OPSA blog

30.09.2008., utorak

Sanader: američka ratifikacija signal je i drugim zemljama članicama NATO-a

Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader ocijenio je kako je američka ratifikacija protokola o pristupanju Republike Hrvatske u NATO iskaz prijateljstva i partnerstva između Hrvatske i SAD-a, te signal drugim zemljama članicama NATO-a da to što prije učine, kako bi Hrvatska na summitu toga saveza u travnju sljedeće godine mogla sudjelovati kao punopravna članica.

"Naša je želja da Hrvatska na summitu NATO-a koji bi se trebao održati 3. travnja 2009. u francuskome Strasbourgu i njemačkome Kehlu, sudjeluje kao punopravna članica toga saveza", rekao je premijer Sanader gostujući sinoć u "Dnevniku plus" Hrvatske televizije (HTV).

Istaknuvši da je za Hrvatsku bio dobar i uspješan protekli tjedan u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), podsjetio je kako je SAD, kao vodeća sila svijeta, baš u tom tjednu fokusirao ratifikaciju protokola o hrvatskome članstvu u NATO, što je i veliki signal drugim zemljama da to učine.

Premijer Sanader napomenuo je kako mu je američki predsjednik George Bush prošli utorak, dan prije ratifikacije spomenutoga protokola u Senatu, to u osobnome povjerljivom razgovoru i najavio.

Premijer Sanader očekuje da će većina zemalja članica NATO-a ratificirati protokol o hrvatskome članstvu u NATO-u do kraja godine, a sve članice u prva dva mjeseca 2009. godine.

Napomenuo je da bi Litva mogla ratificirati taj protokol već danas, budući da mu je to za boravka u New Yorku najavio predsjednik Litve Valdas Adamkus, te da mu je i bugarski premijer Sergej Stanišev rekao kako Bugarska želi ratificirati protokol tijekom posjeta Bugarskoj predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića.

Kada je pak riječ o pristupnim pregovorima Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji (EU), premijer je uvjeren da će se pregovori završiti do kraja 2009.

Procijenio je da će Republika Hrvatska sigurno završiti svoj dio posla, dodavši kako Hrvatska očekuje da i Europska komisija na vrijeme reagira na hrvatske prijedloge.

Jer, kako je rekao, "svjestan sam da je 'za tango potrebno dvoje' i da postoje teški izazovi u pregovorima".

Premijer Sanader rekao je također kako je siguran da je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dobar prijatelj Hrvatske.

S tim u vezi je podsjetio da mu je predsjednik Europske komisije Barroso još na početku mandata rekao kako želi da njih dvojica "uvedu Hrvatsku u EU", te da mu je prije nekoliko dana u Bruxellesu Barroso rekao kako želi da Hrvatska završi pregovore do kraja mandata Europske komisije kojoj predsjedava, a njezin je mandat do kraja listopada 2009. godine.

Na izravno novinarsko pitanje hoće li se kandidirati za predsjednika Republike, Sanader je rekao kako sve učestalije pozive da se kandidira osobno shvaća kao kompliment svemu što radi te kao kompliment Vladi i stranci kojoj je načelu.

Napomenuo je kako je svjestan da je to pitanje koje zanima hrvatsku javnost te da razumije razloga za zanimanje jer predsjedniku Stjepanu Mesiću istječe mandat za godinu i nekoliko mjeseci.

Dodao je da kao predsjednik Vlade i Hrvatske demokratske zajednice može reći da će se o tomu razgovarati za godinu dana i odlučiti tko će biti kandidat.

A na pitanje bi li njegov san bio "osvajanje Pantovčaka", Ivo Sanader je opetovao da su njegov san i njegova politička misija "uvesti Hrvatsku u EU i NATO" te "da smo blizu toga cilja i da ćemo ga zajedno s hrvatskim narodom u domovini i iseljeništvu i ostvariti".
- 15:08 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bush s ukrajinskim predsjednikom Jusčenkom

Američki predsjednik George W. Bush u ponedjeljak je u Bijeloj kući primio ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka s kojim je razgovarao o podršci SAD jačanju demokracije u Ukrajini, približavanju te zemlje NATO-u, suradnji na polju sigurnosti, energetskoj neovisnosti, nuklearnoj suradnji i drugim pitanjima.

U izjavi za novinare nakon razgovora u Ovalnom uredu, Bush je kazao da su razgovarali o "NATO-u i Akcijskom programu za članstvo MAP", energetskoj neovisnosti i suradnji dviju zemalja u dovođenju stabilnosti i mira u različite dijelove svijeta, prema transkriptu koji je objavila Bijela kuća.

Bush je na summitu NATO-a predlagao primanje Ukrajine u MAP, ali saveznici nisu o tome postigli konsenzus, zahvaljujući odlučnom protivljenju Rusije proširenju NATO-a u njezinu interesnu sferu.

SAD su tada predlagale da se u MAP primi i Gruzija, koja je u kolovozu vodila rat s Rusijom, oko odmetnute pokrajine Južne Osetije.

Juščenko je u ranijim istupima osudio rusku intervenciju u Gruziji i kasnije moskovsko priznanje Južne Osetije i Abhazije, druge gruzijske odmetnute pokrajine, kao i pritiske Rusije protiv ulaska njegove zemlje u NATO-o.

U današnjoj izjavi u Bijeloj kući, Juščenko je ukazao na uspješnu provedbu Američko-ukrajinskog akcijskog plana, s naglaskom na "sigurnosnu komponentu i integraciju Ukrajine u europske i euroatlantske strukture".

Također je istaknuo "izvrstan rad" na preradi američkog nuklearnog goriva za ukrajinske nuklearne centrale.

Dodajući kako su razgovarali i o unutarnjem stanju u Ukrajini, Jučšenko je istaknuo da je situacija s krizom vlade "daleko od tragične ili dramatične", te da "Ukrajina ima dovoljno demokratskih resursa i alata da nađe odgovor za bilo kakvu krizu u svom parlamentu".

Juščenko je također pozvao Busha da uputi visoko američko izaslanstvo u Ukrajinu 22. studenoga, na obilježavanje "Holodomora", velike gladi 1932. i 1933. godine, u kojoj je umrlo više od tri milijuna Ukrajinaca. Ta najveća humanitarna katastrofa u povijesti Ukrajine, dogodila se tijekom prisilne kolektivizacije koju je provodio Staljinov režim, oduzimajući ukrajinskim seljacima koji su joj se protivili svu stoku, zalihe žita i drugih namirnica.
- 15:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

29.09.2008., ponedjeljak

Vukelić i England: Hrvatsku i SAD veže snažno partnerstvo

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić
Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić i pomoćnik američkog ministra obrane Gordon England ocijenili su u ponedjeljak u Zagrebu da Hrvatsku i SAD veže "vrlo snažno partnerstvo" koje se potvrđuje u bilateralnoj vojnoj suradnji i međunarodnim mirovnim misijama.

England, koji boravi u službenom posjetu Zagrebu, rekao je da je Hrvatska "predvodnik regije" te da ju sa SAD-om povezuje "snažno prijateljstvo i partnerstvo".

Hrvatskoj vojsci posebno je zahvalio na sudjelovanju u misiji ISAF-a u Afganistanu gdje se hrvatski vojnici "bore rame uz rame s američkima", te u 13 UN-ovih mirovnih misija čime Hrvatska "potvrđuje predanost demokraciji".

Ministar Vukelić uzvratio je zahvalom na ratifikaciji Protokola o pristupanju NATO-u u američkom Senatu. SAD su, nakon Mađarske i Latvije, treća od 26 članica Sjevernoatlantskog saveza koja je ratificirala taj dokument.

England je unaprijed čestitao Hrvatskoj na punopravnom članstvu u NATO-u koje bi se i službeno trebalo dogoditi na proljeće 2009. godine na summitu u francuskom Strasbourgu i njemačkom Kehlu.

Hrvatski ministar obrane podsjetio je na pomoć koju američka vojska pruža u transformaciji HV-a i najavio da će se ta suradnja nastaviti školovanjem hrvatskih časnika u SAD-u, izobrazbom u MORH-u i u hrvatskim vojarnama.
- 14:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rice: Rusija ne može spriječiti širenje NATO-a

Rusija ne smije dobiti priliku da uloži veto na članstvo u NATO-u bivših sovjetskih republika poput Ukrajine i Gruzije, rekla je američka državna tajnica Condoleezza Rice u intervjuu koji je objavljen u nedjelju.

Prema riječima Condoleezze Rice, Moskva ne smije profitirati od svoje prošlomjesečne vojne pobjede nad Gruzijom. Rice je dodala da je 15-godišnje nastojanje Rusije da uđe u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) sada ugroženo.

"Nećemo dopustiti Rusiji da uloži veto na budućnost NATO-a ili zemalja kojima je ponuđeno članstvo, niti na njihovu odluku da ga prihvate", rekla je Rice u članku objavljenom u grčkim novinama Typos.

"Mi i naši europski saveznici pružit ćemo pomoć Gruziji... Sjedinjene Države i Europa snažno podupiru nezavisnost i teritorijalni integritet ruskih susjeda", rekla je.

Na summitu u travnju NATO nije odlučio Ukrajinu i Gruziju uključiti na popis zemalja koje su na putu u Savez, ali im je obećao da će jednoga dana postati članice.

SAD je podupirao ideju gruzijskoga i ukrajinskog članstva, ali Njemačka, Francuska i neke male članice NATO-a strahovale su od izazivanja Moskve. Rusija obje te zemlje tradicionalno smatra dijelom svoje utjecajne sfere.
- 14:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

27.09.2008., subota

Bugarska će brzo ratificirati ulazak Hrvatske u NATO

Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader susreo se u petak u New Yorku s bugarskim premijerom Sergejom Staniševim koji ga je izvijestio kako će bugarski parlament vrlo brzo ratificirati Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u, doznaje se iz hrvatskog izaslanstva.

Tijekom susreta na rubu 63. zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku Stanišev je rekao Sanaderu kako bi do ratifikacije moglo doći već u drugoj polovici listopada, tijekom službenog posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Bugarskoj.

Stanišev je istaknuo i snažnu potporu Bugarske što skorijem završetku pregovora za pristup Hrvatske Europskoj uniji.

Dvojica premijera su ocijenili da su odnosi između Hrvatske i Bugarske na visokoj razini, te da bi dvije zemlje trebale unaprijediti gospodarsku suradnju, a Sanader je predložio da se utvrdi obostrani interes za otvaranje stalne zračne veze između Zagreba i Sofije, što bi potaklo jačanje gospodarskih veza.

Sanader i Stanišev su ocijenila da je zajednička europska budućnost svih zemalja u jugoistočnoj Europi cilj koji će pridonijeti napretku regije.

Na kraju radnog tjedna provedenog u New Yorku, Sanader će se danas sastati s predstavnicima hrvatske dijaspore.
- 13:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Swoboda vjeruje da Hrvatska može pregovore s EU završiti do kraja 2009.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Republiku Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je danas u Zadru kako, što se njega tiče, pregovori Hrvatske i Europske unije mogu biti završeni do kraja 2009. godne te da je optimističan u tom pogledu.

Uopće nije pitanje hoće li Hrvatska biti članica EU, pitanje je samo kada, a to ovisi i o Hrvatskoj i o Europskoj uniji, kazao je Swoboda na Godišnjoj konferenciji Akademije za politički razvoj, čija je tema "Pristupanje EU - perspektiva Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe".

U radu Konferencije su sudjelovali i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o prisutpanju Hrvatske EU Vesna Pusić, glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Hrvatske Vladimir Drobnjak, ministrica pravosuđa Ana Lovrin i drugi.

Govoreći u nastavku o pristupanju Hrvatske EU, izvjestitelj Europskog parlamenta za RH Hannes Swoboda je rekao da ne vidi razlog zašto Hrvatska ne bi postala članica EU ako ispuni svoj dio pregovora, a tri područja su koja treba riješiti, korupciju, pravosuđe i probleme brodogadnje.

Hrvatska, po mom mišljenju, može postati članica EU neovisno o problemima Lisabonskog sporazuma. Iduće godine u lipnju bit će ponovno u Irskoj održan referendum o Lisabonskom sporazumu. Bude li rezultat opet negativan, bit će problema, posebice zbog toga što nekoliko zemalja, Francuska, Njemačka i Danska, ne žele proširenje bez ratifikacije toga sporazuma. Ali, ja smatram, ako Hrvatska ispuni svoj dio pregovora, može postati članica a nakon toga da se rješavaju pitanja Lisabonskog sporazuma. Hrvatska bi mogla biti prva zemlja koja, nakon Grčke, sama ulazi u EU, zaključio je Swoboda, ponavljajući da je optimist u tom pogledu.

U nastavku konferencije dr. Vesna Pusić je rekla da je u pregovorima RH i EU dosad otvoreno 21 poglavlje od 33, a tri su zatvorena. Do kraja 2009. treba zatvoriti 30 poglavlja. Prema riječima dr. Pusić, u Europskoj uniji je pozitivno ozračje prema članstvu Hrvatske, uključujući i predsjedateljicu, Francusku. Nakon Francuske predsjedanje će preuzeti Češka, a ona je već izrazila da joj je cilj za vrijeme njezina mandata pristupanje Hrvatske u EU. Za Vesnu Pusić važno je kada i kako ući u EU. To je važno kako bismo postali uređena, pristojna i normalna država.

Vladimir Drobnjak izrazio je uvjerenje da će Hrvatska do 2011. biti članica EU, a do 2009. završiti pregovore. U tijeku je izrada Nacrta ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Završetak pregovora do 2009. cilj je i Hrvatske i Europske komisije rekao je Drobnjak, te dodao da se Hrvatska ne treba opterećivati Lisabosnkim ugovorom nego raditi svoj posao.

Ministrica pravosuđa Ana Lovrin u izlaganju je najviše govorila o 23. poglavlju iz pregovora koje se odnosi na pravosuđe. Po njezinim riječima akcijski plan Vlade RH, u kojemu je 170 mjera protiv korupcije daje rezultate. Radimo sustavno na smanjenju korupcije i zadovoljni smo promjenama koje se događaju, rekla je ministrica Lovrin.
- 13:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

26.09.2008., petak

Sanader pozdravio ratifikaciju Protokola o članstvu RH u NATO-u u američkom Senatu

Hrvatski predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader danas je izrazio "veliko zadovoljstvo" ratifikacijom Protokola o članstvu Hrvatske u NATO-u u američkom Senatu te ocijenio tu odluku "znakom partnerstva i prijateljstva SAD-a i Hrvatske".

Američki Senat je u četvrtak navečer jednoglasno prihvatio ratifikaciju pristupnog protokola o članstvu Hrvatske i Albanije u NATO savezu, čime su Sjedinjene Države postale treća od 26 članica NATO-o koje su provele ratifikaciju, nakon Mađarske i Latvije.

"Želim izraziti veliko zadovoljstvo što je Senat SAD-a ratificirao protokol o hrvatskom članstvu u NATO-u. To je znak partnerstva i prijateljstva SAD-a i Hrvatske", izjavio je premijer Sanader novinarima u Stalnoj misiji RH pri UN-u u New Yorku.

Sanader je kazao kako ga posebno raduje što su SAD treća zemlja koja je ratificirala Protokol, dodajući kako mu je predsjednik SAD-a George W. Bush to najavio prigodom njihova susreta u utorak.

Podsjetivši da je Litva najavila ratifikaciju za idući tjedan, Sanader je ocijenio kako "proces ide vrlo brzo" te izrazio nadu da će velika većina članica NATO-a ratificirati Protokol do kraja godine, a ostale u prva tri mjeseca 2009., kako bi Hrvatska kao punopravna članica sudjelovala na idućem summitu NATO-a početkom travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu.

Odgovarajući na pitanje novinara o doprinosu lobiranja hrvatske diplomacije i Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) za ratifikaciju protokola u Senatu, do čega je došlo predzadnjeg dana rada Senata prije prekida za opće izbore u studenome, Sanader je odgovorio kako je ratifikacija "aposlutno rezultat i toga rada".

"To što je Amerika uprava sada ratificirala, prije izbora i sa strašnim dnevnim redom, usred propasti financijskih divova i vladinih pokušaja spašavanja, to nije samo rezultat prijateljstva i partnerstva Hrvatske i SAD-a, već i rezultat našeg rada s njima", rekao je Sanader.

Ocijenio je kako griješe oni koji tvrde da ne treba lobirati, dok on naprotiv, smatra da bi svi trebali koristiti svoje kanale i lobirati za Hrvatsku.

"Nažalost, ništa se na svijetu ne dobiva samo od sebe i svi koji kažu da ne treba lobirati su u krivu. Meni često predbacuju šta sam s Europskom pučkom strankom i drugima, no bilo bi mi drago kada bi svi koristili svoje kanale i lobirali za Hrvatsku. To se isplati", naglasio je Sanader.
- 20:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

BiH i Crna Gora pozvane u Jadransku povelju

Na ministarskom sastanku zemalja članica Američko-jadranske povelje u New Yorku predstavnici država članica donijeli su u četvrtak odluku o upućivanju pozivnice za članstvo Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, s čvrstim uvjerenjem kako će njihovo priključenje Povelji dodatno ojačati međusobnu suradnju i napredak država regije prema euro-atlantskim integracijama, priopćeno je danas iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Sastanku je nazočio i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, koji u pratnji predsjednika Vlade RH Ive Sanadera boravi u New Yorku na 63. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

U izjavi za medije poslije sastanka Jandroković je, prema priopćenju, istaknuo kako RH visoko cijeni suradnju članica i aktivnosti koje se u sklopu Povelje poduzimaju te da podupire njezino proširenje na druge zemlje jugoistočne Europe u cilju opće stabilnosti u regiji.

Američko-jadransku povelju u svibnju 2003. u Tirani potpisali su Hrvatska, Makedonija i Albanija zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, u cilju jačanja regionalne suradnje te razmjene iskustava u svrhu ubrzanja transformacije na području obrane i poboljšanja stabilnosti u regiji. Povelja je formalizirala potporu SAD trima državama na njihovom putu u NATO, predviđajući trilateralnu suradnju zbog ispunjavanja uvjeta za budući ulazak u članstvo Saveza, kaže se na kraju priopćenja MVPEI-a.
- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Predsjednik Mesić pozdravio odluku američkog Senata

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić smatra "jako dobrom" odluku američkog Senata, koji je kasno u četvrtak po mjesnom vremenu ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije NATO-u.

"Mislim da je to jako dobro", rekao je predsjednik Republike i dodao: "Amerika je uvijek podržavala Hrvatsku na njenom putu u NATO".

Predsjednik Mesić danas je na Brijunima sudjelovao na proširenoj konferenciji načelnika glavnih stožera oružanih snaga potpisnica Američko-jadranske povelje, NATO-a i sedam zemalja iz regije te članica NATO-a.

- 15:12 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Senat SAD-a ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske u NATO

Američki Senat je u četvrtak kasno navečer po lokalnom vremenu ratificirao Protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije NATO-u, što je, kako u današnjem priopćenju ističe Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu, "povijesni trenutak u američko-hrvatskim odnosima".

"Kao jedna od prvih zemalja koja je izglasala taj važni dokument, Sjedinjene Države željno očekuju trenutak kada će moći pozdraviti hrvatsku kao punopravnog partnera u NATO-u", kaže se u priopćenju.

Podsjećajući da je u travnju predsjednik Bush potvrdio američku potporu sigurnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske, Veleposlanstvo SAD-a u priopćenju ističe da je jučerašnja odluka Senata dodatno pokazuje tu predanost.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske u priopćenju je pozdravilo odluku Senata SAD o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku, istaknuvši kako su tim činom SAD postale treća između 26 zemalja članica NATO-a koja je provela postupak ratifikacije Protokola.

MVPEI ratifikaciju Protokola "smatra velikim korakom u cjelokupnom procesu pristupanja Hrvatske NATO-u".

"Čvrsto smo uvjereni kako je Republika Hrvatska, koja je i dosad aktivno pridonosila miru i sigurnosti euroatlantskog područja, spremna za sudjelovanje u sustavu NATO-a. U tom smislu očekuje se da će i sve ostale članice ubrzo ratificirati Protokol kako bi do sljedećeg summita NATO-a, koji će se održati u travnju iduće godine, Hrvatska mogla postati njegova punopravna članica", stoji u priopćenju MVPEI-a.
- 14:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rice: Washington neće dopustiti ruski veto za proširenje NATO-a

Američka državna tajnica Condoleezza Rice je u četvrtak upozorila da Sjedinjene Države i Europljani neće dopustiti da "Rusija uloži veto" na ulazak Gruzije i Ukrajine u NATO.

"Vrata transatlantske budućnosti ostaju potpuno otvorena za Gruziju i naš savez će i dalje raditi da ta budućnost postane stvarnost", istaknula je Rice u članku koji je prenio španjolski El Mundo.

"Istodobno će Sjedinjene Države i Europa podržati suverenost, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost ruskih susjeda", dodala je Rice i objasnila da oni neće dopustiti da Rusija uloži veto na budućnost euro-atlantske zajednice, ni na zemlje kojima se predlaže pristup, ni na mogućnosti da ih te zemlje prihvate.

Američka državna tajnica naglasila je da je ta "poruka jasno prenesena i Ukrajini".

Gruzija i Ukrajina, dvije bivše sovjetske republike, pokušavaju se osloboditi utjecaja Moskve i pristupiti NATO-u.
- 13:57 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Počela proširena konferencija načelnika glavnih stožera oružanih snaga Američko-jadranske povelje na Brijunima

Na Brijunima je jutros počela konferencija "Jačanje mira i sigurnosti" organizirana u okviru rada Američko-jadranske povelje na kojoj sudjeluju načelnici glavnih stožera oružanih snaga jedanaest država.

Glavne teme konferencije, u čijem radu sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te visoki dužnosnici Ministarstva obrane i Glavnog stožera Republike Hrvatske, jesu dostignuća procesa transformacija oružanih snaga i sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama.

Predsjednik Mesić je rekao da će Hrvatska ulaskom u NATO morati još više angažirati kako u stabilizaciji svog neposrednog susjedstva tako i u zajedničkim naporima NATO saveza i Europske unije u stabilizaciji prostora na području Jugoistočne Europe. Naglasio je kako Hrvatska nastavljanjem procese suradnje i nakon svog ulaska u NATO savez želi biti primjer drugima.

"Premda su ratovi na području bivše Jugoslaviju zaustavljeni u proteklom desetljeću, cijela regija još nije stabilizirana, a jedan od mehanizama koji mogu olakšati dalje djelovanje Hrvatske je i Američko-jadranska povelja," poručio je Mesić.

Izrazio je nadu kako će politički problemi koji su spriječili upućivanje pozivnice Skopju na nedavno održanom summitu NATO-a u Bukureštu biti ubrzo prevladani te da će Makedonija postati punopravna članica Saveza.

"To je i hrvatski interes pa će stoga Hrvatska nastaviti pružati potporu makedonskim težnjama za članstvo u NATO savezu, rekao je Mesić.

Govoreći o značaju Američko-jadranske povelje hrvatski predsjednik je kazao kako je ona na sigurnosno-obrambenom području dala rezultate i u okviru jačanja regionalne suradnje.

Ustvrdivši kako je cilj konferencije podijeliti iskustva zemalja koje su već ušle u NATO, zemalja koje su dobile pozivnicu da se pridruže NATO-u i zemalja koje teže prema tom cilju, načelnik glavnog stožera oružanih snaga Republike Hrvatske Josip Lucić kazao je kako su se hrvatske Oružane snage, poput albanskih i makedonskih, u posljednje četiri godine uspjele ne samo ransformirati u moderne, fleksibilne i sposobne oružane, već su naučile zajednički raditi u međunarodnom okruženju na svim razinama.

"Stalno prisutna prijetnja globalnog terorizma, kriminalne aktivnosti koje ne priznaju granice niti nacionalnosti, protuzakonito trgovanje narkoticima i ljudima, krijumčarenje te prijetnja širenja oružja za masovno uništenje, problemi su koji će biti izazov za našu odlučnost da doprinesemo sigurnom i stabilnom svijetu," istaknuo je Josip Lucić. Dodao je kako su oružane snage oduvijek bila najpouzdanija snaga i u borbi protiv posljedica poplava, požara, potresa i sličnih katastrofa.

Po njegovim riječima hrvatske Oružane snage nastavit će podupirati svoje susjede, zemlje Partnerstva za mir, u njihovim naporima da postignu potrebne standarde i ostvare svoje ciljeve.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kanade, Estonije, Litve, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, SAD-a i NATO-a.

Zemlje potpisnice Američko-jadranske povelje su Hrvatska, Makedonija, Albanija i SAD.
- 12:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

25.09.2008., četvrtak

Bilateralni susreti premijera Sanadera u New Yorku

Hrvatski predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader u srijedu je nastavio s intenzivnim bilateralnim susretima na 63. Godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, sastavši se s predsjednicima Litve i Turske, koji su mu najavili skoru ratifikaciju protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u u parlamentima svojih zemalja.

Parlament Litve će 29. rujna, kako se očekuje, ratificirati protokol o ulasku Hrvatske u NATO, najavio je litavski predsjednik Valdas Adamkus prilikom susreta s premijerom Sanaderom, također izrazivši punu potporu procesu pregovora i pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Dvojica čelnika su se suglasila da vrlo dobre političke odnose treba pratiti i dinamičnija gospodarska suradnja, a predsjednik Vlade je najavio za početak 2009. posjet Litvi s brojnim gospodarskim izaslanstvom, priopćio je glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun, koji je član hrvatskog izaslanstva u New Yorku.

Premijer Sanader sastao se u srijedu u New Yorku i s predsjednikom Turske Abdullahom Gullom, pri čemu je zajednički ocijenjeno kako Hrvatska i Turska razvijaju dobre i prijateljske odnose, koji je moguće dodatno gospodarski unaprijediti. U tom pogledu, predsjednik Vlade i turski predsjednik složili su se kako će se održavanjem sastanka zajedničkog odbora za gospodarska pitanja dodatno potaknuti bilateralna suradnja.

Na sastanku se također razgovaralo o proširenju EU, te o skorom ulasku Hrvatske u NATO, a predsjednik Gull je najavio da će turski parlament ratifikacija pristupnog protokola razmatrati na početku jesenskog zasjedanja.

Dvojica čelnika također su razgovarali o situaciji u BiH kao i općenito na jugoistoku Europe. Zaključili su da su i Hrvatska i Turska zainteresirane za trajnu političku stabilnost svog susjedstva.

Prije sudjelovanja na godišnjem sastanku Clintonove globalne inicijative u New Yorku, premijer Sanader se susreo s bivšim glavnim zapovjednikom NATO-a Wesleyem Clarkom, koji danas obnaša dužnost predsjednika upravnog odbora jedne ugledne američke financijske institucije. Premijer Sanader upoznao je svog domaćina s hrvatskim putem u euroatlantske integracije, te prilagodbama koje hrvatsko društvo čini na ispunjenju kriterija za punopravno članstvo u NATO i EU.

Tijekom razgovora bilo je riječi i o mogućnostima ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, osobito turizam, promet i brodogradnju. Wesley Clark istaknuo je kako američki poslovni krugovi s iznimnim interesom prate razvojne napore hrvatskog gospodarstva, te su zainteresirani za sudjelovanje u konkretnim projektima.

Premijer Sanader sudjelovao je na tradicionalnoj večeri koju zaklada "Apel savjesti" organizira za svjetske dužnosnike u vrijeme održavanja Opće skupštine UN.

Tijekom svečane večere Sanader se susreo s rabinom Arthurom Scheierom, predsjednikom zaklade "Apel savjesti" te nizom dužnosnika poput austrijskog kancelara Alfreda Gusenbauera, francuskog ministra vanjskih poslova Bernarda Kouchnera i bivšeg američkog državnog tajnika Henrya Kissingera.
- 15:51 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Europarlamentarci traže ubrzavanje pregovora s Hrvatskom

Europska komisija je u srijedu u Bruxellesu ocijenila da je pregovarački proces s Hrvatskom u posljednjih nekoliko mjeseci znatno ubrzan, dok su predstavnici Europskog parlamenta izrazili nezadovoljstvo sporošću pregovore i zatražili od Komisije da izvrši pritisak na zemlje članice da se proces ubrza.

"Hrvatska ide u pravom smjeru i mogu reći da su pregovori u posljednjih nekoliko mjeseci znatno ubrzani", rekao je Henrik Bendixen, zamjenik šefa odjela za Hrvatsku u Općoj upravi Europske komisije za proširenje na pripremnom sastanku u Europskom parlamentu za sljedeći sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska.

Njemački demokršćanski zastupnik Europskog parlamenta Bernd Posselt je sa svoje strane izrazio veliko nezadovoljstvo sporošću pregovora i za to optužio Komisiju i Vijeće.

"Mislim da se pregovori odvijaju presporo, ne znam je li to zbog nedostatka političke volje ili nedostatka kvalificiranog osoblja u našim institucijama. Problem nije u brzini reformi u Hrvatskoj, ona radi vrlo dobar posao, ali nezadovoljan sam kako rade naše institucije Vijeće i Komisija", rekao je Posselt.

Posseltov istup podržala je i Doris Pack, koja je izravno zatražila od Komisije da izvrši pritisak na Sloveniju kako bi pristala na rješavanje graničnog pitanja pred međunarodnim arbitražnim tijelom.

"Došlo je vrijeme da Komisija izvrši pritisak na Sloveniju da treba ići pred međunarodnu arbitražu, koju Hrvatska već godinama zagovara", rekla je Pack, također njemačka demokršćanka.

Ona je istaknula da je kao dugogodišnja članica Europskog parlamenta pratila ranija proširenja i da se nikad nije događalo da se zbog bilateralnih problema blokira pristup neke zemlje.

"Pratila sam ranija proširenja i nikada prije neka zemlja članica nije blokirala proširenje zbog bilateralnih problema. Bilo je bilateralnih problema između Njemačke i Češke, ali nismo željeli opterećivati češki ulazak u EU-u bilateralnim problemima", rekla je Pack.
- 15:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

24.09.2008., srijeda

U Senatu SAD-a spreman prijedlog ratifikacije članstva Hrvatske u NATO-u

Odbor za vanjsku politiku američkog Senata jučer je jednoglasno prihvatio prijedlog ratifkacije pristupnog protokola za članstvo Hrvatske u NATO-u, koji bi uskoro trebao dobiti i zeleno svjetlo u Senatu, čime bi Sjedinjene Države bile među prvima od 26 članica NATO-a koje su ratificirale taj protokol. Vijest s Capitol Hilla prvi je pozdravio hrvatski predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader, koji je o procesu ratifikacije hrvatskog članstva u NATO-u, na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, razgovarao s glavnim tajnikom Saveza Jaap de Hoop Schefferom.

- To je sjajna vijest za Hrvatsku. To da je Vanjskopolitički odbor Senata jednoglasno donio odluku da podrži ratifikaciju o hrvatskom članstvo u NATO-u, ne može biti bolja vijest - rekao je Sanader, dodajući da mu je to dan ranije najavio predsjednik George W. Bush na svečanom primanju u hotelu Waldorf Astoria.

Premijer Sanader je u ime hrvatske Vlade pozdravio tu odluku te izrazio nadu i očekivanje da će se prijedlog uskoro naći i na plenarnoj sjednici Senata, "tako da se i formalno završi proces ratifikacije u SAD-u", čime bi Amerika bila treća među članicama NATO-a koje su u domaćom zakonodavstvu potvrdile proširenje Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Hrvatski premijer se u sjedištu UN-a u utorak susreo i s glavnim tajnikom NATO-a Jaap de Hoop Schefferom, koji također sudjeluje na zasjedanju Opće skupštine.

- Glavni tajnik mi je rekao da Tajništvo i on osobno rade na tome da što više zemalja što brže ratificira protokol, kako bi Hrvatska mogla biti punopravna članica na velikoj proslavi 60. obljetnice NATO-a na njemačko-francuskoj granici - rekao je Sanader.

Domaćini idućeg summita NATO-a, na kojem Hrvatska i Albanija trebaju stupiti u članstvo, u travnju 2009. bit će zajedno francuski Strasbourg i njemački Kehl, koje dijeli samo most preko Rajne.
- 11:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Swoboda: borba protiv korupcije ključna za ulazak Hrvatske u EU

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda istaknuo je u intervjuu za radio Deutsche Welle objavljenom u utorak da borba i suzbijanje korupcije moraju biti ključni elementi hrvatske strategije u pripremama za članstvo u Europskoj uniji.

"Suzbijanje i borba protiv korupcije su ključna točka u procesu približavanja Hrvatske Uniji", rekao je Swoboda.

Socijaldemokratski zastupnik EP-a iz Austrije rekao je da slučaj korupcije na zagrebačkom sveučilištu negativno utječe na ugled zemlje i za samu akademsku zajednicu, a s druge strane operacija Indeks ima i pozitivni aspekt, to što je korupcija otkrivena i što se nije tolerirala.

"Važno je uhvatitii i krupne ribe. Nije dovoljno samo kazniti neke studente i profesore nego i one koji već posjeduju akademsku titulu, a koji su je dobili na nedopušteni način", kaže Swoboda.

On je rekao da je sada prerano govoriti o dometima operacije Indeks, dodajući da je to tek početak široke kampanje u borbi protiv korupcije.

"Za sada se ne može procijeniti koliko je Hrvatska otišla daleko u ovoj akciji, jer smo tek na početku vrlo široke kampanje i nadam se da ćemo uskoro dobiti jasne signale iz različitih područja", rekao je Swoboda, dodajući da se u borbu protiv korupcije treba uključiti cijeli sustav i državni aparat.

Swoboda je kazao kako se tu pojavljuje pitanje može li se 2009. donijeti odluka o ulasku Hrvatske u EU.

"2009. godina je kritičan datum. Ionako smo s našim planovima za Hrvatsku na kraju 2009., to znači da već kasnimo godinu dana, ali niti kraj 2009. neće biti moguć za članstvo ako je poruka koja dolazi iz Hrvatske negativna, prije svega ako korupcija u Hrvatskoj ne bude sustavno suzbijana s dostatnim personalnim i financijskim resursima", rekao je Swoboda.
- 11:26 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Vinkovcima svečano dočekan 11. hrvatski kontigent vojnika iz misije ISAF

U vojarni "Bosut" u Vinkovcima priređen je jučer svečani doček 202 pripadnika 11. hrvatskog vojnog kontingenta, koji su se u Hrvatsku nakon šest mjeseci vratili iz mirovne misije ISAF-a u Afganistanu.

Čestitajući im na uspješnom povratku iz Afganistana, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič rekla je kako su djelovanjem u ISAF misiji u Afganistanu pokazali da su pripremni ravnopravno se nositi s vojnicima iz NATO saveza i zemalja koje imaju puno veće vojne proračune od Hrvatske.

Posebice je pohvalila, kako je kazala, "ljudsku dimenziju" koju su hrvatski vojnici pokazali u odnosu na civilno afganistansko stanovništvo, po čemu su, navela je, bili drugačiji od pripadnika drugih oružanih snaga.

Pojasnila je kako su pripadnici 11. hrvatskog vojnog kontingenta u slobodno vrijeme kopali bunare, obnovili dječji vrtić te dijelili humanitarnu pomoć, a djeci slatkiše.

Izaslanik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general pukovnik Slavko Barić poručio je kako su hrvatske oružane snage spremna za nove vojne izazove kao i da budu dio globalnog sustava sigurnosti.

"Vi ste još jedna potvrda da smo u potpunosti spremni prihvatiti standarde zemalja koje su već u NATO-u te da možemo odgovoriti izazovima i drugih misija", istaknuo je Barić.

Pripadnicima 11. hrvatskog vojnog kontingenta obratio se i državni tajnik u Ministarstvu obrane Gordan Čačić koji je ocijenio kako je Hrvatska, sudjelovanjem u međunarodnim mirovnim vojnim misijama, pokazala spremnost za punopravno članstvo u NATO savezu.

Zapovjednik 11. hrvatskog vojnog kontingenta u misiji ISAF-a u Afganistanu, brigadir Stanislav Linić, pohvalivši pripadnike misije, rekao je kako su bespogovorno i odgovorno izvršavali najzahtjevnije zadaće unatoč visokom riziku, teškim vremenskim prilikama i nepoznatom području na kojemu su boravili.

"Bili ste dostojni vojske pod čijom ste se zastavom nalazili u Afganistanu", poručio je Linić rekavši kako su, kroz različite dobrovoljne humanitarne akcije, pripadnici 11. hrvatskog vojnog kontingenta pripomogli i razvoju afganistanskog društva i države.

Nakon prigodnih govora na svečanosti, na kojoj su bili i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske za operacije, komodor Zdenko Simičić i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Mladen Kruljac, najzaslužnijim pripadnicima 11. hrvatskog vojnog kontingenta mirovne misije ISAF-a u Afganistanu uručene su nagrade i priznanja.
- 11:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

23.09.2008., utorak

600 objavljenih postova o euroatlantskim temama

Počevši od svibnja 2007. pa do 23. rujna 2008. na blogu Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) – opsa.blog.hr objavljeno je 600 postova. Takav zbir informacija usko tematski vezanih je stavio OPSA blog na jedno od ključnih mjesta, a svakako je postao nezaobilazan izvor informacija o euroatlantskim integracijama na Internetu, barem što se tiče Hrvatske.

Posebno veliki broj postova u jednom mjesecu objavljen je u ožujku i travnju ove godine, 130, odnosno 91 post ili zajedno 221 post u dva mjeseca, kada su se pratile aktivnosti informiranja građana pred dobivanje pozivnice za ulazak u NATO na summitu u Bukureštu, ali i aktivnosti Odbora za Referendum o NATO-u. Time se pokazalo kako OPSA blog nije samo mjesto na kojem se promovira ulazak Hrvatske u NATO, nego i mjesto gdje se mogu pronaći kvalitetne informacije, vijesti i podaci bez obzira da li dolaze od onih koji podržavaju ulazak Hrvatske u NATO ili onih koji se tomu protive – traže alternative.

Postovi koji su objavljivani zbir su informacija i vijesti koje su prikupljane (prenošene) iz stranih i domaćih medija, državnih tijela (posebno ministarstava), Bruxellesa – sjedišta EU i NATO-a, ali su vezani i za događaje koje su direktno pratili članovi OPSA-e i o tomu pisali za OPSA blog kao i biltene koje izdaje OPSA. Osim toga, objavljivane su i informacije o radu OPSA-e, stajališta naše udruge, ali i komentari članova na aktualne događaje vezane uz euroatlantske teme.

Radom na OPSA blogu pokazali smo kako želimo da točne i kvalitetne informacije o euroatlantskim temama dopru do što većeg broja građana, a upravo zbog toga i jeste pokrenut OPSA blog na blog servisu www.blog.hr.

Nadamo se udvostručavanju broja objavljenih postova već do kraja ove godine, a sve zainteresirane za euroatlantska pitanja pozivamo da nas posjećuju, ali i postavljaju pitanja, šalju vlastite komentare, mišljenja, kritike i pohvale…

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
www.opsa.hr
- 12:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sanader: očekujem skoru američku ratifikaciju članstva Hrvatske u NATO-u

Sjedinjene Države mogle bi postati treća zemlja koja će ratificirati protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u, jer je procedura ratifikacije u Senatu u završnoj fazi, izjavio je hrvatski predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader jučer u New Yorku.

Sanader se u New Yorku navečer kratko susreo s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, na primanju koje on organizira za strane državnike okupljene na 63. Godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a.

Ratifikacija protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u naći će se u ponedjeljak ili utorak na dnevnom redu Odbora za vanjsku politiku američkog Senata, a ako bude prihvaćena, ubrzo nakon toga i na plenarnoj sjednici Senata, tako da se "može dogoditi da SAD bude treća zemlja koja će ratificirati protokol o NATO-u", izjavio je predsjednik Vlade.

Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u, koji mora ratificirati svih 26 zemalja članica Saveza prije njegovog stupanja na snagu, do sad su ratificirale Mađarska i Latvija.

Sanader, koji u ponedjeljak u New Yorku sudjeluje na summitu o razvoju Afrike, u sjedištu UN-a se sastao s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom, a nakratko se susreo i s predsjednikom Europske komisije Jose Manuelom Barrosom.

"Iduće nedjelje su izbori u Austriji. Predsjednik Fischer mi je potvrdio kontinuitet pune potpore podrške austrijske vlade Hrvatskoj, bez obzira koja stranka pobijedi, socijaldemokrati ili narodnjaci", rekao je Sanader.

Na susretu s Barrosom potvrđene su ocjene s posljednjeg sastanka u Bruxellesu, prije tjedan dana, rekao je premijer Sanader i dodao kako je izvijestio Barrosa o novim koracima koje poduzima Hrvatska te da se s optimizmom može gledati na nastavak pristupnih pregovora s Bruxellesom.
- 12:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

UN produljio mandat ISAF-u

Vijeće sigurnosti jučer je produljilo mandat međunarodnih snaga koje se pod zapovjedništvom NATO-a bore s talibanskom pobunom u Afganistanu, ali je i izrazilo zabrinutost zbog civilnih gubitaka u sve žešćim borbama.

U rezoluciji 1833 koju je jednoglasno prihvatilo svih petnaest njegovih članica, Vijeće produljuje mandat Međunarodnih snaga za pomoć sigurnosti (ISAF) na godinu dana, do 12. listopada 2009.

Iako "svjesno velikih problema u sučeljavanju s prijetnjom talibana, Al Qaide i drugih ekstremističkih skupina", Vijeće sigurnosti je "veoma zabrinuto zbog velikog broja žrtava među civilima" koji iz toga proizlazi.

Premda je glasovao za rezoluciju, libijski izaslanik Ibrahim Dabbashi rekao je da je njegova zemlje zabrinuta zbog takva stanja.

"Borbom protiv terorizma ni u kojem slučaju se ne mogu opravdati ubojstva civila", kazao je.

"Samo primjena sile ne može jamčiti mir i sigurnost u Afganistanu ako ju ne prati sveobuhvatan dijalog radi nacionalne pomirbe", istaknuo je Dabbashi.

Govoreći sa svoje strane o "uznemiravajućem problemu civilnih žrtava", ruski veleposlanik Vitalij Čurkin rekao je da se zauzeo da se u rezoluciju unese odredba prema kojoj se od ISAF-a traže veći napori kako bi se zajamčilo poštovanje stajališta afganistanske vlade.

Od početka godine u sukobima u Afganistanu ubijeno je 1.445 civila, što je 39 posto više nego u prvih osam mjeseci 2007., prema UN-u. Većina su žrtve talibanskih napada, ali pogrješke u udarima međunarodnih snaga izazivaju gnjev stanovnika i prosvjede vlasti u Kabulu.

U Afganistanu je trenutačno raspoređeno 70.000 stranih vojnika, među kojima je 33.000 Amerikanaca, u okviru ISAF-a, pod zapovjedništvom NATO-a i operacije "Trajna sloboda", pod zapovjedništvom američke vojske.

General David McKiernan, zapovjednik ISAF-a, izjavio je prošlog tjedna da, osim pojačanja koje je obećao predsjednik George W. Bush (4.500 vojnika do siječnja), treba još 10.000 ljudi za borbu s talibanskim pobunjenicima.

Zapovjednik ISAF-a je usto rekao da je izdao novu, izmijenjenu naredbu kojom se pooštrava procedura primjene ubojite sile, nakon američkog zračnog napada od 22. kolovoza u kojemu je, prema vladi u Kabulu, pogreškom ubijeno 90 civila.
- 12:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

22.09.2008., ponedjeljak

Bebić zahvalio Latviji na brzoj ratifikaciji Protokola o članstvu u NATO-u

Hrvatska je zahvalna Latviji što je brzo ratificirala protokol o hrvatskome članstvu u NATO-u i poziva i druge zemlje da to učine, rekao je danas u Rigi predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić koji je s latvijskim predsjednikom parlamenta Gundarsom Daudzeom razgovarao o bilateralnim odnosima dviju zemalja i hrvatskom približavanju euroatlantskim integracijama.

"Sa zadovoljstvom sam predsjednika Bebića obavijestio o tome da je (parlament) Saeima u četvrtak ratificirala protokol o članstvu Hrvatske u NATO-u", rekao je predsjednik latvijskoga parlamenta Daudze čija je zemlja 18. rujna, druga nakon Mađarske, ratificirala taj protokol.

"Zahvalio sam na brzoj reakciji i rekao da je to primjer i drugim zemljama te izrazio nadu da će u proljeće iduće godine Hrvatska biti punopravna članica NATO-a", rekao je Luka Bebić.

Latvija Hrvatsku oduvijek smatra bliskim partnerom. Zalagala se da se pozivnica za NATO uputi i ostalim dvjema sudionicama NATO-ova Akcijskoga plana za članstvo (MAP), Albaniji i Makedoniji. Kad Makedonija nije dobila pozivnicu zbog grčkoga protivljenja, Latvija je tu odluku smatrala lošom.

Također, ta baltička zemlja smatra da Lisabonski ugovor ne smije biti prepreka ulasku Hrvatske u EU i da Hrvatska mora postati punopravnom članicom čim ispuni sve kriterije i zaključi pregovore.

"Bliski smo partneri i oduvijek podupiremo hrvatska nastojanja u približavanju euroatlantskim integracijama", rekao je Daudze. "Male smo zemlje i moramo imati zajedničke pozicije i podupirati jedna drugu kad god je to moguće", dodao je.

Predsjednik Hrvatskog sabora susrest će se danas i s potpredsjednicom latvijskog parlamenta Vinetom Muižniece, s predsjednikom latvijske vlade Ivarsom Godmanisom, ministrom obrane Vinetsom Veldreom, predsjednikom parlamentarnog odbora za obranu, unutarnje poslove i prevenciju korupcije Jurisom Dalbinšom i s članovima latvijske parlamentarne skupine za suradnju s Hrvatskim saborom kojom predsjeda Leopold Ozolinš.

Sutra se Bebić sastaje s potpredsjednicom latvijskog parlamenta Karinom Petersone, s predsjednikom odbora za vanjske poslove Andrisom Berzinšom i s članovima tog odbora, kao i s predsjednicom odbora za europske poslove Vairom Paeglem.
- 13:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

21.09.2008., nedjelja

Američki Židovi pozivaju Senat na ratifikaciju članstva Hrvatske u NATO-u

Američki Židovski odbor (AJC) u pismu vanjskopolitičkom odboru američkog Senata izrazio je "svesrdnu potporu" ratifikaciji protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO savez, priopćio je jučer AJC.

"Primanjem Hrvatske i Albanije u NATO priznat će se njihova postignuća u izgradnji slobodnih i demokratskih društava i njihov doprinos globalnoj borbi protiv terorizma i vjerskog ekstremizma", naveli su u pismu predsjednik AJC-a Richard J. Sideman i izvršni direktor David A. Harris.

Čelnici AJC-a su u pismu upućenom predsjedniku Odbora za vanjsku politiku senatoru Josephu Bidenu i senatoru Richardu Lugaru, najvišem republikanskom članu Odbora, također izrazili nadu da će "u najskorije vrijeme i Makedonija biti pozvana u članstvo NATO-a".

Naglasili su da je Makedonija, jednako kao i Hrvatska i Albanija, ispunila vojne, gospodarske i socijalno-političke zahtjeve za primanje u Sjevernoatlantski savez.
- 14:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Kardinal Bertone: Podupiremo "specifičnu" ulogu RH u EU i NATO-u

Vatikan podupire "specifičnu" ulogu Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u , poručio je u petak u Zagrebu državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom.

U zajedničkoj izjavi nakon razgovora, Sanader je podsjetio da je Vatikan prvi priznao Hrvatsku, dva dana prije Europske unije, čime je "prekršio tradiciju", na čemu je Hrvatska zahvalna i to neće zaboraviti.

Sanader i Bertone, koji je u petak razgovarao s državnim vrhom u sklopu četverodnevnog pastoralnog posjeta Hrvatskoj, potvrdili su da Vatikan podupire put Hrvatske u EU i NATO.

"Sveta Stolica priznaje i potpuno podupire specifičnu, originalnu ulogu Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u", rekao je Bertone.

U krugu država srednje i jugoistočne Europe Hrvatska može imati veliku ulogu pokretača prema pravdi, solidarnosti i mirnome suživotu, ali i ulogu medijatora u međunarodnim sporovima, pojasnio je kardinal.
- 14:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Politički savjetnik NATO-a u BiH pesimist glede pozinice za članstvo u NATO-u za BiH

Politički savjetnik NATO-ova Stožera u BiH Bruce McLain izrazio je pesimizam glede skorašnjeg poziva Bosni i Hercegovini da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu jer institucije u BiH trenutačno ne poduzimaju dovoljno potrebne mjere koje bi potaknule takav poziv.

"Nisam optimist da će na prvom sljedećem summitu NATO-a Bosna i Hercegovina biti pozvana da se pridruži NATO-u", rekao je McLain u petak u Mostaru na sastanku Koordinacijskog tima Vijeća ministara BiH za suradnju s NATO-om koji je utemeljen prije godinu dana radi ubrzavanja aktivnosti na uključivanju BiH u Sjevernoatlantski savez.

McLain je naglasio kako za pridruživanje BiH NATO-u nije dovoljna samo reforma obrane, odnosno oružanih snaga, koja je obavljena, nego je nužno poduzeti brojne druge aktivnosti na osposobljavanju BiH za članstvo u NATO-u. Pritom je McLain pozvao vodeće državne ustanove - Vijeće ministara BiH (Vladu), Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH da što žurnije uspostave zajedničko tijelo radi razvijanja zajedničkog plana ulaska te zemlje u NATO savez.

Po McLainovim riječima, u BiH je nužno razviti snažniju komunikaciju za unaprjeđenje ulaska u NATO i bolje komunicirati s dužnosnicima NATO-a.

Predsjedatelj Koordinanacijskog tima Igor Crndak izjavio je novinarima u stanci zasjedanja u Mostaru kako više od 50 posto građana podržava pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu istaknuvši kako je ta potpora veća u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj.
- 14:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.09.2008., petak

Poljska želi da NATO preispita odnose s Rusijom

Bogdan Klich
NATO bi trebao preispitati svoje odnose s Rusijom i obznaniti svoju strategiju obrane s obzirom na krizu u Gruziji, ocijenio je danas poljski ministar obrane Bogdan Klich.

"Moramo razmotriti naše odnose s Rusijom i ponovno ih definirati", izjavio je ministar dnevniku Dziennik, dok se u Londonu otvarao neformalni sastanak ministara obrane 26 zemalja NATO-a.

"Procjena prijetnji mora se aktualizirati tako da uzme u obzir posljedice rusko-gruzijskog sukoba", ocijenio je ministar.

"Glavni cilj NATO-a, koji je i dalje obrana zemalja članica, ne može se zaobići", naglasio je Klich.

Istaknuo je i da zajedničko planiranje obrane NATO-a mora uzeti u obzir potrebe zemalja srednje Europe i posebice Poljske.

Po Klichu, NATO bi se trebao angažirati i oko diplomatskog rješenja sukoba u bivšem SSSR-u.

Gruzijska kriza ne može se rješavati samo kažnjavanjem Rusije, ocijenio je s druge strane jučer u Londonu prije zajedničke večere ministara obrane glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
- 14:08 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SAD: Kongresnik Gallegly pozvao na brzu ratifikaciju članstva Hrvatske u NATO-u

Republikanski zastupnik u američkom kongresu Elton Gallegly pozvao je čelnike Odbora za vanjsku politiku američkog Senata da potaknu ratifikaciju protokola o primanju Hrvatske i Albanije u NATO prije prekida rada Senata krajem rujna, kada počinje kongresna stanka za opće izbore u studenom.

"Pozivam vas da kroz proceduru pokrenete zakonski akt kojim Senat odobrava članstvo u NATO-u za Hrvatsku i Albaniju, prije stanke u radu Senata krajem ovoga mjeseca", naveo je Gallegly u pismu, poslanom 15. rujna, predsjedavajućem Odbora, senatoru Joe Bidenu, potpredsjedničkom kandidatu Demokratske stranke, i čelnom republikanskom članu Odbora, Richardu Lugaru.

"Promptna akcija na ratifikaciji pristupnih protokola za ta dva važna saveznika, poslat će poruku da SAD snažno podržava njihovo članstvo i želi vidjeti kako im se izražava dobrodošlica kao službenim članicama Saveza na summitu u travnju 2009. godine, na 60. obljetnicu NATO", istaknuo je kongresnik Gallegly, vodeći republikanski član Pododbora za Europu, Odbora za vanjsku politiku Predstavničkog doma Kongresa.

Predstavnički dom Kongresa je 30. srpnja ove godine, jednoglasno prihvatio rezoluciju 1266, u kojoj je čestitao Hrvatskoj i Albaniji na pozivnici za članstvo u NATO-u i pozvao na pravodoban dovršetak pristupnog procesa, podsjetio je Gallegly.

Američka ratifikacija pristupnih protokola za Hrvatsku i Albaniju, po njegovim je riječima, vrlo poželjna ne samo kao signal saveznicima iz NATO-a kako je važno da Hrvatska i Albanija postanu članice Saveza početkom iduće godine, već i da bi "ojačala blisko prijateljstvo s ta dva balkanska saveznika koji su dali veliki doprinos sigurnosti i stabilnosti regije posljednjih godina".

Gallegly u pismu izražava želju da SAD bude prva od 26 članica NATO-a koja će ratificirati protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije u Savez, no taj je primat već preuzela Mađarska što kongresnik nije mogao znati jer je na dan slanja pisma mađarski parlament donio odluku o ratifikaciji protokola za Hrvatsku i Albaniju.

Vanjskopolitički odbor Senata je 10. rujna održao saslušanje o ratifikaciji protokola, uz svjedočenje visokih dužnosnika State Departmenta i Pentagona, na kojem je dana puna potpora za što skorije senatsko prihvaćanje tog dokumenta.
- 13:57 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Scheffer: kažnjavanje Rusije ne može biti rješenje gruzijske krize

Gruzijska kriza ne može se rješavati samo kažnjavanjem Rusije, ocijenio je jučer u Londonu glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

"Ne možemo pronaći rješenje ako idemo samo za tim da kaznimo Rusiju", rekao je Scheffer u govoru u stručnoj skupini, specijaliziranoj za vojna pitanja.

"NATO nije stroj za kažnjavanje. Isto tako ne želimo zametati svađu i povisivati glas", kazao je.

"Glavna načela naše ruske politike - politike konstruktivnog zalaganja - i dalje su čvrsta. Možda ćemo morati načiniti manje promjene u načinu na koji pristupamo Rusiji, ali nam nova politika ne treba", dodao je Scheffer.

Prvi čovjek NATO-a dao je izjavu uoči početka neslužbene sjednice ministara obrane 26 zemalja Saveza koja se održava u Londonu. Taj dvodnevni susret koji je u četvrtak navečer počeo večerom bit će posvećen vojnim posljedicama napetosti s Rusijom nakon rusko-gruzijskog rata u kolovozu.
- 13:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO mora preispitati svoju politiku širenja

NATO mora preispitati svoju politiku širenja prema istoku u svjetlu "neodgovorne" odluke Gruzije da zauzme Južnu Osetiju, što je izazvalo Rusiju, upozorio je u četvrtak Međunarodni institut za strateške studije (IISS) iz Londona.

"Politika širenja NATO-a mora se preispitati ako je u službi strateških interesa NATO-a, a ne institucionalni prioritet sam po sebi", ocijenio je IISS prigodom predstavljanja godišnjeg izvješća "Strategic Survey 2008.".

NATO, čiji su se ministri obrane okupili u četvrtak i petak u Londonu radi razgovora o rusko-gruzijskom sukobu, nema interesa "da se okomi" na Rusiju, čija se suradnja očekuje oko Afganistana i Irana, kazao je glavni direktor IISS-a John Chipman.

IISS je institut, privatni centar s bazom u Londonu, specijaliziran u vojnoj strategiji, nadzoru naoružanja i rješavanju sukoba.

Tvrdeći kako ova kriza nije početak novoga hladnog rata, nego samo kraj "romantične faze poretka poslije hladnog rata", Chipman je pozvao NATO da "ne pretvara politiku širenja u ruski rulet".

"Davanje strateških jamstava sadašnjim članicama" za NATO je važnije od širenja, dodao je.

Donoseći "neodgovornu odluku" da preuzme kontrolu nad separatističkom pokrajinom Južnom Osetijom, Gruzija je "oslabila mogućnosti da uđe NATO", ocjenjuje IISS.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je prilikom posjeta Gruziji u utorak obećao da će se "proces širenja NATO-a nastaviti" te je tako Tbilisiju ostavio "otvorena vrata".

Više o IISS-u i negovom godišnjem izvještaju saznajte na njihovim Internet stranicama, ovdje.
- 13:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Latvija ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku

Latvijska Saeima (parlament)
Latvijska Saeima (parlament) ratificirao je u četvrtak Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

Tim činom parlament Republike Latvije drugi je po redu, među parlamentima 26 zemalja članica NATO-a, koji je proveo postupak ratifikacije Protokola, nakon što je to učinila Mađarska 15. rujna.

Odluku latvijskog parlamenta u roku od deset dana mora potvrditi predsjednik Republike Valdis Zatlers.

Pozivnicu za članstvo Hrvatska je dobila na summitu NATO-a u travnju i kao punopravna članica mogla bi sudjelovati na idućem summitu u proljeće 2009. ako sve članice ratificiraju Protokol.
- 13:29 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

18.09.2008., četvrtak

Grabar-Kitarović o odnosima Hrvatska-SAD i suradnji u borbi protiv terorizma

Hrvatsko-američki odnosi dostigli su razinu "istinskog partnerstva" i najbolji su od osamostaljenja Hrvatske, ocijenila je hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović na predavanju o ulozi Hrvatske u međunarodnoj protuterorističkoj suradnji i odnosima sa Sjedinjenim Državama, koje je u utorak održala na Institutu za politiku domovinske sigurnosti (HSPI) u Washingtonu.

SAD i Hrvatska često se konzultiraju o stanju u regiji i o susjednim zemljama, kazala je veleposlanica Grabar-Kitarović, ističući kako Hrvatska smatra SAD istinskim partnerom i vjeruje u potrebu daljnjeg američkog angažmana u regiji, te daljnju potporu integraciji regije u NATO i Europsku uniju.

Na pitanje domaćina okruglog stola Franka Cilluffa s instituta HSPI, o tome kojih bi pet poruka uputila budućem predsjedniku SAD-a s aspekta daljnjeg razvoja američko-hrvatskih odnosa, Grabar-Kitarović je kazala kako je prvi prioritet "nastavak angažmana SAD-a u jugoistočnoj Europi i pružanja podrške svim zemljama u regiji, ne samo Hrvatskoj, za reforme, dobrosusjedske odnose i integraciju u NATO i Europsku uniju".

Također je istaknula potrebu "češćih međudržavnih posjeta i razmjene" između SAD-a i Hrvatske, ističući primjer iznimno uspješnog posjeta predsjednika Georgea W. Busha Zagrebu ovoga proljeća.

Jačanje transatlantskog partnerstva, suradnju na energetskoj sigurnosti te jačanje sustava UN-a i mirovnih operacija, također je uvrstila među proritete.

Grabar-Kitarović u svom je predavanju naglasila aspekt suradnje Hrvatske i SAD-a u borbi protiv globalnog terorizma, od sudjelovanja RH u misiji ISAF-a u Afganistanu, preko suradnje u Protuterorističkoj komisiji Vijeća sigurnosti UN, do jačanje kontrole granica, zajedničkih vježbi na Jadranu za sprječavanje krijumčarenja oružja i drugih aktivnosti u regiji.

Veleposlanica je opisala hrvatski angažman na sprečavanju i suzbijanju terorizma, od rada policije, carinske službe, jačanja granične sigurnosti, suradnje s Interpolom, do predsjedavanja protuterorističkim tijelima u Vijeću sigurnosti UN i Vijeću Europe.

Naglasila je da Hrvatska u svom angažmanu protiv terorizma slijedi protuterorističku strategiju UN-a, koja, uz ostalo, uključuje i uklanjanje korijena terorizma, stvaranje pravnog okvira za njegovo suzbijanje, kao i promicanje ljudskih prava.

Posebno je istaknula važnost jačanja kontrole granica u regiji zbog izloženosti jugoistoka Europe trgovini oružjem, ljudima i drogom, te važnu ulogu regionalne inicijative SEECP-a na tom području.

Istaknula je i hrvatsko sudjelovanje u 15-ak mirovnih misija UN-a, a posebno nedavni odlazak 95 pripadnika HV-a u promatračku misiju UNDOF-a na Golan.

Hrvatska je u Afganistanu prisutna u tri regije s vojnom policijom, instruktorima afganistanske vojske i policije, s obavještajnim djelatnicima i sanitetskim osobljem, kazala je Grabar-Kitarović, te dodala da će se hrvatski angažman proširiti i s preuzimanjem jednog od regionalnih timova za obnovu Afganistana.

"To pokazuje da će Hrvatska biti odgovorna saveznica u NATO-u koja reagira na sigurnosne izazove na samo u susjedstvu već i globalno", istaknula je Grabar-Kiratović, dodajući kako je "za Hrvatsku Afganistan dugoročna obveza" te da će Hrvatska ostati uz svoje saveznike i afganistanski narod.

Ocijenila je, među ostalim, kako je izbor za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a bio konačni dokaz da je Hrvatska od primatelja postala pružatelj sigurnosti i pomoći, navodeći za primjer oko 28 milijuna dolara izdvojenih iz proračuna za civilne projekte u Afganistanu.
- 14:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Stenmeier za čvršće transatlantske veze

Njemački ministar vanjskih poslova i socijaldemokratski kandidat za kancelara Frank-Walter Steinemeier založio se jučer u Bundestagu za poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama koje je okarakterizirao kao najvažnijeg partnera Njemačke.

"Ja se zalažem za to da u nove transatlantske odnose udahnemo novi život", rekao je Steinmeier obraćajući se Bundestagu.

"Mi moramo izgraditi novo transatlantsko partnerstvo koje će biti u stanju uhvatiti se ukoštac s važnim temama koje nas čekaju u budućnosti, a to su sigurnost, zaštite klime, financijska politika i smanjenje naoružanja", rekao je Steinmeier. On je naglasio da je sve ove teme nemoguće riješiti bez SAD-a.

"SAD su naš najvažniji partner", naglasio je Steinmeier.

Njemački ministar vanjskih poslova je istodobno ukazao na gubitak ugleda SAD-a posljednjih godina, ali je iskazao nadu da će se to promijeniti promjenom na vrhu zemlje.

"SAD su kao jedina preostala supersila izgubile na ugledu i stoga će novi američki predsjednik morati ulogu ove zemlje iznova definirati i raditi na ponovnoj uspostavi autoriteta", rekao je Steinmeier. On se istodobno založio i za tješnju suradnju s gospodarskim silama u usponu, poput Kine i Indije, ali i Brazila i Meksika.

Promatrači procjenjuju da Steinemeier današnjim istupom još jednom želi ispraviti vanjskopolitički imidž njemačkih socijaldemokrata kojima se za vrijeme vladavine Gerharda Schroedera predbacivalo pretjerano približavanja Rusiji uz istodobno udaljavanje od Washingtona.

Odnosi SAD-a i Njemačke pali su na najnižu razinu nakon njemačkog odbijanja vojne pomoći u Iraku te žestoke kritike vanjskopolitičkog pravca predsjednika Georga W. Busha.

Njemačka javnost, kako proizlazi iz ispitivanja javnog mišljenja, u velikoj mjeri podupire demokratskog kandidata Baracka Obamu na skorim američkim predsjedničkim izborima, a prilikom njegova govora u Berlinu krajem srpnja okupilo se preko 200.000 ljudi.
- 14:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.09.2008., srijeda

Mađarska vlada pozdravlja ratifikaciju članstva Hrvatske i Albanije u NATO-u

Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj - Peter Györkös
Mađarski premijer Ferenc Gyurcsany pozdravio je jednoglasnu ratifikaciju u parlamentu protokola priključenja Albanije i Hrvatske NATO savezu, rekao je jučer novinskoj agenciji MTI ured glasnogovornika mađarske vlade.

Činjenica da je Mađarska u ponedjeljak bila prva zemlja članica NATO-a koja je ratificirala dokument odražava široki politički konsenzus spram albanskog i hrvatskog nastojanja glede euro-atlantskih integracija i mađarsku predanost širenju NATO-a, rekao je premijer u izjavi.

Gyurcsany je rekao da pristupanje dvije zemlje NATO-u može uvelike pridonijeti održanju stabilnosti u regiji zapadnog Balkana koje je je od temeljnog ineteresa i za Mađarsku.

Premijer Gyurcsany se nada da će i druge zemlje članice NATO-a ratificirati protokol u idućim mjesecima što će omogućiti Albaniji i Hrvatskoj da nazoče 60. obljetnici vojnog Saveza kao punopravne članice u proljeće 2009. u Strasbourgu i Kehlu.

Mađarski veleposlanik predao Jandrokoviću pismo o ratifikaciji Protokola


Ministar vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Gordan Jandroković primio je danas mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Györkösa koji mu je predao pismo mađarske ministrice vanjskih poslova Kinge Goencz o ratifikaciji Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Hrvatsku, priopćeno je iz MVPEI-a.

Mađarski parlament ratificirao je Protokol 15. rujna i time prvi među 26 zemalja članica NATO-a proveo postupak ratifikacije.

Veleposlanik Györkös čestitao je na tom uspjehu i zaželio Hrvatskoj da na summitu Saveza iduće godine u Strasbourgu i Kehlu sudjeluje prvi puta kao punopravna članica NATO-a.

Također je izvijestio ministra kako su za ratifikaciju Protokola glasovali svi zastupnici nazočni na sjednici Parlamenta te ocijenio kako je to jasna poruka da je ispunjenjem kriterija Hrvatska dobrodošla u članstvo NATO-a, stoji u priopćenju.

Ministar Jandroković zahvalio je Mađarskoj na tome činu kao i na kontinuiranoj i snažnoj potpori koju Mađarska pruža Hrvatskoj u pristupanju euroatlantskim integracijama.

Hrvatski šef diplomacije izrazio je očekivanje kako će i sve ostale članice ratificirati Protokol do sljedećeg summita na kojem će NATO proslaviti svoju 60. obljetnicu, navodi se u priopćenju MVPEI-a.
- 14:29 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Barroso: RH dobro napreduje, ali pravosuđe i brodogradnja ključni

Hrvatska je u pristupnim pregovorima u posljednjih nekoliko mjeseci napravila veliki napredak, ali do studenoga mora još puno napraviti na ispunjavanju mjerila u dva ključna poglavlja, Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje, izjavio je u utorak u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.

"Čestitao sam premijeru Sanaderu na velikom napretku u pristupnim pregovorima u posljednjih nekoliko mjeseci, ali, naravno još ima puno posla u nekoliko najvažnijih područja, primjerice u ispunjavanju mjerila za dva ključna poglavlja, Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje", rekao je Barroso, istaknuvši u okviru ovoga drugoga pitanje restrukturiranja brodogradnje.

"Dobili smo uvjeravanja od premijera Sanadera da će sve biti spremno do studenoga u tim područjima", rekao je Barroso, dodajući da će Komisija prije objavljivanja izvješća o napretku, što je predviđeno za 5. studenoga, donijeti sveobuhvatnu ocjenu o ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovora u tim poglavljima, koje je Hrvatska predala u krajem lipnja.

Premijer Sanader je izrazio odlučnost Hrvatske da učini sve što je potrebno kako bi pristupne pregovore završila sljedeće godine.

Rekao je da će Vlada pripremiti međunarodne tendere za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta u suradnji s Općom upravom Europske komisije za tržišno natjecanje.
- 14:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.09.2008., utorak

Mađarska prva ratificirala protokol o ulasku Hrvatske u NATO

Veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj - Peter Imre Györkös
Iako je Mađarska prva zemlja koja je ratificirala protokol o pristupu Hrvatske NATO savezu, to nije bio poklon već priznanje Hrvatskoj za sve što je učinila u procesu pristupa, izjavio je danas u Zagrebu veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj Peter Imre Györkös.

"S ispunjenjem uvjeta vaša će zemlja biti dobrodošla u naš savez, a uvjeren sam da će se isti scenarij ponoviti i na putu Hrvatske u EU", rekao je Györkös u izjavi za novinare nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem.

Mađarski veleposlanik rekao je kako su za odluku o ratifikaciji protokola jučer glasovali svi zastupnici koji su bili nazočni na sjednici. Donošenju odluke o ratifikaciji protokola nazočilo je izaslanstvo Hrvatskoj sabora na čelu s predsjednikom saborskoga izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimirom Ćosićem.

Györkös je izrazio zadovoljstvo time što Hrvatska i Mađarska imaju cijeli niz bilateralnih projekata, ocijenivši ih odličnim temeljem za razvoj bilateralnih odnosa dviju zemalja u kojima nema nikakvih otvorenih političkih pitanja.

Na kraju je čestitao cijelom hrvatskom društvu na ovom uspjehu i zaželio da Hrvatska i "de jure" bude punopravna članica NATO-a na summitu iduće godine.

Predsjednik Sabora Bebić ocijenio je činjenicu da je Mađarska prva zemlja koja je ratificirala protokol o pristupu Hrvatske i Albanije NATO-u "odličnom porukom, tim više što je glasovanje u mađarskom parlamentu bilo jednoglasno".

"To nije bilo slučajno, već je riječ o plodu dugotrajne suradnje i ispunjavanju kriterija za prijam u NATO", kazao je Bebić.

Predsjednik Sabora iznio je i uvjerenje kako će se, uz potporu Mađarske i drugih prijatelja Hrvatske, to nastaviti i u procesu pristupa RH EU "kad za to dođe vrijeme i završe se pregovori".

Luka Bebić zahvalio je mađarskom parlamentu, vladi i cijelom političkom vodstvu zbog toga što su i na ovaj način iskazali prijateljstvo, razumijevanje i želju da se proces ulaska Hrvatske u NATO ubrza, "kako bi na proljeće iduće godine kao punopravna članica, zajedno s drugim članicama, proslavili 60. obljetnicu postojanja NATO saveza".
- 14:42 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

De Hoop Scheffer: Gruziji širom otvoren put za NATO

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je danas tijekom dvodnevnog posjeta Gruziji rekao kako je Gruziji put za Sjevernoatlantski savez širom otvoren i da NATO neće prihvatiti da neke druge zemlje prekinu te veze.

"Proces proširenja NATO-a se nastavlja", rekao je de Hoop Scheffer tijekom posjeta Sveučilištu u Tbilisiju, dan nakon održavanja sjednice vijeća NATO-Gruzija.

"Gruziji je put za NATO širom otvoren. Nećemo prihvatiti da neke zemlje izvana prekinu te veze", misleći pri tomu na Rusiju, koja se žestoko protivi ulasku Gruzije u Savez.

- 14:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sanader u Bruxellesu s Barrosom o brzom pristupu Hrvatske EU-u

Predsjednik hrvatske Vlade dr.sc. Ivo Sanader započeo je danas u Bruxellesu razgovore s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom o hrvatskim nastojanjima za što skoriji pristup Europskoj uniji.

Na radnom ručku u sjedištu Europske komisije nazočni su i povjerenik za proširenje Olli Rehn i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

Do susreta dolazi mjesec i pol dana prije redovitog izviješća Europske komisije o napretku Hrvatske, od kojeg Zagreb očekuje ocjenu Komisije o mjerilima za otvaranje triju poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Javne nabave, koje je Hrvatska predala krajem lipnja.

Barroso je sredinom ožujka najavio da će Komisija u svom izviješću o napretku objaviti ciljni datum za dovršetak pregovora u jesen sljedeće godine, ako Hrvatska ispune određene uvjete, među kojima su i mjerila za otvaranje pregovora u tim trima poglavlja.

Hrvatska je do sada otvorila pregovore u 21 od 33 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Očekuje se da bi do kraja ove godine mogla otvoriti sva ili skoro sva poglavlja i zatvoriti nekoliko njih, tako da bi sljedeća godina mogla biti obilježena zatvaranjem poglavlja.
- 14:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

15.09.2008., ponedjeljak

NATO-ovi časnici utemeljuju prvu bojnu s hrvatskim vojnicima

Petnaestak visokih časnika iz Nadzorno-koordinativne skupine Vojne policije Oružanih snaga Poljske, Češke, Slovačke i Hrvatske danas je u posjetu Karlovcu, koji će od 15. do 19. u Karlovcu i Splitu raditi na utemeljenju zajedničke NATO-ove postrojbe, multinacionalne bojne od oko 250 ljudi.

"Bit će to prva projektna zadaća hrvatskih snaga u sklopu NATO-a, član kojega još nismo službeno", kazao je načelnik odjela Vojne policije u Glavnom stožeru Oružanih snaga brigadir Vlado Kovačević.

Kovačević je gradsko vodstvo izvijestio o zadaći četiriju vojnih policija da se bojna osposobi za izvršavanje multinacionalnih zadaća. Ako se u Splitu do petka potpiše "završna odluka", slijedi prva zajednička vježba u poljskim Gljivicama od 24. rujna do 4. listopada, najavio je.

Na zajedničkoj vježbi sudjelovati će 43 pripadnika hrvatske vojne policije i prvi će put s vojnom opremom putovati cestama kroz Madžarsku, Slovačku, Češku i Poljsku (do sada su pripadnici OS RH izvan Hrvatske putovali samo zrakom), objasnio je Kovačević.

Postupak uvježbavanja osoblja multinacionalne bojne nastavit će se 2009. u Češkoj te 2010. u Hrvatskoj. Na poligonu u Gašincima NATO će ocijeniti je li bojna sposobna i spremna za izvršavanje multinacionalnih zadaća.

Strane časnike je zanimala vojna povijest Karlovca, a poljskog pukovnika Zbigniewa Kaletu posebno kako je Karlovac prihvatio čak 60.000 izbjeglica i prognanika koliko ih je od 1991. do 1995. prošlo kroz Karlovac i dalje u Domovinskom ratu.

Umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić i zamjenik gradonačelnika Josip Zaborski multimedijski su prikazali kako je prihvat izbjeglica počeo od ljeta 1991., a kriznog dana 20. srpnja 1992. kod karlovačkih obitelji i u organiziranu smještaju bilo je čak 14.000 prognanih Hrvata i Bošnjaka iz Hrvatske i BiH.

Podsjetili su i kako je UNHCR osnovao prihvatilišta u koja su preko Međunarodnoga crvenog križa dolazili i oslobođeni zarobljenici iz ozloglašenih logora Omarske i Trnopolja u BiH.

Budući da je Karlovac bio napadan s crte bojišnice na obližnjem Turnju, nakon pogibije troje prognanika u rujnu 1993. prihvatilišta su preseljena u sigurnije krajeve u Hrvatskoj. U Karlovcu je sudbinu građana ostalo dijeliti nekoliko stotina stanovnika Prognaničkog naselja Gaza, zatvorenog tek prošle godine.

Slika: MORH
- 16:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

De Hoop Scheffer: nisam kritizirao sporazum EU o Gruziji

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer zanijekao je danas navode da je kritizirao mirovni sporazum Europske unije o Gruziji i objasnio da je on samo izrazio zabrinutost oko ruske provedbe potpisanog sporazuma.

List The Financial Times ranije je prenio kako je glavni tajnik NATO-a rekao da je "neprihvatljiv" mirovni sporazum što ga je ispregovarao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Prema britanskom listu de Hoop Scheffer je to kazao jer je prema njegovu mišljenju sporazum previše popustljiv prema Moskvi.

"Glavni tajnik i dalje potpuno podržava sporazum u čijem je pregovaranju sudjelovao predsjednik Sarkozy. On je, međutim, izrazio zadrške prema ruskoj provedbi plana u šest točaka, poglavito oko povlačenja ruske vojske na položaje prije (napada) 7. kolovoza", rekao je glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

"On nije nikada kritizirao Europsku uniju i sigurno nije kritizirao ovaj sporazum", rekao je Appathurai.

De Hoop Scheffer predvodi izaslanstvo NATO-a u dvodnevnom posjetu Gruziji koje je započelo danas. Predviđen je i prvi sastanak povjerenstva NATO-Gruzija, u svrhu jačanja veza između Saveza i Gruzije koja teži što prije postati njegova članica.
- 16:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Saakashvili od NATO-a traži da "ubrza" integraciju Gruzije

Gruzijski predsjednik Mikhail Saakashvili rekao je danas da se nada kako će posjet čelnika NATO-a ubrzati integraciju njegove zemlje u zapadni savez, izvijestile su agencije.

Saakashvili je izjavio da Gruzija i NATO trebaju intenzivno raditi kako bi pokazali da je Gruzija "čvrsto na putu" prema članstvu i "ubrzati" njenu integraciju u, kako ju je nazvao, "euro-atlantsku obitelj", izvjestila je agencija Associated Press.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer na čelu izaslanstva veleposlanika 26 članica saveza doputovao je u ponedjeljak u dvodnevni posjet Gruziji kako bi iskazao potporu toj zemlji nakon njenog rata s Rusijom.

Scheffer je uoči susreta NATO-Gruzija kritizirao Rusiju ali je u svojim izjavama bio oprezan.

Gruzija mora ostati na putu demokratskih reformi ako se želi pridružiti NATO-u, rekao je Scheffer u ponedjeljak u Tbilisiju i potvrdio da NATO ostaje pri stajalištu da je ruska uporaba sile u prošlog mjeseca u ratu s Gruzijom bila nesrazmjerna.

"Istovremeno, unatoč složenom stanju, očekujemo od Gruzije da čvrsto ostane na putu demokracije i reformi. Predanost tim temeljnim vrijednostima ostaje od ključne važnosti za Gruziju na njenom putu prema euro-atlantskoj integraciji", prenosi Reuters.

NATO je rekao da će se Gruziji dopustiti pridruživanje Savezu ali su se članice podijelile oko pitanja treba li joj uputiti službeni poziv na summitu Saveza u prosincu. Neke članice zabrinute su da se previše ne razljuti Rusiju koja se oštro protivi daljnjem širenju NATO-a.

Saakashvili je razljutio Rusiju svojim nastojanjima da pridruži Gruziju NATO-u i prošlog je tjedna izjavio da je Rusija ušla u rat kako bi njegovu zemlju zadržala izvan NATO saveza te upozorio NATO da ne dopusti Moskvi da svoje ciljeve ispuni silom.
- 16:44 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ministri EU-a započeli sastanak o stanju u Gruziji i odnosima sa Srbijom

Europska unija spremna je poslati svoje promatrače i u Južnu Osetiju i u Abhaziju, odmetnute gruzijske pokrajine, ali zasada za to nema previše izgleda i ovisit će o razvoju situacije na terenu, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana.

"Europska unija spremna je i voljna poslati svoje promatrače u Abhaziju i Južnu Osetiju, ali treba vidjeti kako će se odvijati situacija na terenu", izjavio je Solana prije početka sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, na kojem će glavne teme biti slanje europskih promatrača u Gruziju i odnosi sa Srbijom.

Očekuje se da će ministri zemalja članica u ponedjeljak službeno potvrditi slanje europske promatračke misije u Gruziju. Oko 200 promatrača trebalo bi biti raspoređeno do 1. listopada i njihova zadaća trebala bi biti nadgledanje povlačenje ruskih snaga s gruzijskog tla.

Ti promatrači ne bi imali pristup Južnoj Osetiji i Abhaziji, nego samo "sigurnosnim zonama" duž granica tih separatističkih pokrajina. Ruski premijer Vladimir Putin nedavno je rekao da bi za raspoređivanje europskih promatrača u Južnu Osetiju i Abhaziju trebala suglasnost tih pokrajina čiju je neovisnost Moskva priznala.

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn rekao je da slanje promatrača u te dvije pokrajine nije izgledno. "Treba biti realan", rekao je Asselborn dolazeći na ministarski sastanak EU-a.

Ministri će također raspravljati o mogućnosti da se Srbiji odmrzne Privremeni sporazum, koji pokriva trgovinske odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. EU je krajem travnja potpisala sa Srbijom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i prateći Privremeni sporazum.

Na inzistiranje Nizozemske, odlučeno je da proces ratifikacije SSP-a u zemljama članicama ne može započeti, kao ni primjena Privremenog sporazuma, bez nove odluke Vijeća, kojom bi se potvrdila puna suradnja Beograda s Haškim sudom.

Većina zemalja članica smatra da Srbiju treba nagraditi za uhićenje Radovana Karadžića, ali Nizozemska smatra da to još nije dovoljno.

O suradnji Srbije s Haškim sudom ministre će izvijestiti glavni haški tužitelj Serge Brammertz, koji je prošli tjedan tri dana boravio u Beogradu, i o njegovu izvješću ovisit će eventualna promjena nizozemskog stajališta.
- 16:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

13.09.2008., subota

Medvedev prijeti: Napali bi Gruziju čak i ako bi bila na čvrstom putu prema NATO-u

Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev jučer je rekao kako neće oklijevati da napadne Gruziju, čak i ako ona bude na čvrstom putu prema članstvu u NATO-u, steknu li se kako je to objasnio "okolnosti nalik onima iz sukoba u Južnoj Osetiji".

U govoru na godišnjem sastanku kluba Valdaija, skupine ruskih stručnjaka, Medvedev je u jednom trenutku čak rekao kako "gruzijski napad" 8. kolovoza na "proruski orijentiranu pokrajinu" Južnu Osetiju za Rusiju predstavlja ekvivalent terorističkim napadima na Sjedinjene Države 11. rujna.

"Neposredno nakon događaja na Kavkazu, shvatio sam da je 8. kolovoza za nas bio gotovo kao 11. rujna za Sjedinjene Države", rekao je Medvedev pri tome nastavivši sa u zadnje vrijeme učestalim lošim usporedbama ruske nove politike sa zapadnom. Pri čemu je zanemario kako se Južna Osetija ne nalazi u Rusiji.

Ruski predsjednik ponovio je stajalište kojim Rusija nema obzira prema suverenosti susjednih zemalja i demokratskim odlukama, odnosno, napao je mogućnost ulaska Gruzije i Ukrajine u NATO. Prema njegovim riječima, činjenica da su te dvije zemlje službeno na putu u članstvo neće im pomoći u slučaju još kojega sukoba s Rusijom.

"Samim približavanjem ruskim granicama NATO ne postaje snažniji", rekao je Medvedev. "Pa što da je Gruzija u NATO-ovu akcijskome planu za članstvo? Ne bih ni sekunde oklijevao u donošenju odluke koju sam i tada donio" iznio je svojevrsnu prijetnju ruski predsjednik Medvedev.

Gruzijsko članstvo, dodao je, bit će faktor destabilizacije, i za Sjevernoatlantski savez i za cijeli nemirni Kavkaz.

"To stanje nije pošteno prema Rusiji, to je za Rusiju poniženje. Više to nećemo tolerirati", zaključio je ruski predsjednik, ali je onda ipak rekao kako ne vjeruje da je kavkaska kriza stvorila rascjep odnosa između Rusije i Zapada, rascjep koji bi doveo do novoga dugog razdoblja konfrontacija. "To nam ne treba", rekao je.
- 15:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska u Sofiji prvi put sudjelovala na sastanku Vojnog odbora NATO-a

Zapovjednici glavnih stožera oružanih snaga država članica NATO-a okupili su se jučer u Sofiji kako bi razmotrili mirovne misije NATO-a te stanje u Gruziji, a na sastanku prvi put sudjeluje i Hrvatska.

Hrvatska i Albanija, koje bi iduće godine trebale postati punopravne članice NATO-a, prvi su put sudjelovale na sastanku Vojnog odbora u Sofiji.

Novi predsjednik Odbora, talijanski admiral Giampaolo Di Paola, izjavio je da će "NATO-ove operacije, koje su u tijeku, biti razmotrene sa strateškog stajališta" te kako će se razgovarati i o "pitanjima suradnje i transformacije" Saveza.

"Moramo također pripremiti Savez da se suoči s izazovima budućnosti", rekao je admiral Di Paola.

Događaji u Gruziji proteklih tjedana upozorili su koliko se pitanje sigurnosti još mijenja u svijetu, rekao je Di Paola.

Zapovjednici trebaju razmotriti operacije koje NATO vodi u Afganistanu i na Kosovu. NATO u tim zemljama ima 53.000, odnosno 17.000 vojnika.
- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

12.09.2008., petak

Sjevernoatlantsko vijeće u ponedjeljak u Gruziji

Povjerenstvo NATO-Gruzija, osnovano nakon rusko-gruzijskog sukoba, sastat će se prvi puta u ponedjeljak u Tbilisiju kada će tu zemlju posjetiti stalni predstavnici 26 zemalja - Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) i glavni tajnik organizacije, naveo je u četvrtak glasnogovornik NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i gruzijski premijer Lado Gourgenidze "potpisat će u ponedjeljak finalni dokument" koji određuje veličinu i dužnosti Povjerenstva neposredno prije inauguralnog sastanka u gruzijskom glavnom gradu, rekao je James Appathurai.

De Hoop Scheffer će nešto ranije započeti prvi posjet Gruziji susretom s presjednikom Mihailom Saakašvilijem.

Taj posjet je sličan posjetu 26 veleposlanika koji su u lipnju posjetili Ukrajinu, zemlju koja kao i Gruzija teži pristupu NATO-u , podsjetio je Appathurai 3. rujna.

Odluku o osnivanju povjerenstva NATO-Gruzija donijeli su ministri vanjskih poslova Saveza na sastanku 19. kolovoza u Bruxellesu posvećenom rusko-gruzijskoj krizi.
- 11:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

11.09.2008., četvrtak

SAD: U Senatu podrška za ratifikaciju članstva Hrvatske u NATO-u

Hrvatska je vrijedan partner NATO-a, angažiran u Afganistanu, zemlja koja je dokazala svoju političku i gospodarsku zrelost, ima pozitivne odnose sa svim susjedima i snažnu provedbu reformi, pa SAD ima puno povjerenje da će Hrvatska biti dobra članica NATO-a, rekao je jučer u svjedočenju pred američkih Senatom Daniel Fried, pomoćnik državne tajnice za Europu.

"Hrvatska je već vrijedna članica NATO-a, ona ima oko 300 vojnika u Afganistanu i jedina je nečlanica NATO-a koja koja trenutačno obučava afganistanske postrojbe u toj zemlji", rekao je Fried u svjedočenju pred Vanjskopolitičkim odborom Senata, koje je uvod u senatsku ratifikaciju protokola o primanju Hrvatske i Albanije u članstvo NATO-a.

Prijedlog ratifikacije već bi ovoga ili idućeg tjedna mogao dobiti "zeleno svijetlo" Vanjskopolitičkog odbora, a Senat bi o njemu mogao glasovati do kraja rujna, kazao je za novinsku agenciju diplomatski izvor u Washingtonu.

U slučaju da zgusnuti raspored rada spriječi stavljanje na dnevni red Senata ratifikaciju protokola do kraja rujanskog zasjedanja, ratifikacija bi mogla uslijediti u prosincu, nakon općih izbora, na posljednjem zasjedanju sadašnjeg saziva Senata, dodao je isti izvor.

U sjedištu NATO-a u Bruxellesu se očekuje da će svih 26 članica Saveza ratificirati protokol o primanju Hrvatske i Albanije do idućeg summita u travnju 2009. Brza ratifikacija u američkom Senatu bila bi važan poticaj cijelom procesu.

"Hrvatska je dokazala svoju političku i gospodarsku zrelost i postala je stabilna demokracija sa snažnim institucijama", kazao je Fried, ističući kako je članstvo Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN povećalo njezin značaj kao "regionalnog i globalnog partnera" u nizu pitanja.

Pomoćnik državne tajnice posebno je istakao regionalnu važnost Hrvatske - pozitivnu ulogu koju ima na Kosovu, ulogu u promicanju stabilnosti u BiH i razvoj kontakata s umjerenim političkim snagama u Srbiji.

Senatskom saslušanju nazočilo je i sedmočlano izaslanstva Saborskog odbora za oružane snage i Odbora za unutarnju politiku i sigurnost, na čelu sa zastupnikom Borisom Špremom, koje je u sklopu studijskog putovanja po zapovijednim mjestima NATO-a, ovih dana boravilo u posjetu SAD-u.

Među izazove s kojima se Hrvatska još uvijek suočava Fried je ubrojio pitanja obnove kuća, vraćanja imovine i razvoja infrastrukture, vezano uz povratak srpskih izbjeglica, reformu pravosuđa, i izmjenu zakonskog okvira za povratak nacionalizirane imovine u II. Svjetskom ratu i komunizmu, kako se ne bi diskriminirali strani državljani.

Odgovarajući na pitanja članova odbora o provedbi reformi, povratku srpskih izbjeglica, odnosu prema Haškom sudu (ICTY) te kažnjavanju ratnih zločina u Hrvatskoj, Fried je istaknuo da je Hrvatska načinila veliki posao, i da je stanje s povratkom srpskih izbjeglica općenito dobro.

Govoreći o procesuiranju ratnih zločina, kazao je da se hrvatska javnost dobro suočava s teškom činjenicom da nacionalni heroji nisu uvijek heroji.

Posebno je istaknuo potiskivanje nacionalizma iz matice hrvatske politike na njezinu marginu, što je ocijenio "velikim uspjehom za Hrvatsku" i pripisao ga vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici.

Dok je spremnost Hrvatske za članstvo u NATO-u visoko ocijenjena, članovi odbora postavili su dosta pitanja oko spremnosti Albanije, posebno zbog ozbiljnih problema s korupcijom, uključujući i onu u ministarstvu obrane, te oko održavanja idućih izbora.

Fried je naglasio kako SAD očekuje da će, slijedeći primjer Slovenije i sada Hrvatske, te kasnije Makedonije, i ostale bivše jugoslavenske republike krenuti put NATO-a i EU-a, uključujući i Srbiju.

Daleko najviše pitanja članova odbora odnosilo se na Gruziju i strategiju NATO-a prema Rusiji, nakon njezine kolovoške vojne intervencije u toj zemlji.

Fried je kazao kako su "članice NATO duboko zabrinute ruskom akcijom u Gruziji, te da NATO treba ramisliti o dugoročnim odnosima s Rusijom".

Republikanski senator Bob Corker postavio je pitanje čl. 5 Povelje NATO-o, o obvezi Saveza da pomogne napadnutoj članici, na primjeru Gruzije, kao zamišljene članice, uz potpitanje o obvezi NATO ako neka buduća članica "glupo i nesmotreno zarati sa susjednom zemljom".

"Čl. 5 Povelje NATO-a ima univerzalno značenje", rekao je Fried, napominjući kako je zbog takve "jako glupe stvari" i važna zrelost kandidata za primanje u članstvo, te se zato inzistira na cjelovitom ispunjenju kriterija, dobrim odnosima sa svim susjedima i vođenju odgovorne vanjske politike.
- 14:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Fitzgerald: BiH na dobrom putu ka NATO-u

Bosna i Hercegovina na dobrom je putu ka NATO-u, čemu značajno pridonosi i njezino sadašnje i najavljeno sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama diljem svijeta, izjavio je danas u Sarajevu američki admiral Mark Fitzgerald, zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva NATO snaga sa sjedištem u Napulju.

Admiral Fitzgerald sastao se s članovima Predsjedništva BiH te s predsjedateljem Vijeća ministara Nikolom Špirićem i ministrom obrane Selmom Cikotićem.

"BiH je pravi partner NATO-u", kazao je Fitzgerald ilustrirajući to činjenicom da je ta zemlja već uputila pješačku postrojbu u Irak, a priprema se i na sudjelovanje u operaciji koalicijskih snaga u Afganistanu.

Iduće godine, kako je istaknuo Fitzgerald, u BiH će biti održana i velika vojna vježba u kojoj će sudjelovati brojne države-članice NATO-a.

Naveo je kako se od vlasti BiH očekuje da što prije riješe neke od tehničkih problema važnih za funkcioniranje oružanih snaga BiH poput smanjenja broja skladišta streljiva te rješavanja statusa nepokretne imovine koja bi se mogla koristiti za vojne potrebe.
- 14:12 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ratni brodovi NATO-a napuštaju Crno more

Četiri ratna broda NATO-a napuštaju u srijedu Crno more nakon sudjelovanja u vježbama koje su se poklopile sa sukobom Rusije i Gruzije, zbog čega je Moskva optuživala Sjevernoatlantski savez da na crnomorskom području gomila pomorske snage.

Crno more napuštaju španjolska, njemačka, američka i poljska fregata, priopćio je NATO. Spomenuti ratni brodovi stigli su u Crno more nakon izbijanja neprijateljstava između Gruzije i Rusije, na pomorsku vježbu isplaniranu prije godinu dana, i najavljenu ranije.

- 14:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.09.2008., srijeda

Izložba o NATO-u u Gliptoteci

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković otvorio je u srijedu u Zagrebu multimedijalnu izložbu "NATO - sigurnija budućnost". Izložbu, postavljenu u Gliptoteci HAZU-a, organiziralo je ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u suradnji sa stožerom NATO-a u Bruxellesu i dio je aktivnosti u sklopu dijaloga s javnošću kojemu je cilj povećanje razine informiranosti o NATO Savezu, rekao je ministar.

Taj multimedijalno interaktivni projekt bio je izložen tijekom summita NATO-a u Bukureštu, kad su Hrvatska i Albanija dobile pozivnicu za članstvo u Savezu. Nakon Zagreba putuje u Albaniju, a nakon toga u Budimpeštu. Izložba sadržava video, fotografske i pisane materijale o Savezu na engleskom i francuskom te pregled operacija u Afganistanu i na Kosovu, civilnom planiranju u slučaju kriza, znanstvenoj suradnji i transformaciji Saveza. Tijekom održavanja izložbe od 10. do 19. rujna svaki će dan biti i predavanja o NATO-u.

Uz ministra Jandrokovića na otvorenju je sudjelovao i mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Peter Györkös te Jean-Francois Bureau, pomoćnik Glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.
Bureau je najavio skoro uvođenje NATO-ove internetske televizije koja je najavljena na summitu u Bukureštu. Mađarski veleposlanik Peter Györkös rekao je kako je Hrvatska postala "otok stabilnosti" i od "uvoznika stabilnosti postala izvoznik stabilnosti". Dodao je kako očekuje da mađarski parlament ratificira hrvatski ugovor o ulasku u NATO i prije nego što izložba stigne u Budimpeštu.

- 17:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ministar Jandroković sa zamjenikom pomoćnika Condoleezze Rice

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se danas sa zamjenikom pomoćnika američke državne tajnice za europske i euroazijske poslove Stuartom E. Jonesom, priopćilo je ministarstvo.

Jandroković je istaknuo u razgovoru kako Hrvatska cijeni suradnju sa Sjedinjenim Državama na bilateralnoj, ali i multilateralnoj razini u okviru NATO-a i Vijeća sigurnosti UN-a. Uputio je pritom zahvalu na potpori koju Washington pruža Hrvatskoj u procesima njezinog pristupanja NATO-u, te izrazio uvjerenje u što skoriju ratifikaciju Protokola o pristupanju Hrvatske u NATO u američkom Kongresu.

Na sastanku se razgovaralo i o pitanjima viznog sustava, te mogućnostima daljnjeg razvoja gospodarske suradnje, uz stvaranje preduvjeta za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja.

Osvrnuvši se na trenutno stanje u Gruziji, ministar Jandrokovć ponovio je hrvatsko stajalište o potrebi brze i učinkovite provedbe mirovnog plana za rješenje gruzijsko-ruskog sukoba. Također je rekao kako Hrvatska podržava stajališta NATO-a i EU-a o ovom pitanju, uz potpunu podršku suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Gruzije.
- 15:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ansip: Vjerujem u partnerske odnose s Hrvatskom u NATO-u i EU-u

Andrus Ansip
Estonija će uskoro ratificirati hrvatski ugovor o pridruživanju NATO-u i dvije će zemlje uskoro biti partneri u NATO-u kao što su već partneri u međunarodnim mirovnim misijama, rekao je jučer u Zagrebu nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom estonski predsjednik Valde Andrus Ansip.

"Estonija i Hrvatska već partnerski surađuju u mirovnim misijama, poput one u Afganistanu, a siguran sam da ćemo uskoro, kad estonski parlament ratificira hrvatski ugovor, biti i partneri u NATO-u", rekao je Ansip.

Prema njegovim riječima, Estonija snažno podupire hrvatsko približavanje Europskoj uniji i vjeruje da će Hrvatska uspjeti dovršiti otvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja s EU-om do kraja ove godine, a u 2009. ih i zatvarati.

"Mi ćemo učiniti sve, ali ne ovisi sve o nama, nego i o drugoj strani, Europska komisija to mora verificirati", rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader naglasivši da je Hrvatska od preostalih 12 neotvorenih poglavlja već predala pregovaračka stajališta za njih sedam, a za još dva predat će u rujnu.

Osim suradnje na području turizma, Hrvatska se nada unapređenju gospodarske suradnje s Estonijom, rekao je Sanader i najavio gospodarski forum na kojem će u utorak popodne u Zagrebu sudjelovati estonski i hrvatski gospodarstvenici.

Dvojica su čelnika razgovarala o stanju u Gruziji u koju su u kolovozu ušle ruska snage nakon spora oko Južne Osetije i Abhazije, dviju gruzijskih pokrajina koje uz rusku potporu traže neovisnost.

"Razdoblje poslijehladnoratovskoga mira završilo je i nakon 8. kolovoza stvari su postale složenije i više ništa nije isto", rekao je Ansip i dodao da "se zbog toga svi moramo zabrinuti".

"Hrvatska financijski pomaže Gruziji i to će i nastaviti, a pomagat će u rješavanju te situacije i kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda čija je trenutačno nestalna članica", rekao je Sanader.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić također je jučer razgovarao s Andrusom Ansipom.

U razgovoru Bebića s Ansipom obostrano je izraženo zadovoljstvo stanjem bilateralnih odnosa koji su vrlo dobri i bez otvorenih pitanja. Predsjednik Hrvatskog sabora je izvijestio estonskog predsjednika vlade o dinamici prilagodbe hrvatskog zakonodavstva europskom u 2009. godini i posebno o radu Nacionalnog odbora Hrvatskog sabora.

Kako je priopćeno, estonski je premijer Ansip rekao kako Estonija snažno podržava daljnje proširenje Europske unije jer smatra da Unija time postaje jača. Naglasio je kako svi kandidati moraju ispuniti pristupne kriterije i pohvalio napore koje je Hrvatska do sada uložila u reforme.

Predsjednika Sabora Bebića je izvijestio kako je za ulazak u Europsku uniju glasovalo 66% estonskih birača, dok se sada postotak estonskih građana koji podržavaju članstvo u EU čak i povećao, pa je "Estonija doživjela 'pozitivan šok' od priključenja Uniji".

U pogledu priključenja Hrvatske NATO-u, "Estonija podržava NATO-ovu politiku otvorenih vrata", kazao je premijer Ansip pozdravljajući skori ulazak Hrvatske u NATO, čime će Estonija i Hrvatska postati partnerske zemlje, priopćeno je iz Sabora.
- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

09.09.2008., utorak

Multimedijalna izložba "NATO - sigurnija budućnost" u Zagrebu

Izložba će se održati od 10. – 19. rujna u prostorijama Gliptoteke HAZU, Medvedgradska 2 u Zagrebu.

Izložbu je organiziralo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u suradnji s stožerom NATO-a u Bruxellesu i dio je aktivnosti u sklopu dijaloga s javnošću kojemu je cilj povećanje razine informiranosti o NATO Savezu.

Ovaj multimedijalno interaktivni projekt, koji je bio izložen tijekom summita NATO saveza u Bukureštu, sadrži video, fotografske i pisane materijale o Savezu na engleskom i francuskom jeziku. Pružen je pregled o operacijama u Afganistanu i na Kosovu, civilnom planiranju u slučaju kriza, znanstvenoj suradnji, o transformaciji Saveza te interaktivni kviz.

Tijekom održavanja izložbe od 10. do 19. rujna ove godine svakog dana će biti održana i predavanja o NATO-u na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Otvorenje izložbe održat će se sutra u 11 sati, a uz ministra Jandrokovića na otvorenju će sudjelovati ministar obrane Republike Hrvatske Branko Vukelić, veleposlanik Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj Peter Györkös te Jean-François Bureau, pomoćnik Glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

Izložba je otvorena za posjetitelje u terminima:

UTORAK - PETAK 11,00 - 19,00 sati

SUBOTA - NEDJELJA 10,00 - 14,00 sati

Više informacija može se pronaći na letku koji možete pogledati ovdje.

Izložbu možete pogledati i virtualno, ovdje.
- 12:12 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Češki premijer u posjeti Hrvatskoj

Hrvatska je sinonim za uspjeh, rekao je u Zagrebu češki predsjednik vlade Mirek Topolanek prilikom obraćanja političarima i akademicima u Novinarskom domu u Zagrebu 8. rujna. Topolanek je otvoreno pričao o NATO-u i Europskoj uniji, a njegov je posjet tim važniji što od 1. siječnja 2009. Češka predsjedava Europskom unijom.



Neki od prioriteta češkog predsjedanja je svakako i što brži završetak pregovora s Hrvatskom, ali i pogled na Istok, naročito prema mogućnostima koje Unija može ostvariti u Ukrajini i Moldaviji, ne zaboravljajući Jugoistočnu Europu. Za razliku od nekih pesimističnih pogleda iz tzv. Starih EU država, Topolanek s pravom ne vidi ni najmanji razlog zašto države poput Makedonije ili Crne Gore ne bi mogle postići uspjeh kakav je ostvaren u baltičkim zemljama koje su bile u sastavu nekadašnjeg SSSR-a. Češki je premijer otvoreno odgovorio da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom nastavlja čak i ako ne dođe do izručenja ratnog zločinca Ratka Mladića, vješto povezujući taj slučaj s zaustavljanjem pregovora s Hrvatskom u vrijeme kad se skrivao Ante Gotovina i kad su hrvatski građani bili povrijeđeni takvim igrama taoca i žrtve.

Češka će nam u Sjevernoatlantskom vijeću biti susjed u pravom smislu riječi, jer ćemo po engleskoj abecedi sjediti između Kanade i Češke (Canada, Czech Republic). Topolanek je nahvalio Hrvatsku i istaknuo kako je naša zemlja već odavno u okviru NATO-a jer se posebno istače u misiji ISAF u Afganistanu. To je golem uspjeh za zemlju koja je samo prije desetak godina i na svom teritoriju imala rat, naglasio je Topolanek te iskazao zadovoljstvo činjenicom da je potpora ulaska u NATO u Hrvatskoj puno viša nego što je bila u Češkoj u vrijeme ulaska u Savez. Premijer žali što i Makedonija nije pozvana u članstvo, posebno zbog činjenice da su Hrvatska, Makedonija i Albanija imali zajednički medicinski tim u ISAF-u koji je savršeno djelovao. A što se tiče neulaska Ukrajine i Gruzije u MAP, istakao je premijer, na to možemo samo duboko uzdahnuti.

Topolanek je vrlo otvorena i duhovita osoba koja u svojoj zemlji ima teško suočavanje sa zahtjevima koalicijskih partnera, ali i kohabitaciju s predsjednikom Vaclavom Klausom koji je poznat po svojim euroskeptičnim vjerovanjima. Iako je Topolanek uvjereni euroatlantist i pobornik Europske unije, ni on sam ne vjeruje u priželjkivane fenomene kao što je europski identite, ali spremno podržava EU kao organizaciju. A imati ju bez Vaclava Klausa bilo bi jednostavno dosadno, zaključio je Topolanek.

Vedran Obućina

- 10:43 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

08.09.2008., ponedjeljak

Topolanek u Zagrebu: nadam se da ćemo slijedeće godine sjediti jedan do drugog u NATO-u

Hrvatska ima velike izglede da dovrši otvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja s EU-om do kraja ove godine te da ih za češkog predsjedanja u prvoj polovici 2009. počne i zatvarati, suglasili su se danas nakon sastanka u Zagrebu hrvatski predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i njegov češki kolega Mirek Topolanek.

"Mi ćemo učiniti sve i optimisti smo, ali ne ovisi sve o nama, nego i o drugoj strani", rekao je Sanader naglasivši da je Hrvatska od preostalih 12 neotvorenih poglavlja već predala pregovaračka stajališta za njih sedam, a za još dva predat će u rujnu.

"Češka će poduzeti sve da zatvorimo sva otvorena poglavlja", rekao je Topolanek koji je naglasio da je s hrvatskim premijerom razgovarao i o preostalim poglavljima koja bi mogla biti problematična i zahtijevati veću pozornost.

Otvaranje gospodarstva Europske unije prema van, energetska sigurnost i očuvanje klime te proširenje EU-a na istok Europe, bit će tri češka prioriteta kad ta zemlja u prvoj polovici 2009. preuzme predsjedanje Europskom unijom, rekao je Topolanek u ponedjeljak u Zagrebu nakon sastanka sa Sanaderom.

Češki je premijer najavio kako će njegova zemlja do kraja godine ratificirati sporazum o hrvatskom priključivanju Sjevernoatlantskom savezu te izrazio "nadu da ćemo dogodine svečano, po abecedi, sjediti jedan do drugoga" u NATO-u.

Osim suradnje na području turizma, u kojem očekuje i češka ulaganja, Hrvatska se nada unapređenju gospodarske suradnje s Češkom, između ostaloga i protokom češke robe kroz riječku luku, nakon završetka punog profila autoceste Zagreb-Rijeka i nizinske željezničke pruge, rekao je Sanader i najavio gospodarski forum na kojem će danas popodne u Zagrebu sudjelovati češki i hrvatski gospodarstvenici.
- 14:54 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

06.09.2008., subota

Jandroković s ministrima vanjskih poslova EU o pristupu RH EU i ratifikaciji protokola za NATO

Hrvatski ministar vanjskih poslova sudjeluje danas u Avignonu na radnom ručku sa šefovima diplomacija zemalja članica EU-a i održat će niz bilateralnih sastanaka na kojima će razgovarati o napretku Hrvatske prema EU i zamoliti ih za bržu ratifikaciju protokola o proširenju NATO-a na Hrvatsku.

"Susret ću se s ministrima vanjskih poslova Španjolske i Malte Miguelom Angelom Moratinosom i Toniom Borgom, ali iskustvo mi govori da na ovakvim sastancima imamo još dosta neformalnih susreta tako da ću iskoristiti prigodu i razgovorati s drugim ministrima o napretku Hrvatske na putu prema EU-u i zamoliti ih za bržu ratifikaciju protokola o širenju NATO-a na Hrvatsku", rekao je Gordan Jandroković.

Tijekom radnog ručka ministri će razgovarati o mirovnom procesu na Bliskom istoku. Zajedno s Jandrokovićem na sastanku će biti nazočni i ministri vanjskih poslova drugih dviju kandidatkinja Makedonije i Turske. Povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je u subotu da bi napori Ankare na stabilizaciji prilika u njezinu okruženju mogli smanjiti otpor nekih europskih zemalja prema turskom članstvu u EU-u.

"Turska je igrala vrlo pozitivnu i konstruktivnu ulogu u krizi na Kavkazu i u Siriji", rekao je Rehn. Siguran sam da će pristupni proces još više pojačati ulogu Turske kao motora stabilnosti i mira u jednoj od najnestabilnijih regija na svijetu - Bliskom istoku", dodao je povjerenik.

Glavna tema dvodnevnog neformalnog sastanka u Avignonu je priprema europske mirovne misije koja bi nadzirala povlačenje ruskih snaga iz Gruzije.

Prema visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javieru Solani, pripreme za tu misiju su "skoro gotove". Odluku o tome trebali bi službeno potvrditi ministri vanjskih poslova na svom sljedeće službenom sastanku 15. rujna. Ta misija bi mogla imati do 200 ljudi.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steimeier predložio je da se pokrene neovisna istraga o početku sukoba u Gruziji, a njegov je prijedlog naišao na odobravanje više ministara.

"Ja sam za to. Treba znati što se dogodilo. Kruže svakakve brojke od 1000 do 2000 mrtvih, spekulacije tko je započeo sukob i kada i koliko je to trajalo, što je spremala jedna, a što druga strana", rekao je francuski šef diplomacije i domaćin skupa Bernard Kouchner.

Solana je rekao da taj zahtjev podržava skupina zemalja.

Britanski ministar vanjskih poslova David Miliband je istaknuo važnost da se "temeljito i neovisno ispita svaki navod, bilo da je riječ o kršenju ljudskih prava, kasetnom streljivu ili bilo čemu drugom".
- 13:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

05.09.2008., petak

U Hrvatskoj u tijeku NATO vježba COOPERATIVE MARLIN 08 (COMN 08)

Hrvatska ratna mornarica (HRM) od 1. do 12. rujna 2008. domaćin je NATO/PzM (NATO/Partnerstvo za mir) vježbe COOPERATIVE MARLIN 08 u Splitu. Nositelj provedbe je NATO Zapovjedništvo mornaričkih snaga (CC MAR HQ Northwood), a HRM pruža potrebnu potporu.

Vježba COMN 08 je NATO/PzM vježba na zapovjednom mjestu (stožerni trenaž) kojoj je cilj uvježbavanje stožernog osoblja u mornaričkim NATO procedurama pri vođenju NATO operacija odgovora na krize (Crisis Response Operations) u skladu s NRF konceptom (NATO Response Force).

Vježba se jednom godišnje provodi s ciljem poboljšanja mornaričke interoperabilnosti između država članica NATO-a, Partnerstva za mir, Mediteranskog Dijaloga (MD) i Istanbulske inicijative za suradnju (ICI). U vježbi će sudjelovati ukupno oko 50 djelatnika iz NATO-a i partnerskih država te tridesetak pripadnika HRM-a.

U vježbi sudjeluju sljedeće države: Albanija, Azerbejdžan, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Kanada, Litva, Njemačka, Rumunjska, Turska i Ukrajina. Isto tako, u vježbi će sudjelovati i NATO instruktori iz NATO Zapovjedništva mornaričkih snaga iz Northwooda i Napulja.

Vježba se provodi u dva dijela:
1. Pripremni dio: predavanja na temu planiranja pomorskih operacija odgovora na krize.
2. Taktički dio vježbe: praktičan rad na planiranju pomorskih operacija odgovora na krize, u skladu s pripremljenim scenarijem i prema NATO procedurama.

Kroz sadržaj se ostvaruju glavni ciljevi vježbe, a to su: upoznavanje s NATO organizacijom, zapovjednom strukturom te NRF konceptom; poboljšanje učinkovitosti u okružju multinacionalnog stožera; upoznavanje s NATO pomorskom taktikom, tehnikama i procedurama; promicanje međusobnog razumijevanja; doprinos sigurnosti te obrambenoj suradnji i dobrim odnosima između zemalja sudionica vježbe; uvježbavanje NATO C3 procedura te podizanje razine znanja za sudjelovanje u NATO vođenim operacijama odgovora na krize.
- 12:34 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

04.09.2008., četvrtak

Zatlers: Lisabonski ugovor ne smije biti prepreka Hrvatskoj na putu u EU

Zalters i Mesić
Latvija od samoga početka podupire put Hrvatske u EU i NATO te smatra da Lisabonski ugovor u tome ne smije biti prepreka, nego da Hrvatska mora postati punopravnom članicom EU-a čim ispuni uvjete i zatvori pregovore, rekao je u četvrtak u Zagrebu latvijski predsjednik Valdis Zatlers.

"Pozdravljamo dosadašnji uspjeh Hrvatske u pregovorima i nudimo Hrvatskoj pomoć kad god ona to zatraži", rekao je Zatlers u izjavi za novinare nakon sastanka s predsjednikom RH Stjepanom Mesićem.

Latvija i Hrvatska dosad imale vrlo prijateljske bilateralne odnose, rekao je Zatlers dodajući kako je to najbolji temelj da njegov posjet Hrvatskoj bude konstruktivan, plodonosan i uspješan.

"Mi smatramo da Lisabonski ugovor ne treba biti prepreka Hrvatskoj jer vjerujemo da Hrvatska, kad ispuni uvjete i zatvori pregovaračka poglavlja, ima pravo postati članicom EU-a", kazao je novinarima Zatlers.

"Jednaka je situacija i s NATO-om. Dosad su naše dvije zemlje imale vrlo dobru vojnu suradnju pa u našem parlamentu neće biti oklijevanja pri ratifikaciji dokumenata o hrvatskom pristupu NATO savezu", naglasio je latvijski predsjednik.

Valdis Zatlers također je naglasio da Latvija željno očekuje inteziviranje gospodarskih odnosa s Hrvatskom, što potvrđuje i podatak da je u sklopu latvijskog izaslanstva "imponzatan broj poslovnih ljudi" koji će sudjelovati u hrvatsko-latvijskom poslovnom forumu.

Latvijski predsjednik također je kazao da je s Mesićem razgovarao o europskom energetskom tržištu te da su se suglasili da u svim bilateralnim i multilateralnim susretima pruže potporu alternativnim putevima i različitim dobavljačima energenata.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je latvijski predsjednik stigao u prvi službeni posjet Hrvatskoj i zahvalio na aktivnoj i kontinuiranoj podršci koju Latvija pruža Hrvatskoj u procesima pristupanja EU i NATO-u.

"Zahvaljujući toj suradnji i ukupnim dobrim odnosima Hrvatske i Latvije upoznali smo se bolje i otvorili nove perspektive suradnje", kazao je predsjednik Mesić, dodajući kako vjeruje da će dvije zemlje uskoro zajedno graditi europsku budućnost.

Latvijskom predsjedniku, koji je u službenom posjetu Hrvatskoj do subote, večeras će na svečanoj večeri predsjednik Mesić uručiti odlikovanje Velereda kralja Tomislava s lentom i Danicom, a od latvijskog će predsjednika primiti odlikovanje Tri zvijezde.
- 16:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

03.09.2008., srijeda

NATO treba ojačati obranu baltičkih zemalja

NATO bi trebao pojačati obrambene kapacitete u trima baltičkim zemljama Estoniji, Latviji i Litvi, nakon sukoba između Rusije i Gruzije, izjavio je američki veleposlanik pri NATO-u Kurt Volker, u intervjuu objavljenom u današnjem dnevnom listu Financial Times.

Također je rekao kako je vrlo važno da NATO ostane "vjerodostojna" organizacija. "Te su zemlje članice NATO-a. Kad bi uslijedio napad na bilo koju od njih, morali bismo svi odgovoriti", rekao je Volker.

Naime, Volker je istaknuo kako sve tri baltičke zemlje imaju značajnu manjinsku rusku zajednicu, a upravo je to bio razlog, zaštita ruske manjine, koji je Rusija iskoristila kao opravdanje vojne intervencije na Gruziju.

Cijeli intervju objavljen u Financial Timesu možete pročitati ovdje.
- 14:42 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Češka i Švedska: Hrvatska će dovršiti pregovore sljedeće godine

Češka i Švedska, koje će sljedeće godine predsjedati Europskom unijom, izrazile su u utorak u Bruxellesu uvjerenje da će Hrvatska dovršiti pristupne pregovore u tijeku njihova mandata.

"Mislim da ćemo moći završiti pristupne pregovore s Hrvatskom u tijeku švedskog predsjedništva", rekla je švedska ministrica za europske poslove Cecila Malmstroem na konferenciji za novinare. Na njoj su sudjelovali ministri za europske poslove Francuske, koja sada predsjeda Unijom, i Češke, koja predsjedništvo preuzima 1. siječnja sljedeće godine. Švedska će predsjedati Unijom od 1. srpnja do 31. prosinca 2009.

"Vjerujem da 2009. treba bi biti godina kad će Hrvatska završiti pristupne pregovore s Europskom unijom", rekao je potpredsjednik češke Vlade i ministar za europske poslove Alexender Vondra.

Francusko predsjedništvo je u više navrata isticalo svoj cilj da se s Hrvatskom do kraja ove godine otvore sva ili gotovo sva i zatvori što je moguće više poglavlja.

Hrvatska je do sada otvorila pregovore za 21 poglavlje, za tri su pregovori zatvoreni, a još ih treba otvoriti 12.

Europska komisija je proljetos najavila da će u studenom u izvješću o napretku Hrvatske predložiti indikativni kalendar za dovršetak pristupnih pregovora do kraja svoga mandata, koji istječe 31. listopada sljedeće godine.

Ministar Vondra je rekao da očekuje mišljenje češkog Ustavnog suda o Lisabonskom ugovoru ove jeseni, a nakon toga će o njegovoj ratifikaciji raspravljati parlament. Češka je jedna od četiriju članica EU-a u kojoj Lisabonski ugovor još nije ratificiran.

Iako u Ugovoru iz Nice, koji je sada na snazi, nema pravnih zapreka za proširenje, francuski i njemački su čelnici u više navrata isticali da se Unija ne može širiti bez Lisabonskog ugovora.

Ministar Vondra se s tim stajalištem ne slaže. "Vidim prigodu da Hrvatska uđe i ne vidim ni jedan razlog da se to povezuje s ičim drugim", rekao je Vondra.
- 14:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

02.09.2008., utorak

Čaplovič: Slovačka Hrvatsku već smatra dijelom EU-a

Slovačka Hrvatsku doživljava kao da je već dio Europske unije, a u slovačkom parlamentu postignut je konsenzus svih političkih stranaka o ratifikaciji Protokola o pristupu Hrvatske NATO savezu, rekao je u utorak u Zagrebu potpredsjednik slovačke vlade Dušan Čaplovič.

U izjavi novinarima nakon niza sastanaka u Vladi, među kojima i s predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom, Čaplovič je naglasio kako se u Hrvatskoj osjeća "kao doma", i kako su svi razgovori bili iznimno srdačni "što govori o odličnim odnosima između dviju zemalja".

"Materijali o ratifikaciji dokumenta o pristupu Hrvatske u NATO sad su u slovačkom parlamentu i postignut je konsenzus svih stranaka da glasuju za taj dokument", kazao je Čaplovič, napomenuvši kako će se Slovačka i ubuduće zalagati da Hrvatska dobije status punopravnog parnera u Sjevernoatlantskom savezu.

U svim razgovorima jedna od tema bio je položaj hrvatske manjine u Slovačkoj i slovačke u Hrvatskoj i obje su strane izrazile zadovoljstvo skrbi koje države pokazuju za nacionalne manjine.

"Slovačka manjina ima sjajne uvjete za život i razvitak u Hrvatskoj koji im nisu omogućeni samo na državnoj, već i na lokalnoj i županijskoj razini", kazao je potpredsjednik slovačke vlade za društvo znanja, europska pitanja, ljudska prava i manjine Čaplovič.

"Slovačka Hrvatsku doživljava kao da je dio Europske unije", kazao je Čaplovič, izrazivši uvjerenje kako će suradnja u svim područjima između dviju zemalja jačati i postati primjerom svima u Europi.

Potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, koja je zajedno s Čaplovičom davala izjavu novinarima, još je jednom u ime Hrvatske zahvalila slovačkoj vladi na snažnoj i nedvosmislenoj potpori ulasku Hrvatske u EU i NATO.

Kosor, koju je, kao i ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, Čaplovič pozvao u posjet Slovačkoj, rekla je kako je hrvatski premijer tijekom susreta izrazio želju da slovački parlament bude među prvima koji će ratificirati protokol o ulasku Hrvatske u NATO.

I Kosor je potvrdila iznimno zadovoljstvo obje zemlje statusom svojih manjina te dodala kako se razgovaralo i o drugim temama poput jačanja suradnje u turizmu, budući da su reakcije slovačkih turista na ono sa čime se susreću u Hrvatskoj vrlo pozitivne.
- 11:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

01.09.2008., ponedjeljak

Finska sve bliže članstvu u NATO-u

Ruski upad u Gruziju je razlog zašto Finska razmišlja o kraju svoje politike neutralnosti i potpunog uključenja u NATO, rekao je finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb.


Finska predsjednica Tarja Halonen

Trenutak kada će se donijeti odluka o priključenju transatlantskom savezu tek treba doći, međutim, moramo biti fleksibilni i brzo prilagoditi našu sigurnosnu politiku, rekao je Stubb austrijskom denvnom listu Die Presse. Od nordijskih zemalja su u Sjevernoatlantskom savezu Norveška, Danska i Island.
Stubb je objasnio da oni koji smatraju da stvari što su se prošli mjesec dogodile u Gruziji nemaju utjecaja na finsku sigurnost žive na drugoj planeti. Finska, naime, ima 1340 kilometara dugu granicu s Rusijom. Zemlja je bila neutralna tijekom cijelog Hladnog rata, kao i u godinama nakon njega. U ožujku je Finska produbila svoje partnerske veze s NATO-om kad je najavila namjeru uključivanja u buduće operacije saveznih snaga za brz odgovor.

Finska predsjednica Tarja Halonen, koja prema finskom političkom sustavu ima zadnju riječ u vanjskoj i sigurnosnoj politici, potvrdila je listu Die Presse da je kriza na Kavkazu dokaz „sukoba koji brzo mogu eskalirati“.

- 18:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Završen izvanredni EU summit o Gruziji

Europska unija odlučila je odgoditi nastavak pregovora s Rusijom o sporazumu o pojačanom partnerstvu dok se ruske snage ne povuku iz Gruzije te snažno osudila odluku Moskve o priznavanju neovisnosti Južne Osetije i Abhazije.

"Dok se ruske snage ne povuku na položaje prije izbijanja sukoba, sastanci u vezi s pregovorima o sporazumu o partnerstvu su odgođeni", stoji u zaključcima izvanrednog summita EU-a, koji je danas završio u Bruxellesu.

Europsko vijeće snažno osuđuje jednostranu odluku Rusije da prizna neovisnost Južne Osetije i Abhazije. "Ta je odluka neprihvatljiva i Europsko vijeće poziva druge države da ne priznaju proglašenu neovisnost te traži od Komisije da prouči posljedice koje iz toga slijede", stoji u zaključcima summita.

Europska unija poziva Rusiju da se u uzajamnom interesu odluči za politiku "sporazumijevanja i suradnje". "Uvjereni smo da je u njezinu vlastitom interesu da se ne izolira od Europe. Očekujemo od Rusije odgovorno ponašanje, u skladu s njezinim preuzetim obvezama. Europska unija će ostati oprezna", ističe se u zaključcima.

Europski čelnici zatražili su od Vijeća EU-a i od Komisije da "pozorno i temeljito razmotri situaciju i različite dimenzije odnosa EU-Rusija. Ta procjena treba biti napravljena u svjetlu predstojećeg summita (EU-Rusija), predviđenog za 14. studenoga u Nici i mogla bi dovesti, u svjetlu razvoja situacije, posebice provedbe mirovnog plana od šest točaka od strane Rusije, do odluka o nastavku razgovora koji se odnose na budućnost odnosa između Unije i Rusije u različitim područjima", stoji u zaključcima.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy najavio je da će zajedno s predsjednikom Komisije Barrosom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom i ministrom vanjskih poslova Bernardom Kouchnerom sljedeći ponedjeljak, 8 rujna, posjetiti Moskvu i Tbilisi kako bi pokušali pridonijeti mirnom rješenju sukoba.

"Ova kriza znači da moramo preispitati naše odnose s Rusijom. Mi jesmo za partnerstvo, ali za partnerstvo treba dvoje", rekao je francuski predsjednik i predsjedatelj Europskog vijeća Nicolas Sarkozy.

Osim odgode pregovora o sporazumu o pojačanom partnerstvu, EU se za sada nije odlučila za sankcije prema Rusiji.

"Ne trebamo pokretati hladni rat, ne trebamo pokazivati mišiće i demonstrirati silu, sankcije i protusankcije, to neće koristiti nikome. Ako dođe takav trenutak, ja ću preuzeti odgovornost, ali za to još nije došlo vrijeme. Treba dati prigodu diplomaciji, 8. rujna. Ako to bude funkcioniralo, EU će pokazati svoju efikasnost, a ako ne, ponovno ćemo se sastati i donijeti druge odluke, ali treba stupnjevati stvari", rekao je Sarkozy na konferenciji za novinare.

Sarkozy je rekao da politika "interesnih sfera nije više prihatljiva, da više nema Jalte".

Predsjednik Europske komisije Barroso izjavio je da EU ne može nastaviti odnose s Rusijom kao da se ništa nije dogodilo.

"U svjetlu nedavnih događaja, ne možemo nastaviti kao da se ništa nije dogodilo", rekao je Barroso.
- 18:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se