OPSA blog

31.07.2008., četvrtak

Zastupnici SAD-a poduprli članstvo RH u NATO-u

Zastupnički dom SAD-a u srijedu je jednoglasno usvojio rezoluciju "H.RES 1266" u kojoj se čestita Hrvatskoj i Albaniji na dobivanju pozivnica za otpočinjanje pristupnih pregovora o članstvu u NATO savezu, priopćilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

U rezoluciji se izričito priznaju povijesni značaj i postignuća što su ih dvije zemlje ostvarile i dokazale privrženost zajedničkoj sigurnosti i vrijednostima država članica NATO-a, navodi se u priopćenju.

Nadalje, navedenom rezolucijom pozdravlja se potpisivanje Protokola o pristupanju Republike Albanije i Republike Hrvatske NATO-u, a koji su države članica potpisale 9. srpnja, čime se otvara put za punopravno članstvo dviju zemalja u NATO-u.

Značajno je da rezolucija "H.RES 1266" izražava snažnu potporu Zastupničkog doma pravodobnom završetku pristupnog procesa Hrvatske i Albanije NATO-u, kao i podršku Zastupničkog doma daljem širenju Saveza, navodi MVPEI.

Glavni inicijator navedene rezolucije je kongresni zastupnik iz Kalifornije Elton Gallegly, vođa Republikanske stranke u Pododboru za Europu u Zastupničkom domu.

Rezoluciju je susponzorirao još 31 zastupnik (među kojima i supredsjedatelji Hrvatskog kongresnog kluba George Radanovich i Peter Visclosky, te John Tanner, predsjedatelj izaslanstva Zastupničkog doma pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a).

Rezolucija "H.RES 1266" predstavljena je u Zastupničkom domu 11. lipnja i jednoglasno usvojena u Odboru za vanjsku politiku Zastupničkog doma 16. srpnja.

Predmetna rezolucija nastavlja se na rezoluciju istog sadržaja i naziva koja je jednoglasno usvojena u Senatu Sjedinjenih Država 19. svibnja ("S.RES 570"), stoji u priopćenju.
- 10:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

30.07.2008., srijeda

SAD pomaže Hrvatskoj u uništenju zastarjelih protuzračnih sustava

Ministar obrane Branko Vukelić i veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Robert Bradtke potpisali su danas Provedbeni ugovor o financijskoj pomoći SAD-a u iznosu od milijun američkih dolara za uništenje oko 1000 neperspektivnih prijenosnih protuzračnih sustava priopćilo je Ministarstvo obrane (MORH).

Ministar Vukelić zahvalio se veleposlaniku Bradtkeu i Sjedinjenim Američkim Državama na podršci i pomoći koje cijeli niz godina pružaju Hrvatskoj i MORH-u na različitim projektima. Ministar je naglasio da će se financijska pomoć temeljena na Provedbenom ugovoru iskoristiti ne samo za trošak uništavanja neperspektivnih prijenosnih protuzračnih sustava, nego i za poboljšanje sustava sigurnosti na mjestima gdje se takva i slična sredstva nalaze. Također je istakao da će se tehnički detalji uništavanja neperspektivnih protuzračnih sustava još dogovoriti i dodao da će se uništavanje provoditi uz puno uvažavanje standarda sigurnosti i zaštite okoliša, na način da ne dođe do ugrožavanja niti prirode, niti ljudi.

Veleposlanik Bradke istaknuo je da je ključ suzbijanja eventualnih prijetnji izazvanih ilegalnim korištenjem takve vrste oružja suradnja među državama, te kao odličan primjer naveo upravo suradnju Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske na ovom projektu.

Suradnja Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske u zadnje je vrijeme tješnja nego ikad, rekao je i dodao da je to još jednom potvrđeno prošlog tjedna, kada je američki predsjednik Bush uputio američkom Senatu na usvajanje Protokol za pristupanje Hrvatske NATO savezu. Veleposlanik SAD također se zahvalio hrvatskoj strani na suradnji i zaključno definirao potpisivanje Provedbenog ugovora kao korak dalje u uspješnoj suradnji dvaju država.

Foto: MORH
- 19:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Ruski prijedlog o novoj sigurnosti

Iako se željno očekuju reakcije nakon sastanka Vijeća NATO-Rusija koji se održao u ponedjeljak u Bruxellesu, javnost je još uvijek uskraćena svih komentara iz središnjice NATO-a. Razlog toliko velikom zanimanju je prijedlog s kojim je izašao Dmitrij Rogozin, veleposlanik Ruske Federacije pri NATO-u. Rogozin je u Bruxellesu poznat kao poseban Putinov izaslanik, s renomeom ruskog nacionalista i velikog protivnika Saveza. Prijedlog koji je načinjen u Kremlju iznenađuje mnoge urednike političkih rubrika u glavnim svjetskim novinama, ali od strane političkih struktura još nije naišao na odgovor.


Dmitrij Rogozin, ruski veleposlanik pri NATO-u

Rusija predlaže novi sigurnosni pan-europski koncept koji bi zamijenio NATO, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS-OSCE), al ii Rusijom vođenu Zajednicu nezavisnih država i Organizaciju ugovora kolektivne sigurnosti što je ruska sigurnosna organizacija koja uključuje i zemlje Središnje Azije. Rusko viđenje nove sigurnosti, koje je u ponedjeljak predstavljeno veleposlanicima u Bruxellesu, uključilo bi i zemlje poput Kine i Indije.

Rogozin se smatra realistom pa je već izjavio kako “ne očekuje trenutačnu reakciju dijela zapadnih partnera, bilo da prijedlog naiđe na neodobravanje ili na aplauz. Radujemo se timskom radu i praktičnoj potrazi za konstruktivnim prilazima”. Kremlj je već poduzeo korake za promijenom OESS-a, naročito nakon što je Rusija, koja je član Organizacije, napala promatrače na izborima u nekoliko bivših sovjetskih republika kao pristrane.

Novi sigurnosni pakt Rusija smatra nužnim jer Europa više ne može izdržati probleme s kojima se suočava, od NATO-ovog širenja, ilegalne migracije, trgovine drogom, organiziranog kriminala do terorizma, stoji u prijedlogu. Kremlj smatra da, nakon pada Sovjetskog saveza i završetka Hladnog rata, Europa nije uspjela stvoriti sveobuhvatnu, integriranu i pouzdanu sigurnosnu arhitekturu koja bi se protezala od Vancouvera u Kanadi do Vladivostoka na ruskom Dalekom istoku.


Rusija bi osim NATO-a i OESS-a ukinula i svoje sigurnosne organizacije u Srednjoj Aziji

Ruski prijedlog dolazi u naročito zanimljivo vrijeme. Mnogi kremljolozi su godine trošili na proučavanje neshvatljivih političkih poteza Moskve, a čini se da ta tajanstvenost i dalje opstaje kao glavna taktička prednost ruske vanjske politike. Rusija se polako, ali sigurno gospodarski oporavlja od Jeljcinovih godina i strašne pretvorbe čiji su potomci mnogi današnji (slobodni i zatvoreni) oligarsi. U takvim uvjetima, ruski vođe, Putin kao premijer i njegov štićenik Medvedev kao ruski predsjednik, nastoje zadobiti što više moći u svjetskoj igri. Za sada im ne polazi mnogo za rukom; unatoč protivljenju Moskve, Poljska i Češka će ipak pristati na postavljanje proturaketnog štita, iako se neke članice NATO-a tome ozbiljno protive; Gruzija i Ukrajina svaka na svoj način sve su bliže članstvu u NATO-u što Rusiju opet brine; konačno razočaranje stiže s Balkana gdje je Rusija oduvijek željela igrati važnu ulogu, a gdje je Europska unija priznala nezavisnost Kosova. Paradoksi u prijedlogu iskaču sa svih strana – i dok Rogozin govori da su gore spomenuti koraci očit povratak u doba Hladnog rata, prijedlog jasno daje na znanje kako povratka na stare dane CIA-e i KGB-a nema i ne može biti. Putin, s druge strane, nastoji iskoristiti svaki trenutak da svojski napadne NATO Savez.

Prema pisanju španjolskog uglednog dnevnog lista El Pais, nije slučajno da je prijedlog javno izašao istog dana kad je Moskva predstavila svoj novi plan modernizacije nuklearne flote, gradnju pet novih nosača aviona i modernizaciju svih nuklearnih podmornica sa sposobnošću nošenja interkontinentalnih balističkih projektila.

Iščitavanjem između redaka se jasno može shvatiti da iza grma leži stara ruska želja za oblikovanjem veza u Europi na način koji bi najbolje odgovarao njezinim ciljevima. A Europljani su dovoljno pametni da odbiju igrati takvu igru.

Vedran Obućina

- 13:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

29.07.2008., utorak

Daleko je Kijev od Bruxellesa

Unatoč prosvjedima, godišnja pomorska vojna vježba Ukrajine i NATO-a održana je prema planu, izjavio je ukrajinski načelnik oružanih snaga. Vježba je održana od 14. do 26. srpnja na području Odese, Krima i Crnog mora. Uključila je 14 brodova, 17 zrakoplova i više od 2200 vojnika iz Ukrajine, SAD-a i još 15 zemalja, među kojima i neke članice NATO-a. Vježba velikih razmjera imala je za cilj osvajanje i onesposobljavanje ciljeva na moru.



Tijekom vježbi, anti-NATO prosvjednici postavili su kampove na obali crnog mora i pokušali zaustaviti isplovljavanje stranih brodova iz luke u Odesi. Prema istraživanju centra Razumkov u lipnju, najmanje 60 posto Ukrajinaca se protivi ulasku njihove zemlje u članstvo NATO-a. Da će se NATO morati više potruditi oko povećanja povjerenja Ukrajinaca u Sjevernoatlantski savez dokazuje i nemoćnost ukrajinskog predsjednika Juščenka u dobivanju NATO-ovog Akcijskog plana za članstvo. Tvrd orah je naročito istok zemlje gdje živi rusofonsko stanovništvo i gdje je smještena gotovo sva teška industrija i postrojenja koja održavaju ovu golemu zemlju na životu.

Češka organizacija Jagello 2000 koja u sebi okuplja i NATO Informacijski centar u Pragu i Atlantsko vijeće Češke posebno je zainteresirana za širenje euroatlantizma na istoku Europe. I dok je njihova aktivnost i podrška u Gruziji na visokoj razini, u Ukrajini imaju vrlo malen odaziv. Nedavno su u gradu Dnjepropetrovsku osnovali Informacijski centar NATO-a, nakon što je isti pokušaj u Kijevu propao. Uz podršku i češke vlade, centar je radio svega pet dana, da bi bio zatvoren pod izlikom nedovoljnih sredstava i nesređenih vlasničkih odnosa. Očito je da će Bruxelles prema Ukrajini i dalje biti nadasve oprezan.

Vedran Obućina

- 11:51 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

28.07.2008., ponedjeljak

Afganistan: general Bantz Craddock kritizira neodržana obećanja

general Bantz J. Craddock
Zapovjednik oružanih snaga NATO-a, general Bantz J. Craddock zamjerio je članicama Saveza neispunjavanje obećanja o broju vojnika i financijskih sredstava za operaciju u Afganistanu, piše u današnjem Financial Times Deutschland - FTD.

"Frustriran sam", rekao je zapovjednik u Afganistanu, tijekom inspekcije, gdje je i dao intervju listu FTD.

Podsjetio je na obveze što su ih članice preuzele početkom travnja, na summitu NATO-a u Bukureštu, ali od 73 obećanih postrojbi zaduženih za obuku, nedostaje njih još 19.

Ti vojnici trebali bi pomoći očuvati afganistanske vojnike i tako im pomoći u borbi protiv talibana.

Craddock je rekao da članice ne ispunjavaju ni financijske obveze.

Češka Republika je, primjerice, dala dva helikoptera za NATO, no operaciji nedostaje novca da helikopter prebaci u Afganistan.

"Praktički sam na financijskoj nuli, a treba mi oko 4,5 milijuna eura da bih u željenom roku prebacio opremu" u Afganistan, kaže general.

Afganistanski talibani počeli su pobunu nakon što ih je 2001. s vlasti svrgnula međunarodna koalicija predvođena Sjedinjenim Državama. Nasilje se umnogostručuje u zadnje dvije godine unatoč prisutnosti 70.000 vojnika višenacionalnih snaga.

Čitav tekst u današnjem Financial Times Deutschland pročitajte ovdje (na Njemačkom jeziku).
- 15:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

27.07.2008., nedjelja

Komunisti zaustavili NATO-ovu vježbu

Ukrajinski komunisti svojim su tijelima spriječili iskrcavanje mornaričke pješadije i oklopnih vozila koji su sudjelovali u vježbi NATO-a u Ukrajini, izvijestila je u četvrtak agencija Interfax.

Incident se dogodio u krimskoj pokrajini na jugu Ukrajine kada su postrojbe mornaričke pješadije iz Ukrajine, Gruzije i Makedonije pokušale izvesti amfibijski desant na plaži jezera Donuzlav.

Oko trideset komunističkih aktivista u pet ujutro izašlo je na obalu jezera mašući crvenim i ruskim pomorskim zastavama i ruskom trobojnicom.

Prosvjednici su tijelima gotovo sat vremena sprječavali tri oklopna vozila i marince da izađu na plažu.

Tijekom pregovora komunisti su se popeli na vozila, optužili gruzijske i makedonske posade vozila da vrše "invaziju na Ukrajinu" a ukrajinske marince da su "izdali domovinu" te pjevali domoljubne pjesme.

Leonid Hrach, čelnik krimske komunističke partije kasnije je novinarima rekao da su prosvjednici "zarobili tri tenka".

Vozila i posade ponovno su krenuli nakon što su pristigli viši časnici koji vode vježbu a ukrajinska policija zaprijetila uporabom sile ukoliko prosvjednici ne oslobode vozila.

Vježba iskrcavanja bila je dio godišnje multinacionalne pomorsko-kopnene obuke koju organiziraju Sjedinjene Države i njeni saveznici s područja Crnog mora.
- 08:37 - Komentari (5) - Isprintaj - # -

26.07.2008., subota

Njemački ministar iznenada posjetio Afganistan

Okružen jakim osiguranjem, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier jučer je doputovao u iznenadni posjet Afganistanu, a očekuje se da bi ondje trebao boraviti nekoliko dana.

Vojnim je zrakoplovom njemački ministar doputovao u zapadni grad Herat. To je njegov treći posjet Afganistanu. Njemačka u toj zemlji trenutačno ima 3.500 stacioniranih vojnika i pod stalnim je pritiskom svojih saveznika iz NATO-a koji bi željeli povećanje njihova broj te njihov premještaj na jug zemlje gdje bi pomogli u borbama protiv talibanskih pobunjenika.

Službeni Berlin najavio je planove o povećanju broja vojnika za 1.000 do jeseni. No, pitanje slanja dodatnih vojnika u Afganistan kontroverzno je u Njemačkoj. Kancelarka Angela Merkel jasno je dala na znanje da Njemačka ima jasna ograničenja kada je riječ o vojnom angažmanu. Herat, grad u kojemu živi 600.000 stanovnika, treći po veličini afganistanski grad smatra se kulturnim središtem zemlje.
- 22:17 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Bush u Senat poslao dokumente za ratifikaciju članstva Hrvatske i Albanije u NATO-u

Američki predsjednik George Bush uputio je u Senat dokumente za ratifikaciju članstva u NATO savezu za Hrvatsku i Albaniju. U svojoj poruci američki predsjednik kaže da su Hrvatska i Albanija još dvije zemlje motivirane članstvom u NATO savezu koje su poduzele teške, ali istovremeno, značajne političke ekonomske i vojne reforme. Dodao je da je širenje NATO-a povijesni uspjeh u promicanju slobode i stabilnosti.

Predsjednik Bush je također rekao da vrata ostaju otvorena za druge zemlje koje su spremne preuzeti na sebe odgovornosti koje članstvo u NATO savezu donosi. NATO je početkom mjeseca pozdravio ulazak Hrvatske i Albanije u članstvo. Međutim, svih 26 zemalja članica mora ratificirati njihovo članstvo. Članica NATO-a trebala je postati i Makedonija, međutim, njeno je članstvo blokirala Grčka zbog spora oko imena.
- 22:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

22.07.2008., utorak

Glavni tajnik NATO-a: Uhićenje Karadžića je važan čin suradnje Beograda

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pozdravio je u utorak vijest o uhićenju optuženog ratnog zločinca Radovana Karadžića u Beogradu kao "važan čin suradnje" srbijanskih vlasti s Haškim tribunalom.

- Pohvaljujem srbijanske vlasti za taj važan čin suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije - kazao je de Hoop Scheffer.

Izrazivši nadu u skoro izručenje Karadžića haškome pravosuđu gdje će mu se suditi, glavni tajnik je poručio da se "napredna i stabilna budućnost Zapadnog Balkana može graditi jedino na pravdi i pomirbi".

- Stoga, ohrabrujem Srbiju i druge zemlje u regiji da nastave ulagati napore kako bi uhitile optužene ratne zločince koji su još na slobodi, uključujući Ratka Mladića - zaključuje Jaap de Hoop Scheffer.
- 12:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO pozdravio uhićenje Radovana Karadžića

NATO je u ponedjeljak navečer objavio kako je izvješće o uhićenju optuženika za ratne zločine, bosanskog Srbina Radovana Karadžića, dugoočekivana dobra vijest.

- Ako se ta informacija potvrdi, to je doista dobra vijest za međunarodnu zajednicu, vijest kojoj smo se nadali već dosta dugo - rekao je glasnogovornik NATO-a.

- To je dobra vijest u odnosu na ono što očekujemo od Srbije i treba je promatrati na pozitivan način - kazao je glasnogovornik Saveza.
- 00:57 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

20.07.2008., nedjelja

Više vojnika za Afganistan

Američki senator i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima Barack Obama, koji je danas boravio u Afganistanu u sklopu svoje prekooceanske turneje, u nedjelju je situaciju u toj zemlji ocijenio "nesigurnom", istaknuvši kako je "treba hitno početi rješavati" te je pozvao na što skoriji razmještaj dodatnih američkih vojnika.



Obama se drugoga dana boravka u Afganistanu sastao s predsjednikom Hamidom Karzaijem. "Moramo shvatiti da je situacija ovdje neizvjesna i da je treba početi što hitnije rješavati. Afganistan mora postati središnja bojišnica SAD-a u borbi protiv terorizma. Smatram da se hitno moramo fokusirati na ovu činjenicu", rekao je Obama u intervjuu za CBS-ov program "Face the Nation", koji je emitiran nakon što je napustio Afganistan.

Također je izjavio kako misli da broj američkih vojnika u Afganistanu treba povećati te da SAD treba odmah početi planirati proces prebacivanja američkih vojnika iz Iraka u Afganistan. "Mislim da je situacija postala toliko hitna da moramo početi nešto činiti odmah", prenio je Reuters.
"Ako budemo čekali novu administraciju, mogla bi proći još godina dana dok dodatne američke trupe ne stignu ovdje, u Afganistan", rekao je Obama.

Obama je još ranije izjavio da se zalaže za slanje dodatne dvije brigade američke vojske, ili oko 7.000 vojnika, u Afganistan.Poput njegova političkog protivnika, republikanskog predsjedničkog kandidata Johna McCaina i Obama smatra da bi trebalo "ujediniti zapovjedništvo na učinkovitiji način kako bi se američke vojne operacije uspjele koordinirati", prenio je France presse. Puko slanje vojnika neće biti dovoljno, a i afganistanska vlada mora učiniti više, smatra Obama.

- 21:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.07.2008., subota

Ljetna stanka s OPSA biltenima

OPSA bilten NATO intervjui
Od slijedećeg tjedna do kraja kolovoza OPSA bilteni neće izlaziti radi ljetnog odmora. OPSA bilten Euroatlantski tjednik ponovno će redovito izlaziti od kraja kolovoza, a slijedeći OPSA bilten NATO intervjui izdat će se početkom rujna.

Bilten se distribuira u tiskanom i elektronskom obliku, a kako bi se prijavili za primanje biltena putem e-pošte dovoljno je u formular upisati adresu na koju želite primati bilten. Formular za prijavu nalazi se na Internet stranicama OPSA-e, ispod lijevog izbornika.

Svim čitateljima OPSA biltena želimo ugodan odmor tijekom ljeta.
- 13:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bianca Matković sastala se s mađarskim državnim tajnikom

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković sastala se u petak 18. srpnja s Ferencom Gemesijem, državnim tajnikom u Uredu predsjednika Vlade Republike Mađarske.



Državna tajnica Matković upoznala je državnog tajnika Gemesija s tijekom reformi koje Republika Hrvatska poduzima u procesima pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, uputivši pritom zahvalu Vladi Republike Mađarske na kontinuiranoj potpori koju pruža Hrvatskoj u tom području.

Na sastanku se razgovaralo o organizaciji treće zajedničke sjednice hrvatske i mađarske Vlade, koja će se održati u rujnu ove godine u mađarskom gradu Pečuhu. Naglašeno je pritom kako je održavanje ovakvih zajedničkih sjednica važno za stalno unaprjeđenje bilateralnih političkih odnosa, kao i za provedbu niza zajedničkih međudržavnih projekata.

U kontekstu razgovora o stanju u regiji državni tajnik Gemesi istaknuo je značaj Hrvatske kao faktora stabilnosti, koja svojim iskustvima može pomoći i drugim državama regije u njihovom pristupanju euro-atlantskim integracijama.
- 12:59 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.07.2008., četvrtak

Značaj hrvatskog kontigenta u Afganistanu – kada liječnik obavlja svoj posao

Uronjeni u svakidašnje probleme brzoga života, sve što se događa tisućama kilometara čini nam se potpuno strano, a nažalost ponekad i posve nebitno. Živjeti u Hrvatskoj danas znači živjeti u miru, iako ne tako davno, sve što smo željeli bio je mir i pravo na život, kada su upravo nas pogodile ratne nedaće.

Živjeti danas u Afganistanu znači biti svakodnevno na meti terorista i terorističkih napada jer nikada ne znate gdje, kada i zašto će biti izvršen krvavi napad. Kako bi napaćenim građanima Afganistana pomogli tamo se nalazi i hrvatski kontigent snaga u sklopu NATO-ove misije ISAF, a u unutar kojega je i liječnik Ratimir Benčić.

Kada je 7. srpnja izvršen još jedan u nizu od besmislenih i krvavih samoubilačnih napada – ovaj puta na indijsko veleposlanstvo, Benčić se odmah pridružio osoblju koje je pružalo pomoć ozlijeđenima i preuzeo značajnu i vrlo humanu ulogu u spašavanju života, a o čemu je izvijestio ISAF-ov ured za odnose s javnošću.

U tom krvavom samoubilačkom napadu ubijene su 42 osobe, a ranjeno čak 147 te su ubrzo kirurški odjeli svih bolnica u Kabulu bili u potpunosti puni ranjenika.

Dr. Benčić je preuzeo trijažu, odnosno razvrstanje pacijenata po žurnosti medicinske intervencije kako bi se spasilo što više života.

"Trijaža je vrlo ružan posao. Morate odlučiti kome pomoći. I to morate brzo učiniti", rekao je Benčić za press službu ISAF-a. Benčić je od završetka Medicinskog fakulteta u Zagrebu radio kao liječnik opće prakse, a iskustvo u trijaži stekao u Domovinskom ratu u Hrvatskoj.

Benčić je brzo pregledavao svakog pacijenta kako bi odredio kome je odmah potrebna intervencija i tko je u dovoljno stabilnom stanju da se može prevesti u francusku i češku vojnu bolnicu. Time je oslobodio nacionalnu vojnu bolnicu najsloženijih slučajeva i dao joj vremena, prostora i mogućnosti da osigura medicinski tretman za više dolazećih pacijenata, navodi ISAF, dodajući kako je time vjerojatno spasio mnoge živote.

Benčić, koji je Afganistanu bio i 2006. godine, pohvalio je i veliko poboljšanje sustava medicinske zaštite u Afganistanu.

"Oni zaslužuju pomoć. Oni zaslužuju pristojan život, svi ljudi u Afganistanu, oni svojoj djeci žele najbolje, kao i mi našoj", rekao je Benčić.

Iskustvo koje je dr. Benčić stekao u Domovinskom ratu – iskustvo iz vremena kada smo mi prolazili teške trenutke donijelo je dobro još jedanput, tisućama kilometara daleko. Dr. Benčić je jedna osoba od tisuća u sklopu misije ISAF, a svi oni svakodnevno doprinose koliko toliko u osiguravanja minimalnih uvjeta za život građana Afganistana koji danas trebaju svaku pomoć.

Upravo s dr. Benčićem možemo prikazati koliko je važno sudjelovanje u mirovnim misijama za građane ugroženih zemalja. Svaki ljudski život neprocjenjivo je vrijedan i premda tisućama kilometara daleko od Hrvatske, u vrijeme globalizacije svaki kutak planete nam je u susjedstvu. Hrvatski kontigent u misiji ISAF odavno je postao jedan od vrsnih brandova Hrvatske, koji nas prikazuje na najbolji mogući način, dr. Benčić je samo podsjetnik na to koliko pomoć koji pružaju znači za Afganistan i podsjetnik kako niti mi ne trebamo zaboraviti na one koji se i osobno žrtvuju kako bi drugima pomogli. S tom mišlju ostajemo uz sve pripadnike hrvatskog kontigenta misije ISAF u Afganistanu.
- 11:12 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.07.2008., srijeda

Helikopter KFOR-a zbog kvara prisilno sletio

Nitko od vojnika nije povrijeđen kada je helikopter KFOR-a morao prisilno sletjeti jučer u selu Jagnjenica, u općini Zubin Potok. Glasnogovornik međunarodnih vojnih snaga na Kosovu Jean Luc Cotard izjavio je da se helikopter nije srušio već je zbog kvara prisilno sletio pri čemu je zapeo za kablove električne struje. U letjelici je bilo između 8 i 10 vojnika KFOR-a i nitko od njih nije ozlijeđen, dodao je glasnogovornik KFOR-a. Pri slijetanju helikoptera nije nastala materijalna šteta ni na letjelici, ni na okolnim objektima.
- 10:41 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

15.07.2008., utorak

Ministri obrane NATO-a dali podršku formiranju kosovskih sigurnosnih snaga

Prištinski list Express
Ministri obrane država članica NATO saveza potvrdili su u Bruxellesu da će dati podršku za formiranje Kosovske sigurnosne službe.

- NATO će nadgledati formiranje Kosovskog zaštitnog korpusa i Kosovskih sigurnosnih snaga - izjavio je glasnogovornik Saveza James Appathurai te dodao da će te snage biti profesionalne i multietničke, opremljene lakim naoružanjem.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavio je da su se ministri obrane tijekom dvodnevnoga sastanka složili da će provoditi nove zadatke NATO-a na Kosovu i da će pomoći da se ojačaju demokratske institucije najmlađe europske države.

Prištinski list Express piše da premijer Kosova Hashim Thaci i njegova Demokratska stranka Kosova imaju poteškoća u pronalasku kadrova za nove resore u Vladi, a najveći je problem pronaći pravu osobu za ministra sigurnosnih snaga. Nagađa se da bi to mjesto mogao zauzeti Bajram Rexhepi, gradonačelnik Kosovske Mitrovice ili jedan od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova.
- 10:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

14.07.2008., ponedjeljak

NATO: Američki vojnici su poginuli u dobro isplaniranom napadu talibana

Napad talibana u kojemu je poginulo devet američkih vojnika, bio je dobro isplaniran, složen napad kojemu je cilj bio uništiti položaj blizu pakistanske granice, rekao je glasnogovornik NATO-a.

- Napadači su bili posebno dobro organizirani i agresivni. Približno 150 afganistanskih vojnika i pripadnika ISAF-a junački su se borili da ne padnu u ruke pobunjenicima - izjavio je bojnik Mike Finney, glasnogovornik ISAF-a.

Talibanski napad na položaj afganistanske vojske i ISAF-a u pokrajini Kunar počeo je nešto prije zore i trajao je cijeli dan. Riječ je o najpogubnijem danu u 2008. godini za međunarodne snage u Afganistanu.

Približno 133 strana vojnika poginula su u Afganistanu od početka godine. Većina je stradala od improviziranih bombi.
- 19:44 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

11.07.2008., petak

State Department: Rusija nema pravo veta

Rusija nema pravo veta kod odlučivanje o članstvu u NATO savezu, ocijenio je u četvrtak američki State Department komentirajući priopćenje ruskog ministarstva vanjskih poslova prema kojem će širenje NATO-a na Hrvatsku i Albaniju štetiti sigurnosti u Europi.

- Nije iznenađenje čuti tu vrstu komentara od Rusa, no u konačnici, Rusija nema pravo veta kod glasovanja o članstvo u NATO savezu - izjavio je glasnogovornik State Departmenta Rob Mcinturff i dodao da je na suverenim zemljama da odluče kako se žele organizirati.



Reagirajući na potpisivanje Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO, dan ranije u Bruxellesu, rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je objavilo kako smatra da će proširenje NATO-a na Hrvatsku i Albaniju nanijeti štetu sigurnosti u Europi.

Na pitanje o neuobičajenom negodovanju Moskve zbog širenja NATO-a u regiji jugoistočne Europe, koja nije bila dio nekadašnjeg Varšavskog ugovora, Mcinturff je odgovorio kako je to dio općeg ruskog protivljenja širenju NATO-a, ali sada u drugom području.

- I ranije su izražavali protivljenje širenju NATO-a, sada samo mijenjaju smjer kada je riječ o dijelu svijeta. Međutim to nije iznenađenje, mi imamo puno bilateralnih pitanja s Rusijom. Mi podržavamo širenje NATO-a tamo gdje oni ne podržavaju i to je samo jedna od točaka za raspravu - kazao je glasnogovornik i napomenuo kako se to može nazvati "raspravom među prijateljima".

Na pitanje o potpisivanju Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije u NATO, te očekivanjima za njegovu ratifikaciju u američkom Senatu, glasnogovornik State Departmenta pozdravio je taj korak kao napredovanje dviju zemalja prema punopravnom članstvu u Savezu, uz napomenu da je teško predvidjeti kada će Senat ratificirati protokol, zbog gustog rasporeda uoči općih izbora 4. studenoga.
- 08:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bijela kuća: Rusi su se zabunili, mislili su na Gruziju i Ukrajinu

Bijela je kuća jučer je pozdravila potpisivanje protokola o pristupanju NATO-u Hrvatske i Albanije, te izrazila očekivanje da će on u najskorije vrijeme biti ratificiran u američkom Senatu.

Komentirajući potpisivanje Protokola o pristupanju NATO-u Hrvatske i Albanije u Bruxellesu, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Gordon Johndroe izjavio je da je američka administracija jako zadovoljna zbog zasluženog ulaska tih dviju zemalja u Savez, te da u konačnici očekuje i članstvo za Makedoniju.

Na traženje da komentira priopćenje ruskog ministarstva vanjskih poslova, u kojem je ocijenjeno da će proširenje NATO-a na Hrvatsku i Albaniju nanijeti štetu sigurnosti u Europi, glasnogovornik Bijele kuće je rekao da su se Rusi možda zabunili, misleći reći Gruzija i Ukrajina.

Rusija se do sada snažno protivila proširenju NATO-a na bivše sovjetske republike, što je došlo do izražaja i uoči ovogodišnjeg Sastanka na vrhu Saveza u Bukureštu, kada neke velike članice NATO-a, zbog protivljenja Moskve, nisu podržale nastojanja SAD-a za primanje Ukrajine i Gruzije u pripremni program za članstvo u Savezu - MAP. Osim općenitog protivljenje širenju NATO-a, Rusija do sada nije javno kritizirala integraciju zemalja jugoistočne Europe u Savez.

Na upit očekuje li da će američki Senat ratificirati protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije NATO-u do kraja godine, izrazio je nadu da će ratifikacija biti provedena u najskorije vrijeme.
- 08:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Zapovjednik NATO-a u Afganistanu zatražio avione AWACS-e

Zapovjednik snaga NATO-a u Afganistanu američki general David McKiernan zatražio je od Saveza da pošalje zrakoplove AWACS za nadgledanje kako bi pomogli u borbi protiv pobunjenika, rekao je u četvrtak neimenovani dužnosnik saveza.



Ako zahtjev bude odobren, to bi moglo uzrokovati političke probleme Njemačkoj, koja daje mnogo osoblja za te zrakoplove, ali bi za njihov angažman mogao biti potreban pristanak parlamenta. Razlozi za zahtjev zasad nisu poznati, ali se zapovjednici NATO-a već dugo žale na probleme oko pravilnog nadzora zemlje veličine Francuske u kojoj je infrastruktura slaba ili uopće ne postoji.

NATO raspolaže flotom od 17 radarskih zrakoplova AWACS-a (Airborne Warning and Control System) u bazi u njemačkom Geilenkirchenu te još sedam zrakoplova u Velikoj Britaniji.
- 08:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Kanada: Primanje Hrvatske i Albanije u NATO ključni je uspjeh

Peter Gordon Mackay
Kanadski ministar vanjskih poslova David Emerson i obrambeni ministar Peter Gordon Mackay čestitali su Hrvatskoj i Albaniji na potpisivanju protokola koji otvaraju put za njihovo primanje u NATO 2009. godine, priopćila je u srijedu kanadska vlada.

- Kanada je ohrabrivala zemlje jugoistočne Europe da provedu unutarnje reforme kako bi napredovale u euroatlantskim integracijama. Primanje Hrvatske i Albanije u NATO iduće godine predstavljat će ključni uspjeh, a uvjereni smo da će njihov primjer nadahnuti ostale da slijede put reformi i integracije - kazao je ministar Emerson.

Oba ministra su istaknula potporu Kanade za NATO politiku otvorenih vrata, koja pokazuje spremnost Saveza da prihvati nove članice među europskim demokracijama. Očekuje se da će Hrvatska i Albanija službeno postati članice NATO-a na idućem summitu Saveza u travnju 2009., čiji će domaćini zajednički biti Njemačka i Francuska.
- 08:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rusija: Hrvatska u NATO-u ugrožava sigurnost

Proširenje NATO-a ne pridonosi sigurnosti u Europi nego potkopava kolektivne napore u borbi protiv novih rizika i opasnosti, priopćilo je jučer Moskvi rusko ministarstvo vanjskih poslova reagirajući na potpisivanje pristupnih protokola Hrvatske i Albanije od srijede.



Primanje novih država u NATO predstavlja povredu najvažnijeg načela na kojemu počiva koncept nedjeljivosti sigurnosti, a on glasi da sigurnost jednih ne smije biti na teret drugih, pojasnio je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Andrej Nesterenko. Sigurnost zemalja članica NATO-a ne ugrožavaju druge države, nego novi izazovi poput međunarodnog terorizma ili organiziranog zločina. Proširenje saveza stoga nije primjerena reakcija, smatra ruska vlada.

Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u srijedu u Bruxellesu Protokol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije. Nakon potpisivanja Protokola o proširenju počinje ratifikacija u nacionalnim parlamentima zemalja članica. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru.
- 08:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.07.2008., četvrtak

Potpisivanjem protokola Hrvatska pred ulaskom u NATO - opširno

Konferencija poslije potpisivanja Protokola, slika: NATO
Od Partnerstva za mir do Protokola o pristupanju

Jučerašnjim potpisivanjem Protokola o pristupanju NATO-u u Bruxellesu Hrvatska je pred ulaskom u NATO i očekuje se da će se postupak ratifikacije protokola u 26 zemalja članica Saveza završiti do proljeća sljedeće godine kako bi Hrvatska kao punopravna članica mogla sudjelovati na summitu koji se u travnju 2009. godine povodom 60. obljetnice Saveza održava u Strasbourgu i Kehlu – po prvi puta u dva grada i dvije države.

Ulazak u NATO Hrvatska je definirala kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih prioriteta sredinom devedesetih kada je u proljeće 1994. hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.

NATO je pratio napore u modernizaciji vojske i demokratizaciji zemlje pa je kada su se stekli uvjeti za novi korak 25. svibnja 2000. tadašnji ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula, u Firenci potpisao "Okvirni dokument Partnerstva za mir". Istoga dana Hrvatska primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC). Dok je 30. svibnja 2000. Hrvatska dobila status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

U veljači 2001. Anton Tus je akreditiran kao prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u, čime je osnovana Hrvatska Misija pri NATO-u.

Hrvatska je pozvana da sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo (Membership Action Plan-MAP) 15. svibnja 2002. na sastanku ministara vanjskih poslova Euroatlantskog vijeća (EAPC) u Reykjaviku. MAP predstavlja okvir kroz koji Savez pruža pomoć, savjete i praktičnu potporu zemljama koje žele postati članicama da se pripreme za članstvo. Ulazak u MAP smatra se zadnjom fazom pred dobivanje pozivnice za članstvo. NATO je pokrenuo MAP 1999. i kroz njega je prošlo svih sedam zemalja koje su ušle u Savez 2004. godine.

Od svake sudionice MAP-a očekuje se da postigne određene ciljeve na političkom i gospodarskom planu. To uključuje rješavanje svih sporova mirnim putem, predanost vladavini prava i ljudskim pravima, demokratski nadzor oružanih snaga, promicanje stabilnosti i blagostanja kroz ekonomske slobode, socijalnu pravdu i ekološku odgovornost.

Sudjelovanje u MAP-u odvija se kroz jednogodišnje cikluse. Zemlja aspirantica za članstvo izrađuje svoj Godišnji nacionalni program (ANP) u kojem predstavlja koje će reforme provesti i u kojem roku na političkom, vojnom i sigurnosnom planu. To uključuje i reforme koje i Europska unija traži u pristupnom procesu poput ispunjavanja demokratskih standarda, smanjenja korupcije i borbe protiv organiziranog kriminala, reformu pravosuđa i javne uprave te promicanje dobrosusjedskih odnosa.

Od ulaska u MAP, Hrvatska je prošla šest godišnjih ciklusa. Od 2002. do 2008. Hrvatska je svake jeseni predavala NATO-u svoj ANP, a svakog proljeća NATO je ocjenjivao napredak u ispunjavanju zacrtanih ciljeva. Posljednji šesti ciklus, zbog summita u Bukuruštu je znatno skraćen i okončan je na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća i RH u Bruxellesu 16. siječnja 2008. godine, usvajanjem Izvješća o napretku RH koje se odnosi na Godišnji nacionalni program za razdoblje 2007/2008.

1. – 12. listopada 2007. Po prvi puta NATO vojna vježba "Noble Midas 07" održala se u zemlji koja nije članica NATO-a. Hrvatska je bila domaćin vježbe koja se održala na lokacijama srednjeg i južnog Jadrana, PB Lori, ZB Divuljama i Zemuniku, vojnim poligonima "Eugen Kvaternik" Slunj i "Crvena zemlja" Knin. Hrvatska je u okviru te iznimno važne vježbe ali i brojnih drugih poput u lipnju 2008. održane "Adriatic Aurore 08" uvježbavala i pripremala Oružane snage za aktivno djelovanje u okviru NATO-a. Takve vježbe podizale su standarde djelovanja Oružanih snaga, pa i onih u komuniciranju s javnosti kakva je uobičajena u zemljama članicama NATO-a. Putem javnih medija građani su pratili tijek tih vježba, a javnosti su predočeni i izvještaji poput onih o ekološkim analizama.

Hrvatska je u okviru priprema za članstvo, donijela Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2006. do 2015. godine, koji predviđa više projekata koji su usko vezani za buduće članstvo u Savezu.

Prema tom dokumentu, Oružane snage neće prelaziti 16000 djelatnih vojnih osoba, 2000 civilnog osoblja, 2000 dragovoljnih ročnika godišnje te 6000 pripadnika ugovorne pričuve. Najkasnije od 2010. godine Oružane snage će se isključivo popunjavati dragovoljcima. Plan predviđa napuštanje teritorijalnog načela organiziranja snaga i stvaranje manjih i pokretljivijih postrojbi. Osam posto djelatnih kopnenih snaga bit će angažirano ili spremno za angažiranje u međunarodnim vojnim operacijama, a 40 posto će biti osposobljeno za sudjelovanje u operacijama izvan hrvatskog teritorija. Riječ je o otprilike 4100 djelatnih vojnih osoba koje će se opremati i uvježbavati za NATO, UN i EU misije. Iz tog sastava će se rotirati vojnici u misijama. Od tog broja do osam posto pripadnika kopnenih snaga, odnosno 700 vojnika od 2011. sudjelovat će stalno u UN i NATO misijama u inozemstvu. Dugoročnim planom također je predviđeno da do 1600 vojnika budu u sastavu snaga za brzi odgovor. Iz tog sastava će se obavljati rotacije za potrebe NATO snaga brzog odgovora (NRF) i borbene skupine EU. Te rotacije će biti spremne otići u inozemstvo u roku od pet dana. Hrvatska će osposobiti postrojbe koje će u svakom trenutku biti spremne za sudjelovanje u NATO operacijama. Do 2012. trebala bi biti ustrojena i opremljena ojačana motorizirana pješačka bojna.

NATO veliki naglasak daje na pravu javnosti na informacije, a sa iznimnom pozornošću se prati i podrška javnosti NATO-u. Radi toga Hrvatska je pokrenula brojne aktivnosti informiranja građana putem javnih medija, organiziranjem javnih tribina i skupova i izdavanjem raznih informativnih tiskovina. Takve aktivnosti rezultirale su stabilnom podrškom građana od preko 50 posto za ulazak u NATO. Informiranju građana veliki obol su dale i nevladine udruge, a među njima i Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Najvažniji događaj u pristupnom procesu bio je summit NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja ove godine, kada je Hrvatska dobila službenu pozivnicu za članstvo u NATO-u.

Nakon toga uslijedili su pristupni pregovori, održani u dva kruga, koji su završeni 7. svibnja ove godine. Na tim pregovorima utvrđeno je da će Hrvatska kao članica Saveza uplaćivati u zajednički proračun između između tri i četiri milijuna eura, što je jedan najnižih doprinosa koji daje jedna zemlja članica.

Nakon završetka pristupnih pregovora, Hrvatska je uputila NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi, što je bio zadnji korak pred potpisivanje Protokola o pristupanju.

Potpisivanje protokola o pristupanju

9. srpnja potpisan je Protokol u Bruxellesu od strane stalnih predstavnika u Sjevernoatlantskom vijeću , a tom prigodom ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković je izjavio: "Danas je veliki dan, ovo je povijesni događaj i zato moramo izraziti zahvalnost svima onima koji su nam omogućili da danas budemo ovdje, u prvom redu hrvatskim braniteljima koji su u ključnim trenucima osigurali slobodu Hrvatskoj. Od tada do danas prošlo je 17, 18 godina i Hrvatska se nalazi pred samim vratima ulaska u najsnažniju vojnu, sigurnosnu ali i političku organizaciju NATO, a isto tako blizu smo i članstva u Europskoj uniji"

"Hrvatska ulazi u NATO zato što je to zajednica država koje dijele iste vrijednosti - slobode, demokracije, vladavine prava, tržišnog gospodarstva, i isto tako to je zajednica koja dijeli iste interese, a ti interesi su euroatlantsko partnerstvo i mir i stabilnost u Europi. Hrvatska će nastaviti s reformama koje su potrebne da bi u potpunosti ispunila sve što treba imati jedna članica NATO-a. Hrvatska će također nastaviti davati svoj doprinos miru i stabilnosti na prostoru jugoistoka Europe, jer ulazak Hrvatske u NATO važan je za našu stabilnost, za naš mir i razvoj, ali isto tako dobar je znak onim zemljama s prostora jugoistočne Europe koje se žele pridružiti NATO-u. Mi ćemo na tom putu pomoći i to je naše trajno opredjeljenje i politika", istaknuo je Jandroković.

Nakon potpisivanja Protokola o proširenju započinje ratifikacija u nacionalnim parlamentima zemalja članica. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Do okončanja postupka ratifikacije Hrvatska i Albanija moći će sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Albanije Gordan Jandroković i Lulzim Basha te glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazili su očekivanje da će svih 26 parlamenata zemalja članica ratificirati Protokol kako bi Hrvatska i Albanija na sljedećem summitu Saveza u travnju 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu mogle sudjelovati kao punopravne članice.

"Uvjeren sam da će se parlamenti 26 zemalja članica složiti da su Hrvatska i Albanija dokazale svoje demokratske vjerodajnice i siguran sam da će također potvrditi da nema umora od proširenja u NATO-u", rekao je Scheffer.

"Ovo je veliki dan za Hrvatsku i Albaniju ali i za eurotlantsku zajednicu u cjelini. Potpisivanjem Protokola učinjen je veliki korak prema proširenju euroatlantske obitelji demokratskih nacija. Čestitam obojici ministara i narodima njihovih zemalja", dodao je Scheffer ističući da je današnje potpisivanje Protokola rezultat teškog rada obiju zemalja na reformama.

Ministar Jandroković je u svom govoru na svečanosti potpisivanja istaknuo da će Hrvatska nastaviti s potrebnim reformama i da je spremna podijeliti svoja iskustva sa svim zemljama u regiji kako bi im pomogla u euroatlantskim integracijama.

"S obzirom na sve što je Hrvatska postigla posljednjih nekoliko godina i s čvrstim uvjerenjem da euroatlantske reforme predstavljaju najbolju investiciju u našu budućnost, spremni smo podijeliti naše iskustvo i znanje koje smo stekli u pristupnom procesu sa svim zemljama u regiji koji žele ići istim putem", rekao je Jandroković.
- 13:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Vrata NATO-a otvorena su za Makedoniju čim riješi spor s Grčkom

Jaap de Hoop Scheffer, slika: NATO
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je jučer očekivanje kako će Makedonija riješiti svoj bilateralni spor s Grčkom oko imena zemlje kako bi se mogla uključiti u Savez.

"Naša su vrata otvorena i bit će otvorena. Nadam se da će se ova poruka čuti u Skoplju. Mjesto za NATO-ovim stolom je rezervirano i za vas čim se riješi bilateralni spor s Grčkom", rekao je Scheffer nakon potpisivanja Protokola o pristupanju Hrvatske i Albanije Sjevernoatlantskom savezu.

Makedonija je očekivala da će na summitu NATO-a, održanom početkom travnja u Bukureštu, dobiti pozivnicu zajedno s Hrvatskom i Albanijom. Iako su se za to snažno zauzele Sjedinjene Države, Grčka je uspjela spriječiti da i Skoplje dobije pozivnicu.

Zbog spora s Grčkom, Makedonija se u međunarodnim institucijama ne može koristiti svojim ustavnim imenom, nego imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.

U zaključcima sa summita u Bukureštu, čelnici NATO-a su istaknuli da Makedonija, ako u međuvremenu riješi to pitanje, može dobiti pozivnicu ne čekajući novi summit NATO-a.
- 13:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

09.07.2008., srijeda

Scheffer: Hrvatska i dalje treba nastaviti s reformama

Povodom potpisivanja pristupnih protokola glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer dao je intervju za Hrvatsku televiziju.

HTV: NATO je postigao dogovor prema kojem Albanija i Hrvatska ulaze u Savez za manje od godine. Kako ta odluka utječe na Savez i koje će to pogodnosti donijeti hrvatskim građanima?

Scheffer: To je važan događaj. Prije svega, naglašavam da je put do članstva u NATO-u dug i zavojit. Zahtjeva reforme i prilagodbu. Stoga činjenica da je Hrvatska dobila pozivnicu znači veliku prekretnicu ne samo za Hrvatsku nego i za NATO. Isto vrijedi i za Albaniju. Hrvatska je već pokazala svoju predanost sudjelovanjem u NATO-ovoj operaciji ISAF u Afganistanu. Reforme se moraju nastaviti. Potpisivanje pristupnih protokola ne označava kraj puta. No ako ništa ne prođe po zlu, a vjerujem da neće, Hrvatska bi mogla uskoro ući u NATO. Nadam se da će to biti na NATO-ovu proljetnom summitu iduće godine.



HTV: Što još Hrvatska treba učiniti da postane punopravna članica NATO saveza?

Scheffer: Treba nastaviti provoditi reforme. Predsjednik Mesić i premijer Sanader tvrde da Hrvatska ne provodi reforme radi članstva u NATO-u, nego radi vlastite dobrobiti. Hrvatske je vlada smatrala da su reforme potrebne. Dakle, treba nastaviti provoditi reforme. To ne prestaje potpisivanjem pristupnih protokola. Važno je da potpora javnosti ostane na visokoj razini. Hrvatska je imala probleme s tim, ali je mnogo već učinjeno. Proces se treba nastaviti, ali ja sam optimist.

HTV:
Rekli ste da bi prije službenog ulaska u NATO protokol trebalo ratificirati svih 26 zemalja članica. Hrvatska strahuje da bi zbog neriješenih pograničnih pitanja Slovenija mogla usporiti taj proces. Kako bi na to mogle reagirati ostale zemlje članice?

Scheffer: Ne otvarajmo tu raspravu. Iskreno smatram da to nije pravi pristup. Postoji jasan proces ratifikacije. Neću komentirati ono što NATO smatra bilateralnim pitanjem između Slovenije i Hrvatske. Ne otvarajmo tu raspravu. Uvjeren sam da će ratifikacije biti. Premda ne znamo koliko će vremena za to trebati.

HTV: Više od 60 posto hrvatskih građana podupire ulazak Hrvatske u NATO. Hrvatski vojnici sudjeluju u misijama NATO-a. No javnost zanima što će se dogoditi kad strani vojnici dođu u hrvatske gradove. Hoće mi morati poštovati hrvatske zakone?

Scheffer: Strani vojnici neće dolaziti u hrvatske gradove kako vi kažete. NATO ne kreće u akcije kad zemlje poput Hrvatske uđu u Savez. NATO-vi vojnici neće iznenada pohrliti u Hrvatsku. No postoje tzv. Sporazumi o statusu, SOFA. Hrvatski građani mogu biti sigurni da vodimo računa o tome. Nemojte očekivati NATO baze i rijeke vojnika. Možda će doći na odmor kao civili u većem broju. Tko ne bi želio vidjeti ljepote hrvatske obale, ljepote Dubrovnika i drugih hrvatskih gradova? Možda će doći na odmor, ali sigurno ne u odorama.

HTV:
Hrvatska ulaže u svoju vojsku. Pregovara se o nabavi bojnih zrakoplova i tenkova. Imate li kakvih savjeta glede toga?

Scheffer: Ja nemam, ali ima NATO. Čim Hrvatska pristupi NATO-u, bit će uključena u NATO-ove procese planiranja. Članice NATO-a surađivat će s hrvatskim kolegama. NATO može dati savjet, ali Hrvatska donosi konačnu odluku kao suverena država. Hrvatska će ostati suverena i nakon ulaska u NATO. Prednost članstva u NATO-u jest sudjelovanje u odlukama. Odluke o ulaganju u Hrvatskoj donosit će se imajući na umu da je Hrvatska NATO-ova članica. Zemlje su neovsne. Nitko ne gubi suverenost ulaskom u NATO, ali odluke se donose vodeći računa o potrebama saveza.

HTV: NATO nije odgovoran za pitanje cijena hrane i nafte, ali iz iskustva znamo da to može izazvati napetost u nekim regijama. Kakva je uloga NATO-a u sigurnosti energije i zaštiti energetske infrastrukture?

Scheffer:
Na summitu u Bukureštu u travnju ove godine raspravljalo se o energiji jer je energija vrlo važna tema. NATO se ne bavi pitanjima energije, NATO nije ni EU, ni agencija za energiju, ali vodstvo NATO-a je odlučilo da NATO može dati dodanu vrijednost toj raspravi. Kao što ste i rekli riječ je o zaštiti energetske infrastrukture. To je uvijek, prije svega, odgovornost samih država. NATO neće preuzeti tu odgovornost, ali bi mogao dati dodanu vrijednost.

HTV:
Jednom ste izjavili da je „bolje imati više balkanskih zemalja u NATO-u, nego NATO-a u balkanskim zemljama". Koliko ste daleko od tog ciilja, pogotovo kad je riječ o Srbiji?

Scheffer: Smatram da je ulazak Hrvatske i Albanije u NATO važan ne samo za te dvije zemlje i NATO nego i za regiju. Sigurnost i stabilnost na Balkanu, a mislim na dugoročnu sigurnost i stabilnost, najbolje ćemo postići uz pomoć euroatlanskih integracija. Sve te zemlje trebale bi postati članicama EU-a i NATO-a. Hrvatska čini veliki korak na putu u NATO. I bit će NATO-ova članica. Nadam se da će uskoro ući i u EU, ali ne mogu govoriti u njihovo ime. Na moju veliku radost, srbijanska vlada u Beogradu postavila je ulazak u EU, a nadam se i u NATO, kao važan cilj. Mislim da je to pozitivno, ne samo zbog vlade u Beogradu. Siguran sam da ćemo kad dođe vrijeme za to, vidjeti i druge zemlje zapadnoga Balkana u EU-u i NATO-u. To bi nam bilo veliko zadovoljstvo.

Foto: www.nato.int
- 23:27 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Potpisan Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u

Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u srijedu u Bruxellesu Protokol o pristupanje Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja.

Na svečanosti potpisivanja Protokola hrvatsko izaslanstvo predvodio je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, koji je izrazio nadu da će se proces ratifikacije završiti na vrijeme kako bi Hrvatska mogla sudjelovati kao punopravna članica već na sljedećem summitu u proljeće 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Nakon potpisivanja pristupnog Protokola do okončanja postupka ratifikacije dvije će zemlje moći sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa dok ne postanu članice.

"Od danas će Hrvatska i Albanija zauzeti mjesto za našim stolom", rekao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća na kojem je potpisan Protokol o pristupanju.

"Ovo je povijesno postignuće ne samo za Hrvatsku i Albaniju nego i za NATO", rekao je Scheffer, dodajući da Savez očekuje da dvije zemlje nastave s reformama dok traje proces ratifikacije Protokola.

Potpisivanje Protokola uslijedilo je nakon što je Hrvatska na summitu NATO-a u Bukuruštu dobila poziv da se pridruži Savezu. Nakon toga održani su pristupni pregovori na dva sastanka na kojima je Hrvatska izrazila spremnost sudjelovati u sustavu zajedničke obrane te potvrdila aktivan doprinos miru i sigurnosti euroatlantskog područja.

Nakon potpisivanja Protokola o proširenju započinje ratifikacija u nacionalnim parlamentima zemalja članica. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru.

Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Slika: Jandroković i Scheffer (NATO.int)
- 12:21 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Ljubljansko Delo o susretu Rupela i Jandrokovića

Ljubljansko "Delo" u današnjem broju ocjenjuje da je prvi radni posjet Jandrokovića Sloveniji u utorak prošao u znaku uzajamne kurtoazije.

"Rupel je ponešto ublažio stajalište o granici, priznavši da bilateralna pitanja i hrvatski ulazak u EU u načelu nisu povezani. Jandroković je s druge strane polaskao Sloveniji da je uspješno vodila EU i da je njezin mandat predsjedavajuće ostavio Hrvatskoj dosta manevarskog prostora da pregovore s EU zaključi krajem 2009. godine, te zaobišao postavljeno pitanje o tome je li Slovenija kao predsjedavajuća blokirala hrvatske pristupne pregovore", navodi Saša Vidmajer, komentatorica vodećeg slovenskog dnevnika.

"Hrvatska je pregovore s EU uzela previše ležerno, pa su kritike da ju je u otvaranju pregovaračkih poglavlja ometala Slovenija neutemeljene. No, i Slovenija je, štiteći svoj nacionalni interes, u vrijeme predsjedavanja Unijom došla do samog ruba. Države koje vode Uniju šest mjeseci u pravilu dobro zaštite svoj nacionalni interes i ugrade ga u neutralni mandat predsjedateljice. No, očekivanje da će Slovenija kao predsjedavajuća u toj funkciji lakše pritisnuti na Hrvatsku bila su pogrešna. Umjesto prikrivenih prijetnji i iznude bilo bi mnogo logičnije da se Slovenija isticala kao prva braniteljica što bržeg ulaska Hrvatske u EU", navodi komentatorica koja takav diplomatski postupak uspoređuje s ponašanjem Italije prema Ljubljani prije nego što je Sloveniji kao prvoj od država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije uspjelo ući u EU i NATO.

Komentar Saše Vidmajer na Internet stranicama Dela možete pročitati ovdje.
- 12:19 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

08.07.2008., utorak

Kosor s kanadskim državnim tajnikom

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sastala se danas u Zagrebu s kanadskim državnim tajnikom Jasonom Kenneyjem, priopćeno je iz Vlade.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor zahvalila je kanadskoj administraciji na potpori pri dobivanju pozivnice za NATO. Također je istaknula da odnosi između dviju zemalja nikada nisu bili bolji te da se nada da će tako biti u budućnosti.

Istaknula je da je Hrvatska zemlja koja još uvijek osjeća posljedice rata, ali da je mnogo učinjeno na povratku izbjeglica i prognanika, te da je pri kraju obnova kuća. Govoreći i o brizi Vlade o nacionalnim manjinama, izdvojila je romsku nacionalnu manjinu i dodala da je u posljednje dvije godine proračun u tu svrhu povećan za 500 posto.

Državni tajnik Kenney naglasio je da je zadivljen napretkom Hrvatske, a da je pozivnica za NATO pravi pokazatelj toga. Također čestitao je na postignućima kad je riječ o romskoj nacionalnoj manjini i dodao da je pitanje Roma izazov za mnoge europske države.
- 12:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

07.07.2008., ponedjeljak

U srijedu potpisivanje protokola o proširenju NATO-a

U srijedu 9. srpnja održat će se sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na kojem će stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisati Protokol o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Hrvatsku i Albaniju. Potpisivanje protokola posebno je važan događaj na putu Hrvatske prema NATO-u. Naime, nakon potpisivanja protokola Hrvatska će sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća kao i ostalih tijela NATO-a.

Potpisivanju Protokola u Bruxellesu prisustvovat će ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, priopćeno je danas iz ministarstva vanjskih poslova.

Nakon što je na summitu u Bukureštu službeno pozvana u NATO, Hrvatska je uspješno okončala dva kruga pristupnih pregovora na kojima je izrazila spremnost sudjelovati u sustavu zajedničke obrane te potvrdila aktivan doprinos miru i sigurnosti euroatlantskog područja.

Protokol o proširenju proći će postupak ratifikacije u nacionalnim parlamentima zemalja članica NATO-a.

Očekuje se da Hrvatska postane punopravnom članicom NATO-a na idućem summitu NATO-a, u proljeće 2009. u Strasbourgu i Kehlu.
- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Luka Bebić izrazio zadovoljstvo slovačkom potporom u približavanju EU-u i NATO-u

Luka Bebić - sabor.hr
Hrvatska uvažava iskustva Slovačke u približavanju euroatlantskim integracijama i služi se njima, izjavio je danas predsjednik Sabora Luka Bebić koji je u posjetu Slovačkoj.

"Slovački parlament kani u najkraćem roku ratificirati sporazum o hrvatskome članstvu u NATO-u", rekao je danas Luka Bebić, "čim to tehnički bude moguće", nakon što Hrvatska 9. srpnja s NATO-om u Bruxellesu potpiše protokol o proširenju Sjevernoatlantskoga ugovora.

Predsjednik Sabora ocijenio je uspješnim sastanak s predsjednikom slovačkoga parlamenta Pavolom Paškom. Između dviju zemalja nema otvorenih pitanja, a "Slovačka je osobito zainteresirana za gradnju koridora Vc od Baltika do Jadrana", rekao je Bebić.

Predsjednici parlamenata razgovarali su o stanju u regiji i zajednički izrazili potrebu približavanja i ostalih zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji.
- 15:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

05.07.2008., subota

Dubrovnik: Hrvatska ne smije biti žrtvom Lisabonskog ugovora

Croatia Summit 2008, na kojem sudjeluju visoki dužnosnici tridesetak zemalja Europe i Sjeverne Amerike nastavio se danas u Dubrovniku raspravom o djelovanju Europske unije nakon irskog "NE" Lisabonskom ugovoru.

Odbijanje tog ključnog dokumenta za institucionalnu reformu Unije na referendumu u Irskoj nametnuo se kao glavna tema već na otvaranju trećega po redu dubrovačkog summita jučer.

Mađarski premijer Ferenc Gyurcsany poručio je domaćinu skupa predsjedniku Vlade dr.sc. Ivi Sanaderu da Lisabonski ugovor nije posao Hrvatske nego EU-a i podsjetio na golemu zadaću koju Zagreb još mora ispuniti kako bi se priključio Uniji.

Sanader je uzvratio da "pad" Ugovora u Irskoj nije obeshrabrio nego naprotiv ohrabrio Vladu koja će još energičnije nastaviti s ispunjavanjem uvjeta za članstvo.

Proširenje EU i pristupanje Hrvatskoj Uniji, ne smiju biti žrtve institucionalnih problema Unije izazvanim odbijanjem Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj, istaknuli su brojni visoki dužnosnici EU i zemalja članica.

"Proširenje se mora i može nastaviti bez Lisabonskog ugovora. To je pitanje političke volje, a ne pravno pitanje", rekao je potpredsjednik češke vlade Alexandr Vondra.

"Ne trebate se bojati. Irci nisu glasovali "protiv" zbog zapadnog Balkana... Ne vidim druge mogućnosti za ovu zemlju osim članstva u EU", dodao je Vondra.

Slovački premijer Robert Fico rekao je da Unija mora biti spremna za primanje Hrvatske čim službeni Zagreb ispuni kriterije za članstvo.

"Pristupanje Hrvatske mora se dogoditi bez obzira što će se dogoditi s Lisabonskim ugovorom", dodao je Fico.

Sudionici će danas razgovarati i o proširenju EU-a i NATO-a na jugoistok Europe te o europskoj energetskoj strategiji.
- 13:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

04.07.2008., petak

Hrvatska će imati velike gospodarske koristi od ulaska u NATO

"Hrvatska će imati velike gospodarske koristi od ulaska u NATO", rekao je to Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva jučer u Zagrebu na konferenciji "Članstvo u NATO savezu - mogućnosti i izazovi za hrvatsko gospodarstvo".
Polančec je naveo kako je jedna od mogućnosti koje se javljaju za hrvatsko gospodarstvo da neke tvrtke postanu dobavljači za potrebe NATO-a.

"Ne treba se zavaravati da je u tom segmentu moguć velik rast. Da bi se zadovoljili NATO uvjeti potrebna je visoka kvaliteta proizvoda". Kao važniju činjenicu Polančec je izdvojio da ulaskom Hrvatske u NATO zemlja postaje sigurnija, što je važno za investitore koji će ulagati u Hrvatsku. Rekao je da su dosadašnja strana ulaganja bila uglavnom u akvizicije, što ne zadovoljava strukturu ulaganja, "ali i to će se promijeniti", rekao je. Polančec je rekao da je unatrag nekoliko godina uloženo u grienfield investicije 3,6 milijarde eura. Naveo je da se kreditni rejting Hrvatske, već pozivnicom za NATO povećao, što se odražava i na kamatne stope, kao za kredite koje dobiva država, tako i na kredite koje plasiraju banke. Pozvao je još jednom gospodarstvenike da se jave na natječaj za poticaje, koji je trenutno u tijeku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i da predstave svoje projekte.

Davor Božinović, veleposlanik RH pri NATO je rekao da je NATO svojim članicama osigurao sigurnost, što je dovelo do ekonomskog blagostanja.

"Zemlje članice NATO-a su najveći investitor, a njihove investicije su uglavnom u zemlje koje su članice NATO-a", rekao je Božinović. Božinović je rekao da će ulaskom Hrvatske u NATO sve hrvatske tvrtke moći biti dobavljači, ako zadovolje kvalitetom.

Božinović je naveo i neke poslove za koje su sada otvoreni natječaji, 100 milijuna dolara vrijedne infrastrukturne poslove u Afganistanu kao i gradnju novog NATO-ova stožera u Bruxellesu vrijednog milijardu eura.

Božinović se na konferenciji podrobnije pozabavio i analizom koristi i troškova pristupanja NATO-a, odbacivši uobičajene predrasude o troškovima i nepotrebnosti članstva. Prema podacima koje je iznio, dnevni je promet među članicama oko 1,7 milijardi eura, a članice čine pola ukupnog svjetskog gospodarstva. Naglasio je i nužnost članstva u svrhu sudjelovanja na internim natječajima, pritom spomenuvši primjer tvrtki čiji je proizvod ocijenjen sjajnim na svim testiranjima, ali je odbijen zbog nesuglasnosti jedne od članica. Uvijek spominjani troškovi, odnose se na modernizaciju vojske koja je nužnost u svakom slučaju, a prema njegovim riječima, bit će znatno manji ako se provode u okviru Saveza. Dodao je i vrlo realnu mogućnost sudjelovanja naših tvrtki u opremanju regionalnih vojski s obzirom na neke jasne prednosti koje se odnose na izostanak jezičnih barijera i blizinu transporta.

Marie-Claire Goller, voditeljica Ureda za odnose s javnošću NAMSE, NATO-ove agencije za logistiku čestitala je Hrvatskoj na pozivnici za NATO, kao i na velikom radu što je uložila Hrvatska i koji će tek uložiti. Goller je predstavljajući rad NAMSE rekla da Agencija nije profitna i nije konkurentna nacionalnim agencijama, a aktivnosti se zasnivaju na javnim natječajima.
.
"Kada se Hrvatska 2009. godine pridruži NATO-u, vaša će se poduzeća moći prijaviti kao potencijalni dobavljači NATO-a. No, NATO standardi traže najbolju kvalitetu i najnižu cijenu", rekla je Goller.

Na skupu su govorili i Robbert Smit, zamjenik direktora nabave NAMSE, Gert Retzer, direktor za sustave vođenja i zapovijedanja u NATO C3 Agenciji - Agencija za konzultiranje, zapovijedanje i nadzor i Krešimir Ćosić, voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i saborski zastupnik.

Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca.
- 12:51 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

03.07.2008., četvrtak

Bradtke: Sporazum s RH o statusu američkih snaga nije ekskluzivan

veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Bradtke
Sporazum o pravnom statusu američkih snaga u Hrvatskoj nije ni ekskluzivan niti tajan jer sličan postoji s gotovo stotinu zemalja, a ne narušava ni hrvatski suverenitet, izjavio je danas na Hrvatskom radiju veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Bradtke.

- Nema govora ni o tajnosti tog sporazuma o pravnom statusu američkih snaga jer SAD i Hrvatska pregovarale su o njemu više od dvije godine, a sasvim slučajno većina pojedinosti je usklađena i sporazum potpisan uoči posjeta američkog predsjednika Georgea W. Busha Hrvatskoj - rekao je Bradtke.

Uvijek smo smatrali da treba postati javan i složili smo se s hrvatskom Vladom da je najbolje vrijeme za to kad se sporazum predstavi u Hrvatskom saboru, kazao je veleposlanik, dodavši da to nije sporazum o imunitetu američkih vojnika ni svojevrsni sporazum o članku 98 (zahtjevu SAD-a za ne izručivanjem njihovih državljana Međunarodnom kaznenom sudu). Sporazum vrlo jasno kaže da će pripadnici američkih snaga, ako počine djela koja krše hrvatske zakone za njih odgovarati, dakle ne radi se o imunitetu, rekao je Bradtke.

Dodao je da sličan tehničko-pravni sporazum SAD ima s gotovo stotinu zemalja, među njima sa svim članicama NATO-a i nekim zemljama naše regije. U sporazumu nema odustajanja od suvereniteta ni posebnih povlastica za američke vojnike već se samo određuju uvjeti za privremeni dolazak američkih snaga uz dopuštenje hrvatske Vlade radi vježbe i vojne suradnje, rekao je veleposlanik Bradtke.

Slika: Veleposlanstvo SAD-a
- 22:06 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

MVPEI: Dodatna SOFA regulira suradnju RH vezanu uz NATO i PfP

Povodom pojedinih medijskih izvješća o Sporazumu između RH i SAD-a o pravnom položaju američkih vojnih snaga u Hrvatskoj, takozvanoj "Dodatnoj SOFA-i", MVPEI je pojasnio da se radi o međunarodnom ugovoru kojim se između Hrvatske i SAD-a uređuju pitanja vezana uz nazočnost snaga SAD-a u Hrvatskoj u okviru suradnje vezane za NATO ili Partnerstvo za mir.

- Ugovor razrađuje odredbe NATO SOFA-e (Sporazum o pravnom položaju NATO snaga) odnosno PfP SOFA-e (Sporazum o pravnom položaju snaga koje sudjeluju u Partnerstvu za mir) koji se odnose na Republiku Hrvatsku kao sudionicu Partnerstva za mir, i u svojim odredbama predviđaju mogućnost sklapanja posebnih aranžmana između zainteresiranih država - stoji u priopćenju.

Ugovorom u kojem je posebna pozornost posvećena zaštiti okoliša, prirode, kulturnih dobara i ljudskog zdravlja, uređuje se status vojne komponente snaga SAD-a kao i svih civilnih sastavnica koje ih prate tijekom obavljanja dogovorenih aktivnosti u okviru NATO-a, odnosno Partnerstva za mir. Kao primjer takvih aktivnosti u priopćenju se navodi nedavno provedena vježba Adriatic Aurora.

- Treba jasno istaknuti kako Dodatna SOFA ne stvara pretpostavke za trajno smještanje američkih snaga ili osnivanje bilo kakvih baza - ističe se u priopćenju.

MVPEI također pojašnjava da Dodatna SOFA ne stvara osnove za izuzeće od kaznenog progona. U svakom slučaju dolazi do provedbe kaznene jurisdikcije, a pitanje tko će izvorno biti nadležan za kazneni progon u pojedinom slučaju već je u načelu određeno u NATO SOFA i PfP SOFA. Nadalje, stoji u priopćenju, Dodatna SOFA nema nikakve veze sa takozvanim člankom 98. (zahtjevom SAD za neizručivanjem njihovih državljana Međunarodnom kaznenom sudu), i ni u jednoj svojoj odredbi se ne dotiče tog pitanja.

Ovaj sporazum omogućuje daljnje intenziviranje zajedničkih aktivnosti i partnerskih odnosa između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država jačanjem obrambene i šire suradnje u borbi protiv međunarodnog terorizma, širenja oružja za masovno uništenje i organiziranog kriminala. MVPEI navodio da su ovakve sporazume Sjedinjene Američke Države već sklopile s nizom drugih država, članicama NATO-a, kao i onima koje sudjeluju u Partnerstvu za mir, kao što su Crna Gora, Srbija i druge.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković je kazao da se radi o sporazumu o kojem se pregovara od 2005., a tumačenja pojedinih medija da se Hrvatska tim sporazumom odriče primarnog prava primjene jurisdikcije nazvao je "zlonamjernim". Sporazum o pravnom položaju američkih snaga u Hrvatskoj potpisan je 3. travnja u Washingtonu, isti dan kada je Hrvatska na summitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo i dan uoči posjeta američkog predsjednika Georgea W. Busha Hrvatskoj.
- 21:59 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Dubrovnik: Sutra počinje Croatia summit 2008

Hrvatska će u petak i subotu biti domaćin međunarodne konferencije šefova država ili vlada, te predstavnika međunarodnih organizacija, sastanka na vrhu koji će se održati pod nazivom Croatia Summit 2008, a bavit će se pitanjima sigurnosti, razvoja i prosperiteta. Goste skupa koji se već treću godinu zaredom održava u Dubrovniku pozdravit će u petak na otvorenju skupa premijer Ivo Sanader, a sudionicima će se obratiti i predsjednik Sabora Luka Bebić.

Sudionici skupa razgovarat će o djelovanju Europske unije nakon što je Irska odbila Lisabonski ugovor. Također, sudionici će raditi na intenziviranju suradnje država članica EU-a i NATO-a sa zemljama regije koje se i same nastoje približavati euroatlantskim integracijama. I europska energetska strategija bit će jedna od tema summita koji će, kako je najavljeno, okupiti premijere Mađarske, Slovačke, Albanije, Crne Gore i Kosova Ferenca Gyurcsanya, Roberta Fica, Salija Berishu, Milu Đukanovića i Hashima Thacija, a najavljen je i dolazak gruzijskoga predsjednika Mihaila Saakašvilija te predsjednika gruzijskoga parlamenta Davida Bakradzea.

Očekuje se i dolazak bosanskohercegovačkoga ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja te makedonskoga ministra vanjskih poslova Antonija Milošoskog. Američko izaslanstvo u Dubrovniku predvodi Dan Fried, pomoćnik američke državne tajnice za europska pitanja koji je sudjelovao i na summitu 2006. i 2007.
- 21:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jandroković s češkim dužnosnikom o EU-u i NATO-u

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković susreo se danas sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Češke Tomašom Pojarom kojemu ju zahvalio na potpori njegove zemlje Hrvatskoj za članstvom u EU-u i NATO-u, priopćeno je iz MVPEI-a.



Sugovornici su se složili kako su odnosi dviju zemalja vrlo dobri i prijateljski, bez otvorenih pitanja te su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom razmjenom posjeta na visokoj razini kao i dijalogom stručnjaka dviju zemalja.

Ministar Jandroković je izrazio nadu kako će češka potpora posebice doći do izražaja tijekom češkog predsjedanja EU-om, u prvoj polovici 2009. godine, ali i da će Hrvatska sa svoje strane učiniti sve što je potrebno kako bi završila pregovore s EU-om u zadanim rokovima. Ministar Jandroković i zamjenik ministra Pojar također su razgovarali i o hrvatskom putu u članstvo NATO-a te su razmotrili aktualnu situaciju u jugoistočnoj Europi.
- 21:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Odnosi Hrvatske i SAD-a na visokoj razini

Jandroković - Rice - slika MVPEI
Sjedinjene Države i Hrvatska iznimno su zadovoljne svojim bilateralnim odnosima, koji su sada na najvišem stupnju od osnutka moderne hrvatske države i zaslužuju najvišu ocjenu, izjavio je u utorak ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković nakon sastanka s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice u State Departmentu.

Državna tajnica Rice i ministar Jandroković na polusatnom su sastanku razgovarali o razvoju gospodarske suradnje SAD i Hrvatske, o situaciji u regiji, u čijem stabiliziranju obje zemlje igraju konstruktivnu ulogu, te o zajedničkom angažmanu Hrvatske i SAD u Afganistanu i o partnerskim odnosima koje imaju u Vijeću sigurnosti UN, izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar.

Naglasio je da se Hrvatska u Vijeću sigurnosti UN konzultira i usklađuje stajališta s partnerima iz NATO-a i EU i da se ta suradnja za sada pokazalo iznimno dobrom.

"Ovo je još jedan u nizu sastanak koji potvrđuje odličnu razinu bilateralnih odnosa", dodao je Jandroković, naglašavajući kako je riječ o nastavku intenzivnog hrvatsko-američkog dijaloga.

Na sastanku se, po njegovim riječima, govorilo i o procesu ratifikacije članstva Hrvatske u NATO-u.

"Hrvatska se nada da što skorijoj ratifikaciji našeg protokola o primanju u NATO i da će SAD biti među prvim zemljama koja će ratificirati taj sporazum", rekao je Jandroković.

Napomenuo je kako u State Departmentu postoji dobra volja da do te ratifikacije dođe što prije, ali je odluka na strani Senata.

Nakon razgovora u State Departmentu, ministar Jandroković je u German Marshall Fondu SAD-a u Washingtonu održao predavanje na temu "Transatlanstka zajednica i sigurnost u jugoistočnoj Europi".

Ministar Jandroković u utorak se u Bijeloj kući sastao s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Stephenom Hadleyem, s kojim je razgovarao o ratifikaciji protokola o Hrvatskom primanju u NATO, stanju na jugoistoku Europe i drugim pitanjima.

"Razgovarali smo o ratifikaciji protokola o primanju Hrvatske u NATO i izrazili želju da američki Senat bude među prvima koji će to učiniti", izjavio je ministar Jandroković nakon sastanka u Bijeloj kući.

Glavnina sastanka, po njegovim je riječima, bila je posvećena situaciji na prostoru jugoistočne Europe.

"Stephena Hadleya jako su zanimala hrvatska gledišta o trenutačnoj situaciji i što mi možemo učiniti da se ona u budućnosti poboljša", rekao je Jandroković.

Tjedan dana uoči potpisivanja protokola o primanju Hrvatske u NATO, 9. srpnja u Bruxellesu, ministru je u Washingtonu je potvrđena podrška SAD-a za mjesto Hrvatske u NATO savezu, uoči početka procesa ratifikacije tog protokola u 26 članica Saveza.

"Posjet je bio iznimno uspješan, potvrđena je visoka razina bilateralnih odnosa, potvrđena je potpora SAD-a hrvatskom ulasku u NATO i izražavamo nadu da ćemo vrlo skoro tu potporu vidjeti konkretno kroz ratifikaciju protokola u Senatu", rekao je hrvatski ministar.
- 12:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

02.07.2008., srijeda

Anketa OESS-a: Kosovari najviše vjeruju KFOR-u

Stanovnici Kosova najviše imaju povjerenje u NATO-u misiju KFOR, zatim u kosovsku policijsku službu, Kosovski zaštitni korpus, a najmanje u pravosuđe, rezultati su istraživanja Organizacije ze europsku sigurnost i suradnju - OESS-a.

Anketa, koja je provedena prošle godine u vrijeme trajanja pregovora o statusu Kosova, pokazala je kako je 48 posto ispitanika tada smatralo da je opasnost na Kosovu na srednjoj razini, 19 posto da je razini opasnosti niska, dok 18 posto Kosovara vjeruje da postoji visoka razina opasnosti .



Polovica ispitanika smatrala je pregovore o budućem statusu srbijanske pokrajine kao prvu rizičnu situaciju, dok je 9 posto smatralo da socijalno-ekonomski status ljudi može utjecati na potencijalnu opasnost. Postojanje ilegalnih oružanih skupina samo je osam posto anketiranih smatralo glavnim problemom.

Korupcija bi prema mišljenju 5 posto Kosovara mogla dovesti do destabilizacije sigurnosne situacije na Kosovu i oni su rad pravosuđa ocijenili kao najlošiji. Neki ispitanici smatraju da administracija UNMIK-a nije uspjela da uspostavi funkcioniranje pravosuđa.



Anketa OESS_a pokazala je da Albanci koji žive u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice nisu zadovoljni sigurnosnom situacijom. S druge strane, Srbi koji žive u Gračanici najviše strahuju od toga da sigurnosni mehanizmi mogu zakazati. Oni su istaknuli sumnju u kvalitetu, profesionalnost i poštovanje pravila o ponašanju službi javne sigurnosti, prije svega KPS-a. Ocijenili su da su pripadnici KPS-a nesposobni i neefikasni u borbi protiv organiziranog kriminala.

Anketa OESS-a pod nazivom “Procjena povjerenja” provedena je u studenom i prosincu 2007. godine, a u njoj je u sudjelovalo 1.900 stanovnika Kosova različitih godina, spolova, stupnjeva obrazovanja i socijalnog statusa u gradskoj i seoskoj sredini, prenosi KiM radio.
- 12:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rusija će na jesen NATO-u ponuditi zajednički sigurnosni plan

Rusija će u rujnu predložiti NATO-u detaljan prijedlog uspostave zajedničkog sustava kolektivne sigurnosti koji bi obuhvaćao sjevernu hemisferu, rekao je jučer predstavnik Moskve pri NATO-u.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je na summitu s čelnicima Europske unije prošli tjedan kako smatra da NATO ne može zajamčiti sigurnost europskom kontinentu. Moskva širenje NATO-a na istok doživljava kao prijetnju i Medvedev opetovano poziva zapadne sile na summit s Rusijom kako bi raspravili novi posthladnoratovski sigurnosni kišobran koji bi mogao naslijediti NATO. Medvedev smatra da nijedno postojeće međunarodno tijelo ne zastupa cijelu Europu.

- Na sastanku Vijeće NATO-Rusija u rujnu planiramo prezentirati detaljniju sliku u vezi s prijedlogom ruskog predsjednika - rekao je ruski veleposlanik pri NATO-u Dmitrij Rogozin, na telekonferenciji iz Bruxellesa.
Rusija ne sjedi, ne odugovlačimo i ne čekamo čudo. Predlažemo našu vlastitu formulu za sigurnost, rekao je ruski veleposlanik.

Rogozin nije iznio nikakve detalje prijedloga, ali je kazao da se o prijedlogu ruskog predsjednika sada sa zanimanjem raspravlja u europskim prijestolnicama.
- 12:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

01.07.2008., utorak

NATO intervjui - bilten

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pokrenula je novi bilten pod nazivom NATO intervjui. Bilten će izlaziti jednom mjesečno i u njemu će se objavljivati razgovori s osobama koje su u mogućnosti i na poziciji da nam daju više od informacije, da nam kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje aktualnih i važnih događaja i procesa u svijetlu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u, ali i brojnih drugih povezanih pitanja… Sutra će se svima prijavljenima za primanje besplatnih OPSA biltena putem e-pošte dostaviti i prvi broj biltena NATO intervjui.

U prvom broju NATO intervjua donosimo razgovore s prof.dr.sc. Krešimirom Ćosićem - Voditeljem Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i saborskim zastupnikom te dr. Péterom Imre Györkösom - veleposlanikom Republike Mađarske u Hrvatskoj.

Bilten se distribuira u tiskanom i elektronskom obliku, a kako bi se prijavili za primanje biltena putem e-pošte dovoljno je u formular upisati adresu na koju želite primati bilten. Formular za prijavu nalazi se na Internet stranicama OPSA-e, ispod lijevog izbornika.

Osim biltena NATO intervjui koji izlazi jednom mjesečno, OPSA izdaje i bilten Euroatlantski tjednik koji se pretplatnicima besplatno dostavlja putem e-pošte svaki četvrtak, a koji je do sada izašao u deset brojeva.
- 21:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U akciji NATO-a i Pakistanaca ubijeno mnogo militanata

NATO-ove vojne snage u Afganistanu i pakistanski vojnici ubili su brojne militante u pograničnome području, izvijestili su iz NATO-a. Ovo je jedna od rijetkih zajedničkih vojnih akcija koje su uspješno izvedene.

Afganistanski su dužnosnici prošli mjesec obasuli Islamabad optužbama prema kojima Pakistan pomaže talibanskim pobunjenicima u napadima na Kabul. Iz NATO-a su u nedjelju izvijestili kako u Afganistanu ne može biti mira dok militanti u Pakistanu imaju svoja uporišta. No, afganistanske, pakistanske i NATO-ove trupe redovito održavaju otvorene linije za komunikaciju nastojeći koordinirati akcije duž granice.

Talibanski pobunjenici ispalili su nekoliko raketa i granata prema položajima ISAF-a u pokrajini Khost na istoku Afganistana. Vojne su snage odgovorile granatiranjem, vatrom iz strojnica i zračnim napadima, natjeravši militante u bijeg.
- 10:01 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se