OPSA blog

26.02.2009., četvrtak

Erdmann očekuje Hrvatsku u NATO-u na proljeće

Zamjenik glavnog tajnika NATO saveza Martin Erdmann izrazio je u četvrtak u Sloveniji svoj optimizam u pogledu mogućnosti da Hrvatska na idućem summitu NATO saveza povodom njegove 60. obljetnice bude prisutna u statusu punopravne članice, unatoč komplikacijama s mogućim referendumom koji je potaknut u Sloveniji.



"Sve članice NATO-a zabrinute su zbog mogućnosti da proces neće biti okončan na vrijeme, ali još uvijek sam optimist i vjerujem da će na sljedećem summitu u NATO ući i Hrvatska i Albanija", rekao je Erdmann na konferenciji za tisak povodom početka dvodnevne konferencije o NATO-u i njegovoj budućoj ulozi, koja je započela na Brdu kod Kranja. On je dodao da "mogućnosti da se proces ratifikacije dovrši na vrijeme postoje".

Upitan o tome do kada bi Slovenija trebala poslati ratificirani pristupni prokol za Hrvatsku depozitaru Atlantske povelje SAD-u Erdmann je rekao da ne može govoriti o rokovima, te da je komplikacija s referendumom unutarnja stvar Slovenije jer je NATO savez, kako je objasnio, savez demokratskih država u kojoj svaka od njih ima svoju proceduru.

"Uvjereni smo da će taj proces na kraju biti završen, te da će i Hrvatska i Albanija postati punopravne članice NATO saveza", rekao je Erdmann.
Slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušič rekla je da slovenska vlada podržava ulazak Hrvatske u NATO, ali i da izražava potporu ostalim državama u regiji da uđu u tu integraciju.
"Članstvo u NATO savezu osigurat će mir i stabilnost na zapadnom Balkanu", rekla je slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušič.

- 16:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SAD čine sve da Hrvatska u Strasbourgu uđe u NATO

SAD čini i činit će sve što je njegovoj moći kako bi Hrvatska postala puna članica NATO-a na summitu Saveza početkom travnja, kazao je u četvrtak u Zagrebu američki veleposlanik u RH Robert Bradtke. Bradtke je na poslovnom ručku Američke gospodarske komore pred oko 150 gostiju iz poslovnog i političkog života Hrvatske održao govor o temi "Obamina administracija- Nova strategija SAD-a", s fokusom na Hrvatsku i regiju.



"Želim naglasiti da SAD čini i činit će sve što može kako bi osigurao da sve članice NATO-a završe proces ratifikacije protokola o pristupu tako da Hrvatska može postati puna članica NATO-a na summitu 3. travnja", rekao je američki veleposlanik.
"Svi u NATO-u i EU-u moraju shvatiti da ako dopustimo da bilateralni sporovi blokiraju put zemalja jugoistočne Europe prema euro-atlantskim institucijama, onda ozbiljno riskiramo slabljenje snaga reformi i pomirbe u ovoj regiji", istaknuo je.

I do sada jaki i uspješni američko-hrvatski odnosi, nastavio je, bit će pojačani i bitnim iskustvom i osobnim angažmanom prema ovoj regiji koju su u Obaminu administraciju donijeli potpredsjednik Joe Biden i državna tajnica Hillary Clinton. Washington sa Zagrebom želi surađivati i u rješavanju otvorenih pitanja u regiji, ali i globalnih problema, kazao je Bradtke. SAD želi ojačati i gospodarske veze s Hrvatskom, a intenzivno se radi i na tome da se Hrvatska stavi na popis zemalja kojima ne treba viza za SAD. Za to, rekao je Bradtke, Hrvatska između ostalog mora uvesti biometrijske putovnice.

Američki veleposlanik u svom je govoru istaknuo i prioritete Obamine administracije, a to je prije svega oporavak američkog gospodarstva. Što se tiče vanjske politike, novi američki predsjednik naveo je četiri prioriteta, a to su Irak, Afganistan, Bliski istok i klimatske promjene.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon govora, Bradtke je kazao da protokoli o ratifikaciji za ulazak Hrvatske i Albanije u NATO moraju stići do početka summita 3. travnja. Američki veleposlanik također je kazao kako ne vjeruje da će Barack Obama nakon summita Saveza posjetiti Hrvatsku, što su neki hrvatski mediji najavljivali.

- 16:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Nevojni materijal preko Uzbekistana i Turkmenistana

Uzbekistan i Turkmenistan omogućit će dopremu nevojnog materijala NATO-a za Afganistan, izvješćuju svjetske agencije.
"Uzbekistan je pristao na dopremu nevojnog materijala preko svog teritorija za Afganistan", kazao je predsjednik Islam Karimov.
Turkmenski vođa Kurbanguli Berdimuhamedov potvrdio je da je njegova zemlja također pristala na dopremu nevojnog materijala za potrebe NATO-a.
"Nemamo ništa protiv dostave humanitarnog tereta našim zračnim prostorom", rekao je turkmenski predsjednik čije riječi prenosi Interfax.
Opskrba američkih postrojbi u teško dostupan sjeverni dio Afganistana postala je jedna od prioritetnih zadaća za predsjednika Baracka Obamu.
SAD je ovaj mjesec izgubio vrlo važnu zračnu bazu Manas u Kirgizstanu, čija je vlada pod ruskim pritiskom raskinula ugovor.

- 16:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Estonac odavao tajne podatke Rusiji

Herman Simm, bivši visoki dužnosnik estonskog ministarstva obrane, osuđen je u srijedu na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od 12,5 godina zbog veleizdaje i odavanje povjerljivih informacija, uglavnom u vezi s NATO-om, Rusiji, objavio je sud u Talinu. Postupak se vodio iza zatvorenih vrata, napominju agenciju i ističu da se radi o najozbiljnijem slučaju špijunaže otkad se Estonija, bivša sovjetska republika, pridružila NATO savezu 2004. godine.



Simmu je, po baltičkoj agenciji BNS, dosuđeno i da plati odštetu ministarstvu obrane u visini od 1,3 milijuna eura. Njegova supruga, odvjetnica koja je zastupala policiju u Talinu, Heete Simm, koja je bila optužena kao pomagačica, nije osuđena. Zasad nema službenih podataka o daljnjem tijeku njezina postupka. Simm (61) je uhićen prošlog rujna. U ministarstvu obrane je radio od 1995. do 2006. godine i imao je pristup vrlo povjerljivim dokumentima, uključujući i one koji se odnose na NATO. Od 2000. do 2006. godine bio je na čelu Odjela za sigurnost ministarstva obrane Estonije, a od studenog 2006. do rujna 2008. radio je kao savjetnik ministra obrane. Po medijskim napisima, Moskvi je prosljeđivao strogo povjerljive podatke o planovima za američki proturaketni štit u Europi i druga za NATO vrlo osjetljiva pitanja.

Okružni sud ga je osudio za veleizdaju i odavanje povjerljivih informacija. Tužitelj je prošle godine objavio da je Simm prosljeđivao povjerljive informacije časniku ruske obavještajne službe SVR koji je imao lažni identitet građanina Europske unije. NATO, javljaju agencije, procjenjuje kolika je moguća šteta koju je Savezu nanio Herman Simm.

- 16:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Crvenom bojom na NATO tramvaj

Grupa nepoznatih građana danas je oko 13 h u Vukovarskoj ulici u Zagrebu crvenom bojom polila simbole NATO pakta na tramvaju koji svojim bojama promiče euroatlantske integracije. Očito je da se radi o prosvjedu protiv saveza kakvi su i ranije viđeni u Zagrebu.



No zanimljivo je da, dok traju žongliranja naših vlasti sa slovenskim oko blokiranja ulaska Hrvatske u NATO, potpora građana tom projektu sve više jača. Naime, prema posljednjim ispitivanjima čak 61 posto hrvatskih građana ovu integraciju ocjenjuje pozitivnom, dok je Europskoj uniji sklono tek 58,7 posto sudionika ankete. To je prvi puta da je redoslijed ovakav, jer u svim dosadašnjim istraživanjima, potpora članstvu u Europskoj uniji bila je i za deset postotnih poena veća od potpore članstvu u savezu.
Profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i najbolja hrvatska ekspertica za NATO, Lidija Čehulić, u izjavi za radio Slobodna Europa objasnila je kako se radi o reakciji građana na slovensko zavlačenje s ratifikacijom Pristupnog sporazuma.

„Potpora hrvatskih ispitanika za ulazak Hrvatske u NATO nije, nažalost, jača zbog toga što hrvatsko građanstvo više razumije što je NATO, zbog toga što je u ova dva-tri dana naučilo nešto više o NATO-u, što bolje razumije euroatlantske procese i priključenje novih zemalja euroatlantskim integracijama, već je – po meni – to primarno zbog toga što se po medijima, po kafićima, po ulici, tramvajima... u zadnja dva-tri dana spominje kako nam Slovenci ne daju da uđemo u NATO“, kaže Čehulić.

- 14:44 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Amerikanci i Hrvati spriječili napad iz zasjede

Na vojnom poligonu u Gašincima, u blizini Đakova, održana je situacijska vježba Operativnoga mentorskog tima za vezu, prvoga mješovitog američko-hrvatskog tima koji će biti poslan u Afganistan kako bi mentorirao pripadnike Afganistanske nacionalne vojske. Tijekom vježbe prikazana je dosadašnja obuka i dostignute sposobnosti pripadnika Oružanih snaga RH i američke Nacionalne garde iz Minessotte, koji će činiti prvi takav mješoviti tim kojim će zapovijedati bojnik Ivan Galović.



Pripadnici hrvatskih i američkih oružanih snaga tijekom vježbe prikazali su napad na konvoj i reakciju pri napadu iz zasjede. Vježbi su nazočili zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mladen Kruljac sa suradnicima te načelnik Odjela za obrambenu suradnju američkoga vojnog izaslanstva u RH pukovnik Charles Davis. U izjavi novinarima general pukovnik Kruljac je ocijenio da je to vrhunac međunarodne suradnje s Nacionalnom gardom iz Minessotte, a ujedno i najzahtjevnija zadaća Oružanih snaga RH, pri čemu je dodao da su se naši timovi dosad pripremali u Njemačkoj, a sada se koriste prednostima hrvatskih vojnih vježbališta.

Objasnio je kako je napad na konvoj odabran za vježbu jer je u misijama u Afganistanu on uvijek moguć, dodajući kako će prvi hrvatsko-američki mješoviti tim do 13. ožujka završiti obuku te biti spreman za odlazak u Afganistan. Posebno smo ponosni i počašćeni da je, kao plod višegodišnje suradnje s Nacionalnom gardom Minessotte, naš partner iz SAD-a ponudio da zapovjednik mješovitoga hrvatsko-američkog Operativnoga mentorskog tima za vezu bude bojnik Ivan Galović, koji ima veliko iskustvo iz Domovinskog rata, istaknuo je Kruljac.
Dodao je kako među članovima tog tima iz redova hrvatskih Oružanih snaga većina dočasnika i časnika ima iskustvo iz Domovinskog rata. Nekoliko ih je već bilo u misijama u Afganistanu, a većina članova iz redova američke Nacionalne garde ima iskustvo iz mirovnih misija NATO-saveza u Iraku, Afganistanu i Kosovu. Pukovnik Davis je ocijenio da je današnja vježba mješovitoga tima odličan primjer međunarodne suradnje te nastojanja SAD-a i europskih partnera da se omogući konkretan napredak u djelovanju Afganistanske nacionalne vojske.

Bojnik Galović rekao je novinarima da se situacija prikazana u vježbi može dogoditi i u Afganistanu, dodajući kako se idući tjedan obuka nastavlja s još složenijim zadaćama, sve do 13. ožujka, kada bi zajednička postrojba trebala biti spremna za odlazak u misiju u Afganistan, gdje će "trenirati, poučavati i mentorirati" pripadnike Afganistanke nacionalne vojske te koordinirati aktivnosti drugih postrojba u toj misiji.

- 14:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SSN: Hrvatska neće ući u NATO jer nije još spremna

Stranka slovenskog naroda (SSN) koja prikuplja potpise za referendum o hrvatskom ulasku u NATO tvrdi da će ustrajati u svojoj namjeri i da će uspjeti skupiti potrebnih 40.000 potpisa. Smatraju kako su posljednji potezi slovenskih i hrvatskih političara pokazali da Hrvatska još nije spremna za ulazak u NATO, piše 24ur.com.

- Hrvatska nije spremna, a ni tamošnji stanovnici nisu dobili priliku na referendumu se izjasniti o ulasku u NATO, kažu u SSN-u.
Predsjednika Danila Türka i ostale političke čimbenike upozorili su da prestanu pozivati građane na "neizvršavanje svojih ustavnih prava". Od predsjednika su zatražili da uputi ultimatum Hrvatskoj kojim bi se zatražilo uklanjanje graničnog prijelaza Plovanija i nadzorne točke Hotiza.
Kad se govori o rješavanju graničnih sporova, ministar vanjskih poslova Slovenije Samuel Žbogar ranije je izjavio
da je dogovor o medijaciji realističan u onolikoj mjeri koliko su obje strane spremne za takvo rješenje.
- 14:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

24.02.2009., utorak

Rusija će štititi Arktik

Rusija će odgovoriti na svaki pokušaj militarizacije Arktika, rekao je zapovjednik oružanih snaga Nikolaj Makarov u ponedjeljak u Abu Dabiju, gdje sudjeluje na međunarodnom vojnom sajmu. "Općenito promatramo u kolikoj će se mjeri pokušati militarizirati regiju. Ovisno o tome odlučit ćemo", rekao je zapovjednik združenih snaga na sajmu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Prošlog mjeseca glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je da bi Savez i Rusija, njegova strateška protivnica, mogli izvesti zajedničke vježbe u Arktiku, području bogatom naftom i plinom. Pet arktičkih država, a to su Rusija i još četiri članice NATO-a, trebale bi graditi povjerenje, rekao je tada de Hoop Scheffer upitan treba li NATO povećati zanimanje za tu regiju. Moskva svojata većinu prostora Arktika i lani je u toj zoni ruska minipodmornica simbolički postavila rusku zastavu na dno podmorja. Članice NATO-a oko Arktika su Kanada, Sjedinjene Države, Norveška i Danska, putem otoka Grenland.

Rusija još nije primila nikakav službeni prijedlog Washingtona o smanjenju naoružanja, rekao je u Abu Dabiju Makarov i najavio da će "razgovarati kada dobijemo prijedlog". Britanski Times pisao je u veljači da će se predsjednik Barack Obama dogovoriti s Moskvom o velikom smanjenju naoružanja. Cilj bi bio da obje strane smanje broj interkontinentalnih nuklearnih raketa za 80 posto.

- 10:16 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Bilateralni spor ne može biti razlog za blokadu

Hrvatska i Francuska se slažu da bilateralni sporovi ne mogu biti razlogom za blokadu pristupnih pregovora, istaknuto je u ponedjeljak u Parizu u razgovoru između francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya i hrvatskog premijera Ive Sanadera.



"Razgovarali smo o blokadi hrvatskih pristupnih pregovora, što je možda u ovom trenutku bilo najvažnije pitanje. Ja sam iznio svoje gledište i predsjednik Sarkozy je zainteresiran da se ovaj problem riješi. Zadovoljan sam razgovorom i potporom koju Francuska daje ulasku Hrvatske u EU-u i NATO i zajednički smo konstatirali da je Hrvatska na dobrom putu da u Strasbourgu i Kehlu postane punopravna članica NATO-a", rekao je Sanader nakon razgovora sa Sarkozyem dodajući da ne može iznositi pojedinosti o stajalištu francuske strane.
"Ne mogu govoriti o pojedinostima ali sam zadovoljan razgovorom", rekao je hrvatski premijer.

Izvor iz Elizejske palače rekao je novinarima nakon susreta da predsjednik Sarkozy "podržava kandidaturu Hrvatske i da smatra da bilateralni spor ne može biti razlogom za blokadu ulaska Hrvatske u EU i da je o tome predsjednik Sarkozy nedavno razgovarao i sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. Predsjednik Sarkozy je rekao da je spreman podržati napore Europske komisije i predsjedništva EU-a i da je spreman i dalje biti uključen u ovaj dosje kako bi pomogao da se pronađe rješenje", rekao je izvor iz Elizejske palače koji je želio ostati neimenovan.

Slovenski premijer Pahor je nakon nedavnog susreta sa Sarkozyem izjavio da o pitanju hrvatskih pristupnih pregovora uopće nije bilo riječi.
Upitan da li predsjednik Sarkozy podupire stajalište Hrvatske da bilateralni spor sa Slovenijom treba riješiti pred Međunarodnim sudom u Haagu, francuski izvor je rekao da se u razgovoru nije ulazilo u pojedinosti toga spora.
"Predsjednik Sarkozy je rekao da nije na njemu da ulazi u bit spora i da nije na njemu da kaže kako to treba riješiti. Ono što on želi jest da se pronađe rješenje. Znamo da postoji više formula i on se nije izjasnio za neku od tih formula, ali važno je da taj spor ne blokira legitimnu težnju Hrvatske da brzo uđe u Europsku uniju i to Francuska podržava. To pitanje ne treba blokirati ulazak Hrvatske u EU", rekao je izvor Elizejske palače.
Izvor je također rekao da Sarkozy smatra da novo proširenje nije moguće na temelju Ugovora iz Nice, ali da je pod francuskim predsjedništvom EU-a u drugoj polovici godine pronađen kompromis za izlazak iz poteškoća u vezi s ratifikacijom Lisabonskog ugovora, što bi trebalo omogućiti da on stupi na snagu do kraja ove godine i na taj način bi se riješilo i pitanje budućih proširenja.
Premijer Sanader je rekao da pozdravlja najave predsjednika Sarkozya "da će dati punu potporu Hrvatskoj prema njezinu punopravnom članstvu u EU-u i da je Hrvatskoj tamo mjesto prije svih drugih i te smo riječi pozdravili".
"Predsjednik Sarkozy je potvrdio da Hrvatsku želi kao 28. članicu EU-a", rekao je Sanader. Sanader je rekao da je Sarkozya pozvao u posjet u Hrvatskoj što je on i prihvatio. Do posjeta bi trebalo doći tijekom ove godine i potrebno je još dogovoriti termin. Izvor iz Elizejske palače je rekao da je Sarkozy "sa zadovoljstvom prihvatio poziv". Tijekom susreta je dogovoreno da se počne s izradom sporazuma o strateškom partnerstvu između Hrvatske i Francuske, koji bi trebao biti potpisan tijekom Sarkozyeva posjeta Zagrebu.

Obje strane su potvrdile da bilateralni odnosi između Hrvatske i Francuske nikada nisu bili bolji. "Razmijenili smo gledišta o stanju bilateralnih odnosa i konstatirali da oni nikada nisu bili bolji", rekao je Sanader, dodajući da je Francuska treći investitor u Hrvatskoj.
"Predsjednik Sarkozy je rekao da doista želi što tješnje odnose s Hrvatskom na svim područjima, političkom, gospodarskom, trgovinskom, vojnom", rekao je izvor iz Elizejske palače. Premijer Sanader je na novinarsko pitanje o sutrašnjem razgovoru sa slovenskim premijerom Pahorom rekao da želi "istražiti koji su to argumenti i motivi da Slovenija zbog bilateralnih pitanja blokira hrvatske pristupne pregovore.
Sanader je podsjetio da je taj granični bio otvoren i kada je Slovenija ulazila u EU i da Hrvatska tada nije postavljala pitanja. "Stoga nema nikakva razloga da se načelo koje je primjenjeno kada je Slovenija ulazila ne primjeni i u slučaju Hrvatske i na tome ćemo inzistirati. Mislim da se većina zemalja EU-a slaže s takvim načelom. Ne mogu se primjenjivati dvostruki standardi i dvostruka mjerila", rekao je Sanader.
"Očekujem da će Slovenija uvidjeti da ne može koristiti svoje članstvo u EU-u i blokirati druge. Hrvatska se neće tako postaviti sutra kada bude riječ o BiH ili Srbiji i drugima. Smatramo da je načelo solidarnosti iznimno važno, da je ono jedno od vrhovnih načela i očekujemo da će se Slovenija jednako tako solidarno ponašati prema Hrvatskoj kao što se Hrvatska ponašala prigodom njezina ulaska", rekao je hrvatski premijer.

Upitan očekuje li da će se pitanje slovenske blokade riješiti sljedećih dana, Sanader je rekao: "Teško je govoriti što će biti sutra ili za 10 dana, u svakom slučaju ja se neću umoriti od iznošenja ovih argumenata i u Sloveniji i u Europi".
Također je ustvrdio da je najbolje granično pitanje riješiti pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

- 10:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

23.02.2009., ponedjeljak

Obrambena statistika NATO-a 1985.-2008.

NATO je izdao obrambenu statistiku u vremenu od 1985. do 2008. godine. Ova brošura odgovara na brojna pitanja kao što su načini kako se razvijala potrošnja za obranu u usporedbi s ekonomskim outputom i kako se distribucija potrošnje mijenjala tijekom godina. U brošuri su pisane sve države članice NATO-a.



Kompendij za podatke o financijama, osoblju i ekonomiji izdaje informacije svakog prosinca od 1963. Sada je stvoren konzistentan temelj usporedbe obrambenih napora država saveznika zasnovan na zajedničkoj definiciji obrambene potrošnje.
Informacije za 2008. u mnogim slučajevima nisu završne i podložne su promjeni, a oni koji su jako zainteresirani da vide na što i kako troši NATO, mogu skinuti cijelu brošuru u PDF formatu na stranici http://www.nato.int/docu/pr/2009/p09-009.pdf


- 11:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sanader za Le Monde: Hrvatska u EU 2011.

Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji bi se u ponedjeljak u Parizu trebao sastati s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, kazao je u razgovoru za Le Monde od subote da Hrvatska predlaže da se teritorijalni spor sa Slovenijom odvoji od procesa pristupnih pregovora s EU-om, te je dodao da se nada kako će Hrvatska ući u Europsku uniju početkom 2011. godine.



Odgovarajući na novinarsko pitanje o slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om, Sanader je kazao da je "teritorijalni spor između Hrvatske i Slovenije posljedica raspada Jugoslavije".

"Riječ je o problemu određenja granice, na moru i dijelu kopna, koji nije riješen osamnaest godina. Slovenija je 2004. ušla u NATO i EU dok ti problemi nisu bili riješeni. Naše je stajalište da bi Hrvatska trebala moći učiniti isto. Iz tog je razloga potpuno neprihvatljivo da Slovenija službeno blokira 11 od 35 poglavlja u procesu pregovora", rekao je Sanader za Le Monde.

On je kazao da Hrvatska želi odvojiti pitanje granice od pregovaračkog procesa, te spor prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu (ICJ).

"Želimo ići pred Međunarodni sud pravde u Den Haagu koji se bavi takvim sporovima. Od 1920. taj se sud, pod različitim imenima, bavio s 50 sličnih slučajeva ... 2007. su se Hrvatska i Slovenija dogovorile da se obrate Međunarodnom sudu pravde. Ustanovljena su dva bilateralna povjerenstva za utvrđivanje spornih točaka. Čini se da je Slovenija odustala od tog pristupa", kazao je Sanader.

Hrvatski je premijer dodao da se nada kako će se ispoštovati ciljani datum za završetak pristupnih pregovora do kraja 2009. godine, kao što je to predviđeno u izvješću povjerenika EU-a za proširenje Ollija Rehna, objavljenom u studenome.

"Očekujemo da će se taj datum ispoštovati. Mi želimo ući u EU početkom 2011. i ući u eurozonu u iduće dvije do tri godine", rekao je Sanader.

On je također pozdravio posredničku misiju Europske komisije koju bi vodio Finac Martti Ahtisaari. "Uključivanje Komisije je dobra stvar. No rješenje koje bi se sastojalo od arbitrarnog određivanja granice samo bi donijelo nove probleme. To treba riješiti pravnim, a ne političkim argumentima", kazao je Sanader.

Govoreći o ulasku Hrvatske u NATO, koji očekuje za "manje od dva mjeseca", Sanader je rekao da NATO nije samo vojni savez. "NATO je također pitanje vrijednosti: demokracije, slobode, pravne države, ljudskih prava, socijalne tržišne ekonomije. Snažno vjerujem u transatlantsko partnerstvo, koje nije samo interes Europe nego i Sjedinjenih Država i Kanade", rekao je Sanader za ugledni francuski list.

"Hrvatska je spremna pridružiti se tom savezu. Već smo sudjelovali u 15 mirovnih operacija diljem svijeta. U operacije u Afganistanu uključili smo 280 vojnika. Također sudjelujemo u misiji Europske unije u Čadu. Za zemlju koja je devedesetih godina upoznala rat, doprinos miru u svijetu snažan je znak. Naši su građani na to ponosni", rekao je Sanader.

Odgovarajući na pitanje novinara o posljedicama gospodarske krize odnosno može li Hrvatska ove godine vratiti 9 milijardi eura dospjelog vanjskog duga, Sanader je rekao da je novac za to već osiguran.

"Mi smo već osigurali sredstva za plaćanje tog iznosa. Finacijska kriza nije previša pogodila naš bankarski sustav. Gotovo 90 posto sustava je privatizirano. S druge strane, određeni broj manjih i srednjih tvrtki ima teškoće. Imamo stopu nezaposlenosti od devet do deset posto. Nemoguće je raditi prognoze za ovu godinu", rekao je Sanader za Le Monde.
- 11:07 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

21.02.2009., subota

SAD očekuje od Slovenije da na vrijeme dovrši proces ratifikacije

Sjedinjene Države očekuju da Slovenija na vrijeme dovrši ratifikaciju pristupnih protokola kako bi Hrvatska i Albanija bile primljene u članstvo na summitu NATO-a koji se 3. i 4. travnja održava u Strasbourgu i Kehlu, izjavio je jučer glasnogovornik State Departmenta.

"Očekujemo od Slovenije da dovrši svoju proceduru ratifikacije na vrijeme, kako bi izrazili dobrodošlicu za obje zemlje, Hrvatsku i Albaniju, na summitu 60. obljetnice NATO-a 3. travnja", izjavio je za Hrvatsku izvještajno novinsku agenciju (HINA) glasnogovornik State Departmenta Rob McInturff, odgovarajući na pitanja o slovenskoj inicijativi za referendum o članstvu Hrvatske u NATO-u, koji je doveo u pitanje rokove dovršetka cijele procedure.

Glasnogovornik State Departmenta istodobno je istaknuo da je parlament Slovenije "s premoćnom većinom glasova" ratificirao protokol o članstvu Hrvatske u NATO-u.

Na pitanje o krajnjem roku za predaju instrumenata o ratifikaciji pristupnih protokola State Departmentu, kao depozitaru Washingtonskog ugovora kojim je osnovan NATO, McInturff je kazao kako prema tumačenju pravne službe State Departmenta, u Washingtonskom ugovoru "nema odredbi koje traže da se vlada SAD-a unaprijed obavijesti o ratifikaciji, do određenog datuma".

"Hrvatska mora predati svoj instrument o pristupanju ugovoru najkasnije do 3. travnja, odnosno prvog dana summita", rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Na pitanje o 23. ožujku, koji je navođen kao krajnji rok za predaju ratifikacijskih instrumenata članica NATO-a State Departmentu, McInturff je kazao kako su u pravnoj službi rekli da u ugovoru "nema ništa o predaji instrumenata unaprijed, deset dana ranije ili slično", odnosno da u ugovoru nema nekog "krajnjeg roka".

U članku 11. Sjevernoatlantskog ugovora, potpisanog 4. travnja 1949. u Washingtonu, stoji da "instrumenti ratifikacije trebaju biti predani čim je prije moguće vladi SAD-a, koja će obavijestiti sve ostale potpisnice o svakoj predaji".

"NATO saveznici su se suglasili na summitu u Bukureštu 2008. da pozovu u članstvo Hrvatsku i Albaniju. SAD snažno podržava članstvo u NATO-u za obje zemlje. Raduje nas što ćemo im izraziti dobrodošlicu na summitu NATO-a 3. travnja. Politika "otvorenih vrata" NATO-a, povijesni je uspjeh koji je ojačao Savez, promičući mir te unaprijeđujući slobodu i demokraciju u istočnoj Europi", prenio je glasnogovornik McInturff očitovanje State Departmenta o spornoj inicijativi za slovenski referendum o ulasku Hrvatske u NATO.
- 15:31 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Pahor optimistično o mogućoj obustavi referenduma

Zaustavi li Stranka slovenskog naroda (SSN) pripreme za provedbu referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, slovenska će vlada u parlamentu već potvrđen protokol na vrijeme dostaviti u Washington, izjavio je u sinoć slovenski premijer Borut Pahor nakon sastanka s vodstvom te manje izvanparlamentarne stranke u Mariboru.

"Obećali su mi da će još jednom promisliti i dopuštaju da bi mogli prekinuti referendumske aktivnosti. To bi omogućilo da ratifikacijski dokument pravodobno dostavimo SAD-u kao depozitaru Atlantske povelje", rekao je optimistično nakon sastanka s predsjedništvom SSN-a Pahor.

"Nastavljamo prikupljati potpise za referendum, ali bismo mogli i povući svoju inicijativu, no tek kad bude jasno kako će se realizirati zaključci slovenskog parlamenta doneseni u srijedu na izvanrednoj sjednici", rekao je nakon sastanka s Pahorom novi predsjednik stranke Lovro Škrinjarič.

Prijašnji predsjednik stranke Zdenko Vinkov Vicenc dao je neopozivu ostavku nakon jučerašnjeg sastanka s Pahorom, tijekom kojega ga je predsjednik vlade pokušao nagovoriti da povuče potpis pod zahtjev za referendumom jer je on, po Pahorovim riječima, nepotreban.

Škrinjarič je za medije u petak izjavio da bi njegova stranka odustala od prikupljanja potpisa za referendum o ulasku Hrvatske u NATO ako se u roku od mjesec dana ostvari deklaracija slovenskog parlamenta u kojoj se "sporne točke" na slovensko-hrvatskoj granici proglašavaju slovenskim teritorijem. On nije pojasnio svoju izjavu.
- 15:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenski stručnjaci: Zaoštravanje šteti slovenskim interesima

Komplikacije koje izazivaju inicijatori referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, te izjava slovenskog parlamenta o granici, mogle bi smanjiti i kredibilnost slovenske strane kad je riječ o posredničkoj misiji Europske komisije glede rješavanja pitanja hrvatsko-slovenske granice, ocijenili su u razgovoru za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije u petak navečer povjesničar Janko Prunk i profesor međunarodnih odnosa na ljubljanskom Fakultetu društvenih znanosti Milan Brglez.

"Obećanje kojim smo se suglasili s primitkom Hrvatske u NATO već je bilo dano i referendum škodi našoj kredibilnosti", rekao je Brglez, dodajući da tzv. "konsenzualna politika" koju sa stranačkim i nestranačkim skupinama u oblikovanju politike s Hrvatskom vodi premijer Borut Pahor može biti "dvosjekli mač" ako nije dobro promišljena nekoliko poteza unaprijed.

"Ako sve nije dobro izračunao, Pahora sada mogu ucjenjivati, a mogu ga i izigrati", rekao je Brglez u vezi s Pahorovim pristankom na amandman Pučke stranke o "spornim teritorijima" koji je unesen u parlamentarnu deklaraciju o granici, te na Pahorove sastanke sa marginalnim strankama koje želi uvjeriti da referendum o ulasku Hrvatske u NATO nije potreban.

Na pitanje je li parlamentarna deklaracija sada obvezujuća i za slovensku izvršnu vlast koja bi morala uspostaviti svoju jurisdikciju na "svojim teritorijima" - kako to sada tumači prvotni inicijator referenduma o ulasku Hrvatske u NATO Marjan Podobnik, Brglez je rekao da je sve ovisno o tome kako izjavu interpretira sam parlament, te da je to ovisno o "političkoj volji" koja će vjerojatno ići u smjeru izbjegavanja sukoba.

Prunk je izjavio da je sadašnje zaoštravanje došlo u krivom trenutku jer će, kako je pojasnio, hrvatsku stranu ponovo staviti u poziciju da inzistira na tome da se granično pitanje preda Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu.

"A to je upravo ono što stalno želimo izbjeći jer nam to ne odgovara", rekao je Prunk. Dodao je da se Slovenija u razgraničenju na moru mora pozivati na načelo pravičnosti i povijesne okolnosti po kojima joj pripada veći dio Piranskog zaljeva, dok izlaz na otvoreno more mora zahtijevati kao "zakonita nasljednica Jugoslavije" jer je u vrijeme zajedničke države imala taj izlaz.
- 15:26 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Scheffer pozvao Sloveniju da učini sve da Hrvatska uđe u NATO

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pozvao je jučer Sloveniju da učini sve kako bi Hrvatska postala članicom Saveza na travanjskom summitu u Strasbourgu i Kehlu.

Izrazivši "zabrinutost" zbog akcija u Sloveniji usmjerenih na blokadu pristupa Hrvatske u NATO, Scheffer je na sastanku ministara obrane u Krakovu kazao kako se nada da "ćemo na summitu svjedočiti primanju Hrvatske i Albanije u NATO-ovu obitelj".

"Svi uključeni u proces, pa i Slovenija, trebali bi sve učiniti da se to dogodi", kazao je Scheffer i upozorio da se ne povezuju stvari i prijepori koji nisu izravno povezani s NATO-om.
- 15:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ministarski sastanak NATO-a u Krakowu o proširenju na istok

Ministri obrane zemalja članica NATO-a i predstavnici dviju zemalja kandidatkinja, Hrvatske i Albanije, jučer u Krakowu raspravljali su o budućnosti saveza, uključujući i teško pitanje daljnjeg proširenja prema ruskim granicama.

Neformalni sastanak ministara obrane NATO-a priprema je za nadolazeći sastanak na vrhu NATO-a koji će se održati u Strasbourgu (Francuska) i Kehlu (Njemačka) u travnju, a održan je i sastanak s Hrvatskom i Albanijom kao budućim članicama NATO-a.

Republiku Hrvatsku na sastanku predstavljao je državni tajnik u MORH-u Mate Raboteg koji je sudjelovao u raspravi o preoblikovanju Saveza, s posebnim naglaskom na reformi njegovog zapovjedništva.

Prvi krug razgovora bio je posvećen određivanju strategije NATO saveza za 21. stoljeće i unapređenju njegova djelovanja dok se priprema za prijam novih članica i vjerojatni povratak Francuske u njegovu zapovjednu strukturu.

Sve zemlje članice NATO-a ratificirale su pristupni protokol o članstvu u NATO-u Hrvatske i Albanije, ali nad ulaskom Hrvatske u članstvo nadvila se sjena nakon što je u Sloveniji zbog neriješenog bilateralnog graničnog pitanja pokrenut postupak za raspisivanje referenduma na kojem bi se potvrdila ili poništila odluka slovenskog Državnog zbora o ratifikaciji protokola.

"Uvjeti za ulazak u savez i Hrvatske i Albanije su ispunjeni i nadam se da odluka o tome može biti donesena na summitu" u travnju, rekao je u Krakowu njemački ministar obrane Franz Josef Jung na upit o tome može li se taj zastoj riješiti brzo.

U sklopu rasprave o daljnjem proširenju Saveza tema su bili Ukrajina i Gruzija, koje su u statusu zemalja partnera NATO-a, odnosno njihovi napori u reformama obrambenih i sigurnosnih sektora koje poduzimaju u okviru mehanizama, procesa i inicijativa procesa Partnerstva za mir.

NATO je odlučio pojačati suradnju s Gruzijom nakon prošlogodišnjeg kratkotrajnog rata s Rusijom, čiji je djelomični uzrok, kako smatraju stručnjaci, bila i želja Gruzije za jačanjem veza sa Zapadom.
- 15:20 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

20.02.2009., petak

Tadžikistan: NATO-u zeleno svjetlo za tranzit u Afganistan

Tadžikistan i Uzbekistan dopuštaju tranzit nevojne opreme za međunarodne snage u Afganistanu, objavio je danas američki časnik, dan nakon što je parlament susjednog Kirgistana izglasao zatvaranje američke vojne baze na svome tlu.

"Tadžikistan je dopustio NATO-u da se koristi željeznicom i cestama za prijevoz robe koja nema vojnu svrhu u Afganistan", rekao je kontraadmiral Mark Harnitchek za državnu televiziju Tadžikistan.

Uzbekistan, druga država središnje Azije, također je dopustila prijevoz tereta preko svojega teritorija.

"Svakog tjedna predviđamo preko teritorija Uzbekistana i Tadžikistana za Afganistan prebaciti između 50 i 200 kontejnera", rekao je admiral Harnitchek.

Washington želi proširiti mrežu dobavnih pravaca za svoje vojnike raspoređene u Afganistanu zato što islamistički pobunjenici i talibani u Pakistanu učestalo napadaju konvoje kojima se vojnici opskrbljuju.
- 13:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Većina Slovenaca protiv referenduma za ulazak Hrvatske u NATO

Većina gledatelja slovenske televizijske postaje POP-TV - njih 54 posto, protiv je referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, a 46 posto se slaže s tom inicijativom, pokazao je televoting u kojemu je sudjelovalo 9.300 gledatelja emisije "Trenja" na temu odnosa s Hrvatskom koja je emitirana jučer navečer.

U emisiji su govorili predstavnici parlamentarnih stranaka, a referendum je otvoreno podržao samo prvak Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič, dok su ostali bili protiv.

Protiv referenduma se opredijelio i predsjednik udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine" Marjan Podobnik, rekavši da je odustao nakon što je parlament u srijedu na izvanrednom zasjedanju prihvatio tekst izjave u kojoj se navodi da Slovenija ima izlaz na otvoreno more, cijeli Piranski zaljev i većinu "spornih točaka" na granici.

Podobnik je dodao kako ga ta izjava obvezuje da neće prikupljati potpise za referendum čiju je organizaciju preuzela Stranka slovenskog naroda (SSN), ali da bi slovenska vlada sada hrvatskoj strani morala uputiti zahtjev da se u određenom roku povuče s teritorija koji se navode kao slovenski, a najprije da se povuče s graničnog prijelaza Plovanija i s lijeve obale Mure kod Hotize.

Istaknutiji predstavnici slovenske politike, među njima i predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku Ivo Vajgl, rekli su da se s Podobnikovim zahtjevom ne slažu nego da su o graničnim pitanjima potrebni pregovori ili posredstvo Europske komisije.

Rješenje graničnog pitanja važnije je za Hrvatsku nego za Sloveniju jer nije Slovenija ta koja želi ući u Europsku uniju, a do rješenja za granicu može se doći posredstvom u kojemu bi se kombiniralo političko rješenje s odredbama međunarodnog prava, rekao je Vajgl.

Neki sudionici emisije naveli su da će zaoštravanje odnosa nakon slovenske deklaracije o granici kojoj će vjerojatno uslijediti i izjava hrvatskog Sabora, "udaljiti" mogućnost da do rješenja graničnog pitanja dođe u doglednom, odnosno kraćem roku.
- 13:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO se obvezao osigurati postrojbe za afganistanske izbore

Zemlje NATO-a obvezale su se u četvrtak da se osigurati dovoljno postrojbi kako bi jamčile sigurnost afganistanskih predsjedničkih izbora predviđenih za kolovoz, rekao je glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer (slika).

Zemlje NATO-a i njihovi partneri u Afganistanu odlučno su se obvezali podržati izbore u kolovozu uz snage potrebne u toj zemlji, izjavio je Jaap de Hoop Scheffer nakon prvog dana sastanka ministara obrana zemalja NATO-a u Krakovu.

"Ti izbori su strateški prioritet za afganistanski narod, ali i za međunarodnu zajednicu, pa tako i za NATO", rekao je.

De Hoop Scheffer je naglasio da se ne radi samo o slanju dodatnih postrojbi i inzistirao je na civilnom i vojnom obilježju međunarodne akcije u Afganistanu.

Iako pod pritiskom Washingtona da više učine uz Afganistanu, 25 saveznika Sjedinjenih Država nisu objavili posebne mjere prigodom tog neformalng ministarskog sastanka koji završava u petak.

Samo su Njemačka i Italija ovog tjedna najavile slanje 600 tj. 500 dodatnih vojnika na sjever i zapad Afgansitana.

U vrijeme kada Afganistan ulazi u izborno razdoblje visokog rizika, nova američka administracija predsjednika Baracka Obame je u utorak odobrila slanje dodatnih 17.000 vojnika na jug Afganistana.
- 13:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenska ministrica obrane Gatesu tumačila teškoće s potvrdom hrvatskog protokola za NATO

Slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušič jučer se, u vrijeme kad se održavao neslužbeni sastanak ministara članica NATO-a u Krakovu, sastala s američkim ministrom Robertom Gatesom (slika), a vladine nevolje s referendumskim inicijativama glede hrvatskog članstva u NATO-u protumačila je "sumnjičavošću" slovenske javnosti.

Jelušič je za Slovensku televiziju rekla da je pitanje ratifikacije hrvatskoga pristupnog protokola "bilo u zraku" cijelo vrijeme sastanka u Krakovu.

"Rekla sam ministru Gatesu da je ratifikacija hrvatskoga pristupnog protokola dobila veliku potporu u parlamentu i objasnila mu mogući razvoj događaja u vezi s inicijativom o referendumu", rekla je Jelušič.

Američkom ministru pokušala je objasniti, dodala je, da je slovenska javnost postala sumnjičava prema hrvatskom članstvu u NATO-u zbog neprilika u vezi s "prejudiciranjem granice" koje su nastale u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU-om te da je to utjecaj slovenske blokade tih pregovora.
- 13:01 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Obraćanje javnosti predsjednika Mesića u povodu trenutnog stanja naših odnosa s Republikom Slovenijom

Predsjednik Republike Stjepan Mesić obratio se sinoć hrvatskoj javnosti putem elektronskih medija u povodu trenutnog stanja naših odnosa sa susjednom Republikom Slovenijom.

Obraćanje prenosimo u cijelosti:

"Temeljem ovlasti što mi ih daje Ustav Republike Hrvatske koji ne samo što me definira kao sukreatora vanjske politike, nego i propisuje da sam odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, smatram svojom dužnošću da Vam se - kao predsjednik Republike - večeras obratim.

Povod je trenutno stanje naših odnosa sa susjednom Republikom Slovenijom, odnosno: sasvim konkretno - potezi službene Ljubljane koji zaustavljaju naš put prema Europskoj uniji, a prijete da će zaustaviti i naš put prema uključivanju u NATO savez.

Time su, bez i najmanje krivnje na našoj strani, dovedena u pitanja dva prioritetna cilja hrvatske vanjske politike.

Podsjetit ću još jednom. Naš spor oko granice, poglavito oko granice na moru, traje praktično od osamostaljenja dviju država. U samome početku razgovora o tome kako da ga riješimo, slovenska je strana inzistirala na rješenju zasnovanome na primjeni međunarodnoga prava.

Mi smo na to pristali i to je i danas naša pozicija.

Na žalost politička elita susjedne države procijenila je da može svoje članstvo u Europskoj uniji i NATO-u zloupotrijebiti na način da nas ucjenjuje. Drugim riječima - da zaustavi naše pregovore s Europskom unijom, ako ne prihvatimo promijenjeno slovensko stajalište, prema kojemu granični spor ne treba rješavati ni u skladu s međunarodnim pravom, ni pred međunarodnom sudskom instancom, nego primjenom načela pravičnosti, zapravo - političkim dogovorom.

Tome je jučer dodan i novi element - otvorena su vrata održavanju referenduma u Sloveniji o našemu članstvu u Atlantskome savezu, usprkos činjenici da je Slovenija bila među zemljama-članicama NATO koje su nas prije nepune godine dana pozvale u članstvo toga saveza.

Toliko o dosljednosti!

A u izjavi Državnoga zbora navedene su kao nesporne činjenice neke stvari koje mi, s razlogom i dokazima, osporavamo. Dakle, tu imamo spor oko činjenica - što jest, a što nije. Takav se spor ne može riješiti izjavom jedne strane, nego upravo traži angažiranje treće strane, i to suda. Odbacujući pravilo rimskoga prava koje kaže da se činjenice dokazuju, dok se pravo izvodi iz propisa, odnosno da o činjenicama odlučuje sud, slovenska strana zanemaruje europske tradicije na koje se tako voli pozivati.

Toliko o europejstvu!

Situacija u koju smo dovedeni, ponavljam: ne svojom krivnjom, zabrinjavajuća je, pogotovo ako se ima na umu da će se usporavanje našega puta u Europsku uniju i NATO nesumnjivo odraziti i na druge zemlje regije, pa i na cijeli koncept europskog ujedinjenja, odnosno formiranja takvoga Atlantskoga saveza, koji će biti prilagođen uvjetima današnjeg vremena i osposobljen da u tim uvjetima djeluje.

Upravo zato želim jasno naglasiti kako od sada slovensko blokiranje naših pregovora s Europskom unijom i ozbiljna prijetnja mogućnosti našega ulaska u NATO, nije više samo problem Republike Hrvatske. To je problem i Europske unije i NATO saveza. I to je moja poruka i vama, građankama i građanima Republike Hrvatske, ali i međunarodnim krugovima.

O našim dobrim namjerama nema i ne može biti nikakve dvojbe. Baš kao što ne može biti nikakve dvojbe ni oko naše spremnosti na razvijanje dobrih odnosa s Republikom Slovenijom, odnosno na pomaganje ostalim zemljama regije u ostvarivanju njihovih europskih aspiracija.

No, u isto vrijeme, dok prihvaćamo i svaku pomoć sa strane, ne može biti dvojbe ni oko sljedećega: Republike Hrvatska ustrajat će na tome da se sporna pitanja s Republikom Slovenijom rješavaju primjenom međunarodnoga prava i pred međunarodnom sudskom instancom. Mi time ništa ne prejudiciramo, upravo suprotno - unaprijed prihvaćamo svaku odluku suda, zasnovanu na međunarodnome pravu - ma kakva ona bila.

A što se izmišljene dileme oko slovenskoga pristupa otvorenome moru tiče, moram zaključno reći kako to uopće nije predmet spora, jer je to pitanje riješeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Dakle, dovedeni smo u situaciju koja je nepovoljna, ali to ne znači da treba dodatno dramatizirati, ili otvoriti ventile negativnim emocijama. Upravo sada i upravo usprkos politici službene Ljubljane moramo učiniti sve što možemo da se ne pokvare odnosi među građanima dviju zemalja.

Nećemo vući ishitrene poteze, nećemo se razbacivati velikim riječima i frazama, ustrajat ćemo na činjenicama i na tome da se spor može riješiti samo pred međunarodnim sudom i temeljem primjene međunarodnoga prava.

Odgovornost je na onima koji to odbijaju. To moraju znati u Hrvatskoj, to moraju znati u Sloveniji, ali to moraju znati i u svijetu.

A što se tiče našega ulaska u Europsku uniju i NATO, uvjeravam vas da će Hrvatska svoje članstvo u tim integracijama ostvariti. Možda ne onda, kada smo to s razlogom očekivali i predviđali, ali mi ćemo postati članica i Europske unije, i NATO saveza. A sve reforme koje su za to potrebne, provodit ćemo i dalje. I provest ćemo ih - zbog nas i naše budućnosti.

Hvala!"
- 13:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenski tisak: parlamentarna izjava Pahorov je neuspjeh

Parlamentarnu izjavu o zaštiti slovenskih nacionalnih interesa, koja je u srijedu u parlamentu prihvaćena uz potporu premijera Boruta Pahora (slika) kako bi se populističke udruge odobrovoljile da odustanu od svojih zahtjeva da se za već ratificiran protokol o ulasku Hrvatske u NATO raspiše referendum, slovenski tisak većinom je ocijenio kao Pahorov neuspjeh i popuštanje.

Parlament je zahtjevima nacionalista popustio "na cijeloj fronti", ali je njegov trud svejedno bio uzaludan, navodi u četvrtak ljubljansko "Delo".

Mariborski dnevni list "Večer" u komentaru navodi da je "parlament postao talac parlamentarnih i izvanparlamentarnih nacionalista". Podsjeća da je uz izvanparlamentarne udruge referendum, ali i još oštriji ton izjave o granici od one koja je prihvaćena, zahtijevao prvak Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič.

"Kad referendum kao legitiman demokratski institut uzmu u ruke kao svoje oruđe razni politički marginalci i nerazumni populisti koji se njime koriste za osobnu primidžbu, onda taoci takva stanja, kako se pokazalo, mogu postati države i savezi", navodi u komentaru Matija Stepišnik, u osvrtu na neugodnosti koje su razne udruge nanijele Sloveniji u odnosima s partnerima u NATO-u i u odnosima s Hrvatskom.

Ljubljanski "Dnevnik" u tekstu kolumnista Nikole Damjaniča navodi da se u srijedu nastavila "farsa započeta kad je Pahora prvu put ucijenio Janez Janša", t.j. kad parlament prije dva tjedna nije mogao početi ratifikaciju pristupnog protokola s Hrvatskom dok parlamentarna većina nije konačno potvrdila "Janšin" zaključni račun državnog proračuna iz 2007.

"Još se ni zadnja farsa s Janšinom ucjenom nije smirila, a Pahor je opet naišao na minu i ponovno u vezi s hrvatskim pristupnim protokolom za NATO. Ovaj put mu je minu namjestio predsjednik udruge "25. lipnja 1991", inače negdašnji vicepremijer, a danas "jedan od najpoznatijih srpskih peradara" Marjan Podobnik, navodi ironično Damjanič.

Za Podobnika se naime pisalo da je nakon odlaska iz visoke politike osnovao nekoliko peradarskih farma u Vojvodini i da mu posao dobro ide.
- 12:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Francuska daje potporu Hrvatskoj da postane članica EU

Francuska daje punu potporu Hrvatskoj da postane 28. članica Europske unije, izjavio je jučer u Parizu predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader nakon razgovora s francuskim premijerom Francoisom Fillonom.

"S velikim sam zanimanjem saslušao da premijer Fillon daje punu potporu Hrvatskoj, da ona mora biti 28. članica EU-a. Fillon mi je najavio da će mi to u ponedjeljak reći i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy", izjavio je Sanader nakon razgovora s francuskim premijerom.

Premijer Sanader se u četvrtak popodne trebao sastati i s francuskim predsjednikom Sarkozyem, ali je taj susret zbog zauzetosti francuskog šefa države odgođen za ponedjeljak.

Dvojica premijera tijekom susreta razmijenila su mišljenja o gospodarskoj i financijskoj krizi, hrvatskim pristupnim pregovorima s EU-om, članstvu u NATO-u te stanju u hrvatskom susjedstvu.

Sanader je rekao da je Fillona zanimala svaka pojedinost otvorenog pitanja granice sa Slovenijom.

"Iznio sam mu naše stajalište i rekao da je najbolje da se to riješi pravnim putem. Očekujemo da će se pregovori uskoro odblokirati, bilateralna pitanja ne bi trebala biti zapreka bilo kojoj zemlji na njezinu putu u EU. To je načelo afirmirano u EU-u i mi očekujemo da će biti primijenjeno i u ovom slučaju", rekao je Sanader.

Upitan je li se Fillon izjasnio za političko ili pravno rješenje pitanja granica, Sanader je kratko odgovorio: "Vi znate da se u diplomaciji, posebice na najvišim razinama, ne govori o tome, prepustit ću premijeru Fillonu da to kaže. Ja mogu reći da sam zadovoljan razgovorom".

Sanader je najavio da će se sljedeći tjedan sastati sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom "ako se točno dogovorimo o terminu, mjestu i uvjetima".

Hrvatski premijer smatra da Slovenija, izjavom donesenom u parlamentu u kojoj se tvrdi da je imala pristup otvorenom moru, dodatno dolijeva ulje na vatru.

"Sinoć je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo na takav zaključak slovenskog parlamenta i očekujem da će se i Hrvatski sabor o tome oglasiti. To naprosto nije točno i smatram da to samo dolijeva ulje na vatru. Ono što nije dobro jest da Slovenija bez obzira na činjenicu da je parlament ratificirao protokol, stvara dodatne probleme oko našeg članstva u NATO-u, a u biti stvara probleme sama sebi. Nije dobro da NATO ovisi o nekim politikantskim igrama, koje naprosto nemaju smisla. Očekujem da će Hrvatska na summitu u Strasbourgu i Kehlu biti punopravna članica NATO-a", rekao je Sanader.

Sanader je u izjavi novinarima odbacio nagađanja da je ova godina izgubljena za dovršetak pregovora s EU-om.

"Zašto bismo govorili da je dovedena u pitanje? Za nas postoji činjenica da je Europska komisija to najavila i nije rekla da je to nemoguće. Prema tome, mi u Hrvatskoj vodimo raspravu o nečemu o čemu Europska komisija ne razmišlja, za nas postoji izvješće o napretku s početka studenoga prošle godine kada je rečeno da Hrvatska može završiti pregovore do kraja 2009. Naravno da je uvjet za to deblokada Slovenije", rekao je hrvatski premijer.

Sanader je rekao da je u razgovoru s Fillonom bilo dosta riječi i o hrvatskom jugoistočnom susjedstvu. Najavio je da će sredinom sljedećeg mjeseca posjetiti Srbiju i da će uskoro posjetiti Crnu Goru. Također je izvijestio Fillona da se sastao s čelnicima najvažnijih političkih stranaka u Bih.

"Francuska i Hrvatska dijele zajednički interes da se postigne trajna politička stabilizacija jugoistoka Europe. Tu Hrvatska može puno učiniti i činit ćemo i dalje i nećemo okrenuti leđa susjedstvu i ovo je danas bio izrazito sadržajan dan", rekao je Sanader.

Sanader je prije susreta s Fillonom razgovarao s članovima Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove francuske Nacionalne skupštine.
- 12:57 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO za regionalni pristup Afganistanu

Ekstremne skupine koje se u Afganistanu bore sa snagama NATO-a istovremeno pokušavaju destabilizirati Pakistan i Sjevernoatlantski savez bi stoga trebao usvojiti više regionalni pristup prema afganistanskom sukobu, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer (slika) jučer u Krakowu, na početku dvodnevnog zasjedanja ministara obrane NATO-a.

Po njegovim riječima, NATO bi trebao pojačati kontakte s Pakistanom jer je njegova stabilnost ključna za uspjeh Saveza u misiji u Afganistanu.

"Trebalo bi pojačati vojnu suradnju s Pakistanom i produbiti politički dijalog", istaknuo je Scheffer.

"Vjerujem da je pakistanska vlada ozbiljna kada govori da je spremna boriti se protiv ekstremizma. Moramo također prestati izolirano gledati na Afganistan i početi ga gledati u svjetlu cijele regije", istaknuo je Scheffer.

Čelni čovjek NATO-a opetovano je ukazivao na činjenicu da iste skupine pokušavaju destabilizirati Afganistan i Pakistan.
- 12:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.02.2009., četvrtak

Gates o ministarskom sastanku NATO-a u Krakowu

Afganistan i pripreme za travanjski summit NATO-a bit će glavne teme sastanka ministara obrane članica Saveza, koji se u četvrtak i petak održava u Krakowu, najavio je američki ministar obrane Robert Gates (slika).

Novinarima koji u njegovoj pratnji putuju u Poljsku, Gates je kazao kako je malo vjerojatno da će saveznici odgovoriti istom mjerom na slanje 17.000 dodatnih američkih vojnika u Afganistan.

"Administracija je spremna za dodatno angažiranje u Afganistanu, no jasno je kako od saveznika isto očekujemo da učine više", rekao je Gates.

SAD, po njegovim riječima, želi vidjeti više savezničkih snaga u Afganistanu u razdoblju prije kolovoških izbora.

"I dalje ćemo tražiti od saveznika da osiguraju barem kratkoročno jačanje svojih snaga kako bi pružile sigurnost u razdoblju prije izbora", rekao je Gates.
- 11:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Miro Cerar: Referendum skoro neizbježan

Slovenija bi mogla za dlaku uhvatiti rokove za predaju ratificiranog protokola o pristupu Hrvatske NATO-u samo ako izvanparlamentarna Stranka slovenskog naroda (SSN) odustane od prikupljanja potpisa 40.000 birača za referendum o ulasku Hrvatske u NATO, izjavio je za emisiju "Odmevi" šef katedre za ustavno pravo na ljubljanskom pravnom fakultetu Miro Cerar.

"Oni mogu odustati od prikupljanja potpisa ili se tijekom prikupljanja predomisliti i odustati, takvi su slučajevi u vezi s naknadnim zakonodavnim referendumom već bili zabilježeni", rekao je Cerar, ali je dodao da nitko njihovu inicijativu ne može pravno zaustaviti ako odluče nastaviti s referendumskom inicijativom.

Ukoliko bi prikupili 40.000 potpisa onda bi referendum bio obvezan, a Slovenija ne bi imala važeći ratificirani protokol koji bi poslala depozitaru Atlantske povelje, SAD-u, i ulazak Hrvatske u članstvo NATO-a na travanjskom summitu ne bi bio moguć, pojasnio je Cerar u večernjoj emisiji Slovenske televizije.

Premijer Borut Pahor najavio je u srijedu da će pozvati na razgovor u Ljubljanu predsjednika SSN-a Zdenka Vicenca Vinkova kako bi ga razuvjerio od namjere da nastavi s prikupljanjem potpisa za referendum, a Slovenska televizija objavila je da će do susreta vjerojatno doći u petak.

No, ishod je vrlo neizvjestan jer je Vinkov za Slovensku televiziju izjavio da on nije običan političar kao profesionalni političari u parlamentu koji su skloni "kompromiserstvu" i da namjerava nastaviti s organiziranjem referenduma.

"Hrvatska ne može biti u Europskoj uniji i NATO-u kad okupira slovenski teritorij i more", rekao je za emisiju "Odmevi" Vinkov.

Dodao je da su mediji njegovu stranku koja je za referendum "ignorirali", a posvećivali previše pažnje Marjanu Podobniku koji je od referenduma već odustao.

"Mi smo obični slovenski domoljubi i nismo nacionalisti. Radimo za svoj novac, a ne kao profesionalni političari u parlamentu", rekao je Vinkov, ali nije odbacio mogućnost sastanka s Pahorom.

Kako je pojasnio, sada je pravi trenutak da Slovenija riješi granično pitanje s Hrvatskom jer to neće biti moguće nakon što stupi na snagu Lisabonski ugovor Europske unije. Tada će se i odluke o proširenju donositi većinom a ne konsenzusom, pa Slovenija više neće moći blokirati Hrvatsku, pojasnio je Vinkov.

SSN je manje poznata stranka koja je na zadnjim parlamentarnim izborima kandidirala i za ulazak u parlament, ali je stvar propala nakon što je njezinog kandidata iz Maribora Andreja Šiška policija uhitila u studiju lokalne televizije dok se obraćao biračima tijekom kampanje.

Tražili su ga zbog izbjegavanje sudskog poziva, a prije nekoliko godina sudilo mu se zajedno sa Zmagom Jelinčičem zbog jednog starog slučaja podmetanja eksplozivne naprave pod automobil. Jelinčič je na procesu nakon niza godina bio oslobođen, dok je Šiško proglašen krivim. Šiško je inače nekadašnji vođa mariborske navijačke skupine Viole.
- 11:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

MVPEI odbacuje izjavu o zaštiti slovenskih nacionalnih interesa

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) priopćilo je u srijedu navečer da odbacuje izjavu slovenskog parlamenta o zaštiti slovenskih nacionalnih interesa u tijeku pristupa Hrvatske NATO-u, te da ju smatra "neistinitom, pravno neutemeljenom i bez ikakvog međunarodno-pravnog učinka".

Slovenski je parlament u srijedu popodne prihvatio izjavu u kojoj se navodi da je Slovenija pri proglašenju samostalnosti imala izlaz na otvoreno more, te da je nadzirala neke druge "sporne točke" uzduž granice s Hrvatskom.

"Navode izložene u službenoj izjavi najvišeg zakonodavnog tijela Republike Slovenije odbacujemo, smatramo ih neistinitim, pravno neutemeljenim i bez ikakvog međunarodno-pravnog učinka", stoji u priopćenju MVPEI-ja objavljenom povodom usvajanja izjave.

MVPEI je priopćio da "ovakva izjava opovrgava navode slovenske strane kako je Republika Hrvatska ta koja prejudicira granicu sa Republikom Slovenijom".

"Također, ta izjava predstavlja kršenje stanja državne granice kakva je bila na dan 25. lipnja 1991. godine, kao i temeljnih dokumenata obiju država usvojenih na dan njihova osamostaljenja te Brijunske izjave o izbjegavanju incidenata na koju se poziva", dodaje se u priopćenju.

"Tako iznesena stajališta slovenskog parlamenta ne ostavljaju prostor za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora kroz konstruktivni dijalog i tim više potvrđuju opravdano nastojanje Hrvatske da se to pitanje riješi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, kao što je to dogovoreno na sastanku predsjednika hrvatske i slovenske vlade u kolovozu 2007. na Bledu", priopćio je MVPEI.

MVPEI je u priopćenju dodao da će "nakon detaljne analize izjave slovenskog parlamenta, hrvatska Vlada predložiti Hrvatskom saboru prijedlog za daljnje postupanje".

Spornu izavu slovenski je parlament prihvatio sa 65 glasova zastupnika, a protiv su bila četiri zastupnika Slovenske nacionalne stranke (SNS).

Spomenuta izjava trebala je biti razlogom da se odustane od inicijativa da se pristupni protokol Hrvatske za ulazak u NATO, što ga je slovenski parlament velikom većinom ratificirao u početku prošlog tjedna, ospori na referendumu.

Slovenska pučka stranka i predsjednik udruge "Zavod 25. lipnja 1991." Marijan Podobnik izjavili su da na temelju prihvaćene izjave u parlamentu odustaju od aktivnosti koje bi dovele do obveznog raspisivanja tog referenduma.

No Stranka slovenskog naroda (SSN), manja izvanparlamentarna stranka iz Maribora koja je također sudjelovala u prikupljanju početnih potpisa za spomenuti referendum, objavila je u srijedu navečer da izjavom prihvaćenom u parlamentu nije zadovoljna te da će nastaviti prikupljati potpise za referendum.
- 11:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenski parlament prihvatio izjavu o zaštiti nacionalnih interesa

Slovenski parlament prihvatio je u srijedu popodne na izvanrednom zasjedanju izjavu o zaštiti slovenskih nacionalnih interesa u tijeku pristupa Hrvatske NATO-u, u kojoj se navodi da je Slovenija pri proglašenju samostalnosti imala izlaz na otvoreno more, te da je nadzirala neke druge "prijeporne točke" uzduž granice s Hrvatskom.

Za prihvaćanje takve izjave glasovalo je 65 zastupnika, a protiv su bila četiri zastupnika Slovenske nacionalne stranke (SNS).

Spomenuta izjava trebala je biti razlogom da se odustane od inicijativa da se pristupni protokol Hrvatske za ulazak u NATO, što ga je slovenski parlament velikom većinom ratificirao u početku prošlog tjedna, ospori na referendumu.

Slovenska pučka stranka i predsjednik udruge "Zavod 25. lipnja 1991." Marijan Podobnik izjavili su da na temelju prihvaćene izjave u parlamentu odustaju od aktivnosti koje bi dovele do obveznog raspisivanja tog referenduma.

No Stranka slovenskog naroda (SSN), manja izvanparlamentarna stranka iz Maribora koja je također sudjelovala u prikupljanju početnih potpisa za spomenuti referendum, objavila je u srijedu navečer da izjavom prihvaćenom u parlamentu nije zadovoljna te da će nastaviti prikupljati potpise za referendum.

Kako su izjavili u toj stranci, parlamentarna ih izjava ne zadovoljava jer se u njoj ne navodi da bi se Hrvatska odmah morala povući s teritorija južno od rijeke Dragonje i ukinuti "privremeni granični prijelaz" Plovaniju.

U izjavi koju je prihvatio parlament naglašava se da su se vlade Slovenije i Hrvatske Brijunskom izjavom obvezale da će poštovati stanje na granici od 25. lipnja 1991.
Photomea free image hosting and sharing
Navodi se da je Hrvatska "učinila brojne jednostrane poteze i prihvatila pravne akte kojima se mijenja teritorijalni status quo na dan osamostaljenja, te se time pokušava prejudicirati rješenje graničnog pitanja".

"Zbog zaštite slovenskih interesa prilikom pristupa Hrvatske Sjevernoatlantskoj povelji Slovenija upozorava da odbacuje pokušaje kršenja teritorijalne cjelovitosti Slovenije, te mijenjanje stanja na kopnu i na moru od 25. lipnja 1991., kad su slovenski organi, među ostalim, provodili svoje nadležnosti u zaseocima na lijevoj obali rijeke Dragonje, na teritorijima na lijevoj obali rijeke Mure kod Hotize te u vrijeme kad je Slovenija imala teritorijalni dodir s otvorenim morem i kad je provodila jurisdikciju nad cijelim Piranskim zaljevom", navodi se u izjavi koju je prihvatio parlament na izvanrednom zasjedanju.
- 11:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Pahor: učinit ću sve da Slovenija pošalje ratificiran protokol

Slovenski premijer Borut Pahor (slika) izjavio je u srijedu navečer da će učiniti sve kako bi Slovenija, "iako kao zadnja članica", ratificirala hrvatski protokol za ulazak u NATO te da se spreman sastati i s članovima manje poznate Stranke slovenskog naroda (SSN) koja unatoč izjavi o granici s Hrvatskom, koju bi danas trebao prihvatiti parlament, kani prikupljati 40.000 potpisa za referendum o hrvatskom članstvu u NATO-u.

"Zbog današnje izjave koju treba prihvatiti parlament nema razloga da ta izvanparlamentarna stranka nastavi referendumske pripreme i mislim da referenduma neće biti", rekao je Pahor u izjavi za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV.

Dodao je da poštuje tu manju parlamentarnu stranku iz Maribora i njezino ustavno pravo da prikuplja potpise za referendum, ali da za referendum nema razloga.

"Pozvat ću ih na razgovor u Ljubljanu kako bih ih uvjerio da referendum nije potreban. Slovenija će poslati hrvatski pristupni protokol za NATO iako kao zadnja članica", rekao je Pahor.

"Zavod 25. lipnja 1991", koji vodi negdašnji predsjednik Pučke stranke (SLS) Marjan Podobnik, izjavio je popodne da će odustati od referendumske inicijative ako parlament prihvati izjavu o granici s Hrvatskom.

Podobnikova udruga glavni je pokretač te inicijative, ali je početne potpise dala i manje poznata stranka iz Maribora za koju je predsjednik vanjskopolitičkog odbora Ivo Vajgl rekao da je samo "uvezana" u Podobnikovu udrugu, sugerirajući da je riječ o igri desnice s referendumom.

Predsjednik Slovenske nacionalne stranke SNS Zmago Jelinčič izjavio je večeras za POP-TV da će poduprijeti prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa, što bi od sutra mogla započeti mariborska stranka.

Očekuje se da će predsjednik parlamenta Pavel Gantar ovih dana dati izjavu je li početnih 5300 potpisa Marjana Podobnika i njegove udruge te Stranke slovenskog naroda bilo podneseno na zakonit način i može li im se odrediti 35-dnevni rok za prikupljanje potrebnih potpisa.

Zadnji rok za Gantarovu izjavu je ponedjeljak idućeg tjedna.
- 11:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Afganistan otvara "novu stranicu" u odnosima s Washingtonom

Afganistan i SAD otvorili su novu stranicu u odnosima pošto su predsjednici Barack Obama i Hamid Karzai u utorak prvi put razgovarali nakon Obamine inauguracije, isti dan kad je američki predsjednik odobrio povećanje broja američkih vojnika u Afganistanu za 17 tisuća, objavile su u srijedu agencije.

"Otvorili smo novu stranicu", rekao je Karzaijev glasnogovornik Humajun Hamidzada.

"Predsjednici Obama i Karzai razgovarali su o raznim pitanjima, uključivo mjere za jačanje sigurnosti u regiji, opremu i obuku afganistanske vojske i jačanje bilateralnih odnosa, a razgovarali su i o pojačanju vojnih snaga", rekao je Hamidzada.

Obama je u utorak, u prvoj važnoj odluci u svojstvu vrhovnog američkog zapovjednika, rekao kako je povećanje broja vojnika "nužno za stabilizaciju stanja u Afganistanu koje se pogoršava", ali i upozorio kako se problem neće moći riješiti samo vojnim sredstvima.

Odnosi Kabula i Washingtona bili su napeti nakon Obamine inauguracije, jer je nova američka vlada dvojila da je Karzai sposoban učinkovito upravljati zemljom, a Karzai je uzvraćao optužbama zbog civilnih žrtava u akcijama stranih snaga.

Afganistanski je predsjednik prošli tjedan priznao da uopće nije razgovarao s novim američkim predsjednikom. Budući da je prije redovito razgovarao s Georgeom Bushom, pojavila su se nagađanja kako Obama tako izražava stajalište da je njegovo mišljenje o Karzaiju mnogo lošije nego njegova preteče.

No iz nekih diplomatskih američkih krugova upozoravalo se kako je riječ o tome da Obaminoj administraciji treba vremena da dubinski razmotri svoju politiku prema Afganistanu prije nego počne dijalog s Karzaijem.

"Mnogima se činilo kako se Bush prečesto angažirao i tako onemogućio sadržajniju raspravu o politici. Odgađanje poziva novog predsjednika može biti samo njegova razborita odluka da pričeka dok ne bude siguran što doista želi reći o ključnim pitanjima", rekao je bivši američki veleposlanik u Afganistanu Ronald Neumann.

Broj američkih vojnika će se nakon novog povećanja popeti na oko 55 tisuća, uz još 30 tisuća vojnika iz drugih 40 zemalja, većinom članica NATO-a, koji su već raspoređeni u Afganistanu.

SAD će ovaj tjedan na sastanku ministara obrane NATO-a od svojih saveznica tražiti da također povećaju broj svojih vojnika u Afganistanu, ali mnoge europske zemlje nisu tome sklone zbog snažna protivljenja domaće javnosti sudjelovanju svojih vojnika u borbenim aktivnostima.

Slika: posjet Obame Kabulu tijekom kampanje za Predsjednika SAD-a
- 11:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sanader: Za nas je ratifikacija gotova

Za nas je proces ratifikacije gotov, nakon što je i Grčka u utorak navečer ratificirala protokol o hrvatskom pristupu NATO-u, rekao je u Ankari jučer hrvatski premijer Ivo Sanader nakon susreta s turskim domaćinom Recepom Tayypom Erdoganom.

Sanader je kazao da NATO ne može čekati hoće li tko u Sloveniji tražiti referendum te da očekuje da će slovenski predsjednik potpisati dokument o ratifikaciji.

"Zahvalan sam Turskoj na snažnoj potpori što je dala Hrvatskoj za ulazak u NATO. Mi surađujemo i s Turskom u obrambenom sektoru a nastavit ćemo to i dalje", rekao je Sanader.

Govoreći o završetku pregovora Hrvatske i Europske unije, hrvatski premijer ocijenio je da je 2009. godina realna i ostvariva.

"I dalje držim da je realno i ostvarivo da 2009. završimo pregovore. S punim jedrima činimo sve da i u ovo vrijeme ispunimo mjerila i učinimo sve što je u našoj moći", kazao je Sanader.

Premijeri Sanader i Erdogan suglasili su se da je strateški cilj i Hrvatske i Turske ulazak u Europsku uniju, a zauzeli su se i za blisku suradnju svih zemalja na području jugoistoka Europe.

Nakon razgovora premijera Sanadera i Erdogana u Ankari je potpisan niz dokumenata i sporazuma o suradnji dviju vlada. Među ostalim, potpisan je Sporazum o gospodarskoj suradnji, o uzajamnom poticanju investicija, te memorandum o energetskoj suradnji.

Premijer Erdogan je kazao da je za vrijeme Sanaderova boravka razgovarao i s albanskim premijerom Salijem Berishom i da je zajednička želja da se realizira transjadranski plinovod, koji bi vodio iz kaspijske regije preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine sve do Hrvatske. "Radit ćemo na tome i suradnja zemalja jugoistočne Europe pridonijet će napretku na polju energetike", rekao je premijer Erdogan.

Dvojica premijera suglasila su se da gospodarska suradnja ne prati dobre političke odnose i da je robna razmjena od 500 milijuna dolara premala. Sanader je kazao da postoji niz područja za daljnji razvoj gospodarskih odnosa, a o tome će razgovarati i poslovni ljudi u četvrtak u Istanbulu.

S hrvatske strane na poslovnom forumu bit će potpredsjednik vlade Damir Polančec.

"Naša je želja da dođe i do veće razmjene turista, ali zainteresirani smo i da hrvatske luke pružaju usluge turskim partnerima", kazao je hrvatski premijer.

Sanader će tijekom poslijepodneva razgovarati i s turskim predsjednikom Abdullahom Guelom i bivšim predsjednikom Sulejmanom Demirelom. Nakon Ankare premijer će otputovati u radni posjet Francuskoj.
- 11:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Grčki parlament ratificirao Protokol o pristupu RH NATO-u

Grčki parlament ratificirao je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku, priopćilo je u srijedu ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

MVPEI navodi da je od grčkog parlamenta primio obavijest o ratifikaciji Protokola o proširenju NATO-a na Hrvatsku, te da pozdravlja tu odluku.

U priopćenju se navodi da je tim činom Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku ratificiran u parlamentima svih 26 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza.

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija očekuje da će u najskorije vrijeme i u Republici Sloveniji završiti parlamentarna rasprava o već ratificiranom Protokolu o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku", ističe se u priopćenju.

Do sada je 12 zemalja članica NATO saveza završilo proces deponiranja nacionalnih instrumenata ratifikacije kod depozitara Sjevernoatlantskog ugovora, odnosno u američkom State Departmentu. Polaganjem ratifikacijskog instrumenta u State Departmentu smatra se da je ratifikacija Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku u potpunosti dovršena. Kada svih 26 zemalja članica završi proces deponiranja nacionalnih instrumenata ratifikacije, glavni tajnik NATO-a će uputiti poziv Republici Hrvatskoj da pristupi Sjevernoatlantskom savezu.

Nakon toga Hrvatski sabor treba ratificirati Sjevernoatlantski ugovor i deponirati ga u State Department. Činom deponiranja Republika Hrvatska i formalno postaje punopravna članica NATO saveza.
- 11:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SAD-u kronično nedostaje pomoć u Afganistanu

SAD stavljaju sve više pritiska na NATO saveznike da povećaju razine njihovi trupa u borbi protiv talibana u Afganistanu. Ministar obrane Robert Gates ponovio je ovu molbu prije sastanka ministara obrane u Krakowu.



U međuvremenu, američki visoki časnici u Afganistanu predviđaju tešku godinu. Prema riječima generala Davida McKiernana, SAD će stacionirati dodatnih 17 tisuća vojnika u Afganistanu, dokazujući tako odlučnost novog predsjednika Baracka Obame da trupe koje su bile namijenjene Iraku budu preusmjerene u zemlju gdje postoje veće sigurnosne potrebe. Time će se broj američkih vojnika popeti na 50 tisuća. Radi se o 14 tisuća vojnika koji služe pod ISAF misijom NATO-a, a ostalih 19 tisuća služe pod američkom vlastitom akcijom koja se bori protiv talibana i pobunjenicima Al-Qaide.
«Vlada SAD-a je spremna dodatno se obvezatu u Afganistanu, ali postoji očito očekivanje da saveznici moraju također više učiniti», rekao je Gates i napomenuo potrebu za više trupa naročito u kolovozu kad se održavaju afganistanski predsjednički izbori.

Zemlja od koje se očekuje dodatni zamah je i Velika Britanija. Britanci su već sada druga najveća saveznička snaga u Afganistanu s više od osam tisuća vojnika. I dok britanski ministar obrane John Hutton najavljuje da će se njegova zemlja odazvati američkom pozivu, malo koja druga država želi značajno povećati svoje trupe.


- 10:43 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

18.02.2009., srijeda

Nizozemska ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) primilo je obavijest o potvrdi Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku od strane Senata – Gornjeg doma Parlamenta Kraljevine Nizozemske, priopćio je MVPEI u priopćenju za javnost. Time je završena procedura ratifikacije Protokola u oba doma nizozemskog Parlamenta.

Ovim činom nizozemski Parlament postao je dvadeset i peti, od 26 članica NATO saveza, koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u najskorije vrijeme očekuje i ratifikaciju Protokola u Parlamentu Helenske Republike, stoji u priopćenju koje je potpisao glasnogovornik MVPEI-a, Mario Dragun.
- 11:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Pahor: ne želimo zapletaje i referendum

Slovenija ne želi referendum na kojemu bi se odlučivalo o članstvu Hrvatske u NATO-u i nastoji ga izbjeći, izjavio je u utorak slovenski premijer Borut Pahor (slika) nakon sastanka predsjednika stranaka u svojoj koaliciji.

"Želimo da se protokol potvrdi bez zapletaja i da Hrvatska zajedno s Albanijom bude pozvana na proljetni susret na vrhu NATO-a", izjavio je Pahor.

Kako su objavili slovenski mediji, predsjednik vanjskopolitičkog odbora u slovenskom parlamentu Ivo Vajgl dobio je u ime vladajuće koalicije zadaću da s predsjednikom udruge "Zavod 25. lipnja 1991." Marjanom Podobnikom sastavi kompromisni prijedlog izjave o graničnom pitanju s Hrvatskom, kako bi Podobnik povukao svoju referendumsku inicijativu.

O tome se pregovaralo u utorak, ali neuspješno i nastavit će se u srijedu, javili su slovenski mediji.

Podobnik je izjavio da će ustrajati na tekstu koji naglašava da je Slovenija imala i ima izlaz na otvoreno more i da Hrvatska neopravdano "okupira" prijeporne točke na granici.

Vajgl je pak izjavio da će biti donesen tekst koji će koristiti Sloveniji kao državi i biti osnova za moguće granično rješenje posredovanjem ili na druge načine. O tekstu bi u srijedu na izvanrednoj sjednici trebao odlučivati slovenski parlament.
- 11:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO zabrinut zbog sporazuma Pakistana i islamista

NATO je u utorak izrazio zabrinutost jer je Pakistan s islamistima potpisao sporazum o uvođenju islamskog zakona u dolini Svatu, ali i odlučnost da na najmanji broj svede broj civilnih žrtava u Afganistanu, optuživši pobunjene talibane da se civilima koriste kao ljudskim štitom, objavile su agencije.

Pakistan je, nastojeći oslabiti talibansku pobunu u dolini Svatu, u ponedjeljak dopustio vladi Sjeverozapadne granične pokrajine (NWFP) da u Pešavaru s islamistima potpiše sporazum o uvođenju islamskog zakona.

"Sve bi nas jako zabrinula situacija u kojoj bi ekstremisti dobili utočište", izjavio je glasnogovornik NATO-a James Appathurai (slika), govoreći o Svatuu, dolini samo 130 kilometara udaljenoj od glavnog grada Islamabada. U njoj je 2007. izbila pobuna i ona je i danas pod nadzorom ekstremista..

NATO predvodi međunarodne snage (ISAF) koje se bore protiv pobunjenih talibana u Afganistanu i Appathurai je rekao kako ne zna hoće li sporazum otežati taj zadatak.

"Nema sumnje da je to razlog za zabrinutost", rekao je.

Appathurai je dodao da NATO ne sumnja u spremnost pakistanske vlade i predsjednika Asifa Alija Zardarija, čiju su suprugu Benazir Buto ubili ektremisti, na borbu protiv terorizma. "No, unatoč neupitnosti namjera pakistanskih vlasti, činjenica je da to područje jako strada zbog ekstremizma i ne bismo željeli da se to još pogorša", rekao je Appathurai.

Govoreći o Afganistanu, najavio je kako je Sjevernoatlantski savez odlučan u namjeri da na najmanju moguću mjeru svede civilne žrtve. "U to neka nitko ne dvoji", rekao je.

Glasnogovornik je rekao da podatci ISAF-a za 2008. procjenjuju broj civilnih žrtava, stradalih zbog djelovanja njegovih snaga, na 97. U operaciji "Trajna sloboda" poginulo je između 130 i 150 civila, a još 987 ubili su pobunjenici.

"Drugim riječima, talibani i njihovi saveznici odgovorni su za 80 posto civilnih žrtava i ne čine baš ništa da bi ih smanjili", rekao je Appathurai.

"Oni se bore u civilnim područjima i povlače se u njih, pa i kad snage NATO-a nenamjerno uzrokuju žrtve, postoji razlog za to. A razlog je taj da talibani vrlo često guraju civile u opasnost", rekao je glasnogovornik.

Povećanje broja civilnih žrtava postalo je krajnje osjetljivo pitanje za afganistansku vladu i predsjednika Hamida Karzaija, kao i za njegove odnose s NATO-om.

Appathurai je rekao kako će se o tome vjerojatno razgovarati na neslužbenom sastanku ministara obrane članica NATO-a potkraj ovog tjedna u Krakowu, kojem će nazočiti i afganistanski ministar obrane Abdul Rahim Vardak i posebni izaslanik UN-a za Afganistan Kai Eide.
- 11:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO zabrinut zbog problema u Sloveniji u vezi s ratifikacijom hrvatskog pristupnog protokola

NATO je zabrinut zbog problema u Sloveniji u vezi s ratifikacijom pristupnog protokola s Hrvatskom, ali se nada da će sve zemlje članice ispuniti obvezu koju su preuzele u Bukureštu, izjavio je u utorak glasnogovornik NATO-a James Appathurai (slika).

"Ne mogu zanijekati zabrinutost u vezi s onim što se sada događa u Sloveniji, ali nadam se da će se tamošnji političari dogovoriti, kako bi odluka preuzeta u Bukureštu mogla biti ispunjena na vrijeme", rekao je Appathurai zamoljen da komentira najnoviji razvoj događaja u Sloveniji u vezi s ratifikacijom hrvatskog pristupnog protokola.

Svih 26 zemalja članica uputilo je na summitu u Bukureštu u travnju prošle godine pozivnicu za članstvo Hrvatskoj i Albaniji i obvezalo se da će ratificirati pristupne protokole kako bi te dvije zemlje mogle sudjelovati kao punopravne članice na skorašnjem summitu Saveza u Strasbourgu i Kehlu u travnju ove godine.

Appathurai je rekao da je ovdje riječ o unutarnjem procesu u Sloveniji u koji se NATO ne može miješati, ali je istaknuo kako se nada da će svih 26 zemalja članica, uključujući i Sloveniju ratificirati pristupne protokole na vrijeme kako bi Hrvatska i Albanija mogle obaviti svoj dio posla, odnosno ratificirati modificirani Washingtonski ugovor u svojim parlamentima i deponirati ga u američki State Department.

Glasnogovornik je rekao da su dosad 23 zemlje članice već ratificirale pristupne protokole, a da se do kraja ovoga tjedna može očekivati dovršetak procesa. "Nadam se da Slovenija neće biti jedina koja neće ratificirati", rekao je.

Na pitanje što je s Albanijom u slučaju da Hrvatska bude blokirana ako Slovenci raspišu referendum, Appathurai je rekao kako "vjeruje da ta dva procesa nisu povezana".

Predsjednik slovenske Udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine" Marijan Podobnik podnio je u ponedjeljak poslijepodne, zajedno s pristašama, više od 5.300 potpisa slovenskih državljana koji traže da se pokrene inicijativa o referendumu na kojem bi Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u NATO.

U izjavi koju je prihvatio Odbor također se navodi da je Hrvatska jednostranim aktima mijenjala to stanje na granici, te da ju Slovenija upozorava na to i da odbacuje pokušaje narušavanja teritorijalne cjelovitosti Slovenije i mijenjanje stanja na kopnu i na moru u odnosu na ono kakvo je bilo prilikom osamostaljenja dviju država.

Ulažući svoje potpise u parlamentarnu proceduru, Podobnik je rekao da je spreman odustati od prikupljanja potrebnih 40.000 potpisa za referendum na kojemu bi Slovenci glasovali podržavaju li ratifikaciju hrvatskog Pristupnog protokola za NATO, koji je u parlamentu već usvojen, ali samo u slučaju da parlament na sjednici u četvrtak prihvati njegov prijedlog izjave, jer je nezadovoljan izjavom koju je usvojio vanjskopolitički odbor. Podobnik predlaže izjavu u kojoj bi se naglasilo da je Slovenija na dan osamostaljenja imala nesmetani pristup otvorenom moru, cijeli Piranski zaljev, zaseoke južno od Dragonje i zemljišta na lijevoj obali Mure kod Hotize.
- 11:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.02.2009., utorak

Izjava Odbora za referendum posve je promašena

Građanska inicijativa „Odluka narodu-NATO na referendum“ oglasila se priopćenjem povodom najave promjene Ustava RH i možebitnim referendumom o potpisivanju protokola hrvatskog ulaska u NATO u Sloveniji.

Vezano za sazivanje radne skupine za promjenu Ustava RH , koju je sazvao predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Vladimir Šeks, glasnogovornici inicijative Aleksandar Hatzivelkos i Lana Vego podsjećaju “da je jedna od posljedica akcije „NATO na referendum“ bila i inicijativa Odbora za referendum o promjeni članka 86. Ustava Republike Hrvatske, te pripadnog Zakona o referendumu. Spomenuti članak Ustava propisuje brojku od deset posto birača čije potpise treba prikupiti kako bi se raspisao referendum. Odbor za referendum smatra kako se radi o nerealnom i neispunjivom kriteriju, koja nije u skladu sa praksom koja se provodi u Europskoj uniji.”

Iz istih razloga, inicijativa zahtjeva promjenu članka 86. Ustava RH i susret s predstavnicima radne grupe za promjenu Ustava. Takva je inicijativa naročito postalna važna pokretačima građanske inicijative nakon što je referendum za NATO doživio fijasko u skupljanju potpisa građana. Dakako, radi se o legitimnom zahtjevu inicijative koja nije samo važna za NATO već i za Europsku uniju. Razlika je u tome što Europskoj uniji dajemo dio svog suvereniteta i što je glavni motiv promjene Ustava koji taj čin izrijekom zabranjuje. NATO je savez država koji djeluje na temelju potpunog konsenzusa svih članica i ne obuhvaća prijenos suvereniteta.

U istom priopćenju dan je i kratak osvrt na slovenske najave raspisivanja referenduma. Iako se Inicijativa ograđuje od političkih motiva tih aktivnosti, daje se zaključak da je “žalosno za primjetiti kako je autistična politika hrvatskih vlasti onemogućila vlastitim građanima da se izjasne o tom pitanju i dovela Republiku Hrvatsku u potpuno apsurdnu situaciju. Tako se lako može dogoditi da, umjesto hrvatskih birača, o tom pitanju od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku odlučuju – slovenski birači. Smatramo da takav razvoj situacije do kraja ogoljuje promašenost vladajuće politike zasnovane na strahu i nepovjerenju prema vlastitoj javnosti. „

Neshvatljivo je kako je Inicijativa došla do ovakvog zaključka. Slovenski birači u nijednom pogledu ne odlučuju o hrvatskom nacionalnom interesu, jer najava referenduma o potpisivanju protokola ulaska Hrvatske u NATO ne znači istovremeno da Slovenija želi da Hrvatska ne uđe u NATO savez. Dapače, bilo bi pogubno prije svega za Sloveniju, a zatim i za Hrvatsku, NATO i druge zemlje u smislu kolektivne sigurnosti da se blokira hrvatski ulazak u Savez, što Ljubljana jako dobro shvaća, prema izjavama svog premijera. Upravo su politički razlozi, a ponajviše unutarnji slovenski odnosi u korist kratkoročnih političkih bodova, doveli do trenutačne situacije koja je apsurdna i stoga je nedopustivo zanemarivati taj politički razlog od kojeg se Inicijativa ograđuje kao gotovo nevažnim. Dovoditi takav referendum, temeljen ne na stvarnim željama Slovenije o neulasku Hrvatske u NATO već na svojevrsnoj ucjeni i unutarpolitičkim prilikama kod naših susjeda, u komparaciju s neuspjehom inicijative referenduma o ulasku u NATO u Hrvatskoj je posve nelogično i promašeno djelovanje.

Vedran Obućina
Programski voditelj OPSA-e

- 13:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Izvanredna sjednica slovenskog parlamenta o referendumu u srijedu

Izvanredna sjednica slovenskog parlamenta na kojoj će se odlučivati o inicijativama da se ratifikacija hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez ospori na referendumu održat će se već sutra, u srijedu s početkom u 15 sati.
Slovenski parlament
Takvu odluku donije je u utorak ujutro kolegij predsjednika slovenskog parlamenta Pavla Gantara. Kako je na kraćoj sjednici kolegija izjavio Gantar, riječ je o vrlo važnoj odluci jer se sazivanjem sjednice dan prije nego što je planirano omogućuje da Slovenija, unatoč kratkoći rokova, na vrijeme "iako za dlaku" pošalje ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO depozitaru Atlantske povelje, Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako je objasnio Gantar, slovenski pravnici nisu jedinstveni u ocjeni može li se inicijativa Udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine", koja je u Parlament u ponedjeljak uložila više od potrebnih 2500 potpisa kojima se inicira referendum, zaustaviti. Predsjednik te udruge Marjan Podobnik izjavio je da će postupak prikupljanja dodatnih 40.000 potpisa, kojima bi se osiguralo provođenje referenduma, zaustaviti ako Parlament prihvati njegovu verziju izjave o graničnim pitanjima s Hrvatskom. No, to je vrlo malo vjerojatno, s obzirom na to da će parlament odlučivati o blažem tekstu izjave u kojoj se ne navodi izričito da je Slovenija prilikom osamostaljenja imala cijeli Piranski zaljev i nesmetan izlaz na otvoreno more, kako je to zahtijevao Podobnik.

Gantar je pojasnio da će zbog toga prikupljanje dodatnih potpisa za referendum vjerojatno početi teći u četvrtak, 19. veljače, inicijatori bi imali 35 dana za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa i taj bi proces trajao do 25. ožujka, a nakon toga inicijatori bi u roku sedam dana morali priopćiti jesu li potpise prikupili ili ne. To znači da bi, ako ne prikupe potpise, Slovenija 2. travnja već mogla imati ratificirani protokol o ulasku Hrvatske u NATO savez potpisan i upućen depozitaru.

"Bit će vrlo tijesno, ali možemo uhvatiti rokove", rekao je Gantar.

Premijer Pahor izjavio je u ponedjeljak da je referendum na kojemu bi se birači izjašnjavali o već ratificiranom pristupnom protokolu Hrvatske nepotreban. On je pozvao birače da inicijatorima ne daju svoje potpise za referendum, a da bi Vlada u slučaju da potrebni potpisi ipak budu prikupljeni, povela intenzivnu kampanju kako bi i na referendumu bio potvrđen već ratificirani pristupni protokol Hrvatske.
- 12:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Pahor se protivi referendumu i tvrdi da je štetan za Sloveniju

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u ponedjeljak da je inicijativa za održavanje referenduma o hrvatskom članstvu u NATO-u štetna jer će oslabiti slovenske pregovaračke pozicije u pogledu rješavanja graničnog pitanja i jer pokušava osporiti suverenu odluku parlamenta koji je hrvatski pristupni protokol o članstvu već ratificirao.

"Referendum je za Sloveniju loša i štetna odluka. Pozivam državljane da ne daju potpise za raspisivanje referenduma, a ako do njega dođe, učinit ćemo sve da referendum dobijemo", izjavio je Pahor nakon razgovora s ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem, koji je inače bio posvećen odnosima države i glavnog grada, zbog Jankovićevih zahtjeva da država iz proračuna prijestolnici vrati velika sredstva koja su prije zakonskih izmjena bila njen izvorni prihod.

"Izvedba referenduma sama po sebi slabi pregovaračke pozicije Slovenije i oni koji se budu potpisali pod zahtjev za referendum to moraju znati iako imaju zakonsko pravo za svoju inicijativu", rekao je Pahor.

Referendum na kojemu bi se pokušala opozvati odluka parlamenta koji je s više od tri četvrtine glasova potpore ratificirao hrvatski pristupni protokol za ulazak u NATO podigao bi političke strasti u Sloveniji, Slovenija bi zakasnila protokol poslati SAD-u kao depozitaru Atlantske povelje, a Hrvatska bi opet dobila priliku da međunarodnoj zajednici dokazuje da je Slovenija nenačelno blokira i pri ulasku u EU i NATO savez iako su to dva različita slučaja, objasnio je novinarima.

Dodao je da je parlamentarni odbor za vanjsku politiku u ponedjeljak prihvatio "izbalansiranu" izjavu u vezi s granicom o kojoj će se u četvrtak izjasniti parlament te da je u tom smislu bio neprihvatljiv zahtjev drukčije izjave koju je predložila udruga "25. lipnja 1991. godine".

Ta je udruga, nezadovoljna što se u tekstu izjave ne spominje njezin prijedlog da je Slovenija prilikom osamostaljenja imala nesmetan izlaz na otvoreno more cijeli Piranski zaljev i ostale "prijeporne" točke na granici, nego se samo konstatira da je Hrvatska od osamostaljenja činila jednostrane akte, u ponedjeljak popodne u parlament podnijela 5.399 potpisanih zahtjeva za referendum. To je više od zakonom predviđenih 2.500 koji su potrebni za prvu fazu referendumske procedure po zakonu o narodnoj inicijativi.

Zato na zahtjev udruge i njezina predsjednika Marjana Podobnika, predsjednik parlamenta mora u roku od sedam dana odrediti rok od 35 dana za prikupljanje dodatnih 40.000 potpisa nakon čega bi parlament takav naknadni zakonodavni referendum morao raspisati.

Predsjednik parlamenta prije toga mora konstatirati je li inicijativa s potpisima pravno korektno podnesena i nema li na listi falsificiranih potpisa.

Podobnik je u ponedjeljak nakon predaje potpisa rekao da će on odustati od referenduma, prihvati li parlament u četvrtak izjavu u kojoj se spominju slovenska prava u vezi s teritorijem na moru i kopnu, ali promatrači ocjenjuju da za to nema mnogo izgleda jer se parlamentarna većina protivi prihvaćanju oštrije izjave, s tumačenjem da bi to zaoštrilo odnose s Hrvatskom.

- 12:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenija: Podobnik uložio 5.300 potpisa za referendum o hrvatskom ulasku u NATO

Predsjednik slovenske Udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine" Marijan Podobnik podnio je u ponedjeljak poslijepodne, zajedno sa svojim pristašama, više od 5.300 potpisa slovenskih državljana koji traže da se pokrene inicijativa na kojoj bi se Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u NATO savez.

Predajući potpise, Podobnik je rekao da je referendumsku inicijativu pokrenuo razočaran slovenskom politikom. Parlamentarni odbor za vanjske poslove prihvatio je tijekom jutra jednoglasno izjavu pod naslovom "Zaključak o zaštiti slovenskih interesa uz pristup Hrvatske Sjevernoatlantskom ugovoru", u kojoj se ne govori o tome da je Slovenija prilikom osamostaljivanja imala nesmetan izlaz na otvoreno more, cijeli Piranski zaljev te ostale sporne točke, kako je to zahtijevao Podobnik.

U spomenutoj izjavi, koju je prihvatio Odbor za vanjsku politiku navodi se da je granica na kopnu i moru između dviju država unatoč naporima Slovenije neriješena, te se podsjeća da je potrebno "poštivati stanje na granici koje je bilo na dan 25. lipnja 1991. godine, na što su se obje vlade obvezale zajedničkom Brijunskom izjavom iz lipnja 2005. godine."

U izjavi koju je prihvatio Odbor također se navodi da je Hrvatska jednostranim aktima mijenjala to stanje na granici, te da ju Slovenija upozorava na to i da odbacuje pokušaje narušavanja teritorijalne cjelovitosti Slovenije i mijenjanje stanja na kopnu i na moru u odnosu na ono kakvo je bilo prilikom osamostaljenja dviju država.

Ulažući svoje potpise u parlamentarnu proceduru Podobnik je rekao da je spreman odustati od prikupljanja potrebnih 40.000 potpisa za referendum na kojemu bi Slovenci glasovali podržavaju li ratifikaciju hrvatskog Pristupnog protokola za NATO, koji je u parlamentu već usvojen, ali samo u slučaju da parlament na sjednici u četvrtak tu izjavu promijeni. Parlament bi, kako je rekao, na izvanrednoj sjednici na kojoj će odlučivati i o tekstu izjave koju je usvojio vanjskopolitički odbor, trebao prihvatiti tekst u kojemu bi se naglasilo da je Slovenija na dan osamostaljenja imala nesmetani pristup otvorenom moru, cijeli Piranski zaljev, zaseoke južno od Dragonje i zemljišta na lijevoj obali Mure kod Hotize, kako je to on tražio.

Iako Podobnik tvrdi da on kao inicijator i članovi njegova društva imaju pravo u četvrtak zaustaviti proceduru referenduma koja bi dovela u pitanje pravodobno slanje hrvatskog ratifikacijskog protokola u Washington, u službama slovenskog parlamenta navodi se da je ulaganjem potrebnih potpisa ta procedura zapravo već pokrenuta.

Ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je popodne da iniciranje referenduma izaziva nervozu članica NATO saveza te da bi to moglo štetiti mogućnosti da se granični spor s Hrvatskom riješi posredovanjem Europske komisije.

Prema tumačenju pravnih službi u parlamentu predsjednik parlamenta Pavel Gantar sada se u roku od 7 dana mora izjasniti je li procedura pokretanja referenduma preko uloženih potpisa pravovaljana. Ako u proceduri nije bilo grešaka i ako su svi potpisi važeći, onda on prema Zakonu o narodnoj inicijativi mora Podobniku i njegovoj udruzi odrediti rok od 35 dana u kojemu bi oni pokušali osigurati dodatnih 40 tisuća potpisa, a ako im to uspije onda bi svakako morao biti sazvan i referendum na kojemu bi Slovenci odlučivali podržavaju li ratifikaciju ili ne. Ako bi do toga došlo, slovenski mediji špekuliraju već i s datumom tog referenduma i navode da bi on mogao biti za oko četiri mjeseca, zajedno sa izborima za slovenske zastupnike u novom sazivu Europskog parlamenta.
- 12:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ministar vanjskih BiH posjetio Zagreb

Hrvatski premijer Ivo Sanader razgovarao je u ponedjeljak s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Svenom Alkalajem
Hrvatski premijer Ivo Sanader razgovarao je u ponedjeljak s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Svenom Alkalajem o bilateralnim odnosima dviju zemalja, stanju u regiji te hrvatskom pristupnom procesu euroatlantskim integracijama, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.

Premijer Sanader izvijestio je ministra Alkalaja o procesu ratifikacije hrvatskog pristupanja NATO-u koji je gotovo dovršen te da se još očekuje da pristupni ugovor ratificiraju Grčka i Nizozemska.

Sanader je naglasio da unatoč slovenskoj blokadi Hrvatska obavlja svoje zadaće iz pristupnog procesa Europskoj uniji te da se očekuje kako će Slovenija deblokirati poglavlja koja Hrvatska treba otvoriti i zatvoriti u zacrtanom planu puta prema EU. Premijer je ponovio hrvatsko stajalište kako se otvorena granična pitanja sa Slovenijom trebaju rješavati međunarodnopravnim sredstvima.

Govoreći o planovima energetske neovisnosti dviju država premijer Sanader izvijestio je gosta o nedavnim dogovorima s albanskim premijerom Salijem Berishom u vezi s izgradnjom Jadransko-jonskog kraka TAP (Transjadranskog plinovoda) koji bi povezivao Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Također je bilo riječi i o mogućnosti izgradnje nuklearne elektrane u Albaniji.

Bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Alkalaj dodao je da je njegova zemlja zainteresirana za projekt LNG-terminala za ukapljeni plin te što brži početak izgradnje cestovnog koridora Vc, uz koji bi se gradio i plinovodni sustav od Slavonskog Broda do Ploča.

Ministar Alkalaj podupro je hrvatski pristupni proces NATO-u i Europskoj uniji naglasivši da time Hrvatska otvara put euroatlantskih integracija i zemljama u susjednoj regiji. Rekao je da će Bosna i Hercegovina učiniti sve kako bi tijekom 2009. godine istaknula kandidaturu za članstvo u NATO i EU.

Ministar vanjskih poslova BiH zatražio je i podršku Hrvatske da BiH u sljedećem dvogodišnjem razdoblju postane nestalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a.

Premijer Sanader je u razgovoru s ministrom vanjskih poslova BiH Alkalajem obnovio poziv predsjedatelju Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću da uskoro posjeti Hrvatsku, te naglasio kako se u svim razgovorima o BiH mora voditi računa o ravnopravnosti, suverenosti i konstitutivnosti svih triju naroda, stoji u priopćenju.

Jandroković i Alkalaj o odnosima Hrvatske i BiH

Odnosi između Hrvatske i BiH su prijateljski, dobrosusjedski, dinamični i postoji obostrana spremnost i interes da se oni i ubuduće razvijaju u pozitivnom smjeru, izjavili su u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i šef diplomacije BiH Sven Alkalaj.

"Gledamo sa svih strana da aktivnosti koje vodimo na zajedničkom planu dovedu do boljitka svih naših građana", rekao je Alkalaj, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, novinarima nakon susreta s hrvatskim kolegom.

Jandroković je istaknuo da Hrvatska pruža snažnu potporu Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema Europskoj uniji i NATO-u, te da će joj pomoći svojim znanjem i iskustvima.

"Upravo je euroatlantska perspektiva svih zemalja regije najbolje jamstvo za stabilnost, sigurnost i mir ovog područja Europe. Vjerujemo da će BiH uspješno napredovati u tom smjeru", istaknuo je Jandroković.

Alkalaj je naveo vanjskopolitičke prioritete BiH među kojima su dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, ulazak u MAP (Akcijski plan za članstvo u NATO-u) te liberalizacija viznog režima za državljane BiH, prije svega ukidanje viza za države EU.

Na pitanje novinara je li tijekom razgovora u Zagrebu dobio potvrdu da se Hrvatska prema BiH u njezinim pristupnim pregovorima s EU neće ponašati kao što se sada Slovenija ponaša prema Hrvatskoj, Alkalaj je odgovorio potvrdno i dodao kako mu je rečeno da "put BiH neće uvjetovati problemi koji još nisu riješeni, a to je prije svega pitanje granice".

Komentirajući današnji sastanak vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta, Jandroković je rekao da Hrvatska vrlo pozorno prati što se događa u Sloveniji te kako smatra da referendum o članstvu RH u NATO-u nije potreban.

"Bez obzira na unutarnje prijepore koji o tom pitanju postoje u Sloveniji, sve drugo osim potpore RH i završetka procesa ratifikacije i predaje protokola u Washington bilo bi poigravanje i s vitalnim interesima NATO saveza, ali isto tako poigravanje i sa stabilnošću jugoistoka Europe. Bez obzira na sve očekujem da će Slovenija završiti proces ratifikacije Protokola o ulasku Hrvatske u NATO", istaknuo je.

Ministri su izrazili zadovoljstvo gospodarskom suradnjom i trgovinskom razmjenom u svoti od tri milijarde dolara.

Dotaknuli su se i problema Ljubljanske banke. "Hrvatska strana smatra da Ljubljanska banka mora vratiti dug i hrvatskim i bosanskohercegovačkim štedišama. Dogovorili smo se da ćemo koordinirati zajedničke aktivnosti, uskladiti stavove i tražiti da se ispravi ono što se dogodilo početkom devedesetih godina", rekao je Jandroković.
- 12:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Prihvaćen tekst izjave o zaštiti slovenskih interesa u postupku ratifikacije hrvatskog protokola

Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta u ponedjeljak je nakon duže rasprave prihvatio tekst izjave o zaštiti interesa Republike Slovenije u postupku ratifikacije hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez.

Riječ je o kompromisnom prijedlogu takve izjave, o kojoj će u četvrtak odlučivati i parlament u plenarnom sastavu.

Kako su nakon sjednice izjavili ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar i predsjednik odbora Ivo Vajgl, prihvaćena izjava, čiji tekst za sada nije dostupan, odražava stajališta Vlade, te referendum o ratifikaciji hrvatskog pristupnog pregovora zbog te izjave, koja je prihvaćena jednoglasno, nije potreban. No, obojica su naveli da su inicijative koje traže referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez legitimne.

Po riječima Žbogara, ako bi krenula procedura raspisivanja referenduma, Slovenija vjerojatno ne bi mogla uhvatiti rokove za slanje ratificiranog hrvatskog protokola u Washington.

Predsjednik Udruge 25. lipnja 1991. godine Marjan Podobnik izjavio je da će tijekom dana uložiti 2500 potpisa za referendum, kako bi to učinio u roku, ali da će za konačnu odluku o referendumu pričekati četvrtak kada bi se o današnjem prijedlogu teksta izjave trebao izjasniti i parlament u cjelini.
- 12:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.02.2009., ponedjeljak

Podobnik: ili izjava ili slovenski referendum o ulasku Hrvatske u NATO

Još uvijek nije jasan rezultat ishoda današnje izvanredne sjednice vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta na kojoj će se odlučivati o pokušaju jedne udruge da referendumom ospori ratifikaciju pristupnog protokola Hrvatske za ulazak u NATO, javljaju u nedjelju slovenski mediji.

"Još uvijek se nadam da će naš prijedlog biti prihvaćen na odboru u ponedjeljak do 16 sati, a u suprotnom ćemo podnijeti već prikupljenih 2500 potpisa za održavanje referenduma", izjavio je u nedjelju za Slovenski radio Marjan Podobnik, predsjednik udruge "Zavod 25. lipnja 1991".

Podobnikova udruga od parlamenta traži prihvaćanje izjave da je Slovenija prilikom osamostaljivanja kontrolirala cijeli Piranski zaljev, da je imala izlaz na otvoreno more, te da su dio njenog teritorija i "sporni zaseoci" južno od Dragonje, te isto tako "sporni" teritorij uz rijeku Muru.

Uz to, u svom prijedlogu izjave navode da Slovenija u tim područjima ne dopušta djelovanje hrvatske vojske i mornarice.

Ako se izjava na odboru u ponedjeljak ne bi prihvatila, Podobnik najavljuje da će prema Zakonu o narodnoj inicijativi podnošenjem 2500 potpisanih zahtjeva pokrenuti postupak za održavanje naknadnog zakonodavnog referenduma za poništavanje hrvatskog protokola za ulazak u NATO koji je slovenski parlament već ratificirao prije mjesec dana.

Pokretanje postupka za sazivanje referenduma bi prema ocjeni predsjednika slovenskog parlamenta Pavla Gantara, bez obzira na to bi li inicijatorima uspjelo na kraju dobiti potrebnih dodatnih 40.000 potpisa, ugrozilo rokove do kojih Slovenija ratificirani protokol treba poslati SAD-u kao depozitaru Atlantske povelje, a to bi onda značilo da Hrvatska na slijećem summitu NATO-a u travnju ne bi bila primljena u članstvo te organizacije, kako je planirano.

Slovenski mediji navode da je "u igri" za prihvaćanje na sutrašnjoj sjednici vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora više "blažih inačica" izjave o kojima se nastoji postići suglasnost, među kojima i izjava Slovenske pučke stranke (SLS) koju je parlament već dva puta odbio.

Mediji ipak kao najvjerojatniju ocjenjuju verziju izjave prema kojoj bi se navelo da "Slovenija ne priznaje hrvatske propise kojima se krši teritorijalna cjelovitost Slovenije" ili verziju prema kojoj bi se u izjavi napisalo da Slovenija ne priznaje hrvaske akte koji su prihvaćeni poslije "25.6.1991.", što je datum kad su obje države proglasile samostalnost i međusobno se priznale.

Slovenski radio u nedjelju je javio da će o tekstu izjave koja će se prihvatiti u ponedjeljak još jednom raspravljati i slovenski parlament u plenarnom sastavu i to u četvrtak na izvanrednoj sjednici sazvanoj zbog prijedloga Zmage Jelinčiča da referendum o ulasku Hrvatske u NATO izglasuju sami zastupnici, za što bi bila potrebna natpolovična većina. To je kako navode mediji vrlo malo vjerojatno s obzirom da je parlament hrvatski protokol ratificirao velikom većinom te da su to jasno podržali svojim izjavama i bivši premijer Janez Janša i sadašnji Borut Pahor.
- 12:59 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sanader: granični spor sa Slovenijom ne povezivati s pristupom RH u EU-u

Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je kako hrvatsko-slovenski granični spor ne treba povezivati s pristupom Hrvatske Europskoj uniji, budući se radi o bilateranom pitanju, u intervjuu za austrijsku novinsku agenciju APA prigodom susreta u Beču u petak s austrijskim premijerom Wernerom Faymannom.

"Nikada do sada jedno bilateralno pitanje nije podignuto na razinu pristupnih pregovora i tako i treba ostati", rekao je Sanader.

Tako je i Slovenija 2004. pristupila EU-u i NATO-u mada je to pitanje i tada bilo otvoreno pa bi isti standard trebao vrijediti i u slučaju Hrvatske, istaknuo je hrvatski premijer.

On je rekao kako to pitanje postoji već od raspada bivše Jugoslavije.

Glede razloga zašto je Slovenija u prosincu prošle godine blokirala pristupne pregovore Hrvatske s EU-om Sanader je rekao: "O tome imam svoje mišljenje, ali ga neću javno izreći".

Hrvatski premijer je ipak istaknuo kako su Hrvatska i Slovenija "dobri prijatelji" te da ima više toga što dvije zemlje povezuje u odnosu na "ovo malo otvoreno pitanje"

Sanader je u prilog nastojanju Hrvatske da se u pristupne pregovore ne uvode bilateralna pitanja naveo i primjer Rumunjske koja nije spriječena 2007. ući u EU unatoč tomu što je imala otvorena granična pitanja s Ukrajinom.

Sanader se založio da se hrvatsko-slovenski spor riješi u okviru međunarodnog prava.

"Ako Međunarodni sud pravde odredi granicu mi ćemo to prihvatiti", istaknuo je on.

Na prihvatanje moguće presude bi se trebali obvezati parlamenti obiju zemalja. Pored ovoga pravnog aspekta tada bi se na političkoj razini mogla rješavati pitanja "ribarenja ili slobodnog prolaza", rekao je hrvatski premijer.

Sanader je kazao kako Hrvatska načelno ne odbija prijedlog Europske komisije u vezi s posredničkom skupinom za spor Hrvatske i Slovenije na čijem bi čelu bio bivši finski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Martti Ahtisaari, ali o tome za sada nema službenog stajališta. "Budući da ne znamo s kojom misijom bi djelovala ova skupina dok traju konzultacije ne bi bilo dobro o tome se očitovati", rekao je on.

Hrvatski premijer je rekao kako se i na bilateralnoj razini i dalje radi na rješavanju spora pa bi mješovito hrvatsko-slovensko međudržavno povjerenstvo koje se nedavno sastalo moglo imati nove razgovore "možda krajem ožujka". Sanader je najavio kako će se već u veljači sastati sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom.

Raspoloženje u Hrvatskoj prema EU-u, prema premijerovim riječima, zbog slovenske blokade nije "trenutno jako euforično", ali bi, ukoliko bi se održao referendum kao je propisano Ustavom jasna većina opredijelila za uključenje. "Računam sa 60 posto potpore", rekao je on.

Sanader je suzdržano komentirao navode da bi probleme Hrvatskoj u pristupanju EU-u mogle mogle raditi i Velika Britanija, Nizozemska ili Belgija, piše APA. On je kazao kako do sada postoje samo "glasine" da bi te zemlje mogle blokirati hrvatski pristup zbog prigovora da nedovoljno surađuje s Haškim sudom. "Te glasine čuo sam i ja. Međutim mora se sačekati izvješće glavnog tužitelja Sergea Brammertza i tada se to može komentirati", rekao je on.

Sanader je istaknuo kako Hrvatska mora u potpunosti surađivati s ICTY-jem ne samo zbog "međunarodne situacije nego i zato što to zahtijeva i nacionalno zakonodavstvo".

Sanader je rekao kako je siguran da će Hrvatska početkom travnja ući u NATO i nije pokazao zabrinutost eventualnom mogućnošću da Slovenija organizira referendum o ulasku Hrvatske u Savez.

"Prvo, ne vjerujem da će do toga doći, a drugo Savez ne može čekati. Siguran sam da će Hrvatska početkom travnja na summitu NATO-a u Strasbourgu u Kehlu već biti član. Hrvatska je već mnogo učinila za NATO, te je učlanjenje samo posljednji korak", rekao je Sanader austrijskoj novinskoj agenciji APA-i.
- 12:51 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

14.02.2009., subota

Slovenija: Udruga "25. lipnja 1991" prikupila 2500 potpisa za referendum

Slovenska udruga "25. lipnja 1991" tvrdi da je prikupila 2500 potpisa slovenskih građana potrebnih za pokretanje procedure raspisivanja referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, javili su slovenski mediji.

Predsjednik udruge Marjan Podobnik rekao je da je njegova udruga uspjela sakupiti 2500 potpisa, te da će zatražiti referendum ako Odbor za vanjsku politiku slovenskog parlamenta u ponedjeljak ne prihvati izjavu da Slovenija ne priznaje nijedan hrvatski dokument nastao nakon 25. lipnja 1991. koji "prejudicira granicu".

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar ranije u petak je izjavio da bi Slovenija zbog inicijative udruge "25. lipnja 1991" mogla zakasniti sa slanjem ratifikacijskog ugovora SAD-u, kao depozitaru Atlantskog ugovora.

Ratificirani protokoli svih zemalja članica trebali bi do kraja ožujka biti dostavljeni SAD-u kako bi Hrvatska i Albanija na sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu početkom travnja mogle sudjelovati kao punopravne članice.

Udruga "25. lipnja 1991" želi referendum o ulasku Hrvatske u NATO na osnovu Zakona o narodnoj inicijativi.

Po tom zakonu neki zakonski akt, koji je u parlamentu već donesen, može se dovesti u pitanje ako predlagači u roku od sedam dana pošto je izglasan u parlamentu prikupe 2500 zahtjeva za održavanje tzv. naknadna zakonodavnog referenduma. Ako uspiju, parlament im mora odrediti rok za prikupljanje još 40.000 potpisa da se raspiše referendum.

Gantar je upozorio da bi već predaja 2500 potpisa mogla biti kobna jer bi se predlagačima dodijelio rok od 40-ak dana da prikupe još 40.000 potpisa. Tada bi, bez obzira na to bi li ih prikupili, inicijatori uspjeli u namjeri da "miniraju" pristup Hrvatske NATO-u. Slovenija naime u tom roku ratifikacijski protokol ne bi mogla poslati u Washington jer on prije kraja referendumske procedure ne bi bio na snazi.
- 11:20 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Pahor i Janša protiv referenduma o hrvatskom članstvu u NATO-u

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u petak popodne da se protivi mogućem referendumu o članstvu Hrvatske u NATO-u jer bi Slovenija mogla kasniti u slanju protokola o ulasku Hrvatske u NATO, a svoje je protivljanje održavanju referenduma izrazio i bivši premijer Janez Janša.

Slovenski parlament u ponedjeljak je velikom većinom glasova ratificirao protokol o ulasku RH u NATO, a planirano je da se SAD-u, kao depozitaru Atlantskog ugovora, do kraja ožujka pošalju ratificirani protokoli svih zemalja članica, kako bi Hrvatska i Albanija na sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu početkom travnja mogle sudjelovati kao punopravne članice.

"Protivim se referendumu", izjavio je Pahor novinarima koji su pratili njegov posjet znanstvenom Institutu "Jožef Štefan" u Ljubljani, prenijela je Slovenska novinska agencija STA.

Bivši slovenski premijer Janša izjavio je u petak na večer za POP-TV da su inicijative da se održi referendum o ulasku Hrvatske u NATO štetne, te je pozvao predlagače da o toj ideji "još jednom dobro razmisle".

"Iako su takve inicijative legitimne, mislim da je referendum nepotreban i pozivam predlagače da još jednom o tome dobro promisle", izjavio je Janša.

"Referendum bi naštetio našem nacionalnom interesu, a u ovom trenutku to je u prvom redu interes da se riješi granično pitanje s Hrvatskom", izjavio je Janša.

Kako je javila POP-TV, ovih su dana mnogi veleposlanici zemalja članica NATO-a, koji su akreditirani u Ljubljani, "lobirali" da Slovenija na summitu u travnju omogući ulazak Hrvatske, a među njima, navodi POP-TV, i američki veleposlanik.

Premijer Pahor je isto tako rekao da, ako se i dogodi procedura zbog koje bi kasnilo slanje ratifikacijskog protokola, vjerodostojnost Slovenije, odnosno ugled države među partnerima u Savezu, ne bi bili ugroženi.

Kako je pojasnio, referendum je legitimno pravo njegovih pokretača po slovenskom ustavu, a državna politika već je obavila svoju zadaću potvrdivši protokol o ulasku Hrvatske u NATO u parlamentu i to velikom većinom glasova.

"Bude li referenduma i Slovenija propusti ciljni datum, vlada i snage koje podupiru ratifikaciju potrudit će se da javnosti protumače zašto je važan pozitivan ishod te da se ne radi o tome da branimo hrvatske interese, nego interese Slovenije i interese NATO-a", rekao je Pahor, prenosi STA.

Prijedlog da se održi referendum, na kojemu bi se pokušala odbaciti ratifikacija koju je donio parlament u petak ujutro, dao je predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič. On je naime u zakonodavnu proceduru uložio prijedlog zakona o referendumu na kojemu bi Slovenci odgovarali na pitanje "Jeste li za to da stupi na snagu zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO koji je u parlamentu već prihvaćen?"

Predsjednik parlamenta Pavel Gantar izjavio je da će po zakonskim propisima u roku od sedam dana sazvati izvanredno zasjedanje na kojemu bi se odlučivalo o Jelinčičevu prijedlogu, ali je unaprijed naglasio da nema izgleda za uspjeh jer bi ga trebalo poduprijeti više od polovice zastupnika. Kad se glasovalo o ratifikaciji u ponedjeljak, samo se 11 od 90 zastupnika usprotivilo ulasku Hrvatske u NATO, a svi ostali su glasovali za ratifikaciju.

No Gantar je u izjavi novinarima u povodu Jelinčičeva prijedloga upozorio da je u vezi s mogućnošću da Slovenija zakasni sa slanjem ratifikacijskog ugovora NATO-u mnogo "opasnija" inicijativa predsjednika udruge "25. lipnja 1991" Marjana Podobnika.

Riječ je naime o mogućnosti da se referendum s istom temom sazove građanskom inicijativom i na osnovi Zakona o narodnoj inicijativi.

Po tom zakonu neki zakonski akt, koji je u parlamentu već donesen, može se dovesti u pitanje ako predlagači u roku od sedam dana pošto je izglasan u parlamentu prikupe 2500 zahtjeva za održavanje tzv. naknadna zakonodavnog referenduma. Ako uspiju, parlament im mora odrediti rok za prikupljanje još 40.000 potpisa da se raspiše referendum.

Gantar je upozorio da bi već predaja 2500 potpisa mogla biti kobna jer bi se predlagačima dodijelio rok od 40-ak dana da prikupe još 40.000 potpisa. Tada bi, bez obzira na to bi li ih prikupili, inicijatori uspjeli u namjeri da "miniraju" pristup Hrvatske NATO-u. Slovenija naime u tom roku ratifikacijski protokol ne bi mogla poslati u Washington jer on prije kraja referendumske procedure ne bi bio na snazi.
- 11:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Opskrba NATO-a u Afganistanu preko Rusije može početi za nekoliko dana

Provoz nevojnog tereta za snage NATO-a u Afganistanu preko Rusije počet će za nekoliko dana, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prenijela je agencija RIA u petak.

SAD želi da Rusija NATO-u odredi provozne pravce za opskrbu snaga koje NATO predvodi u borbi protiv talibanskih pobunjenika u Afganistanu, posebice nakon njihovih napada na konvoje kamiona na opskrbne pravce kroz Pakistan.

"Brzo smo potvrdili da smo to spremni učiniti u skladu sa sporazumima sklopljenim s NATO-om i opskrba će početi doslovce za nekoliko dana", prenijela je RIA Lavrovljevu izjavu.
- 11:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta u ponedjeljak odlučuje o izjavi "pučana"

Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta u ponedjeljak će se sastati na izvanrednoj sjednici koju je zahtijevala Slovenska pučka stranka (SLS), a odlučivat će se o njezinu prijedlogu da se prihvati posebna izjava kojom bi se navelo da Slovenija ima nesmetan izlaz na otvoreno more i cijeli Piranski zaljev, te da nadzire i ostale "sporne točke" uz granicu s Hrvatskom.

Kako navode slovenski mediji, to je uvjet te stranke da odustane od podnošenja 2500 potpisa kojima bi izazvala proceduru raspisivanja referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez. Tom procedurom bi došli u pitanje rokovi u kojima bi Slovenija ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola za NATO, koji je velikom većinom već usvojen u parlamentu, morala poslati SAD-u kao depozitaru Atlantske povelje, jer ratifikacija zbog te procedure ne bi mogla stupiti na snagu. Ako u ponedjeljak ne budu uloženi spomenuti potpisi, ratifikacija koju je početkom ovog tjedna potvrdio parlament stupit će na snagu.
- 11:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Cvrtila: Raspisivanje slovenskog referenduma više bi škodio Sloveniji nego Hrvatskoj

Raspisivanje slovenskog referenduma o ulasku Hrvatske u NATO više bi škodio Sloveniji nego Hrvatskoj, izjavio je u razgovoru za mariborsku "Večer" od petka dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Vlatko Cvrtila.

"U tom bi se slučaju odnosi dodatno zaoštrili. Referendum bi u prvom redu škodio Sloveniji, a Hrvatskoj manje. Takav bi potez možda imao kratkoročne unutarpolitičke učinke u samoj Sloveniji, ali bi ona nesumnjivo otežala svoj međunarodni položaj", rekao je Cvrtila za slovenski dnevni list. Dodao je da bi bilo šteta narušiti tradicionalno prijateljske i dobre odnose dvaju naroda koji su korisni i objema državama.

Slovenski parlament u ponedjeljak je velikom većinom ratificirao pristupni protokol za ulazak Hrvatske u NATO savez, uz samo 11 glasova protiv.

Protiv su glasovali zastupnici Slovenske pučke stranke (SLS) i Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča.

One tvrde da je Hrvatska u pristupnim dokumentima "prejudicirala granicu" sa Slovenijom, te traže da se ratifikacija poništi na referendumu. Iako su postojanje dokumenata o "prejudiciranju granice" u pristupnoj dokumentaciji Hrvatske odmah zanijekali premijer Borut Pahor, ali i čelnik oporbe i nekadašnji premijer Janez Janša, te stranke i skupine koje su u vezi s Pučkom strankom i Jelinčičem ne odriču se mogućnosti da će do utorka, kada istječe rok za pokretanje referendumske inicijative, prikupiti i u parlamentarnu proceduru uložiti potrebnih 2500 izjava onih koji se zauzimaju za takav referendum.

Slovenski mediji u petak navode da bi parlamentarni odbor za vanjsku politiku u ponedjeljak mogao raspravljati o prijedlogu izjave kojom bi se istaknulo da Slovenija ima nesmetan pristup otvorenom moru i cijeli Piranski zaljev. Inicijator tog prijedloga je Slovenska pučka stranka koja bi se u slučaju prihvaćanja izjave odrekla zahtjeva za referendumom.
- 11:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovensko Državno vijeće odustalo od moguće suspenzije hrvatskog protokola

Slovensko Državno vijeće, svojevrsni gornji dom slovenskog parlamenta s uglavnom savjetodavnim funkcijama, odustalo je od mogućeg izricanja veta na hrvatski pristupni protokol za ulazak u NATO.
Slovenski parlament
Naime, odbor za međunarodne odnose i europska pitanja slovenskoga Državnog vijeća prihvatio je velikom većinom zaključak kako su razlozi za ulazak Hrvatske u NATO veći od razloga protiv takve odluke, objavio je predsjednik Državnog vijeća Blaž Kavčič.

Državno vijeće u skladu sa svojim ovlastima imalo je mogućnost uložiti suspenzivni veto na hrvatski ulazak u NATO ili zatražiti raspisivanje referenduma o tome.

Nakon pregleda dokumenata koje je Hrvatska predočila NATO savezu članovi Vijeća uvjerili su se kako "nema osnove za tvrdnje da je Hrvatska prejudicirala graničnu crtu u svoju korist" tijekom pregovora za ulazak u Savez, rekao je Kavčič za ljubljanski dnevni list "Dnevnik",

Kavčič tvrdi da su ga u promjenu ranijeg stajališta glede suspenzije ratifikacije hrvatskog protokola uvjerili i veleposlanici nekih država koji su uvjereni da će Sloveniji koristiti što brži ulazak Hrvatske u NATO.

Konačnoj ratifikaciji hrvatskog protokola sada prijeti još samo najava slovenskih pučana i nacionalista da će do ponedjeljka prikupiti dovoljan broj potpisa za ulaganje zahtjeva za raspisivanjem referenduma. Oni bi do toga roka morali skupiti 2.500 potpisa da bi blokirali parlamentarnu odluku o ratifikaciji, a onda u naknadnom 35-dnevnom roku još 40.000 potpisa da se referendum stvarno održi.

"Dnevnik" navodi da će se sve riješiti u ponedjeljak kada se na zahtjev pučana sastaje vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta.

Oni će na tom sastanku opet predložiti izjavu da Slovenija ima "neograničen pristup otvorenom moru i kontrolu cijelog Piranskog zaljeva", te da zaseoci na lijevoj obali Dragonje, te rijeke Mure kod Hotize pripadaju Sloveniji. Ako se takva izjava usvoji, pučani će odustati od zahtjeva za referendumom o ulasku Hrvatske u NATO.

Predsjednik SNS-a Zmago Jelinčič svoje će stajalište o referendumu izložiti danas na konferenciji za novinare.

Premijer Borut Pahor i bivši premijer Janez Janša već su se ranije izjasnili protiv referenduma. Ne bude li do idućeg utorka pokrenuta inicijativa za raspisivanje referenduma, onda će hrvatski pristupni protokol za ulazak u NATO stupiti na snagu.
- 11:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Island ratificirao protokol o pristupu RH u NATO

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija priopćilo je u četvrtak da je islandski parlament ratificirao Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku.

Pozdravivši tu odluku, MVPEI podsjeća da je Island postao 23 od 26 članica NATO-a, koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, navodi se u priopćenju.

Hrvatska očekuje da će uskoro Protokol o proširenju NATO-a ratificirati i preostale države članice - Grčka, Nizozemska i Portugal - kako bi na travanjskom susretu na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu sudjelovala kao punopravna članica Saveza, priopćeno je iz MVPEI-a.
- 11:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

13.02.2009., petak

Sofija predlaže Solomona Pasija za glavnog tajnika NATO-a

Bugarska vlada u četvrtak je službeno predložila bivšeg ministra vanjskih poslova Solomona Pasija za glavnog tajnika NATO-a, koji bi na toj dužnosti možebitno naslijedio Jaapa de Hoopa Scheffera.

"Vlada je odlučila službeno poduprijeti kandidaturu Solomona Pasija na dužnost glavnog tajnika NATO-a", objavila je služba za tisak bugarske vlade.

Sadašnji glavni tajnik Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer vodi Savez od 2004.

Njegov nasljednik trebao bi biti imenovan na idućem sastanku na vrhu NATO-a 4. travnja, što ga zajednički organiziraju Francuska i Njemačka u Strasbourgu i Kehlu.
- 11:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Glavni tajnik NATO-a: Francuska ne gubi suverenost povratkom u vojne strukture

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao je u četvrtak francuskim parlamentarcima da njihova zemlja, odluči li se vratiti pod vojno zapovjedništvo Saveza, neće izgubiti svoju vojnu neovisnost u korist Sjedinjenih Američkih Država.

Francuska će dobiti važnu ulogu u NATO-u, a to će koristiti i europskoj obrani, rekao je glavni tajnik. "Osobno mislim kako je vrijeme da Francuska zauzme svoje pravo mjesto u NATO-u", rekao je de Hoop Scheffer u govoru pred francuskim parlamentom.

Francuska bi imala "veliku težinu" u zapovjednoj strukturi s obzirom na svoj vojni doprinos, rekao je de Hoop Scheffer, iako nije spominjao kakve bi posebne dužnosti ta zemlja dobila.

Francuska, koja posjeduje nuklearno oružje, ne sudjeluje u zapovjednim strukturama NATO-a jer je francuske vojnike iz njih povukao general Charles de Gaulle 1966. prosvjedujući protiv, kako je tada ocijenio, američke hegemonije u Europi.

Došavši na vlast, predsjednik Nicolas Sarkozy najavio je da želi vratiti svoju zemlju u zapovjedne strukture, a konačnu odluku trebao bi iznijeti na susretu na vrhu Saveza u početku travnja.

Sarkozyjevu planu protivi se dio političara strahujući da bi zemlja izgubila svoju ulogu protuteže američkoj vanjskoj politici.

Francuska "bi time mogla postati druga Velika Britanija, a ja to ne želim", rekao je zastupnik socijalista Jean-Michel Boucheron.

Sarkozy bi se danas trebao sastati s glavnim tajnikom NATO-a.
- 11:08 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Skoro članstvo u NATO-u snažnije će pozicionirati hrvatsku na svjetskoj sigurnosnoj mapi

Kad Hrvatska uskoro bude punopravna članica Sjevernoatlantskoga saveza snažnije će se pozicionirati na europskoj i svjetskoj sigurnosnoj mapi, rekao je predsjednik saborskoga vanjskopolitičkog odbora Mario Zubović na zajedničkoj sjednici koju je taj odbor održao u četvrtak sa saborskim izaslanstvom u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, a u povodu skoroga ulaska Hrvatske u NATO.

Nakon što je luksemburški parlament u četvrtak ratificirao pristup Hrvatske NATO-u, ostale su još četiri zemlje koje to nisu učinile, Grčka, Island, Nizozemska i Portugal. Kad i one to učine, a ne bude li problema s eventualnim slovenskim referendumom, rečeno je na toj sjednici, na travanjskom summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu Hrvatska će sudjelovati kao punopravna članica Saveza.

Ulaskom u NATO Hrvatska ulazi u krug zemalja s kojima dijeli iste vrijednosti, rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. "Hrvatskim ulaskom u NATO završava proces koji je počeo devedesetih hrvatskim osamostaljenjem i Domovinskim ratom", rekao je.

Svijet je presložen da bi ijedna zemlja sama reagirala na izazove, rekao je šef hrvatske diplomacije i dodao kako članstvo u takvu savezu jamči sigurnost uz mnogobrojne gospodarske prednosti.

Postoji i određena dodana vrijednost, ono što će Hrvatska donijeti NATO-u, rekao je ministar.

Hrvatska ima ulogu jamca stabilnosti u jugoistočnoj Europi, rekao je. "Hrvatska je zemlja demokracije, tržišne ekonomije, vladavine prava i zaštite manjina, pa je primjer drugima u regiji" kad su u pitanju približavanje Europskoj uniji i NATO-u. "To je naša prednost i treba to iskoristiti", pokazati zašto je to korisno i za Hrvatsku, i za zemlje regije i za NATO.
- 11:07 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Babacan upozorava Zapad da se ne konfrontira s Rusijom

Turski ministar vanjskih poslova Ali Babacan savjetovao je Sjedinjene Države, NATO i Europski uniju da ne zauzimaju neprijateljsko stajalište u razgovorima s Rusijom.

Babacan je u četvrtak, nakon razgovora sa svojim latvijskim kolegom Marisom Riekstinsom u Rigi, rekao da Turska i Rusija imaju "normalne, prijateljske odnose" i naglasio da je Rusija najveći turski trgovinski partner.

Turski predsjednik Abdullah Gul u petak će se u Moskvi sastati s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom i premijerom Vladimirom Putinom.

"Ključni izraz je suradnja. Strategija sukobljavanja s Rusijom neće dati pozitivne rezultate i prijeti ishod u kojem obje strane gube", rekao je Babacan, govoreći o rusko-američkom sporu oko proturaketnog štita u Europi.
- 11:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

12.02.2009., četvrtak

Luksemburg: Parlament ratificirao pristup Hrvatske NATO-u

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija priopćilo je danas da je luksemburški parlament ratificirao Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku.

Pozdravljajući ovu odluku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija podsjeća kako je tim činom luksemburški parlament postao dvadeset i drugi, od 26 članica NATO saveza, koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku.

Hrvatska očekuje skoru ratifikaciju Protokola o proširenju NATO-a i u preostalim državama članicama - Grčkoj, Islandu, Nizozemskoj i Portugalu - kako bi na ovogodišnjem summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu, koji će se održati u mjesecu travnju, sudjelovala kao punopravna članica Saveza, priopćeno je iz MVPEI-a.
- 12:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

11.02.2009., srijeda

Mentori Hrvatske vojske obučavat će strane vojske

Potvrda za to stigla je nedavno iz vrha Oružanih snaga, uz objašnjenje da naši časnici koji rade u mentorskim timovima iz godine u godinu dobivaju sve bolje ocjene za svoj rad, objaviop je na svojim stranicama MVPEI. Hrvatska je zbog njihovih uspjeha postala jedna od rijetkih nečlanica NATO-a s brojnom ekipom obučavatelja afganistanskih snaga. Čak ni neke članice Saveza nemaju ondje toliko vojnih instruktora, otkrili su nedavno hrvatski vojni dužnosnici.
- Sposobnost naših obučavatelja, dočasnika i časnika ocijenjena je kao izvanredna. Upravo bi takav tip zadaća uskoro mogao postati naše dugoročno opredjeljenje - objasnio je načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić.
To bi značilo da bi se u području mirovnih misija hrvatske oružane snage mogle dominantno orijentirati na obuku stranih vojski, što bi, kazao je Lucić, bila zadaća s manje potencijalni ugroza od, primjerice, onih izvršnog elementa u sklopu koalicijskih snaga u Afganistanu.
- Za misije postoji vrlo precizna kategorizacija snaga. Samo jedan instruktor je kao deset vojnika na nekoj drugoj zadaći - objasnio je general Lucić. Prema njegovim riječima, primjerice, ako u mirovnu operaciju ide 50 instruktora, to se vrednuje kao otprilike 500 vojnika. HV je u tome prepoznao svoju dugoročnu šansu.
- Za relativno mali broj hrvatskih mentorskih timova dobili smo neočekivano velik broj priznanja za njihov rad. Zanimljivo je da neke druge aktivnosti za koje se koriste puno veće snage nekad nisu vrednovane ni blizu kao rad naših instruktora - kažu u vrhu HV-a.
Pritom će posebice važno biti proučavanje i praćenje procesa koji se događaju u Savezu kako bi se na vrijeme prepoznala hrvatska pozicija u toj vojno-političkoj organizaciji.
- Naš je interes u misijama osigurati što sigurnije pozicije, a to je područje unutarnje politike Saveza. U njoj dosad nismo participirali u tolikoj mjeri, no članstvom u NATO-u postajemo ravnopravni na svim razinama odlučivanja, a to je zaista izvanredan uspjeh - kaže general Lucić. Napominje da je HV u manje od deset godina prošao put velikih reformi, ali i od prvog nepoznavanja što je to zapravo NATO, danas došao u poziciju u kojoj se u znatnoj mjeri poznaje način rada te organizacije.
Već ove godine sudjelovat ćemo u radu 180 odbora, a to znači da će HV razviti i brojne sposobnosti za te poslove, kaže general Lucić. Riječ je o timovima koji su organizirani tako da se maksimalnom brzinom sastaju određene skupine i daju odgovor našem vojnom predstavniku.
- Članstvo u NATO-u obvezat će nas na dodatno izgrađivanje vlastite vojne organizacije -najavljuje Lucić i dodaje kako u svemu tome neće biti mjesta za one koji nisu spremni učiti, obučavati se te uspostaviti standard partnerskog i združenog rada.
Onaj tko bude bolje radio, bit će i bolje pozicioniran. Otvarat će mu se veće mogućnosti, a one uključuju i financijsku pomoć.
- Savez već danas financira cijeli niz projekata u svojim članicama, a od naše sposobnosti ovisit će koliko ćemo uspjeti povući projekata koji će se financirati iz NATO-ovih fondova -zaključuje načelnik Glavnog stožera.

Brod HRM-a vrijedi kao cijela satnija

Dvije topovnjače Hrvatske ratne mornarice »Vukovar« i »Dubrovnik« donose niz novih sposobnosti, a među njima i mogućnosti sudjelovanja u mirovnim operacijama.
- To su plovila vrlo visoke autonomnosti za plovidbu po Sredozemlju, što nam otvara nove mogućnosti za angažman u mirovnim misijama. U ovom trenutku o tome vrlo ozbiljno razmišljamo, jer se uporaba takvog broda s 30 ili 40 mornara vrednuje u rangu jedne satnije do 150 ljudi u mirovnim misijama - potvrdio je načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić.
- 09:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Janez Janša je protiv referenduma o ulasku Hrvatske u NATO

Bivši slovenski premijer Janez Janša izjavio je u utorak da je protiv raspisivanja referenduma na kojemu bi Slovenci glasovali o ratifikaciji hrvatskog pristupnog sporazuma za ulazak u NATO jer bi to štetilo slovenskim nastojanjima da se s Hrvatskom nagodi o rješenju graničnog pitanja.

- Referendum bi bio štetan za slovenske pregovaračke pozicije i to nije pravi način - rekao je Janša u večernjoj emisiji "Odmevi" Slovenske televizije, ali je dodao da ne treba previše dramatizirati niti nastojanja inicijatora referenduma jer oni na to imaju zakonsko pravo.

Ako im uspije sakupiti 2500 glasova za svoju inicijativu do idućeg ponedjeljka, a onda još 40.000 glasova u roku 35 dana da se referendum i održi, to bi moglo na godinu dana odgoditi učlanjivanje Hrvatske u NATO jer ratifikacijski zakon koji je slovenski parlament prihvatio u ponedjeljak ne bi bio na snazi, ali Janša ocjenjuje da to ne bi imalo "dramatične" posljedice za NATO.

Ni Europska unija se nije raspala nakon što je Irska lani na referendumu odbila Lisabonski ugovor, pa se ne bi niti NATO zbog slovenskog referenduma, a ništa se nije dogodilo niti nakon što se lani Grčka nije složila da se pozivnicu za članstvo zajedno s Albanijom i Hrvatskom uputi i Makedoniji, pojasnio je Janša.

Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi bivši slovenski premijer u ponedjeljak je glasovala za ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola, a Janša je tada izjavio da nisu točni navodi manjih stranaka koje su se tome protivile da je Hrvatska NATO-u poslala "dokumentaciju kojom prejudicira granicu sa Slovenijom".

Upravo te dvije stranke, Jelinčičeva Slovenska nacionalna stranka (SNS) i Slovenska pučka stranka (SLS) inicijatorice su najave da će prikupiti potpise za održavanje referenduma na kojemu bi glasači opozvali pristupni protokol za Hrvatsku, a tvrde da su sadašnji premijer Borut Pahor i bivši premijer Janez Janša javnosti "prikrili" da je Hrvatska NATO savezu poslala dokumentaciju i karte kojima se prejudicira granica.

Marjan Podobnik iz Slovenske pučke stranke (SNS) rekao je za emisiju "Odmevi" da mu je žao zbog takvog ponašanja Pahora i Janše koji su, kako je rekao spremni "mešetariti" slovenskim teritorijem i morem, u koje računa cijeli Piranski zaljev i "sporne točke" na kopnu, uključujući 113 hektara južno od Dragonje i lijevu obalu rijeke Mure kod Hotize i Svetog Martina na Muri. Janša i Pahor žele trgovati s hrvatskom stranom, kako bi se vratili na ishodište parafiranog sporazuma Drnovšek - Račan koji Pučka stranka odbacuje, pojasnio je Podobnik. Najavio je da će ta stranka odustati od referenduma ako se u parlamentu prihvati deklaracija da Hrvatska okupira dijelove slovenskog mora i kopna i da Slovenija to ne priznaje kao stalno stanje.

Janša je u razgovoru za "Odmeve" izjavio da se Pahorova vlada ponaša nespretno u graničnom prijeporu i slabo komunicira s međunarodnom javnošću koju je, ustvrdio je Janša, trebala uvjeriti da Hrvatska ne poštuje dogovore i da je sama odbacila mogućnost da se spor preda Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu jer su hrvatski pregovarači odbili da se na tom sudu primijeni kombinacija suđenja po međunarodnim zakonima i propisima koji bi uvažavali i "načelo pravičnosti".

Janša je rekao da nikad s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom nije potpisao sporazum o predaji graničnog spora Den Haagu nego da je to bilo načelno mišljenje slovenske politike i stranaka koje nije ostvareno jer Hrvatska nije pristala na suđenje po načelima pravičnosti. Zašto Hrvatska na to ne pristaje, to ne shvaća nitko u Europi, rekao je Janša.
- 09:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Teče sedmodnevni rok za mogući referendum ili suspenziju hrvatskog protokola

U Sloveniji je u utorak počeo teći sedmodnevni rok za izjašnjavanje Državnog vijeća, svojevrsnog gornjeg doma slovenskog parlamenta koje ima više savjetodavnu funkciju, o zakonu o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za ulazak u NATO savez.
Slovenski parlament
Državno vijeće ima pravo u roku od sedam dana nakon što je parlament prihvatio neki zakon odlučivati o mogućem suspenzivnom vetu. Ako ono sazove sjednicu na kojoj odlučuje o takvom već prihvaćenom zakonu, onda se ono može odlučiti većinom glasova za suspenzivni veto. To znači da se parlament u tom slučaju opet mora izjašnjavati o tom zakonu i u slučaju da ga ponovo potvrdi suspenzivni veto otpada.

Odmah pošto je velikom većinom izglasan hrvatski pristupni protokol u slovenskom parlamentu pojavile su se inicijative da se ta ratifikacija ospori putem suspenzivnog veta Državnog vijeća ili pak putem referenduma.

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavle Gantar izjavio je da takve inicijative imaju malo izgleda za uspjeh iako bi mogle produljiti postupak predaje povelje o ratifikaciji SAD-u, koji je depozitar povelja NATO saveza u ime svih članica, a tamo sve ratifikacijske dokumente očekuju do 27. idućeg mjeseca. Kako je objasnio, oni koji zahtijevaju da o već ratificiranom zakonu na referendumu odlučuju birači morali bi u roku sedam dana skupiti 2.500 potpisa, a onda u naknadnom 35-dnevnom roku još 40.000 potpisa da se referendum stvarno održi.

Iako je parlament odbio zahtjev Slovenske pučke stranke (SLS) da još jednom pogleda hrvatsku pristupnu dokumentaciju i utvrdi "slučajeve prejudiciranja granice" zbog kojega traže referendum, Gantar se složio s tim da se ovaj tjedan održi još jedna sjednica odbora za vanjsku politiku s prijedlozima Pučke stranke, na kojoj očekuje, kako je rekao, "živahnu raspravu", ali i odustajanje od referenduma.

Predsjednik Državnog vijeća Blaž Kavčič izjavio je međutim u utorak za Slovenski radio da i njegovu tijelu, koje obuhvaća 40 članova različitih predstavnika interesnih i političkih udruga, također pripada pravo na traženje referenduma, ali i da postoji mogućnost da to tijelo izrekne tzv. suspenzivni veto na zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola.

Zato je Kavčič od vlade već zatražio da mu "omogući uvid" u hrvatsku pristupnu dokumentaciju za NATO. Nakon toga, kako je rekao, Državno vijeće će odlučiti hoće li sazvati svoju sjednicu početkom sljedećeg tjedna i izreći suspenzivni veto. Ako bi se to dogodilo, parlament bi o pristupnom protokolu Hrvatske morao glasovati još jednom, a opet bi po tumačenjima pravne službe Državnog vijeća bila potrebna dvotrećinska većina glasova zastupnika da se ratifikacija potvrdi.

Predsjednik Državnog zbora Kavčič političar je koji se nije do sada osobito isticao u javnosti, a koji je nedavno izazvao reakcije u hrvatskoj javnosti svojim provokativnim izjavama da se Hrvatska nije distancirala od NDH. Slične je teze u svojoj jučerašnjoj raspravi u parlamentu, obrazlažući zašto je protiv ulaska Hrvatske u NATO, iznio i kontroverzni zastupnik Jelinčič, tvrdnjama da Hrvatska ne može u NATO prije nego li se "denacificira" poput Njemačke. Premijer Pahor u ponedjeljak navečer je izjavio da se nada da ratifikacija neće biti oporavana, jer bi to oduzimalo energiju i vrijeme potrebno za rješavanje ekonomske krize i otvorenih pitanja s Hrvatskom.
- 09:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Madrid neće ojačati svoje vojne snage u Afganistanu

Slanje dodatnih postrojba u Afganistan neće ukloniti teškoće te zemlje, izjavio je u utorak španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos.

U Afganistanu postoji "politički manjak i vojni višak", slikovito se izrazio Moratinos. Pozvavši na promjenu strategije, potvrdio je da Madrid ne kani pojačavati svoj kontingent u Afganistanu od 780 vojnika. Oni su dio od 70.000 vojnika iz 40 zemalja razmještenih u Afganistanu pod zapovjedništvom NATO-a kako bi se borili protiv talibanskih pobunjenika i mogućih terorističkih ćelija povezanih s Al-Kaidom.

Pentagon, koji ima 37.000 vojnika, želi da ih se u Afganistanu uskoro rasporedi još 30.000, no čeka zeleno svjetlo Obamine administracije koja preispituje američku strategiju u toj zemlji.

- To je loše rješenje. Potrebna je globalna politička vizija i dijalog sa svim lokalnim čimbenicima - smatra Moratinos.

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai je u nedjelju predložio Talibanima koji nisu povezani s Al-Kaidom i "terorističkim mrežama" da se vrate u Afganistan i sudjeluju "u procesu pomirbe".
- 09:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.02.2009., utorak

Pahor protiv referenduma o ulasku Hrvatske u NATO

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u ponedjeljak da bi referendum na kojemu bi se Slovenci opredjeljivali za ili protiv zakona koji je već potvrdio slovenski parlament, a kojim se ratificira ulazak Hrvatske u NATO savez, bio pogreška.
Pahor
- To bi slovenskoj politici oduzelo dragocjeno vrijeme i energiju koja nam je sada potrebna za borbu protiv ekonomske krize i za rješenje graničnog pitanja s Hrvatskom - rekao je Pahor u ponedjeljak kasno na večer u razgovoru za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije.

Ukoliko bi mogući predlagači takvog referenduma, a najavljuju ga populistički krugovi bliski Slovenskoj pučkoj stranci i Slovenskoj nacionalnoj stranci, uspjeli prikupiti dovoljan broj glasova i ako bi referendum bio održan, Pahor je najavio kampanju stranaka u njegovoj vladi koja bi slovenske birače uvjerila da glasuju za potvrdu zakona, rekao je Pahor, ali je dodao da referendum ne preporučuje.

- Njime bi opet nastao dojam da Slovenija nenačelno blokira Hrvatsku iz čistoga hira, a to bi škodilo kredibilitetu slovenske države - naveo je Pahor. Dodao je da je parlament zakon ratificirao velikom većinom i da bi se u slučaju referenduma potrudio da njegov ishod bude pozitivan, odnosno da se ratifikacijski zakon potvrdi.

Govoreći o planovima Europske komisije da granični spor s Hrvatskom pokuša riješiti svojim posredovanjem, Pahor je rekao da je to jedina realna opcija da se u sadašnjem trenutku i u dogledno vrijeme spor riješi.

Što se tiče odnosa s Hrvatskom, Pahor je rekao da mu se čini da je na hrvatskoj strani više spremnosti za razgovore, nakon što je Hrvatska ranije u vremenu koje je uslijedilo poslije slovenskog veta na pregovore s EU-om "lobirala kod svih osim u Ljubljani".

Put Hrvatske u EU vodi i kroz Ljubljanu, rekao je Pahor. Ponovio je da očekuje susret s premijerom Ivom Sanaderom koji su nedavno dogovorili telefonom, ali o tome nije želio detaljnije govoriti, rekavši da su na redu diplomati, a da u međuvremenu političari moraju šutjeti.
- 14:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenci dali zeleno svjetlo: Parlament ratificirao ulazak Hrvatske u NATO

Zastupnici slovenskog parlamenta u ponedjeljak su potrebnom većinom ratificirali pristupni protokol za ulazak Hrvatske u NATO savez, pri čemu su protiv bili samo zastupnici Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča, zastupnici Slovenske pučke stranke (SLS) Bojana Šrota i jedan nezavisni zastupnik, dok su članovi vladajuće koalicije lijevog centra podržali ratifikaciju za koju se zauzeo svojim nastupom u parlamentu i premijer Borut Pahor.
Slovenski parlament
Od 86 zastupnika prisutnih u dvorani prilikom glasovanja 75 ih je glasovalo za, a 11 protiv, čime je ratifikacija dobila potrebnu dvotrećinsku većinu. U svom nastupu pred zastupnicima prije glasovanja premijer Borut Pahor izjavio je da nije opravdano praviti usporedbe između stajališta njegove vlade prema hrvatskim pregovorima s Europskom unijom i pristupnog procesa ulaska u NATO savez.

Riječ je o dva različita procesa jer pregovori s Europskom komisijom uključuju i usvajanje pravne stečevine EU-a, što s NATO savezom nije slučaj, pa zato nemaju pravo oni koji tvrde da Slovenija treba zaustaviti hrvatski put prema NATO savezu, rekao je Pahor. On je zanijekao tvrdnje zastupnika SLS_a i SNS-a da je Hrvatska i u pregovorima s NATO savezom davala "dokumente i zemljovide koji prejudiciraju granicu".

Parlament je prije glasovanja o hrvatskom pristupnom protokolu odbio pokušaje Slovenske pučke stranke da se sjednica odgodi ili da se uz ratifikaciju prihvati i amandman kojim bi Slovenija proglasila "da ne priznaje" jednostrane poteze kojima je Hratska "mijenjala stanje na granici u odnosu na ono od 25. lipnja 1001. godine", kad je Slovenija imala "teritorijalni dodir s otvorenim moren i kontrolu nad cijelim Piranskim zaljevom" i ostalim "spornim točkama".

U izjavi nakon što je zakon o ratifikaciji pristupnog protokola s Hrvatskom prihvaćen, Pahor je izrazio zadovoljstvo takvim ishodom. On je upozorio na moguće zaplete kojima prijeti Slovenska pučka stranka koja govori o namjeri da se o već prihvaćenom ratifikacijskom zakonu za ulazak Hrvatske u EU ponovo glasuje na nacionalnom referendumu, što bi Pučka stranka mogla iznuditi ako dobije dovoljan broj potpisa zastupnika ili dovoljno potpisa građana s pravom glasa.

"Zadovoljan sam ishodom jer je slovenska politika danas obavila svoj posao i time možemo biti zadovoljni. Da se to danas nije dogodilo i da je ratifikacija iz nekog razloga bila odbijena, Hrvatska bi imala jak argument da međunarodnu javnost uvjeri da Slovenija iz pukog hira blokira njeno članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Sada Hrvatska nema taj izgovor jer smo jasno odvojili žito od kukolja. Naše rezerve na hrvatske pristupne dokumente za Europsku uniju bile su argumentirane i utemeljene, za NATO takvih razloga nije bilo", rekao je Pahor.

Komentirajući najave Slovenske pučke stranke (SLS) da će tražiti organiziranje referenduma na kojemu bi Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u NATO, odnosno na kojemu bi prihvatili ili odbacili danas usvojeni zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola Pahor je izrazio nadu da se to neće dogoditi.

"Mislim da smo danas bili uvjerljivi kad smo tumačili zašto se odlučujemo u korist ulaska Hrvatske u NATO. Bude li potrebno, ponovo ćemo pojasniti naše razloge", rekao je popodne nakon glasovanja Pahor, ne isključujući u potpunosti da bi dvije manje oporbene stranke ipak mogle iznuditi referenmdum.

Ne djelujem kao advokat hrvatskih nego slovenskih interesa, a moramo dokazati da ispunjavamo obećanja koja dajemo saveznicama i da smo kredibilni, rekao je Pahor u vezi inicijative protivnika ulaska Hrvatske u EU i NATO.
- 14:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

09.02.2009., ponedjeljak

Anketa: Slovenci bi poduprli ulazak Hrvatske u NATO, ali ne i u EU

Slovenci bi, kada bi imali priliku na referendumu odlučivati o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u, glasovali za priključenje Hrvatske u NATO savez, ali protiv njezina članstva u Europskoj uniji, pokazala je anketa koju je danas objavilo ljubljansko "Delo", a potpuno je suprotna rezultatima slične ankete istog lista od prije dva tjedna.

Na referendumu o uključenju Hrvatske u EU 49,7 posto Slovenaca glasovalo bi protiv, a 32,7 posto za, dok bi hrvatsko članstvo u NATO-u poduprlo 46,8 posto ispitanika, a 37,5 bi ih glasovalo protiv. Istodobno, prema objavljenim rezultatima analize odgovora 398 ispitanika, velika većina njih podupire politiku sadašnje vlade Boruta Pahora koja hrvatsko članstvo u EU povezuje s rješenjem graničnog pitanja. S druge strane, samo je 25 posto ispitanika ocijenilo da je potez bivšeg premijera, a sadašnjeg čelnika oporbe, Janeza Janše s odgodom glasovanja u parlamentu o članstvu Hrvatske u NATO savez bio opravdan.

Parlament je prije deset dana odgodio ratifikaciju pristupnog protokola za ulazak Hrvatske u NATO jer je oporbeni čelnik najavio opstrukciju glasovanja, nezadovoljan što je parlamentarna većina sadašnjeg premijera Boruta Pahora odbacila zaključni račun proračuna njegove vlade iz 2007. godine. Taj zaplet mogao bi se riješiti popodne, kada se ponovno glasuje o tom tehničkom dokumentu koji je posvađao vladu i oporbu i kada bi se mogla nastaviti prekinuta sjednica iz pretprošloga tjedna, te konačno glasovati o pristupnim protokolima za ulazak u NATO Hrvatske i Albanije.

Anketa "Dela" kako se čini pokazuje pad potpore slovenske javnosti uključenju Hrvatske u EU i NATO i to zbog sve većeg eksponiranja bilateralnih pitanja, osobito granice, u medijima. U anketi "Dela" objavljenoj prije dva tjedna, ispitanici su navodili da su za uključivanje Hrvatske u EU, pa ih se tada 53,6 posto izjasnilo za hrvatsko članstvo u EU, a 42,6 protiv. U anketi konkurentskog ljubljanskog lista "Dnevnik" ta je potpora bila još izraženija, pa je hrvatsko članstvo u EU podržalo 63 posto ispitanih, a u obje su ankete ispitanici naveli da referendum na kojemu bi o članstvu Hrvatske u tim organizacijama odlučivali Slovenci nije niti potreban.
- 13:27 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Slovenski parlament u ponedjeljak o pristupu Hrvatske i Albanije u NATO

Slovenski parlament danas će se sastati na izvanrednoj sjednici na kojoj bi se mogao prevladati zaplet nastao prije deset dana, kad je prekinuta sjednica na kojoj su zastupnici trebali ratificirati pristupne protokole za ulazak Albanije i Hrvatske u NATO.
Slovenski parlament

Tada je oporbena stranka Slovenskih demokrata (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše najavila opstrukciju glasovanja o ratifikaciji protokola jer su zastupnici vladajućih stranaka odbili potvrditi zaključni račun državnog proračuna za 2007., pa je zasjedanje na neodređeno vrijeme bilo prekinuto.

Sada je premijer Borut Pahor preporučio zastupnicima vladajućih stranaka da na novoj sjednici parlamenta glasuju za zaključni račun proračuna iz pretprošle godine, kad je vladu vodio Janša, čime bi se izbjegla moguća opstrukcija oporbe, te tako omogućilo da Slovenija ratificira pristupne protokole.

Za njihovu je ratifikaciju potrebna dvotrećinska većina glasova, a vladajuće stranke mogu je osigurati samo uz potporu stranke bivšega premijera.
- 13:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Biden: samo Gruzija može odlučiti hoće li ući u NATO

Američki dopredsjednik Joe Biden izjavio je u nedjelju u Muenchenu da samo Gruzija, potpuno samostalno, može odlučiti hoće li ući u NATO, a toj se mogućnosti protivi Rusija za koju je to jedno od glavnih neriješenih pitanja sa Zapadom.

"Mislim da Gruzija treba i dalje ići putem svoje neovisnosti i autonomije. Na Gruziji je da donese odluku", istaknuo je Biden.

Biden je odgovarao na pitanje novinara o mogućem ulasku Gruzije u Sjevernoatlantski savez prije nego će se sastati s gruzijskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem u prigodi održavanja konferencije o sigurnosti u Muenchenu, na jugu Njemačke.

Biden, pristaša popuštanja napetosti s Rusijom, treba se zatim sastati s dopredsjednikom ruske vlade Sergejom Ivanovom, što će biti prvi rusko-američki susret na visokoj razini nakon stupanja na dužnost Obamine administracije.
- 13:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jandroković zadovoljan porukama iz Muenchena o NATO-u

Hrvatska može biti zadovoljna porukama sudionika konferencije o sigurnosti vezanim za pristupanje NATO-u i granični spor sa Slovenijom ocijenio je u nedjelju u Muenchenu hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

Šef hrvatske diplomacije sudjelovao je u glavnom gradu Bavarske na 45. konferenciji o sigurnosti tijekom koje se sastao s kolegama iz nekoliko zemalja članica EU i NATO-a.

Prema Jandrokovićevim riječima proces ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u nastavlja se i parlamenti zemalja članica koje ga još nisu ratificirale trebali bi to učiniti do kraja veljače.

Ratifikaciju Protokola u najskorije vrijeme Jandrokoviću su najavili ministri vanjskih poslova Slovenije, Nizozemske i Grčke.

Vezano za granični spor sa Slovenijom i blokadom pristupnih pregovora s EU-om, iskazano je razumijevanje za hrvatske argumente rekao je Jandroković.

"EU počiva na vladavini prava, Hrvatska i Slovenija su potpisnice Konvencije o pravu mora i članice UN-a pa je najlogičnije da se to pitanje riješi pred međunarodnim pravosudnim tijelom" istaknuo je.

Hrvatski ministar vanjskih poslova ponovio je vladin stav da je granični spor sa Slovenijom bilateralno pitanje koje ne treba povezivati s pristupanjem Uniji.

S konferencije na kojoj je sudjelovalo nekoliko šefova država i vlada 50-ak ministara izaslanstva 70 zemalja Jandroković je posebno istaknuo zajedničku ocjenu da svijet u idućim godinama očekuje politički, gospodarski i sigurnosno neizvjesno razdoblje.

Osobito važnom smatra poruku američkog potpredsjednika Josepha Bidena europskim partnerima o jačanju transatlantskog partnerstva što je smatra Jandroković važno i za hrvatsku koja se približava članstvu u EU i NATO-u.
- 13:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jandroković i Scheffer o ratifikaciji Protokola o pristupanju NATO-u

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković susreo se u subotu u Muenchenu s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom koji je izrazio uvjerenje da će Hrvatska na summitu NATO-a početkom travnja postati punopravna članica tog vojnopolitičkog saveza.

Jandroković i Scheffer razgovarali su na marginama Sigurnosne konferencije u Muenchenu o ratifikaciji Protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u u parlamentima zemalja članica koje to još nisu učinile.

Obojica se nadaju da će taj proces biti dovršen krajem veljače a najkasnije početkom ožujka kako bi Hrvatska zajedno s Albanijom ušla u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza početkom travnja na summitu u francuskom Strasbourgu i njemačkom Kehlu.

Protokol je dosad ratificiralo 20 od 26 članica Saveza. Među onima koji to još nisu učinili su Slovenija, Grčka i Nizozemska čiji su ministri vanjskih poslova Jandrokoviću u Muenchenu najavili da će njihovi parlamenti to učiniti vrlo brzo.

Granični spor sa Slovenijom i s njime povezana blokada pristupnih pregovora između Hrvatske i EU-a također je bila tema razgovora ministra Jandrokovića s grčkom kolegicom Dorom Bakoyannis, nizozemskim šefom diplomacije Maximeom Verhagenom, finskim ministrom Alexanderom Stubbom i s bavarskom ministricom za Europu Emiliom Mueller.

Jandroković im je iznio hrvatske argumente oko graničnog spora sa susjednom Slovenijom, a ministri su iskazali razumijevanje za hrvatski prijedlog da se to pitanje riješi prema normama međunarodnog prava odnosno da se povjeri na rješavanje međunarodnom pravosudnom tijelu.

Šef hrvatske diplomacije imao je na marginama konferencije u glavnom gradu Bavarske još nekoliko kraćih susreta među ostalim i s Miroslavom Lajčakom, novoimenovanim slovačkim ministrom vanjskih poslova koji će do izbora svog nasljednika obnašati dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
- 13:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Žbogar s Jandrokovićem: Slovenija će vrlo brzo ratificirati protokol o NATO-u

Slovenija će vrlo brzo ratificirati Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u, nakon što je prvi pokušaj ratifikacije nedavno propao u slovenskom parlamentu, najavio je u subotu u Muenchenu slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar na sastanku s hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem.

Dvojica ministara razgovarala su na marginama Sigurnosne konferencije u Muenchenu o odnosima dviju zemalja narušenima u posljednje vrijeme slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om i neuspjelim pokušajem ratifikacije o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu u Državnom zboru.

Jandroković i Žbogar nisu razgovarali o pojedinostima graničnog spora i s tim povezanom slovenskom blokadom pristupnih pregovora, ali su se dogovorili da će se sastati u najskorije vrijeme. Datum i mjesto sastanka nije određeno.

Slovenija je blokirala otvaranje i zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja tvrdeći da Hrvatska u dokumentima dostavljenima Bruxellesu prejudicira granicu između dviju država.

Službeni Zagreb to uporno odbacuje i traži da se granični spor ne povezuje s pristupnim procesom nego da se taj bilateralni problem riješi pred međunarodnim pravosudnim tijelom.

Kriza u bilateralnim odnosima produbila se krajem siječnja nakon što slovenski parlament nije ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u.

Parlamentarna većina aktualnog premijera Boruta Pahora bila je za ratifikaciju ali su joj za dvotrećinsku većinu bili potrebni glasovi oporbe predvođene bivšim premijerom Janezom Janšom.

Janša je potporu ratifikaciji protokola u hrvatskom pristupu NATO-u uvjetovao potvrdom u parlamentu zaključnog računa državnog proračuna za 2007. godinu, iz vremena kad je na vlasti bila tadašnja koalicija desnog centra pod Janšinim vodstvom.
- 13:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

08.02.2009., nedjelja

Scheffer o suradnji NATO-a, Rusije, Europe i SAD-a

Želi li NATO i ubuduće biti utjecajan, Europa mora obnoviti veze i s Rusijom i sa Sjedinjenim Državama, rekao je glavni tajnik Sjevernoatlantskoga saveza Jaap de Hoop Scheffer u subotu u Muenchenu na konferenciji o sigurnosti.

Prema njegovim riječima, NATO u 2009. ima za to jedinstvenu priliku jer nova američka administracija uspostavlja novu obrambenu politiku, a i Rusija se trudi ojačati svoj utjecaj u vezi s određenim međunarodnim pitanjima.

Zato europski vođe sada imaju priliku zahtijevati ravnopravnost sa Sjedinjenim Državama, a Rusiji jasno reći što od nje očekuju, rekao je De Hoop Scheffer.

Kad je riječ o odnosima sa SAD-om, De Hoop Scheffer kaže da europski čelnici moraju dokazati spremnost da ponesu više vojnog tereta.

"Sjedinjene Države žele ozbiljnog partnera. No žele samo savjetnika. One žele nekoga tko će im ponijeti dio teškog tereta", rekao je.

Dodao je da je europska želja da stekne više utjecaja unutar NATO-a "neuvjerljiva" jer europski čelnici već govore o tome kako ne dolazi u obzir slanje dodatnih snaga u Afganistan, a SAD traži jačanje vojne nazočnosti u toj zemlji.

Na raspravi 45. muenchenske konferencije o sigurnosti koja je okupila svjetske čelnike, među kojima američkog potpredsjednika Joea Bidena, njemačku kancelarku Angelu Merkel, francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja i glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera, sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.
- 13:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO i Rusija i dalje nepomirljivi u svezi s Gruzijom

NATO i Rusija u protekli petak su i dalje bili na potpuno suprotnim stajalištima što se tiče Gruzije i ruske vojne nazočnosti u Abhaziji i u Južnoj Osetiji i nisu spominjali skori nastavak službenih veza, priznale su obje strane.

"Potvrđene su naše razlike", rekao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai po završetku gotovo dvosatnog susreta glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoop Scheffera i ruskog dopredsjednika vlade Sergeja Ivanova u prigodi održavanja Konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Razgovor o Gruziji bio je "iskren", kazao je glasnogovornik Sjevernoatlantskog saveza, a Ivanov je potvrdio da između dviju strana postoje "dijametralno suprotna stajališta".

Nakon sjednice Vijeća NATO-Gruzija u srijedu, NATO je izrazio zabrinutost zbog plana Rusije da otvori pomorsku bazu u Abhaziji, gruzijskom području koje se odcijepilo, poput Južne Osetije. Rusija koja je priznala njihovu neovisnost želi usto ondje rasporediti više tisuća svojih vojnika.

Appathurai je kazao da će glavni tajnik NATO-a postaviti to pitanje na susretu s Ivanovom u Muenchenu.

Na nastavak normalnih i službenih veza između NATO-a i Rusije, koje je zapadni vojni savez prekinuo u kolovozu prošle godine nakon kratkog rusko-gruzijskog sukoba, još će se morati pričekati, dodao je glasnogovornik, ne spominjući nikakve rokove.

Što se tiče budućnosti veza NATO-a i Rusije, Ivanov je samo rekao: "Živi bili pa vidjeli".

Zemlje NATO-a su se 2. prosinca 2008. na sjednici svojih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu dogovorile o "uvjetnom" i "postupnom" nastavku suradnje između Saveza i Rusije.
- 13:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenski MVP s veleposlanicima EU i NATO-saveza o hrvatskim euroatlantskim procesima

Samuel Žbogar
Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova u petak je na informativnom sastanku izvijestilo sve veleposlanike država članica Europske unije i NATO-saveza o aktualnim događajima vezanim uz slovensku vanjsku politiku, a osobito uz hrvatski pristup u NATO-savez i EU, objavilo je to ministarstvo.

Kako se navodi u priopćenju, pozivu su se odazvali svi diplomatski predstavnici članica EU i NATO-saveza akreditirani u Ljubljani.

Na sastanku je posebice objašnjen zastoj vezan uz ratifikaciju pristupnih protokola za NATO za Albaniju i Hrvatsku, koji se dogodio prošlog tjedna u slovenskom parlamentu, te o službenom stajalištu Ljubljane prema prijedlogu Europske komisije o skupini posrednika za rješavanje pitanja granice s Hrvatskom.

Osim toga, veleposlanici su obaviješteni o sastancima premijera Boruta Pahora i ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara sa stranim državnicima. Informacije je veleposlanicima prenijela državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Dragoljuba Benčina.
- 13:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

06.02.2009., petak

Sastanak s NATO timom u MVPEI-u

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i voditeljica izaslanstva u pregovorima za pristupanje Republike Hrvatske NATO-u Bianca Matković sastala se u petak, 6. veljače 2009. godine, u Zagrebu, s predstavnicima NATO tima koji borave u posjetu Hrvatskoj, a u okviru praćenja provedbe reformi kao dijela pristupnog procesa Republike Hrvatske NATO-u.



Državna tajnica Matković izvijestila je članove NATO tima kako se ratifikacija Protokola o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku odvija svojim planiranim tempom, podsjetivši pritom kako se na nju čeka u još samo šest od ukupno 26 država članica Saveza. Izrazila je uvjerenje kako će do pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a doći u travnju ove godine, odnosno na svečanosti obilježavanja 60. obljetnice osnutka NATO-a na summitu u Strasbourgu i Kehlu. Također je kazala kako će Hrvatska do tada nastaviti s ispunjavanjem preostalih planiranih reformi i inicijativa.

Članovi NATO tima izrazili su zadovoljstvo visokom razinom učinkovitosti u provedbi dosadašnjih reformi važnih za pristupanje Hrvatske NATO-u. Posebice su pritom istaknuli kako je veliki napredak učinjen u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te povratka izbjeglica i povrata imovine.

Državna tajnica Matković istaknula je kako je potpora hrvatske javnosti za priključenje u NATO najviša dosad. Takvim povećanjem javne potpore kod hrvatskih građana zadovoljstvo su izrazili i članovi NATO tima.


- 11:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

05.02.2009., četvrtak

Francuski Senat potvrdio Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku

Francuski Senat potvrdio je Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku i time su oba doma francuskog parlamenta završila ratifikacijski postupak, priopćilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

"Tako je francuski parlament postao 20. od 26 parlamenata zemalja NATO-a koji je ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku", piše u priopćenju.

Već prije su to učinili parlamenti u Mađarskoj, Latviji, Sjedinjenim Američkim Državama, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Turskoj, Norveškoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji, Češkoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kanadi, Njemačkoj i Belgiji.

MVPEI je u priopćenju izrazio čvrsto uvjerenje da je Hrvatska do sada pokazala spremnost i vjerodostojnost u svojem doprinosu sigurnosti euroatlantskog prostora.
- 10:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Francuska se priprema za povratak u vojne strukture NATO-a

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njegovi savjetnici u posljednjoj su fazi pripreme francuskog povratka u NATO-ove vojne strukture, nakon što je Pariz dobio dva visoka zapovjedna položaja u Savezu.



Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a James Jones složio se u načelu s Jean-David Levitteom, diplomatskim savjetnikom predsjednika Sarkozyja, da francuski časnici mogu preuzeti zapovjedništvo nad jedinicom Savezne zapovjedne transformacije u Norfolku, Virginia (SAD), izvještava francuski dnevni list Le Monde. Jedinice u Norfolku nadgleda transformacije unutar Saveza u područjima kao što su doktrina, organizacija i upotreba snaga. Drugi visoki položaj dan Francuzima je regionalno NATO zapovjedništvo u Lisabonu, stožeru Snaga za trenutačan odgovor i središtu analize satelitskih fotografija.

«Sve što možemo reći danas je da se radi o dva mjesta koje SAD spremno daju Francuskoj», rekao je NATO-ov vojni časnik francuskoj agenciji AFP. Ipak, Francuska još nema garancije da će preuzeti zapovjedništvo nad tim strukturama, kaže anonimni sugovornik ističući da Francuska nije neophodno jedina u liniji razgovora oko revizije osoblja u stožerima. O tom pitanju će NATO raspravljati za dva tjedna.

Francuska je bila izvan NATO-ovog vojnog zapovjedništva više od četiri desetljeća. Godine 1966., usred Hladnog rata, tadašnji je predsjednik Charles de Gaulle povukao francuske snage u pokušaju učvršćivanja francuske diplomatske i vojne autonomije i kao protest protiv dominacije SAD-a unutar organizacije.

Tijekom prošlogodišnjeg summita u Bukureštu, Sarozy, koji se smatra najviše pro-američkim predsjednikom u francuskoj bliskoj povijesti, rekao je kako će Pariz uskoro zauzeti puno mjesto u NATO strukturama. Konkretno, radi se o osoblju od 900 časnika i vojnika koji bi se integrirali u NATO vojno zapovjedništvo, navodi Le Monde.

- 09:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO zabrinut oko zatvaranja baze u Kirgistanu

NATO će se zabrinuti ako se utvrdi da je Rusija na bilo koji način utjecala na kirgistansku odluku da zatvori američku zračnu vojnu bazu iz koje se opskrbljuju američke vojne snage u Afganistanu, izvijestio je Sjevernoatlantski savez u srijedu.

"Utvrdi li se da je kirgistanska odluka o ukidanju američkog pristupa Manasu posljedica ruskoga utjecaja, to ćemo ocijeniti zabrinjavajućim", rekao je NATO-ov glasnogovornik James Appathurai.

Kirgistanski predsjednik Kurmanbek Bakijev u utorak je najavio da će vojnu bazu Manas zatvoriti pošto je u pregovorima s Rusijom osigurao njezinu pomoć.

Bakijev je u utorak najavio da će otkazati ugovor s Amerikancima, jer mu Rusija osigurava dvije milijarde dolara zajma i 150 milijuna novčane pomoći. Time bi nadoknadio gubitak prihoda što ga je Kirgistan dosad primao od SAD-a koji je svake godine plaćao 150 milijuna dolara pomoći i 64 milijuna dolara za najam baze.

Službena Moskva je zanijekala svaku povezanost s pomoći od dvije milijarde dolara, namijenjenoj borbi protiv gospodarske krize, i odluke Biškeka o ukidanju Manasa.

Appathurai je istaknuo kako bi bilo kakvo rusko miješanje bilo u suprotnosti s izjavama da Rusija podupire međunarodne snage u Afganistanu.
- 09:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

04.02.2009., srijeda

Glasovanje u slovenskom parlamentu iduće srijede

Do glasovanja o pristupnim protokolima za uključenje u NATO savez Hrvatske i Albanije u slovenskom bi parlamentu moglo doći iduće srijede, ne bude li dodatnih proceduralnih zapleta, otkriva slovenski tisak.



Kako piše mariborski dnevni list "Večer", riječ je o izvanrednoj sjednici na kojoj bi se, vjerojatno u utorak, najprije ponovno glasovalo o zaključnom računu državnog proračuna za 2007. godinu, a dan kasnije i o ratifikaciji pristupnih protokola za ulazak Albanije i Hrvatske u NATO savez.

Glasovanje o pristupnim protokolima trebalo se dogoditi tijekom redovne sjednice prošlog tjedna, ali je ona prekinuta u četvrtak, a da do toga nije došlo. Razlog je bio u proceduralnom zapletu koji su izazvali Slovenski demokrati (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše, bez čije nazočnosti nije mogla biti osigurana potrebna dvotrećinska većina za ratifikaciju dokumenata.

Svoju najavu opstruiranja zasjedanja Janšini su zastupnici protumačili kao prosvjed zato što parlamentarna većina nije odobrila zaključni račun državnog proračuna za 2007. godinu, kad je vladu vodila bivša koalicija desnog centra.

Premijer Borut Pahor pristao je nakon toga da vlada u parlament opet pošalje prijedlog zaključnog računa državnog proračuna, tumačeći da njegova vlada snosi odgovornost za vanjsku politiku i kredibilnost države.

Pahor je dao do znanja da od parlamentarnih zastupnika vladajuće koalicije očekuje da će u ponovljenom glasovanju odobriti zaključni račun za 2007. godinu iako kao premijer na njih ne smije utjecati, ali da je ulazak Albanije i Hrvatske u NATO njen strateški interes. Neki su zastupnici vladajućih stranaka najavili međutim da će opet glasovati protiv zaključnog računa, što znači da mogući novi protokolarni zapleti nisu isključeni ni na novom izvanrednom zasjedanju slovenskog parlamenta idućeg tjedna.

Više o njegovu dnevnom radu i datumu održavanja biti će poznato u petak, kada bi se trebao sastati kolegij predsjednika parlamenta Pavla Gantara.
- 17:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Suzbijanje talibana bez civilnih žrtava

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon zatražio je u srijedu od snaga SAD-a i snaga pod vodstvom NATO-a da spriječe civilne žrtve u njihovim operacijama u Afganistanu.



Civilne žrtve već su dugo točka prijepora između afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija i vojski zapadnih zemalja. Govoreći pored Bana na konferenciji za novinare u predsjedničkoj palači u srijedu Karzai je rekao da je sve snažnije iskazivao ljutnju zbog civilnih žrtava kako bi javno izvršio pritisak na vojske SAD-a i NATO-a da promijene svoje taktike.

Ban je nenajavljeno doputovao u Kabul u isto vrijeme kad administracija predsjednika SAD-a Baracka Obame ponovno stavlja Afganistan u središte pozornosti. Posjet se također odvija u razdoblju dok strane i afganistanske snage pokušavaju suzbiti napredak talibana koji su se oporavili nakon poraza 2001.

I najviši časnik u NATO-u John Craddock je u Afganistanu. Razlog njegovog boravka je razgovor s dužnosnicima i trupama u svrhu otpora povećanom nasilnom djelovanju talibanskih pobunjenika. Craddock je dao izjavu u kojoj ističe da NATO razmišlja o alternativama upotrebe pakistanske rute zbog napada na NATO-ove opskrbne konvoje.
- 17:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO cyber ratnici

NATO dužnosnici javili su medijima da su njihova računala pod stalnim napadom organizacija i individualaca koji pokušavaju otkriti tajne Saveza. Napadi ustraju unatoč koordiniranoj politici cyber obrane i uz cyber tim uvijek spreman na akciju. Cyber obrana zasnovana je nakon udruženog napada na kompjuterski sustav Estonije 2007. Sličan se napad dogodio i u Gruziji.



U NATO-ovom operacionalnom stožeru u Monsu, južno od Bruxellesa, nalazi se i Sekcija za upravljanje incidentima. Napadi se kreću od besposlenih dječaka koji se igraju hakera do fokusiranih napada iza kojih stoji težnja za obavještajnim podacima.

Protiv napada se bori turski IT stručnjak iz NATO-ovog Sigurnosnog ureda Süleyman Anil. On je nedavno britanskom BBC-u otkrio da je bilo više incidenata u kojima su NATO službenici socijalno namamljeni a tada probijeni ciljanim «trojancima». Otvaranjem priloga iskaču sofisticirani «crvi» i «trojani» koji, teoretski, mogu preuzeti računalo, skenirati datoteke, izbrisati ih, ili iskoristiti. Očita je razlika opasnosti između komercijalnih tvrtki gdje se to događa svaki dan i vojnih organizacija kao što je NATO.

Cyber špijunaža jača je nego ikad. Čak i kada se sazna odakle dolazi napad, teško je to dokazati. Cyber borba će uskoro postati faktorom svakog budućeg konflikta.

- 13:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Clinton i Steinmeier o Iranu, Afganistanu, transatlantskoj suradnji

Američka državna tajnica Hillary Clinton
Američka državna tajnica Hillary Clinton i njemački ministar vanjskih poslova Walter Steinmeier u utorak su iz Washingtonu poručili Iranu da se mora povinovati zahtjevima UN-a i prekinuti svoj nuklearni program ili će snositi posljedice.

"SAD i Njemačka moraju raditi zajedno kako bi osigurale da Iran u cijelosti ispuni obveze prema međunarodnoj zajednici. Predsjednik Obama je naznačio namjeru da podrži odlučnu i izravnu diplomaciju s Iranom, no ako se Iran ne povinuje mandatima UN-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), morat će biti posljedica", rekla je Clinton nakon sastanka sa Steinmeierom u State Departmentu.

Na traženje novinara da komentira današnje iransko lansiranje projektila, Clinton je općenito odgovorila kako je SAD "očito zabrinut zbog iranskog ponašanja na vrlo širokoj osnovi".

"To nije ograničeno na jednu aktivnost ili događaj. Kao što znate mi provodimo sveobuhvatno preispitivanje pristupa Iranu i kako utjecati na njegovo buduće ponašanje", dodala je.

Bijela kuća, State Department i Pentagon ranije su izrazili zabrinutost zbog iranskog lansiranja satelita, koje govori o daljnjem razvoju raketne tehnologije koji je Iranu zabranjen rezolucijom UN-a.

Hillary Clinton također je izrazila zahvalnost Njemačkoj za pomoć u stabiliziranju Afganistana, te dodala kako su razgovarali o učvršćenju prekida vatre u Gazi te o "suradnji i razvoju zajedničkog pristupa s Rusijom u pitanjima kao što su Afganistan, Iran, Gruzija i druga".

"Njemačka je jedna od naših najbližih saveznica", kazala je Clinton ističući važnost suradnje dviju zemalja u suočavanju s globalnim izazovima.

Rekavši kako je prije godinu dana držao govor na Harvardu u kojem je među "instrumentima i alatima" vanjske politike spominjao i uporabu "pametne sile", koja je važan dio vanjskopolitčke platforme Hillary Clinton, ministar Strinmeier je kazao da tada "nije mogao predvidjeti da će danas razgovarati s američkom administracijom koja se u mnogo točaka slaže s njemačkim stajalištima".

"S administracijom koja se slaže da je potrebno prihvatiti te nove mogućnosti, ne samo kako bi smanjili težinu međunarodnih sukoba, već u nekim slučajevima i našli rješenje", rekao je Steinmeier.

Naglasio je da su razgovarali i o transatlantskoj suradnji te u tom kontekstu o razoružanju i kontroli naoružanja, vezeno uz sporazume START i o Konvencionalnim snagama u Europi, ali o zaštiti klime, energetskoj sigurnosti i drugim pitanjima.
- 09:29 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Grčka: Parlamentarni odbor odobrio ulazak Hrvatske i Albanije u NATO

Stalni odbor za vanjsku politiku i obranu grčkog parlamenta u utorak je prihvatio prijedlog zakona kojim se ratificira ulazak Hrvatske i Albanije u NATO, objavila je grčka državna novinska agencija ANA.

Prijedlog zakona poduprli su zastupnici vladajuće stranke Nove demokracije i glavne oporbene stranke PASOK-a, usprotivili su se članovi odbora iz grčke Komunističke stranke (KKE) i stranke LAOS, a zastupnik stranke SYRIZA nije nazočio sjednici odbora.

Prijedlog zakona, koji je odobrio Stalni odbor za vanjsku politiku i obranu, bit će predmetom glasovanja na zasjedanju parlamenta, gdje će službeno postati zakonom i time će biti dovršen ratifikacijski postupak u Grčkoj.

MVPEI pozdravlja grčku odluku o prihvaćanju NATO-ova Protokola za RH


Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pozdravilo je u utorak navečer odluku Odbora za vanjsku politiku i obranu grčkog parlamenta o prihvaćanju Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku.

Time je završio prvi dio postupka prihvaćanja Protokola o proširenju NATO-a na Hrvatsku, koji će sada biti upućen na ratifikaciju plenumu grčkog parlamenta, navodi se u priopćenju MVPEI-ja.
- 09:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jačanje suradnje u jugoistočnoj Europi i brže približavanje EU

Zemlje jugoistočne Europe trebale bi na svom putu k europskim integracijama jačati međusobnu suradnju, što je i jedno od rješenja kako bi se lakše prevladale gospodarske i energetske teškoće u regiji, složili su se u utorak na regionalnoj konferenciji visoki dužnosnici tih zemalja.

Na skupu "Europska perspektiva jugoistočne Europe - Suočavanje s ekonomskom i energetskom krizom", koji je organizirao ured potpredsjednika srbijanske vlade za europske integracije Božidara Đelića, hrvatski, srbijanski, makedonski, bosanskohercegovački, crnogorski i albanski predstavnici prihvatili su zajedničku deklaraciju o budućoj suradnji.

Sudionici skupa u tome su dokumentu upozorili na to da je potrebno ubrzati europsku integraciju zemalja jugoistočne Europe te su pozvali EU da 2009. razmotri završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom, početak pregovora s Makedonijom, crnogorski zahtjev za članstvom te prijam, razmatranje i odgovor na očekivane zahtjeve Srbije, Albanije i Makedonije za članstvom u EU.

Naglašeno je da pripremljenost svake zemlje u regiji za EU treba ocjenjivati pojedinačno, a Europska je unija pozvana da ove godine razmotri ukidanje viznog režima za sve zemlje u regiji za koje još vrijedi.

Ističe se kako će se teškoće zbog gospodarske krize, kako je dogovoreno, prevladavati ulaganjem u infrastrukturu bitnu za dotičnu državu i međunarodnu zajednicu te unaprjeđenje energetske učinkovitosti, zatim omogućivanjem dostupnosti sredstava banaka u regiji te izgradnjom društvene solidarnosti.

Državni tajnik u hrvatskome Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović u izjavi novinarima istaknuo je kako je važno da su zemlje u regiji poduprle završetak hrvatskih pregovora s EU-om do kraja 2009.

"Hrvatska podupire zahtjeve svih zemalja jugoistočne Europe za članstvom u EU i zahtjeve onih koje to žele u NATO-u. To je naša stalna politika i ona se neće mijenjati", istaknuo je Božinović.

Ulazak Hrvatske u EU su, po njegovim riječima, zemlje u regiji prepoznale kao svoj interes, kao što je i interes Hrvatske da sve te zemlje nastave svoj put k EU, jer je to, kako je rekao, "zapravo ulog u dugoročnu stabilnost i napredak cijele regije".

Potpredsjednik srbijanske vlade Božidar Đelić kazao je novinarima da su srbijansko-hrvatska bilateralna pitanja ozbiljna, da obje zemlje moraju nastojati riješiti ta pitanja idućih mjeseci te da se trebaju složiti o zajedničkim interesima.

Na tiskovnoj konferenciji nakon skupa Đelić je kazao da će EU uskoro zemljama u regiji pomoći sa 120 milijuna eura.

"Srbija će poduprijeti sve svoje partnere u regiji u njihovu napretku k EU, jer je napredak svake od tih zemalja istodobno i napredak cijele regije", istaknuo je Đelić.

Današnji regionalni skup je, po njegovim riječima, prvi takav skup, organiziran isključivo na temelju inicijative zemalja u regiji. Na njemu je, osim visokih dužnosnika tih zemalja - potpredsjednika vlada, ministara i državnih tajnika - sudjelovao i glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Bišćević.

Idući sastanak bit će održan u Makedoniji u kolovozu 2009.
- 09:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

03.02.2009., utorak

Više građana za NATO nego za EU

Drugi put otkako Večernji list sustavno iz mjeseca u mjesec mjeri političko raspoloženje građana, podrška ulasku Hrvatske u NATO veća je nego podrška za Europsku uniju. Visokih 61 posto građana, ispitanih u telefonskoj anketi na 900 ispitanika 29. i 30. siječnja, glasovalo bi za priključenje Hrvatske Sjeveroatlantskom savezu, dok je Europskoj uniji sklono 58,7 posto sudionika ankete.

Razlika je vrlo mala, ali ipak indikativna, te na neki način potvrđuje očekivanja. Pretpostavljalo se naime da će s približavanjem travanjskog summita NATO-a, na kojem Hrvatska i Albanija trebaju postati punopravne članice, opredjeljenje za NATO jačati, navodi se u Večernjem listu.

Spornih momenata više nema i sad se još samo čeka dovršenje procesa ratifikacije hrvatskog protokola o pristupanju toj asocijaciji, dodaje se u Večernjem.

Potvrđivanje tog dokumenta još se čeka od sedam zemalja: Francuske, Grčke, Luksemburga, Nizozemske, Islanda, Portugala i, naravno, Slovenije. Neočekivana prošlotjedna odgoda ratifikacije hrvatskog protokola u Ljubljani zasad se nije negativno odrazila na raspoloženje hrvatskih građana prema NATO-u. No izazvala je vrlo oštre reakcije iz sjedišta NATO-a, kao i iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su posebno podupirale ulazak Hrvatske i Albanije u tu asocijaciju, pa se ‘popravni’ iz potvrđivanja hrvatskog protokola u Ljubljani očekuje idući tjedan. Zaključuje se u Večernjem listu.

Više o istom ispitivanju obavljenom u siječnju 2008., kada je prvi puta naklonost građana prema NATO-u bila veća od potpore EU, pročitajte ovdje.
- 14:18 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

02.02.2009., ponedjeljak

Počele pripreme prvog kontigenta Kosovskih snaga sigurnosti

Osposobljavanje prvog kontigenta od 300 pripadnika Kosovskih snaga sigurnosti (KSS) počelo je u ponedjeljak u Vučitrnu, 20 km sjeverozapadno od Prištine, i odvijat će se u tri razine ovisno o činovima budućih pripadnika novih kosovskih snaga.



Međunarodne snage sigurnosti na Kosovu (KFOR) uključene su u cijeli proces formiranja i osposobljavanja ovih snaga, a po priopćenju KFOR-a, objavljenom u ponedjeljak, novačenje, provjera i izbor pripadnika KSS-a provodi se sukladno standardima NATO-a. U priopćenju se dodaje da je u tom procesu KFOR surađivao s resornim kosovskim ministarstvom i da je do sada obrađeno gotovo 2.800 prijava. U rujnu 2008. je počeo proces selekcije pripadnika Kosovskog zaštitnog korpusa, iz čijih se redova regrutiraju i nove snage, te je gotovo 1.400 pripadnika korpusa ušlo u KSS.

Nekoliko stotina pripadnika bivšeg Kosovskog zaštitnog korpusa, koji nisu ušli u sastav novih snaga, prosvjedovalo je pošto je on nedavno raspušten u Prištini, tvrdeći da je tijekom izbora bilo nepravilnosti. U današnjem priopćenju KFOR-a s tim u vezi se ističe da je učinjen određeni broj administrativnih pogreški, no da su one bile vrlo rijetke, pravodobno uočene i ispravljene. Kosovske sigurnosne snage imat će 2.500 aktivnih pripadnika i 800 pripadnika pričuvnog sastava i u lipnju ove godine trebale bi biti operativne.
- 22:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Britanska kraljevska obitelj za hrvatski ulazak u NATO

Britanska princeza Anne stigla je u ponedjeljak u sužbeni posjet Hrvatskoj i sastala se s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem s kojim se suglasila da se hrvatsko-britanski odnosi razvijaju pozitivno, priopćeno je iz Ureda predsjednika.



Princeza Anne prisjetila se svog boravka u Hrvatskoj 1972. godine i izrazila zadovoljstvo ponovnim dolaskom. Nakon kraćeg razgovora, predsjednik Mesić sa suprugom priredio je gošći i osobama u njezinoj pratnji svečanu večeru i u zdravici podsjetio na dugu tradiciju hrvatsko-britanskog prijateljstva. Rekao je kako ne bi bilo dobro da se zaborave korijeni tog prijateljstva koji sežu do razdoblja savezništva stvorenog za vrijeme Drugog svjetskog rata, navodi se u priopćenju.

Kći kraljice Elizabete II. boravit će u Hrvatskoj do srijede 4. veljače i uz Zagreb posjetiti Split. Princeza Anne prvi je put posjetila Hrvatsku 1972. godine u pratnji kraljice Elizabete II. koja je boravila u državnom posjetu na poziv tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i tom prigodom bila u Zagrebu, Đakovu, Dubrovniku, Puli i na Brijunima. Godine 1996. princeza je posjetila Split na proputovanju prema BiH gdje je obišla britanske vojnike u sklopu mirovne misije u toj zemlji.

Uoči dolaska princeze Anne, britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Blunt izjavio je da dolazak tako visokog člana britanske obitelji "odražava važnost koju Velika Britanija pridaje bilateralnom strateškom partnerstvu s Hrvatskom", i to u "ključnom trenutku kada se za Hrvatsku u 2009. godini donose važne odluke o njezinom približavanju NATO-u i EU-u". Velika Britanija je ratificirala Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku i snažno je podupire u njenim nastojanjima da postane punopravna članica EU-a.

Veleposlanik ističe da će posjet princeze Anne biti odlična prigoda da vidi ključne promjene u Hrvatskoj od njezina zadnjeg posjeta prije deset godina, kao i prigoda da u Zagrebu i Splitu pruži potporu ranjivim društvenim skupinama i pokaže interes za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta. Tijekom višednevnog posjeta Hrvatskoj, princeza Anne obići će zagrebačku udrugu Krila -Terapijsko jahanje, Centar za rehabilitaciju "Zagreb" - Podružnicu Sloboština, Polikliniku za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, a u Splitu Pomorsku bazu Lora te Mediteranski institut za istraživanje života Medils.

Princeza Anne drugo je dijete i jedina kći kraljice Elizabete II. i vojvode od Edinburgha. Rođena je 1950. godine, a titulu "kraljevska princeza" dodijelila joj je kraljica Elizabeta II., u lipnju 1987. godine zbog važnosti kraljevskih dužnosti koje obavlja u njezino ime. Kraljevska princeza godišnje obavi oko 700 kraljevskih dužnosti i javnih pojavljivanja, a posebno se ističe dobrotvornim radom. Obnaša dužnost međunarodne predsjednice zaklade "Save the Children Fund" koja se brine za socijalno ugroženu djecu u Velikoj Britaniji i u četrdeset dvije druge zemlje svijeta i pokrovitelj je udruge "Riders for Health" koja pruža zdravstvenu skrb u ruralnim područjima Afrike. Princeza Anne usko surađuje s brojnim dobrotvornim društvima poput "The Princess Royal Trust for Carers", najvećim servisom za pružanje pomoći osoba s invaliditetom i kroničnim bolesnicima. Poznata je i po sklonosti prema konjičkom sportu u kojem je osvojila dvije srebrne i jednu zlatnu medalju na europskim prvenstvima te je jedini član britanske kraljevske obitelji koji se natjecao na Olimpijskim igrama. Predsjednica je Britanskog olimpijskog odbora te članica Međunarodnog olimpijskog odbora i Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine.

Princeza Anne u braku je s viceadmiralom Timothyjem Laurenceom i ima dvoje djece iz prvog braka s kapetanom Markom Philipsom.
- 22:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovenija želi biti odvjetnik regije za EU i NATO

Slovenija je spremna pružiti svu potrebnu pomoć i podršku BiH na njenom putu u euroatlantske integracije, pospješiti međudržavnu suradnju u svim oblastima, pomoći pri ukidanju viza za bh. građane... Međutim, kad je u pitanju štednja u Ljubljanskoj banci, ne očekujte da te dugove isplati Slovenija, izvještava bh. dnevni list Dnevni avaz.


Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj

To je, u najkraćem, poruka šefa slovenske diplomacije Samuela Žbogara, koji je doputovao u Sarajevo, u prvu službenu posjetu nakon nedavnog stupanja na dužnost.

- Nije slučajno BiH prva zemlja koju sam odlučio posjetiti. Prioritet nove slovenske vlade je upravo zapadni Balkan i smatramo da Slovenija može još više uraditi u ovoj regiji, odnosno da može postati odvjetnik regije u EU i NATO-u - rekao je Žbogar na konferenciji za novinare nakon susreta sa bh. kolegom Svenom Alkalajem. Istaknuo je da Vlada Slovenije podržava dogovor bh. lidera postignut u Prudu o reorganizaciji ustroja države i očekuje da taj sporazum preraste u konkretne reforme koje će osigurati brže integracije BiH u EU i NATO.

No, kad je riječ o štednji bh. građana u Ljubljanskoj banci, ministri Žbogar i Alkalaj su konstatirali već poznato - Slovenija i BiH imaju suprotne stavove o tome tko taj novac treba vratiti bh. štedišama. Žbogar je ponovio stav Slovenije da je štednja pitanje sukcesije i da taj dug teritorijalnim principom bh. štedišama treba vratiti BiH. Pitanje neugodno podsjeća na već stare probleme Hrvatske i Slovenije. Alkalaj je na ovo dodao tek kako BiH smatra da se štedišama treba vratiti novac, a da se o načinu i tko taj novac treba vratiti trebaju dogovoriti eksperti. No, zaključio je Alkalaj, ovo pitanje neće predstavljati prepreku dobroj suradnji BiH i Slovenije.

Ministri vanjskih poslova na kraju su potpisali Memorandum o podršci u procesu integracije u EU i Sporazum o gospodarskoj suradnji BiH i Slovenije.
- 09:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se