2009., ponedjeljak

Testiranja za STANAG

Na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski" od 7. do 9. srpnja održana je Konferencija za testiranje STANAG 6001. Konferencija je pripremljena i provedena u organizaciji hrvatskog tima za testiranje po tom standardu, u čijem su sastavu Natalija Andraković Kostanjevac, Martina Alerić, Suzana Čečuk i Tamara Kramarić Maras, te uz potporu MORH-a i HVU-a.



Uz hrvatske predstavnike, na konferenciji su sudjelovali članovi nacionalnih STANAG 6001 timova iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Danske, Estonije, Gruzije, Italije, Libije, Makedonije, Slovačke, Slovenije i SAD-a te predstavnik SHAPE-a/NATO-a. Tridesetak sudionika uime domaćina pozdravio je dekan HVU-a brigadir Željko Akrap, istaknuvši tom prigodom važnost poznavanja stranih jezika te je izrazio potporu inicijatorima konferencije.

Njezina je svrha, kako su istaknuli organizatori, standardizacija i validacija testova STANAG 6001, s naglaskom na međusobnu razmjenu znanja i zajedničko unapređenje prakse. Na praktičnim radionicama održanim tijekom trodnevne konferencije sudionici su stekli uvid u interpretaciju standarda STANAG 6001 različitih zemalja, međusobno ih usporedili i nastojali ih ujednačiti. Na kraju su postigli dogovor o nastavku suradnje, kako bi i u budućnosti pridonosili kvaliteti testiranja po tom STANAG-u, što znači da bi jezični profil 3333 u svim zemljama označavao istu razinu jezične sposobnosti

(Hrvatski vojnik)
- 18:47 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Humanost hrvatskih vojnika

Tijekom prošlog mjeseca u kampu Marmal u Mazar-e-Sharifu na sjeveru Afganistana gdje se nalazi i glavnina 13. HRVCON-a provedena je akcija prikupljanja novčane pomoći za teško bolesnu gospođu Qamar iz vrlo siromašne obitelji u selu Gur-e-Mar. Ona ima tumor koji su dijagnosticirali njemački liječnici i on se mora odstraniti da bi žena preživjela. Operacija se treba provesti u bolnici u Balkhu za što su bila potrebna navedena sredstva.



Budući da je u kontaktu s navednim selom bio stožerni narednik Kristijan Danko, on je najprije omogućio liječnički pregled gospođe a poslije u suradnji s ostalim pripadnicima hrvatskog kontingenta na sjeveru Afganistana uspio prikupiti dragovoljne novčane priloge u iznosu od 457 dolara.

Za operaciju je bilo potrebno 300 dolara a ostatak je donacija bolnici u Balkhu. Prikupljeni novac doniran je 11. srpnja 2009. u bolnici Balkh uz pomoć afganistanskog liječnika dr.Rustai koji je s bolnicom u kampu Marmal koordinirao pripremu operacije. Bojnik Babić, bojnik Gabril, narednik Podgorski i dr. Rustai s dvojicom svojih kolega novac su uručili ocu gospođe Qamar.

(Hrvatski vojnik)
- 18:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Biden u posjetu Ukrajini

Bivši američki predsjednik Joe Biden doputovao je u ponedjeljak u Ukrajinu u nastojanju da uvjeri čelnike te zemlje kako Washington nije zaboravio tu bivšu sovjetsku republiku nakon nedavna posjeta američkog predsjednika Baracka Obame susjednoj Rusiji.

No promatrači ocjenjuju da će Biden zateći zemlju manje zainteresiranu za odnos sa SAD-om i NATO-om, a više zaokupljenu vlastitim unutarnjim problemima, zbog paralizirajućih domaćih političkih problema i duboke ekonomske krize.

Zbog Bidenova posjeta Kijevu, većina ulica toga grada je blokirana. Obični stanovnici Ukrajine uglavnom su ravnodušni prema dolasku zamjenika američkog predsjednika, a novine o njegovu dolasku slabo izvješćuju. Bidenov posjet uslijedio je dva tjedna nakon Obamina sastanka u Moskvi s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom.

"Ovo je neka vrsta Bidenova putovanja koje predstavlja ravnotežu Obaminu putovanju Moskvi, no ta je ravnoteža potpuno drukčija nego što je bila ona tijekom Busheve administracije", ocijenio je jedan britanski analitičar, skrenuvši pozornost na činjenicu da "balansirajuće putovanje obavlja zamjenik predsjednika, a ne predsjednik osobno".

"Za Ukrajinu je u ovome trenutku najvažnije američko jamstvo ukrajinske sigurnosti, odlučnost u provedbi buduće ukrajinsko-američke suradnje na području obrane i nastavak američke potpore ukrajinskom procesu ulaska u NATO", rekao je prošli tjedan Juščenkov glasnogovornik.
- 17:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rasmussen za poboljšanje odnosa s Rusijom

Budući glavni tajnik NATO-a, Danac Anders Fogh Rasmussen, izjavio je da Sjevernoatlantski savez želi "poboljšati" odnose s Rusijom te da se nada da će uskoro posjetiti Moskvu.



"Želim se usredotočiti na poboljšanje odnosa između NATO-a i Rusije", rekao je Rasmussen za francuski časopis Midi Libre od ponedjeljka. "Odlučili smo ponovno pokrenuti aktivnosti posebnog Vijeća NATO-a i Rusije", istaknuo je.

"Strateški imamo potrebu za tješnjom suradnjom, posebice u borbi protiv terorizma. Rusija je vrlo izložena. Ona više ne treba NATO smatrati neprijateljem. NATO više nije uperen protiv Rusije", ustvrdio je Rasmussen koji će 1. kolovoza naslijediti Jaapa de Hoopa Scheffera na dužnosti glavnog tajnika NATO-a.

Rasmussen je također najavio da će se NATO uključiti u borbu protiv gusara te da "razrađuje novi strateški koncept" suzbijanja gusarstva. Usto, Rasmussen želi "provesti vojnu reformu NATO-a".

"Moramo se transformirati da bismo razvili svoje kapacitete dok se suočavamo s novim prijetnjama: borbom protiv terorizma, širenjem oružja masovnoga razaranja, bio-terorizmom i cyber-napadima", rekao je Rasmussen.

"Vojske se mora reformirati i transformirati. Potrebna nam je veća fleksibilnost. Dok prolazimo kroz financijsku krizu, moramo se na efikasniji način služiti svojim resursima", dodao je.
- 10:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Prvi pripadnik Hrvatske ratne mornarice u operaciji ATALANTA

Sukladno Odluci Hrvatskog sabora o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji Europske unije "EU NAVFOR Somalija – ATALANTA", od 3. travnja 2009., u mirovnu operaciju ATALANTA upućen je prvi pripadnik Hrvatske ratne mornarice poručnik korvete Grgo Kero (na slici lijevo s francuskim kolegom), koji se od 8. do 28. srpnja nalazi na francuskoj fregati "Aconit", angažiranoj u Adenskom zaljevu. Prema navedenoj Odluci Hrvatskog sabora u mirovnu operaciju ATALANTA može se uputiti do 5 časnika/dočasnika HRM-a.
Upućivanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnu operaciju u Somaliju u skladu je sa sigurnosnom i vanjskom politikom Republike Hrvatske. Sudjelovanjem u mirovnoj operaciji Europske unije "EU NAVFOR Somalia – ATALANTA" Republika Hrvatska potvrđuje svoj strateški cilj – članstvo u Europskoj uniji, a time i doprinos sposobnostima Europske unije za upravljanje krizama.

Operacija ATALANTA pokrenuta je u skladu sa rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda 1814, 1816, 1838 i 1846 iz 2008. godine kako bi se zaštitili brodovi koji prevoze hranu za Somaliju iz programa WFP (World Food Programme), zaštitili brodovi koje plove u Somalijskim vodama te odbili svi napadi pirata i oružanih napada na brodove. Na čelu Europskih pomorskih snaga (European Naval Forces Somalija – EU NAVFOR Somalia) nalazi se kontraadmiral Peter Hudson iz Kraljevske mornarice Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. EU NAVFOR Somalia se sastoji od 14 brodova i 3 zrakoplova, i to iz Španjolske (1 fregata, 1 tanker i 1 ophodni zrakoplov), Njemačke (2 fregate, 1 tanker i 1 ophodni zrakoplov), Francuske (2 fregate, 1 korveta, 1 ophodni brod i 1 ophodni zrakoplov), Grčke (1 fregata), Italije (1 fregata) i Švedske (3 korvete).

Poručnik korvete Grgo Kero pripadnik je Hrvatske ratne mornarice od 2005. godine te se trenutno nalazi na dužnosti zapovjednika lovca mina "Korčula". I prije nego je postao zapovjednik lovca mina, bio je u više navrata ukrcan na francuske lovce mina na višednevnim plovidbama prije ili nakon posjeta istih u naše luke. Poručnik korvete Kero rođen je 1978. godine te je završio Pomorski fakultet Split, smjer nautika te nakon toga Časničku školu Učilišta Hrvatske ratne mornarice "Petar Krešimir IV".

Izvor: MORH
- 10:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.07.2009., četvrtak

Scheffer u BiH

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer potvrdio je u četvrtak punu spremnost Alijanse da pomogne Bosni i Hercegovini u približavanju euroatlantskim strukturama no istodobno je pozvao bosanskohercegovačke političare da brže i odlučnije provode nužne reforme, uključujući i ustavne promjene.



"Politički kriteriji koje BiH treba ispuniti su za NATO isti kao i za druge članice međunarodne zajednice", kazao je De Hoop Scheffer u Sarajevu gdje je imao oproštajni susret s najvišim dužnosnicima BiH uoči njegova odlaska s dužnosti glavnog tajnika NATO-a. De Hoop Scheffer kazao je kako su u tom kontekstu ustavne reforme u BiH veoma bitne dodajući kako se nada brzom uspjehu reformskog procesa.

"Saveznici u NATO-u pružit će BiH svu nužnu pomoć", istaknuo je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza. De Hoop Scheffer je ocijenio kako je ne samo za BiH nego za cijelu regiju članstvo u euroatlanstkim integracijama jedini put koji osigurava trajnu stabilnost.

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić potvrdio je kako je punopravno članstvo u NATO-u među najvažnijim vanjskopolitičkim prioritetima za njegovu zemlju.

"Nadam se da će BiH što prije dobiti status punopravnog člana", izjavio je Silajdžić no ni on niti De Hoop Scheffer nisu naznačili kada bi se to moglo dogoditi. Predsjedništvo BiH donijelo je odluku da do kraja ove godine podnese zahtjev za odobravanje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
- 14:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Regija još nije definirana

Bivši čelnici središnje i istočne Europe pozvali su u četvrtak, u otvorenom pismu administraciju Baracka Obame da ne zaboravi strateške interese u njihovoj regiji, poglavito u svezi s Rusijom.

"Ponekad imamo dojam...da mnogi američki dužnosnici danas procjenjuju da je naša regija definirana jednom zauvijek i da se sada moraju baviti ostalim, hitnijim strateškim pitanjima. To je stajalište preuranjeno", piše u pismu koje potpisuju bivši predsjednici Poljske Lech Walesa i Aleksander Kwasniewski, bivši češki predsjednik Vaclav Havel i nekadašnji litavski predsjednik Valdas Adamakus.



"Središnja i istočna Europa se nalazi na političkom raskrižju putova i u regiji raste nervoza", posebice zbog izostanka reakcije NATO-a tijekom prošlogodišnjeg sukoba u Gruziji, dok je Rusija istodobno "kršila međunarodno pravo", dodaje se u pismu.

"Prema našem iskustvu, tvrđa politika prema Rusiji, utemeljena na vrijednostima, ne samo da će ojačati sigurnost Zapada već će Moskvu učiniti kooperativnijom", ocjenjuju bivši čelnici istočne i središnje Europe.

Također su ocijenili da postavljanje tzv. proturaketnog štita u Češkoj i Poljskoj, što je predmet razmatranja Obamine administracije, ostaje "simbol vjerodostojnosti Amerike"
- 14:12 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jandroković zahvalio petorici veleposlanika

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković zahvalio je u srijedu na prijamu u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu petorici veleposlanika na njihovu doprinosu u razdoblju kad je Hrvatska ušla u NATO i Vijeće sigurnosti, poručivši da će Hrvatska nastaviti reforme i suradnju s partnerima, priopćio je MVPEI.

Prijam je priredio doajen diplomatskog zbora u Hrvatskoj apostolski nuncij msgr. Mario Roberto Cassaria u povodu završetka mandata američkog veleposlanika Roberta A. Bradtkea, voditelja Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj veleposlanika Vincenta Degerta, ruskog veleposlanika Mihaila Konarovskog, izraelskog veleposlanika Shmuela Meiroma i kanadskog veleposlanika Thomasa D. Marra.

Jandroković je u govoru veleposlanicima izrazio nadu da će oni Hrvatsku pamtiti kao modernu demokratsku zemlju, okrenutu budućnosti i europskim vrijednostima, a istodobno spremnu suočiti se sa svim izazovima u zajedništvu s partnerima na globalnoj razini.

MVPEI u priopćenju dodaje da je hrvatski ministar zahvalio veleposlanicima na osobnu zauzimanju za unaprjeđenje prijateljskih odnosa svojih država s Hrvatskom. Tijekom vaših mandata Hrvatska je postala članicom NATO-a i nestalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a, podsjetio je Jandroković te opetovao da je spremna nastaviti sve reforme potrebne za ostvarenje svog vanjskopolitičkog cilja - ulaska u Europsku uniju.
- 14:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

15.07.2009., srijeda

Solana u posjetu Prištini

Visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izjavio je u utorak, tijekom posjeta Prištini, da Kosovo ne može biti obuhvaćeno liberalizacijom viznog režima sve dok ne ispuni tehničke uvjete koje Unija zahtjeva.



"Liberalizacija viza je proces koji sadrži tehničke a ne političke elemente, stoga se samo oni koji ispune uvjete mogu naći na listi za ukidanje viza", rekao je Solana nakon sastanka sa predsjednikom i premijerom Kosova Fatmirom Sejdijuom i Hashimom Thaqijem. Poručivši da kosovske institucije trebaju nastaviti raditi na razvoju zemlje, visoki predstavnik EU dodao je da Kosovo, Albanija i Bosna i Hercegovina trebaju ispuniti standarde za proces ukidanja viza. Solana je istaknuo da to podrazumijeva kontrolu državnih granica i druga pitanja koja se tiču graničnih prijelaza, kao i putovnice rađene po europskim standardima, prenose kosovski mediji. On je dodao kako je kontrola granica i izrada putovnica dužnost kosovske vlade i da to neće činiti Eulex, te da je za one koji žele liberalizaciju viznog režima važno da imaju kapacitete za to, sukladno uvjetima EU. Osvrnuvši se na ekonomsku krizu, on je poručio da Kosovo ima pomoć posredstvom misije Eulexa i drugih europskih institucija, te da na tu pomoć i dalje može računati.

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiju izrazio je uvjerenost u europsku budućnost Kosova, te naveo položaj i prava manjina kao najznačajnije unutarnje pitanje. Dodavši kako će Kosovo nastaviti razvijati dobre odnose sa regijom i EU, Sejdiju je kazao kako je uvjeren da Kosovo neće biti ostavljeno izvan euroatlantskih procesa.

Premijer Kosova Hashim Thaqi rekao je da je budućnost Kosova kao članice NATO-a sigurna, ocjenivši veoma pozitivnim dostignuća Kosova u proteklih godinu dana u oblasti izgradnje demokratskih institucija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Tijekom boravka u Prištini Solana se susreo i sa šefom misije Eulex Yvesom de Kermabonom i voditeljem međunarodne civilne misije i izaslanikom EU-a na Kosovu Pieterom Feithom, sa kojima je posjetio sjedište misije Eulex u Prištini, gdje se obratio njezinim službenicima.

Posjet regiji Solana je započeo u ponedjeljak u Beogradu, a potom nastavio u Skoplju i Prištini, dok bi, po najavama, u srijedu trebao posjetiti Crnu Goru.
- 14:28 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

14.07.2009., utorak

Predsjednik Mesić uručio odličje Robertu Bradtkeu

Predsjedmik Stjepan Mesić primio je u utorak u oproštajni posjet američkog veleposlanika Roberta Bradtkea i uručio mu visoko hrvatsko odličje "Red kneza Trpimira s ogrlicom" za izniman doprinos izgradnji i jačanju hrvatsko-američkih odnosa.



"Zbog nesebična zalaganja za promicanje dobrih odnosa između SAD-a i Hrvatske, a slijedom toga i za jačanje naših odnosa sa zemljama NATO-a i EU-a, dodjeljujem vam visoko hrvatsko odličje", rekao je predsjednik Mesić.
Istaknuo je da je veleposlanik Bradtke odigrao "veliku ulogu u diplomatskom zboru u RH kako bi i ostali ambasadori prihvatili naše stavove", jer, kako je kazao, "Hrvatska se drži načela".

"I drugi su to prepoznali, ali vi ste bili prvi", kazao je hrvatski predsjednik koji opetovano ponavlja da se "posebice male zemlje moraju zauzimati za načela ako žele biti vjerodostojne". Predsjednik Mesić je potom kazao da je Bradtke sjajno tumačio politiku SAD-a, ali i vrlo korektno prenosio hrvatske stavove američkoj administraciji. Ocijenio je, također, da je Bradtke puno učinio na popuštanju napetosti koje su se povremeno znale pojavljivati u međusobnim odnosima.

"Bilo je poučno naći se s Vama. Voljeli smo s Vama raditi", zaključio je Mesić.

Bradtke je zahvalio Mesiću na odličju i poručio da će Hrvatska u njemu uvijek imati prijatelja. Kazao je da su odnosi SAD-a i Hrvatske dobri, ali da to ne ovisi samo o njemu.

"Mijenjaju se premijeri i predsjednici, ali naši će odnosi uvijek biti dobri jer se temelje na zajedničkim interesima i vrijednostima", rekao je Bradtke.

Dvije zemlje, kako je rekao, povezuje zajednička predanost demokraciji, vladavini prava i stabilnosti ovog dijela Europe. Veleposlanik Bradtke predao je vjerodajnice predsjedniku Mesiću 7. srpnja 2006. godine. Od srpnja 2004., Bradtke je kao profesionalni diplomat bio glavni zamjenik pomoćnika državne tajnice za europska i euroazijska pitanja.
- 15:02 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Službeni prijedlog: Republika Sjeverna Makedonija

Posebni izaslanik Ujedinjenih naroda Matthew Nimitz predložio je rješenje 18-godišnjega spora Grčke i susjedne Makedonije, objavio je u subotu skopski Dnevnik.



Te su dvije zemlje u sporu još od raspada Jugoslavije kad je Grčka zaključila da samostalna Makedonija ne može zadržati to ime jer ga dijeli s grčkom pokrajinom. Nimitz je predložio ime "Republika Sjeverna Makedonija", a za ime jezika makedonski jezik. Prihvate li ga obje strane, tim bi se rješenjem mogla prekinuti blokada makedonskoga približavanja euroatlantskim integracijama. Prije godinu dana zbog grčkog veta Makedonija nije dobila pozivnicu u NATO u koji su zatim 2009. ušle Hrvatska i Albanija.


- 14:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatsko odličje Martinu Erdmannu

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uručio je u petak na Croatia Summitu 2009. u Dubrovniku odličje "Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom" pomoćniku glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Martinu Erdmannu, za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Hrvatske i promicanju njezine suradnje s NATO-om, priopćio je MVPEI.



Jandroković je rekao kako tim odličjem Hrvatska ponajprije izražava zahvalnost pomoćniku glavnog tajnika Erdmannu na osobnom angažmanu i predanosti glede uspješnog ulaska Hrvatske u NATO.

Pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a veleposlanik Martin Erdmann imenovan je 2005. godine, nakon karijere u diplomatskoj službi Savezne Republike Njemačke, te je od tada ustrajno podupirao napore Hrvatske za ulazak u Sjevernoatlantski savez, objašnjava se u priopćenju.
- 14:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mađarska će pomoći za EU kao što je i za NATO

Mađarski premijer Gordon Bajnai obećao je u petak u Dubrovniku pomoć Mađarske Hrvatskoj u nastavku pristupnih pregovora s EU-om, kao što je Budimpešta pomagala i u pristupanju Hrvatske NATO-u.



"Bili smo stjegonoše ulaska Hrvatske u NATO i to želimo biti i u vašem priključenju EU-u", rekao je Bajnai nakon razgovora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor na marginama Croatia Summita 2009. Mađarska je bila kontakt zemlja koja je pomagala Hrvatskoj u provedbi reformi potrebnih za članstvo u Sjevernoatlanskom savezu. Hrvatska je punopravna članica NATO-a postala u travnju ove godine. Kosor je izjavila da će posao oko pristupnih pregovora Hrvatska dovršiti do kraja ove godine, bez obzira na slovensku blokadu i Bajnaia zamolila da pomogne u njezinu uklanjanju.

"Uvjerena sam da ćemo posao dovršiti do kraja godine", istaknula je premijerka Kosor. Dvoje premijera razgovarali su i o suradnji naftnih tvrtki INE I MOL-a koja je, rekao je Bajnai, vitalna za obje zemlje i dogovorili skoro održavanje redovite zajedničke sjednice hrvatske i mađarske vlade. I Kosor i Bajnai dužnost su preuzeli nedavno, nakon ostavki njihovih prethodnika Ive Sanadera i Ferenza Gyurczanya u vrijeme kada su obje zemlje teško pogođene gospodarskom krizom.
- 14:52 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bilateralni problemi ne mogu biti prepreka integriranju

Zamjenik američke državne tajnice James Steinberg izjavio je u četvrtak u Dubrovniku da bilateralni problemi ne bi trebali biti zapreka na putu zemalja jugoistoka Europe u euroatlantske integracije.



"Najbitnije je da put u EU i NATO ostane otvoren svim zemljama u regiji. Ne smijemo dopustiti da bilateralni sukobi blokiraju bilo čije težnje prema euroatlanskim integracijama", rekao je Steinberg na otvorenju Croatia Summita 2009. Steinberg pritom nije izrijekom spomenuo hrvatsko-slovenski granični spor zbog kojeg Ljubljana blokira hrvatske pristupne pregovore s Europskom unijom. Po njegovim riječima, zemlje u regiji treba procjenjivati pojedinačno, a uspjeh integracija ovisi o povjerenju naroda u regiji da će taj proces biti pošten i utemeljen na vlastitim dostignućima. Navodeći američkog potpredsjednika Joea Bidena, koji je nedavno boravio u nekoliko zemalja jugoistočne Europe, Steinberg je ponovio američko stajalište da su "vrata zemljama u regiji otvorena i da je SAD tu da vam pomogne ta vrata otvoriti" za euroatlantske integracije.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor u svome je govoru istaknula da se Hrvatska zauzima za Europu koja će "imati snage i volje odmaknuti bilateralne probleme sa stola EU-a i nastaviti pristupne pregovore s Hrvatskom".

"Moja će vlada učiniti sve potrebne napore u ispunjavanju standarda. Ali očekujemo od naših prijatelja u Europi da učine sve kako bi se uklonile nepotrebne zapreke i blokade na našem putu do punopravna članstva", naglasila je Kosor kojoj je Croatia Summit 2009. prvi međunarodni skup otkako je nedavno izabrana za predsjednicu hrvatske vlade.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt rekao je da se vizija slobodne, demokratske i dinamične Europe odnosi na cijeli kontinent, uključivo i njegov jugoistok. Dodao je da je taj dio Europe "europskiji od sjevera odakle ja dolazim" i u ime švedskog predsjedništva EU-a rekao da regija može računati na pomoć i potporu.

"Na tome putu ima uspona i padova, ali dok ima dobre volje, cilj je dostižan", rekao je šef diplomacije Švedske koja je 1. srpnja preuzela šestomjesečno predsjedanje Unijom.

Mađarski premijer Gordon Bajnai izjavio je da je Hrvatska samo nekoliko koraka od vrata EU-a i procijenio da će punopravnom članicom postati vrlo skoro. "Hrvatsku bi trebalo procjenjivati po jasnim kopenhaškim kriterijima, a dosad ih je ispunila puno", rekao je Bajnai. Po njegovim riječima, Hrvatska utire put za druge zemlje u regiji i upozorio da, ako se njezin put uspori, to će biti zabrinjavajuće ne samo za Zagreb nego i za susjedne zemlje.

Susret u Dubrovniku, na kojem sudjeluju visoki dužnosnici nekoliko europskih zemalja, SAD-a i Kanade, nastavlja se u petak raspravom o širenju EU-a i NATO-a na jugoistok Europe, energetskoj suradnji te novim gospodarskim idejama i projektima.
- 14:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

13.07.2009., ponedjeljak

Važnost odnosa s javnošću misije ISAF

Konferencija za odnose s javnošću NATO-ove misije ISAF održana je 22. i 23. lipnja 2009. na NATO Defense Collegeu (NDC) u Rimu. Konferenciju je organizirao NATO HQ PDD - Odjel za medije u suradnji s Uredom za odnose s javnošću NATO Defense Collegea. Ove godine na konferenciji je sudjelovalo 107 sudionika iz 28 zemalja koje imaju svoje snage raspoređene u misiji ISAF, te predstavnici Vlade Islamske Republike Afganistan.



Prvog dana konferencije sudionici su bili podijeljeni u osam radnih skupina kako bi preispitali različite aspekte komunikacijskih izazova na koje nailaze u Afganistanu te razvili preporuke za daljnje korake, koje će biti predmet razmatranja u NATO-ovim tijelima u zemljama koje sudjeluju u misiji ISAF kao i u vladi Islamske Republike Afganistan. Posebno zanimljiva rasprava vodila se o uporabi "novih" medija u ostvarivanju komunikacijskih ciljeva NATO-a (socijalne mreže poput Facebooka, Myspacea i Twittera, Youtubea i sl.), te o tome kako zadovoljiti potrebu da se bude što ažurniji u objavi informacija a da se istodobno ne naruši sigurnost snaga koje sudjeluju u misiji ISAF. Na konferenciji je također predstavljen projekt NATO-ove televizije, gdje predstavnici medija, ali i drugi zainteresirani mogu besplatno preuzeti dostupne videomaterijale visoke kvalitete.

Drugog dana, konferencija je započela raspravom na temu "Mjerenje komunikacijskih učinaka", odnosno kako komuniciranje utječe na sigurnost i koje su teškoće s kojima se suočava zajednica NATO-ISAF, koja mora imati vjerodostojan sustav za procjenu učinaka komunikacije radi postizanja što pozitivnijih rezultata.

Vrijedan doprinos u razmjeni ideja na temu Mjerenje učinka - upravljanje i razvoj dao je predstavnik misije UNAMA u Kabulu izravnim videolinkom. On je iznio određene probleme vrednovanja operacije ISAF, ali je istodobno istaknuo važnost primanja povratnih informacija tih vrednovanja kako bi se sustav mogao poboljšati.

Na kraju prijepodnevnog rada, sudionicima se obratio glasnogovornik NATO-a James Appathurai, koji je u nadahnutom govoru dao određene preporuke u kojem bi se smjeru trebali kretati odnosi s javnošću u sljedećem razdoblju, pri čemu je istaknuo važnost uporabe slikovnog materijala, "koji je ponekad vrlo moćno oružje". Također je naglasio da su komunikacijske strategije u vezi s misijom ISAF još previše nacionalne i često se stječe dojam da je uspjeh u misiji samo nacionalni uspjeh pojedinih zemalja, ali isto tako da se za svaki neuspjeh odgovornost prebacuje na NATO.

Sudionicima konferencije drugog dana također se obratio i predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a admiral Giampaolo di Paola preko izravne videoveze iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Admiral Di Paola naglasio je da je vrlo važno za NATO iznijeti istinitu priču. Jer istina je put prema uspjehu. Također je rekao da bi sve članice NATO-a trebale dati punu potporu NATO-ovu TV projektu.
(Hrvatski vojnik)

- 10:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

11.07.2009., subota

Pred NATO-om stavljen težak zadatak: Napraviti novu strategiju

Vojni, politički i akademski stručnjaci na seminaru u Bruxellesu i dalje pokušavaju započeti rad na novoj strategiji NATO Saveza. Države članice NATO-a žele završiti strategiju do kraja 2010. ili do početka 2011. kad bi se trebala predstaviti na summitu u Lisabonu. Nova strategija zamijenila bi onu iz 1999. Koja ne odgovara dovoljno novim sigurnosnim pitanjima kao što je cyber terorizam, piratstvo, energetska sigurnost, nuklearna proliferacija, sigurnost hrane ili utrka za resursima na Arktiku.



„Trebamo široki pregled NATO-ovih snaga i slabosti“ rekao je odlazeći glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u Bruxellesu i upozorio da se NATO ne može razvijati bez nove strateške koncepcije. NATO jest stvoren da čuva Zapad od Sovjetskog saveza, ali današnje asimetrične prijetnje zahtijevaju novi vojni pristup od onoga prije 1990. Moderno je ratovanje vezano uz lakše i mobilnije jedinice i opremu, ne uz velike tenkove i bombardere.

No, sve se više po medijima piše o krizi NATO-ovog identiteta. Mnogi ga i dalje smatraju jednostavno takmacem nestalog Varšavskog pakta, a slični pogledi dolaze iz vrha Ruske federacije. U novoj strategiji odnosi NATO-Rusija jedan su od važnih poglavlja.

„Moramo se uzdignuti nad oblikom odnosa koji malo idu, malo stoje i definirati NATO-ove esencijalne interese i ciljeve uzimajući u obzir Rusiju, kao i ujediniti naše razmišljanje kako bi se maksimizirao učinak našeg djelovanja“, rekao je Scheffer.

- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.07.2009., petak

Uspješna obuka TRTSV-a

U Središtu za obuku Hrvatske ratne mornarice održan je tečaj za razvoj temeljnih sposobnosti vođenja (TRTSV), kojemu je svrha bila osposobiti mornare djelatnog sastava Hrvatske ratne mornarice za provedbu obuke mornara, kao i posluživanje i održavanje borbenih sustava i opreme u postrojbama HRM-a, te ih pripremiti za uspješno pohađanje prve razine dočasničke izobrazbe. Tečaj je pohađalo 24 polaznika u Središtu za obuku HRM-a.



"Postavljeni cilj TRTSV-a potpuno je ostvaren. Rezultati u provedbi TRTSV-a (srednja ocjena 4,33) najbolje potvrđuje da je obuka uspješno završena", rekao je zapovjednik Središta za obuku HRM-a, brigadir Dragiša Konsa, na svečanoj dodjeli diploma polaznicima tečaja. (MORH)

- 09:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

08.07.2009., srijeda

Handžar nosi prve rezultate

U pokrajini Helmandu na jugu Afganistana, u kojoj američke i britanske postrojbe vode opsežne operacije protiv talibana, u utorak je poginulo 27 talibanskih boraca, objavila je afganistanska vojska.

"U sukobima u okrugu Gerešku u toj pokrajini u utorak je poginulo 27 neprijatelja", kazao je general Šer Mohamed Zazai, afganistanski zapovjednik vojske na jugu.

To su prvi podatci o gubitcima pobunjenika u toj pokrajini nakon početka dviju opsežnih vojnih operacija, britanske i američke, s afganistanskim snagama, protiv talibana. Prva nazvana "Panterina pandža" počela je 23. lipnja, a druga, "Handžar", u prošli četvrtak.

Sukobi su se dogodili u okviru operacije međunarodnih snaga NATO-a u Afganistanu i afganistanske vojske, istaknuo je afganistanski general. Ta je operacija, koja uključuje britanske vojnike ISAF-a, vođena u okviru "Panterine pandže" u sjevernom dijelu Helmanda, jednom od uporišta talibanskih pobunjenika.
- 10:26 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Novi prijedlozi o imenu Makedonije?

Prvotni prijedlog novoga imena Makedonije, donekle promijenjen, bit će temelj za nove pregovore o imenu, izjavio je u utorak u Skoplju predstavnik Ujedinjenih naroda (UN) Matthew Nemitz nakon susreta s makedonskim predsjednikom Đorđijem Ivanovom i predsjednikom vlade Nikolom Gruevskim.



Novi krug pregovora o makedonsko-grčkom prijeporu zbog imena Makedonije Nemitz je započeo u Skoplju, a nastavit će u Ateni. Nakon razgovora s Ivanovom, Gruevskim i ministrom vanjskih poslova Antonijem Milošoskim, Nemitz je izjavio da su razgovori protekli u prilično pozitivnu tonu te da će temelj za nastavak pregovora biti zadnji prijedlog, ali promijenjen.

"Predsjedniku vlade Gruevskom predočio sam određene promjene prijedloga koji je predstavljen u listopadu prošle godine i zatražio da makedonska vlada razmisli o tome. Susreti i razgovori s predsjednikom, premijerom i ministrom bili su prilično uspješni i dojam je da ćemo pronaći prikladno rješenje za ime, rekao je Nemitz.

Izrazio je nadu da će na isti način proteći i razgovori u Ateni, ali nije otkrio o kakvim je pojedinostima riječ. Na novinarski upit predviđa li predloženi paket rješenja i pregovore o identitetu i jeziku makedonskog naroda, Nemitz je odgovorio kako nitko u svijetu ne niječe makedonski identitet ni jezik, nego da je riječ samo o promjeni naziva.

"Znam da ova država ima svoj jezik i identitet i ne vjerujem da itko u svijetu to pobija. Otvoreno je pitanje naziva, a ne nacionalnosti", rekao je Nemitz. Listopadski prijedlog, kako je objavljeno, predviđao je naziv "Republika Sjeverna Makedonija". Kad je riječ o oznaci identiteta i jezika, prijedlog je sadržavao dvije mogućnosti: "makedonski narod" i "narod Republike Sjeverne Makedonije". Isti je prijedlog bio ponuđen i za naziv jezika.

Analitičari u Makedoniji procjenjuju da Grčka ustraje u nazivu "narod Republike Sjeverne Makedonije", što je za Makedonce neprihvatljivo. I makedonska oporba protivi se tomu prijedlogu, ali istodobno snažno pritišće vladu da što prije prihvati promjenu imena kako bi Makedonija što prije ušla u NATO i počela pregovore s Europskom unijom.

Grčka se protivi imenu Makedonija jer tvrdi da uključuje teritorijalno posezanje za njezinom sjevernom pokrajinom koja se također zove Makedonija. Makedonija je potkraj 2005. stekla status zemlje kandidatice za članstvo u EU, ali još nije otvorila pristupne pregovore, a najveća zapreka napretku Makedonije prema Europi upravo je prijepor s Grčkom zbog imena koje Grčka smatra svojom povijesnom baštinom. Atena od 1991. blokira međunarodno priznanje Makedonije pod tim imenom. Grčka je u travnju 2008. iskoristila svoje pravo na ulaganje veta i blokirala pristup Makedonije u NATO te zaprijetila da će jednako postupiti i pri priključenju u EU.

- 10:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Predsjednik Mesić primio potpredsjednicu Geoekonomskog instituta

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je dr. Jasnu Plevnik, potpredsjednicu Geoekonomskog instituta, koja mu je uručila knjigu "Cijena novog pokreta - svjetski izazovi nacionalnim interesima", priopćeno je danas iz Ureda predsjednika.



Kako je tijekom susreta autorica naglasila, knjiga se bavi integracijama Hrvatske u procesu globalizacije, a posebno ulaskom Hrvatske u NATO i Europsku uniju. Pritom autorica istražuje na koji način svaka zemlja, pa i Hrvatska, štiti svoje nacionalne interese.

Predsjednik Mesić je zahvalio autorici na knjizi te naglasio kako je vrlo važno da Republika Hrvatska u suvremenim procesima udruživanja i globalizacije uvijek vodi računa o tome da zaštiti vlastite nacionalne interese.
- 10:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

07.07.2009., utorak

NATO krenuo u izradu onovog strateškog koncepta

NATO je u utorak objavio kako je potrebno redefinirati ulogu Saveza u 21. stoljeću kako bi mogao odgovoriti na nove prijetnje koje prije samo deset godina nije bilo moguće predvidjeti.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer kaže da one uključuju ophodnje protiv gusara u Indijskom oceanu, rat u Afganistanu, odnose s Rusijom, borbu protiv terorizma i internetskog kriminala. De Hoop je u utorak govorio na konferenciji kojom je obilježen početak rada na novom strateškom konceptu NATO-a koji bi trebao zamijeniti onaj usvojen 1999.

Savez se nada da će to uvjeriti skeptičnu javnost u brojnim europskim državama kako je NATO važan čimbenik, dvadeset godina nakon kraja Hladnog rata. Ta zadaća postala je teža zbog gospodarske krize i rezanja vojnih proračuna, istaknuli su sudionici konferencije.
- 12:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obama i Medvjedev dogovorili smanjivanje nuklearnog arsenala

Američki predsjednik Barack Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev potpisali su u ponedjeljak u Moskvi izjavu o "zajedničkom razumijevanju" u kojoj se zauzimaju za nastavak pregovora o novom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja koji bi predviđao znatno smanjenje broja nuklearnih bojnih glava u obje zemlje, prenose novinske agencije.

Taj bi novi sporazum trebao zamijeniti sporazum START II koji istječe u prosincu. Rusija i SAD posjeduju 95 posto svjetskog nuklearnog oružja, a dvojica čelnika obvezala su se da će novi sporazum smanjiti broj raspoređenih nuklearnih glava na 1,500 do 1,675, sa sadašnjeg broja od preko 2.200 bojnih glava, prenosi agencija Reuters.

Rusija će također dopustiti 4.500 preleta godišnje američkih borbenih zrakoplova koji preko ruskog teritorija opskrbljuju američke postrojbe u Afganistanu. Američki dužnosnici pozdravili su taj dogovor kao znak da je ruska strana spremna pomoći u ratu protiv talibana.

Dvojica čelnika također su u svojoj izjavi pozvali na zaustavljanje širenja balističkog oružja u svijetu, pozvavši "zemlje koje posjeduju projektile da se suzdrže od koraka koji bi potaknuli širenje tog oružja, što bi izazvalo slabljenje regionalne i globalne stabilnosti".

Također su naglasili da će nastaviti razgovore o američkom proturaketnom štitu koji je jedno od najspornijih pitanja u odnosima između dviju zemalja.

Obama je, prvog dana posjeta Rusiji, priznao da je Rusija posebno osjetljiva na planove o postavljanju dijelova američkog proturaketnog sustava u Češkoj i Poljskoj, a u razgovoru za medije uoči posjeta Moskvi kazao je da je cilj sustava zaštita od projektila iz Irana, a ne iz Rusije, te je naglasio da se nada kako će nagovoriti ruske čelnike da se priključe tom projektu.

Medvedev i Obama rekli su da su spremni nastaviti razgovore o tom pitanju. "Rusija i SAD planiraju nastaviti razgovore glede uspostave suradnje kao odgovora na izazov širenja balističkog oružja", navodi se u zajedničkoj izjavi.

Oni su naglasili da će američki i ruski stručnjaci analizirati taj izazov kako bi se na njega odgovorilo na optimalan način, "na temelju međusobna uvažavanja i poštivanja interesa".

Obama, koji boravi u prvom posjetu Rusiji otkako je preuzeo dužnost predsjednika, trebao bi u dva dana s Medvedevom razgovarati o kontroli naoružanja, Afganistanu, vojnoj suradnji i novim ulaganjima.

Dvije bi zemlje nadasve trebale popraviti odnose narušene sporovima oko ruske intervencije u Gruziji, projekta američkog proturaketnog štita u Europi koji Rusija shvaća kao prijetnju vlastitoj sigurnosti jednako kao i širenje granica NATO-a do same Rusije.

Dvojica predsjednika trebaju razgovarati i o pristupu Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

S Obamom su u Moskvu doputovali i poslovni ljudi koji žele posjet iskoristiti za poticaj međusobne trgovine i ulaganja, jer je dosadašnja razina preniska. Razmjena SAD-a s golemim ruskim tržištem u 2008. iznosila je 36 milijarda dolara što je jednako trgovini s Poljskom.

Obama se treba sastati i s ruskom demokratskom oporbom, koja teško podnosi stisak Kremlja nad medijima i građanskim slobodama, zatim s posljednjim sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom, a održat će i govor ruskim studentima.
- 12:35 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

06.07.2009., ponedjeljak

Rusija i SAD spremni na resetiranje odnosa

Američki predsjednik Barack Obama istaknuo je u ponedjeljak kako je uvjeren u "izvanredan uspjeh" sastanka s kolegom Dmitrijem Medvedevom koji je najavio da će dvije zemlje zatvoriti neke stranice iz prošlosti i ovoriti novo poglavlje, javljaju agencije iz Moskve.



"SAD i Rusiju više toga spaja nego ih razdvaja i budemo li naporno radili idućih dana, moći ćemo izvanredno napredovati", rekao je Obama koji je s ruskim kolegom prvi put razgovarao u travnju u Londonu.

"Rezultat naših razgovora... bit će zatvaranje brojnih teških stranica rusko-američkih odnosa i otvaranje nove stranice", rekao je Medvedev na svečanu dočeku američkoga gosta.

Obama, koji je počeo prvi posjet Rusiji otkako je preuzeo dužnost predsjednika, trebao bi u dva dana s Medvedevom razgovarati o kontroli naoružanja, Afganistanu, vojnoj suradnji i novim ulaganjima. Dvije bi zemlje nadasve trebale popraviti odnose narušene prijeporima zbog ruske intervencije u Gruziji, zbog projekta američkog proturaketnog štita u Europi koji Rusija shvaća kao prijetnju vlastitoj sigurnosti jednako kao i širenje granica NATO-a do same Rusije. Dvojica predsjednika trebaju razgovarati i o pristupu Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Američki dužnosnik rekao je za Reuters da je nacrt sporazuma o smanjenju nuklearnih bojnih glava s obiju strana već spreman za sastanak Obama-Medvedev. S Obamom su u Moskvu doputovali i poslovni ljudi koji žele posjet iskoristiti za poticaj međusobne trgovine i ulaganja, jer je dosadašnja razina preniska. Razmjena SAD-a s golemim ruskim tržištem u 2008. iznosila je 36 milijarda dolara što je jednako trgovini s Poljskom. Obama se treba sastati i s ruskom demokratskom oporbom, koja teško podnosi stisak Kremlja nad medijima i građanskim slobodama, zatim s posljednjim sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom, a održat će i govor ruskim studentima.

Reuters prenosi da je ispitivanje javnog mnijenja pokazalo nepovjerenje Rusa u SAD. Po anketi američkog sveučilišta Marylanda, 75 posto Rusa vjeruje da SAD zlorabi svoj status svjetske sile, a samo dva posto ispitanika ima "veliko povjerenje" u Obamu kao čovjeka koji će pridonijeti poboljšanju stanja u svijetu. Međutim, anketa koju je uoči posjeta proveo ruski istraživački centar VTsIOM, čak 43 posto ima dobro mišljenje o SAD-u, prenijela je u petak agencija AFP. Dvije su zemlje već najavile da su spremne "resetirati" svoje odnose, dakle staviti prijepore sa strane te početi iznova.
- 15:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Oproštajni posjet veleposlanika Bradtkea

Zadnji dan mandata tehničke hrvatske vlade Ivo Sanader primio je u ponedjeljak u oproštajni posjet veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Roberta Bradtkea i zahvalio mu na velikoj potpori koju je u tijeku svoga mandata davao razvoju političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa između dviju država te na snažnoj potpori hrvatskom putu prema euroatlantskim integracijama, doznaje se iz službenog priopćenja.

Zahvalivši na prijamu, veleposlanik Bradtke također je istaknuo visok stupanj bilateralne suradnje te naglasio važnost vodstva premijera Sanadera u pristupu Hrvatske NATO-u, ocijenivši to jednim od najvećih i najvažnijih uspjeha u bližoj prošlosti.

Izrazio je uvjerenje da će se izvrsni odnosi između Hrvatske i SAD nastaviti te da će Hrvatska vrlo brzo završiti pristupne pregovore s Europskom unijom, čime bi zaokružila svoj put prema euroatlantskim integracijama.
- 15:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska i francuska ratna mornarica razgovarali o obalnoj straži i Somaliji

U sklopu dvodnevnog posjeta izaslanstva Francuske ratne mornarice Hrvatskoj ratnoj mornarici u Splitu, u četvrtak, 02. srpnja, održan je bilateralni susret dvaju zapovjednika mornarica, kontraadmirala Ante Urlića i francuskog admirala Pierra-Françoisa Forissiera. Admiral Forissier prvi je zapovjednik Francuske mornarice koji je došao u posjet HRM-u.



Tijekom susreta zapovjednici mornarica razgovarali su o najvažnijim temama bilateralne suradnje dviju mornarica, poput područja obalne straže i protuminskog djelovanja te operacije ATALANTA u Somalijskim vodama.
Na početku radnog sastanka francuskom izaslanstvu prezentiran je ustroj Hrvatske ratne mornarice, a posebna pažnja je posvećena ustroju Obalne straže gdje je istaknuto zadovoljstvo francuske strane činjenicom da je Obalna straža sastavni dio HRM-a. „To je vrlo zanimljiv primjer, istakao je admiral Forissier, obzirom da je u Francuskoj pokrenuta rasprava da se obalna straža ugradi u sastav Francuske ratne mornarice.“ Također, razgovaralo se i o području protuminskog djelovanja, gdje je suradnja između dviju mornarica najrazvijenija, ali i o aktivnostima po pitanju uključivanja pripadnika Hratske ratne mornarice u operaciju ATALANTA u Somalijskim vodama i Adenskom zaljevu.

Prije nego što su izaslanstva obišla Zapovjedno-operativno središte Hrvatske ratne mornarice, admiral Forissier je zahvalio admiralu Urliću na srdačnom dočeku te na pruženim informacija i savjetima za vrijeme sastanka. Naglasio je da ni jedna mornarica nije u mogućnosti raditi sasvim sama, te su međusobni susreti dobra prigoda za međusobno upoznavanje. „Hrvatska ratna mornarica je već duže vrijeme spremna za zajedničke aktivnosti sa NATO saveznicima, što je dokazala za vrijeme vježbe „Noble Midas 07“, zaključio je na kraju sastanka admiral Forissier.

Drugi dan posjeta HRM-u, 03. srpnja, zapovjednik francuske mornarice obišao je brod Obalne straže „Faust Vrančić“, Lovac mina „Korčula“ gdje se upoznao sa aktivnostima protuminskih ronitelja i njihovom opremom, te raketne topovnjače „Kralj Dmitar Zvonimir“ i „Vukovar“.
MORH
- 10:46 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

04.07.2009., subota

Putin odbacio Obamine optužbe

Ruski premijer Vladimir Putin odbacio je u petak optužbe američkog predsjednika Baracka Obame da je zaglibio u hladnoratovskom razmišljanju, najavljujući tako da će njihov prvi susret na moskovskom summitu idući tjedan biti buran, a istodobno je SAD pozvao na odustajanje od proturaketnog štita u cilju poboljšavanja odnosa s Rusijom, objavile su agencije.



U razgovoru za AP uoči odlaska u Rusiju, Obama je rekao kako Putin mora "razumjeti da je hladnoratovski pristup američko-ruskim odnosima zastario" i da je ruski premijer "napola ostao u nekadašnjim načinima obavljanja posla". Putin - koji je svojedobno raspad SSSR-a opisao "najvećom geopolitičkom katastrofom stoljeća" - uzvratio je na to rekavši kako Rusi stoje čvrsto na obje noge.

"Čvrsto stojimo na obje noge i uvijek gledamo prema budućnosti. To je posebnost Rusije. To je Rusiji uvijek omogućavalo da ide prema naprijed i postaje snažnija. Tako će biti i nadalje", rekao je Putin tijekom obilaska poljoprivrednih dobara u regiji Krasnodaru.

Putin je i nakon odlaska s položaja ruskog predsjednika 2008. ostao dominantnom figurom ruske političke scene i njegov sastanak s Obamom idući tjedan vjerojatno će odrediti ton odnosa dviju najvećih svjetskih nuklearnih sila. Putin je također pozvao SAD da pridonese napretku odnosa s Rusijom tako što će na neodređeno vrijeme odgoditi planove o izgradnji proturaketnog štita u Europi i promijeniti pristup proširenju NATO saveza.

"Vidimo li da se naši američki partneri suzdržavaju od izgradnje novih proturaketnih obrambenih postrojenja i raspoređivanja novih raketnih kompleksa ili, pak, razmotre svoj pristup širenju vojno-političkih blokova te se suzdrže od blokovskog načina razmišljanja, to bi bio veliki korak naprijed", rekao je Putin.

"Mi smo spremni na učinkovitu suradnju i doista mnogo očekujemo od nove (američke) administracije", dodao je ruski premijer.
- 16:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenski obrambeni problemi

Zbog kritičnog smanjenja sredstava za obranu Slovenija ove godine može platiti samo 13 oklopnih vozila iz Finske te naručiti drugi brod za svoju mornaricu, izjavila je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od subote ministrica obrane Ljubica Jelušič. Međutim, taj brod će biti isporučen tek 2010. godine i plaćen iz klirinškog duga bivše SFRJ prema bivšem SSSR-u, rekla je.



"Umjesto 110 milijuna eura, kako je predviđeno dugoročnim planom nabave vojne opreme, dobili smo samo 45 milijuna. Ove godine možemo platiti samo 13 oklopnih vozila finske Patrije, a o transportnom zrakoplovu za prebacivanje naših vojnika u mirovnim operacijama možemo samo sanjati", rekla je ministrica. Dodala je da radi do iznemoglosti, ali da sredstva za obranu "ne može povećati niti za jedan cent".

Zbog velikog smanjenja sredstava za obranu nakon dva rebalansa državnog proračuna sadašnja bi vlada umjesto 135 oklopnih vozila finske kompanije "Patria", što je po cijeni 135 milijuna eura dogovoreno u vrijeme bivše vlade Janeza Janše, željela prepoloviti taj broj i iznos. No ugovor s Patrijom po kojemu se do 2012. godine trebaju isporučiti sva oklopna vozila i odgovarajuća oprema važeći je, rekla je. "Pravno stanje je trenutačno takvo da se od ugovora ne može odustati, a ako vlada i parlament tako odluče, onda će morati odgovarati i za financijske posljedice", rekla je Jelušič. Uz manje probleme sigurnost države ipak je zajamčena, u prvom redu članstvom u NATO savezu.
- 16:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

03.07.2009., petak

Direktor George C. Marshall centra u Hrvatskoj

U organizaciji veleposlanstva SAD-a u Zagrebu i George C. Marshall Kluba Republike Hrvatske, od 22. do 25. lipnja 2009. godine, u službenom posjetu Republici Hrvatskoj boravio je dr. John P. Rose, direktor George C. Marshall Centra, Europskog centra za sigurnosne studije iz Garmisch-Partenkirchena, SR Njemačka. Posjet je bio službenog karaktera s vrlo dinamičnim rasporedom radnih sastanaka između dr. Rosea i hrvatskih državnih dužnosnika. Pored ostalog, tijekom boravka u Hrvatskoj dr. Rose je prisustvovao Okruglom stolu zajedno s članovima George C. Marshall Kluba Republike Hrvatske. Ovakav način okupljanja između predstavnika George C. Marshall Centra i Marshall Kluba Republike Hrvatske je tradicionalan i održava se dvaput godišnje.



Od svog dolaska u Hrvatsku dr. Rose je imao niz formalnih i neformalnih sastanaka s najvišim predstavnicima Hrvatskog sabora; Ministarstva unutarnjih poslova; Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija; Ministarstva obrane i Hrvatskog vojnog učilišta. Dodatno se dr. Rose susreo s predstavnicima veleposlanstava SAD-a i SR Njemačke te dao niz intervju za pisane i elektronske medije akreditirane u Hrvatskoj. Tijekom cijelog boravka dr. Rosea u Hrvatskoj, ispred George C. Marshall Kluba Republike Hrvatske, pratnju su mu činili dr. sc. Mirko Šundov, general bojnik, predsjednik Kluba; prof. dr. sc. Krunoslav Antoliš, izvršni direktor Kluba; gđa. Branka Jagar, članica upravnog odbora Kluba; te gosp. Darko Mršo, tajnik Kluba. Tijekom boravka u Hrvatskoj, dr. Roseu su se priključili dr. Andrew A. Michta, profesor u George C. Marshall Centeru i gđa. Barbara Wither, koordinatorica aktivnosti Marshall Centra za Republiku Hrvatsku.

U srijedu 24. lipnja 2009. godine, u hotelu Regent Esplanade održan je Okrugli stol pod nazivom ''Young Democracies and Obama Administration'' između spomenutih predstavnika George C. Marshall Centra i članova Marshall Kluba Republike Hrvatske. Klub okuplja predstavnike tijela državne uprave i akademske zajednice koji su se školovali u George C. Marshall Centru u Garmisch-Partenkirchenu. Na početku Okruglog stola, uvodnim riječima i pozdravnim govorom, dr. sc. Mirko Šundov, general bojnik, zahvalio se gostima iz Marshall Centra na njihovoj posjeti Republici Hrvatskoj i svemu što čine na zbližavanju i unapređenju pojedinačne i institucionalne suradnje između Centra i Republike Hrvatske. Potom je dr. Rose održao predavanje na temu ''Defense and Foreign Policy Directions under the Obama Administration'' u kojem je naglasio što je sve dočekalo predsjednika Obamu pošto je ušao u Ovalni ured te s kojim domicilnim i svjetskim problemima se mora nositi u svom predsjedničkom mandatu. U izrazito zanimljivom predavanju, dr. Rose kao vrstan predavač, upozorio je na interaktivnost ali i ograničenost između globalnih svjetskih ugroza i prijetnji te dostupnih mehanizama koje na raspolaganju pred sobom ima predsjednik Obama. Iz tog razloga, zbog globalnih ugroza ali i pristupa nove washingtonske administracije da se svjetski problemi trebaju rješavati multilateralno, dr. Rose je ukazao na nužnost veće i sadržajnih transnacionalne suradnje između partnera s obala Atlantskom oceana. Nakon predavanja u dijelu rasprave, pitanja i odgovori, dr. Rose je odgovorio na niz interesantnih pitanja vezanih uz krizna žarišta svijeta, proširenja NATO saveza, Rusiji i Iranu, te novog američkog pristupa svjetskim problemima. Potom je dr. Andrew A. Michta održao predavanje na temu "Transatlantic Relations and the Role of New Democracies" gdje se usredotočio na potrebu veće i šire suradnje kako unutar NATO-a tako i drugih institucionalnih mehanizama između SAD-a i europskih zemalja. U dijelu rasprave dr. Michta je dao svoje viđenje mogućnosti rješavanja afganistanskog pitanja i smjera djelovanja kako SAD-a ali i NATO-u Afganistanu. Završni govor i zahvalu na boravku u Republici Hrvatskoj ispred Marshall Kluba Hrvatske izrekao je prof. dr. sc. Krunoslav Antoliš. Po završetku Okruglog stola u neformalnom druženju, gđa. Wither je sve okupljene upoznala s novim tečajevima i projektima koji se organiziraju u Marshall Centru.

Navedeno okupljanje je bilo izrazito zanimljivo i svrsishodno jer se pružila prilika svim polaznicima Marshall Centra da se okupe na jednom mjestu, čuju novosti iz Centra kao i predavanja eminentnih predavača o sigurnosnim pitanjima s kojima se susreću tijekom svog rada.




Robert Mikac

- 13:41 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

Američka ofenziva u Afganistanu

Oko četiri tisuće američkih i 650 afganistanskih vojnika u četvrtak su pokrenuli Operaciju Khanjar, kojoj je cilj pružiti sigurnost u dolini rijeke Helmand u južnom Afganistanu, objavio je u četvrtak Pentagon.



U operaciji sudjeluju pripadnici američkih marinaca, mornarice i kopnene vojske, te afganistanske vojske i policije, koji su istodobno počeli za zračnium i kopnenim napadima duž rijeke Helmand, kazali su dužnosnici Pentagona.

Snage pod zapovjedništvom NATO-ovih snaga ISAF-a ušle su u područja u kojima ranije gotovo da nije bilo koalicijskih snaga. Pokrajina Helmand je uporište Talibana, a koalicijske snage imaju za cilj osigurati zaštitu lokalnog stanovništva od prijetnje militantnih skupina.

"Operacija će biti vrlo učinkovita. Snage sigurnosti izgradit će baze kako bi pružili sigurnost lokalnom stanovništvu za svakodnevne aktivnosti", izjavio je guverner Helmanda Gulab Mangal.

U operaciji sudjeluju postrojbe marinske ekspedicijske brigade u Afganistanu, marinska skupina 40 s nosača zrakoplova i snage 82. zračno-desantne brigade.

Radi se o prvoj operaciji koju je američki predsjednik Barack Obama naredio u tom području od preuzimanja dužnosti.

Operacija je dio ukupnih napora NATO-a da proširi sigurnost za stanovništvo južnog Afganistana. Slične operacije su u tijeku u drugim dijelovima Helmanda i pokrajine Kandahar, uključujući britansku operaciju Panchai Palang koja je počela prošloga tjedna, ističe Pentagon.
- 13:34 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

02.07.2009., četvrtak

Prvi hrvatski kontingent na Kosovu

Ministarstvo obrane objavilo je da prvi hrvatski vojnici kreću na Kosovo.



Sukladno Odluci Hrvatskog sabora o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji NATO-a na Kosovu (Kosovo Force - KFOR), od 15. srpnja 2008., u mirovnu operaciju KFOR upućen je, u srijedu, 01. srpnja prvi hrvatski kontingent od 20 pripadnika OS RH i dva transportna helikoptera Mi -171 Sh.

Zapovjednik 1. HRVCON-a u misiji KFOR je bojnik Michael Križanec. Temeljna zadaća hrvatskog kontigenta biti će prevoženje ljudi i tereta.

Upućivanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnu operaciju na Kosovu u skladu je s sigurnosnom i vanjskom politikom Republike Hrvatske. Cilj mirovne operacije je sprječavanje obnove neprijateljstava te izgradnja sigurnog okruženja. Sudjelovanjem u mirovnoj misiji KFOR Republika Hrvatska daje svoj doprinos stabiliziranju stanja na Kosovu i izgradnji kosovskih državnih institucija.

Ovo je prva NATO operacija na području Balkana u kojoj će sudjelovati hrvatski vojnici s vlastitom zračnom transportnom komponentom.
- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Nova američka strategija u Afganistanu

Konkretni znaci nove američke strategije u Afganistanu dobiva novi oblik s dolaskom 8.500 marinaca u južnu provinciju Helmand. Do kraja godine broj američkih trupa bi trebao narasti na 68 tisuća, što je povećanje za više od polovice trupa koliko je bilo u Afganistanu krajem 2008. Bivši zapovjednik za posebne operacije general Stanley McChrystal preuzeo je zapovjedništvo nad 90 tisuća američkih i NATO-ovih trupa.



McCrystal je tijekom posljednjih mjeseci govorio zapovjednicima u Afganistanu kako želi «kulturnu promjenu» od konvencijalnog ratovanja prema operacijama protiv pobunjenika kako bi se zadobila potpora Afganistanaca. Navodno je njegov prethodnik McKiernan uprao zbog toga smjenjen. Jedan od prioriteta bit će odvraćanje pobunjenika od stanovnika gradova i sela kako bi se time još jednom dalo do znanja da žele pomoći ljudima, a ne da ih žele pobiti. Radi se o sličnoj strategiji koju je u Iraku upotrijebio general Patraeus. McChrystal je naglasio i potrebu veće brige za civilne žrtve, počevši od zračnih napada.

Novi zapovjednik je odredio i glavnu metu djelovanja: «Ne morate zaista juriti za talibanima i ubiti ih. Ono što zaista trebate jest oduzeti im jednu stvar koju zaista trebaju, a to je pristup i podrška naroda.»

- 13:46 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

01.07.2009., srijeda

Hrvatska postala članicom NAMSA-e

Hrvatska je od srijede članica NATO-ove agencije za nabavu i održavanje, objavio je predstavnik ministarstva obrane u Zagrebu i dodao kako je riječ o velikom uspjehu, na kojem je čestitao čak i glavni tajnik Sjevernoatlantskoga saveza.



"Hrvatski gospodarstvenici odsad mogu ravnopravno sudjelovati u svim projektima koje financira NATO"", rekao je Mate Raboteg iz MORH-a.

Članstvom u NATO-ovoj agenciji NAMSA-i hrvatskim se tvrtkama otvaraju mnoga vrata, rekla je potpredsjednica vlade Đurđa Adlešič i objasnila kako je riječ o proračunu od milijardu i pol eura.

Prije nego hrvatske tvrtke počnu učiti kako pisati projekte i javljati se na natječaje, rekla je Adlešič, treba prilagoditi i neke hrvatske propise. "Bit će potrebne i neke intervencije u PDV", dodala je.

Nije riječ samo o projektima koji se tiču vojne industrije, već je 800 milijuna eura proračuna NAMSA-e namijenjeno logistici i civilnome sektoru, što je velika prilika za hrvatsko malo i srednje poduzetništvo, objasnio je državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Miljenko Pavlaković.
- 22:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Šprem primio načelnika stožera JFC Brunssum

Predsjednik saborskog Odbora za obranu Boris Šprem primio je u radni posjet general pukovnika Jeana Pierrea Bovyja, načelnika stožera JFC Brunssuma, NATO-ova operativnog zapovjedništva za operaciju ISAF-a u Afganistanu, priopćeno je u srijedu iz Hrvatskog sabora.



General pukovnik Jean Pierre Bovy izvijestio je Šprema o sadašnjoj fazi operacije ISAF-a kao te o ukupnu stanju u Afganistanu.

General pukovnik Bovy uvodno je istaknuo da je nazočnost hrvatskih trupa u Afganistanu neprocjenjivo važna za misiju. Hrvatski vojnici posebno se izdvajaju svojom stručnošću te bi mogli preuzeti i ulogu koordinatora za druge zemlje koje bi se željele priključiti ISAF-u, dodao je. Kao posebnu vrijednost general pukovnik Bovy izdvojio je snažnu integriranost hrvatskih snaga u vojni i civilni aspekt operacije, kaže se u priopćenju.

Sugovornici su se složili da je postignut napredak u Afganistanu od početka operacije ISAF-a, no da postoje i teškoće u postizanju sigurnosti i jačanju tijela vlasti na svim razinama. Posebno vidljiv napredak postignut je u području zdravstvene zaštite i dostupnosti obrazovanja djeci i ženama. O nastavku i strateškim ciljevima ISAF-a odlučivat će se potkraj rujna i u listopadu, a general pukovnik Bovy izrazio je želju da se pokrene široka politička rasprava o nastavku i krajnjim ciljevima misije.

Predsjednik odbora za obranu Šprem zahvalio je general pukovniku Jeanu Pierreu Bovyju na velikom osobnom doprinosu u pristupu Hrvatske NATO-u.
- 22:12 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SAD cijene Sanaderov napor na uvođenju Hrvatske u NATO

SAD su u srijedu, u povodu iznenadne ostavke hrvatskog premijera Ive Sanadera, priopćile da cijene njegovo vodstvo i doprinos zajedničkim naporima na uvođenju Hrvatske u NATO savez, te izrazile spremnost za dobru suradnju s novom hrvatskom Vladom.

"SAD cijene vodstvo hrvatskoga premijera Ive Sanadera, posebno na našem zajedničkom radu, na pristupu Hrvatske NATO-u i zajedničkim globalnim izazovima", istaknuo je u službenoj izjavi za Hinu dužnosnik State Departmenta.

Američko Državno tajništvo naglasilo je kako "SAD i Hrvatska imaju snažne odnose kao saveznici i partneri".

State Department je također izrazio očekivanje u dobru suradnju s novom vladom koja će se formirati u Zagrebu.

"Očekujemo da ćemo imati dobru suradnju s novom hrvatskom vladom", ističe se u kratkoj izjavi.

Američki mediji u srijedu prenose izvješće agencija Asociate Press, Reutersa i dpa iz Zagreba, o neočekivanoj ostavci premijera Sanadera i njegovu povlačenju iz aktivne politike, za koje nije naveo nikakvo drugo obrazloženje osim osobnih razloga.
- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemačka se povlači iz Afganistana

Njemačka će se povući iz Afganistana "za pet do deset godina" kada ta zemlja bude spreman skrbiti se za vlastitu sigurnost, rekao je u srijedu njemački ministar obrane Franz Josef Jung za televiziju N24.

U intervjuu za kanal vijesti, ministar obrane iz stranke CDU, (konzervativna) rekao je da bi to povlačenje moglo nastupiti "za pet do deset godina" te da će brzina povlačenja ovisiti o uspjehu.

"Uspjeh znači da Afganistan bude spreman skrbiti se za vlastitu sigurnost", rekao je Jung i dodao da "Afganistanci trebaju oko 134.000 pripadnika školovanih pripadnika snaga sigurnosti, a otprilike jednako toliko i policajaca".

Pod zapovjedništvom NATO-a u sklopu međunarodne snage sigurnosti (Isaf) oko 3.700 njemačkih vojnika zajedno s vojnicima drugih europskih zemalja obučava afganistanske snage sigurnosti.

Nijemci su se obvezali do afganistanskih predsjedničkih izbora u kolovozu povećati broj svojih ljudi na najviše 4.400, a život je izgubilo 35 njemačkih vojnika od 2002. otkako je Bundeswehr raspoređen u Afganistanu.
- 12:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatsko vojno izaslanstvo u Crnoj Gori

zaslanstvo Oružanih snaga Republike Hrvatske, koju predvodi načelnik glavnog stožera general zbora Josip Lucić boravila je u utorak u službenom posjetu Crnoj Gori, a tijekom brojnih susreta s crnogorskim dužnosnicima istaknuta je dobra suradnja dviju vojski i razmijenjena iskustva u uključivanju u euroatlantske integracije.



U razgovoru s crnogorskim ministrom obrane Borom Vučinićem, podsjećajući da Hrvatska ima desetogodišnje iskustvo upućivanja vojnika u mirovne misije diljem svijeta, Lucić je ocijenio da to predstavlja veoma snažan mehanizam za promidžbu nacionalnih interesa i izgradnju državnosti. Ocijenio je da je članstvo Hrvatske u NATO veoma dobro i za susjedne zemlje i da omogućava izgradnju manje vojske, uz veliku sigurnost koju pruža taj savez.

Čestitajući Hrvatskoj članstvo u NATO-u, ministar Vučinić kazao je da će proširenje saveza na zemlje zapadnog Balkana pridonijeti stabilnosti toga područja.

"Veoma je važno što skorije uključivanje cijelog područja u tu političko-sigurnosnu organizaciju radi očuvanja mira i ukupnog progresa na ovom prostoru", ocijenio je crnogorski ministar obrane.

Vučinić je zahvalio na značajnoj podršci koju hrvatska vojska pruža crnogorskim kolegama, osobito u obuci, školovanju, ustupanju prevedenih NATO dokumenata, kao i razmjeni iskustava na euroatlantskom putu. On je izrazio zahvalnost i na hrvatskoj podršci za punopravno članstvo Crne Gore u Jadranskoj povelji.

"Za nas su izuzetno važna i vaša iskustva u organizaciji i djelovanju obalne straže", kazao je crnogorski ministar, dodajući da je suradnja između Crne Gore i Hrvatske u području obrane veoma dobra i da postoji obostrana volja za njezinim daljnjim jačanjem.

Lucića je primio i načelnik glavnog stožera crnogorske vojske, viceadmiral Dragan Samardžić. U razgovoru je bilo riječi o daljnjoj suradnji, osobito u školovanju časnika, pripremi vojnika za mirovne misije kao i suradnji u okviru ADRION inicijative. Izaslanstvo oružanih snaga RH primio je i crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Tom prilikom Vuajnović je rekao je da je zadovoljan sadržajnom i intezivnom suradnjom vojske Crne Gore i Hrvatske i da je uvjeren da će se nastaviti razmjenom iskustava u funkciji afirmiranja njihove bliskosti.

"Vujanović je ocijenio da je ova suradnja od posebnog značaja noročito nakon ulaska Hrvatske u NATO", navedeno je u priopćenju iz njegova ureda.
- 12:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

OHR ostaje do daljnjeg

Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) neće se transformirati niti će biti zatvoren sve dok se održava sadašnje stanje u toj zemlji i dok se domaći političari ne dogovore o načinu rješavanja otvorenih pitanja, izjavio je u utorak u Sarajevu visoki predstavnik Valentin Inzko.



Takvo stajalište zauzeo je upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koji je na redovitu zasjedanju u protekla dva dana razmatrao stanje u zemlji.

"Ako BiH želi postati dio Europske unije i NATO-a i ako se želi promjena djelovanja međunarodne zajednice, domaći političari moraju provoditi europska načela, a to sada nije slučaj", kazao je Inzko prenoseći novinarima zaključke odbora PIC-a.

Podsjetio je kako je pristup SAD-a i zemalja članica EU-a problemima u BiH istovjetan, što je potvrdio i nedavni zajednički posjet Sarajevu američkog potpredsjednika Josepha Bidena i europskog povjerenika Javiera Solane.

Problemi se, istaknuo je Inzko, mogu riješiti samo dijalogom i kompromisom i taj bi proces morao uključiti što više sudionika.

"Način na koji će se domaći političari odazvati na ovaj poziv odlučit će hoće li oni za međunarodu zajednicu biti partneri ili pak problem", upozorio je austrijski diplomat.

Objasnio je kako se predstavnike Republike Srpske u ovom trenutku smatra odgovornima za zastoj u uklanjanju niza teškoća, poput statusa državne imovine, no dodao je i kako političari u Federaciji BiH također nisu pokazali dostatno osjetljivosti za brige i potrebe države.

Upravni odbor PIC-a također je "najoštrije osudio potkopavanje državnih ustanova" što je opet izravna kritika postupaka vlasti RS-a.

Jedini veći napredak za sada je vidljiv u rješavanju statusa Distrikta Brčkog.

Inzkov zamjenik i međunarodni supervizor za to područje Raffi Gregorian kazao je kako je ispunjen najveći dio uvjeta za ukidanje međunarodne supervizije nad tim distriktom te da entiteti još trebaju urediti samo manji dio zakonskih propisa za građane koji tamo žive.

Očekuje se kako će to, intervencijom OHR-a ili bez nje, biti rješeno do 15. rujna pa bi PIC u studenom mogao odlučiti o ukidanju supervizije za Brčko.
- 12:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se