OPSA blog

Iako se željno očekuju reakcije nakon sastanka Vijeća NATO-Rusija koji se održao u ponedjeljak u Bruxellesu, javnost je još uvijek uskraćena svih komentara iz središnjice NATO-a. Razlog toliko velikom zanimanju je prijedlog s kojim je izašao Dmitrij Rogozin, veleposlanik Ruske Federacije pri NATO-u. Rogozin je u Bruxellesu poznat kao poseban Putinov izaslanik, s renomeom ruskog nacionalista i velikog protivnika Saveza. Prijedlog koji je načinjen u Kremlju iznenađuje mnoge urednike političkih rubrika u glavnim svjetskim novinama, ali od strane političkih struktura još nije naišao na odgovor.


Dmitrij Rogozin, ruski veleposlanik pri NATO-u

Rusija predlaže novi sigurnosni pan-europski koncept koji bi zamijenio NATO, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS-OSCE), al ii Rusijom vođenu Zajednicu nezavisnih država i Organizaciju ugovora kolektivne sigurnosti što je ruska sigurnosna organizacija koja uključuje i zemlje Središnje Azije. Rusko viđenje nove sigurnosti, koje je u ponedjeljak predstavljeno veleposlanicima u Bruxellesu, uključilo bi i zemlje poput Kine i Indije.

Rogozin se smatra realistom pa je već izjavio kako “ne očekuje trenutačnu reakciju dijela zapadnih partnera, bilo da prijedlog naiđe na neodobravanje ili na aplauz. Radujemo se timskom radu i praktičnoj potrazi za konstruktivnim prilazima”. Kremlj je već poduzeo korake za promijenom OESS-a, naročito nakon što je Rusija, koja je član Organizacije, napala promatrače na izborima u nekoliko bivših sovjetskih republika kao pristrane.

Novi sigurnosni pakt Rusija smatra nužnim jer Europa više ne može izdržati probleme s kojima se suočava, od NATO-ovog širenja, ilegalne migracije, trgovine drogom, organiziranog kriminala do terorizma, stoji u prijedlogu. Kremlj smatra da, nakon pada Sovjetskog saveza i završetka Hladnog rata, Europa nije uspjela stvoriti sveobuhvatnu, integriranu i pouzdanu sigurnosnu arhitekturu koja bi se protezala od Vancouvera u Kanadi do Vladivostoka na ruskom Dalekom istoku.


Rusija bi osim NATO-a i OESS-a ukinula i svoje sigurnosne organizacije u Srednjoj Aziji

Ruski prijedlog dolazi u naročito zanimljivo vrijeme. Mnogi kremljolozi su godine trošili na proučavanje neshvatljivih političkih poteza Moskve, a čini se da ta tajanstvenost i dalje opstaje kao glavna taktička prednost ruske vanjske politike. Rusija se polako, ali sigurno gospodarski oporavlja od Jeljcinovih godina i strašne pretvorbe čiji su potomci mnogi današnji (slobodni i zatvoreni) oligarsi. U takvim uvjetima, ruski vođe, Putin kao premijer i njegov štićenik Medvedev kao ruski predsjednik, nastoje zadobiti što više moći u svjetskoj igri. Za sada im ne polazi mnogo za rukom; unatoč protivljenju Moskve, Poljska i Češka će ipak pristati na postavljanje proturaketnog štita, iako se neke članice NATO-a tome ozbiljno protive; Gruzija i Ukrajina svaka na svoj način sve su bliže članstvu u NATO-u što Rusiju opet brine; konačno razočaranje stiže s Balkana gdje je Rusija oduvijek željela igrati važnu ulogu, a gdje je Europska unija priznala nezavisnost Kosova. Paradoksi u prijedlogu iskaču sa svih strana – i dok Rogozin govori da su gore spomenuti koraci očit povratak u doba Hladnog rata, prijedlog jasno daje na znanje kako povratka na stare dane CIA-e i KGB-a nema i ne može biti. Putin, s druge strane, nastoji iskoristiti svaki trenutak da svojski napadne NATO Savez.

Prema pisanju španjolskog uglednog dnevnog lista El Pais, nije slučajno da je prijedlog javno izašao istog dana kad je Moskva predstavila svoj novi plan modernizacije nuklearne flote, gradnju pet novih nosača aviona i modernizaciju svih nuklearnih podmornica sa sposobnošću nošenja interkontinentalnih balističkih projektila.

Iščitavanjem između redaka se jasno može shvatiti da iza grma leži stara ruska želja za oblikovanjem veza u Europi na način koji bi najbolje odgovarao njezinim ciljevima. A Europljani su dovoljno pametni da odbiju igrati takvu igru.

Vedran Obućina