OPSA blog

30.04.2008., srijeda

Gruzija optužuje Moskvu da priprema oružani napad!

Gruzijski ministar vanjskih poslova David Bakradze optužio je u srijedu Moskvu da priprema "vojnu agresiju velikih razmjera" nakon najavljenog pojačanja ruskih snaga na području Abhazije i Južne Osetije.

"Teško je povjerovati da se sve ovo poduzima radi mira, to je zapravo početak oružanog napada velikih razmjera", rekao je u Bruxellesu.

Rusija, koja optužuje Tbilisi da priprema "vojnu operaciju" protiv Abhazije, objavila je u utorak da će povećati broj svojih vojnika na abhaškom teritoriju kao i u Južnoj Osetiji, drugom pobunjenom području u Gruziji.

Ni Moskva ni Tbilisi nisu obavijestili NATO o pokretanju postrojba u Abhaziji i u Južnoj Osetiji, o tomu će se u srijedu razgovarati na sjednici u sjedištu Saveza, izjavio je u srijedu čelnik NATO-a.

"Ništa nije službeno objavljeno", rekao je taj čelnik koji nije htio otkriti identitet, nekoliko sati uoči sjednice veleposlanika zemalja članica NATO-a.

"Siguran sam da će veleposlanici razgovarati o tome", istaknuo je. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer već je o tom pitanju razgovarao s ruskim veleposlanikom u NATO-u Dmitrijem Rogozinom, dodao je.

Moskva i Tbilisi gotovo svakodnevno razmjenjuju oštre izjave, napose otkako je Rusija 16. travnja najavila jačanje veza s Abhazijom i s Južnom Osetijom, kao odgovor na priznanje neovisnosti Kosova na Zapadu.

Nakon separatističkih sukoba početkom 1990-ih, ruske snage za posredovanje s 2.000 do 3.000 ljudi raspoređene su u Abhaziji pod pokroviteljstvom ZND-a (bivše sovjetske republike, osim baltičkih država). U Južnoj Osetiji razmještene su snage u kojima uz domaće sudjeluju gruzijski i ruski vojnici.
- 13:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Priština: Doputovalo izaslanstvo Vojnog odbora NATO-a

Visoko izaslanstvo Vojnog odbora NATO-a doputovalo je jučer u prvi posjet Kosovu nakon proglašenja neovisnosti, 17. veljače, s ciljem da utvrdi nove potrebe Kosova i snage NATO-a odnosno KFOR-a.

Izaslanstvo od 26 generala iz zemalja članica NATO-a vodi kanadski general Roy Hano.

Članovi izaslanstva izrazili su zadovoljstvo sigurnosnim stanjem na Kosovu i dosadašnjim aktivnostima multinacionalnih snaga KFOR-a koje nastoje osigurati mirno okružje kako za albansku većinu tako i za sve manjine.

"Važno je da na Kosovu vlada mir, posebice tijekom ovog važnog razdoblja. Ponavljam da je KFOR spreman odgovariti na sve izazove" rekao je general Heno.

Misija NATO-a na Kosovu temelji se na Rezoluciju Vijeća sigurnosti 1244 i Heno je rekao da će taj mandat ostati nepromijenjen sve do nove odluke Vijeća sigurnosti UN-a.

Izaslanstvo NATO-a bi trebalo tijekom posjeta utvrditi je li potrebno da povećati snage NATO-a ili možda podići stanje pripravnosti na viši stupanj.

General Heno je rekao novinarima da za sada nema potrebe da NATO na Kosovu šalje dodatne snage, ali je potvrdio odluku britanske Vlade pošalje 600 novih pripadnika koji će biti dio pričuvnih snaga NATO-a na Kosovu.

Članovi izaslanstva razgovarali su prvog dana posjeta sa zapovjednikom KFOR-a francuskim generalom Xavierom de Marnhacom i obišli multinacionalne brigade KFOR-a.
- 13:32 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

29.04.2008., utorak

MEDCEUR u Hrvatskoj

Međunarodna vježba medicinskih vojnih timova "MEDCEUR 08" održava se prvi put u našoj zemlji od 1. do 15. svibnja ove godine, u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama (Split). Vježba će se održati u organizaciji Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Zapovjedništva američkih snaga u Europi (US EUCOM).

U vježbi sudjeluje 371 pripadnik iz petnaest zemalja Partnerstva za mir. Cilj vježbe je po istim standardima uvježbati sanitetske postrojbe zemalja sudionica za djelovanje u duhu Partnerstva za mir i NATO-a, za zajedničko sudjelovanje u međunarodnim operacijama u slučajevima humanitarnih i prirodnih katastrofa u koordinaciji s civilnim i nevladinim organizacijama izvijestilo je Ministarstvo obrane RH.

Državni tajnik Mate Raboteg nazočiti će svečanom otvaranju vježbe uz postrojavanje svih sudionika vježbe 2. svibnja u 10.00 sati u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama.
- 16:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska sudjelovala na vježbi upravljanja krizama

Republika Hrvatska sudjelovala je od 16. do 22. travnja u političko-vojnoj simulacijskoj NATO vježbi upravljanja krizama CMX 08. NATO vježba CMX 08 nije terenska vježba i ne uključuje razmještanje stvarnih vojnih snaga na terenu i provodi se samo u obliku simulacije prema detaljno razrađenom scenariju. Svrha joj je bila provjera i uvježbavanje NATO procedura upravljanja krizama na strateško političkoj razini te međusobna suradnja i koordinacija nacionalnih sustava i procedura.

Vježba se odvijala na dvije razine – u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, gdje nacionalni predstavnici sudjeluju u radu odgovarajućih odbora i ostalih tijela NATO-a te u glavnim gradovima država sudionica vježbe, u kojima se provodi odvojeni ciklus političkih konzultacija između i unutar odgovarajućih resora državne uprave.



U sklopu fiktivnog scenarija vježbe NATO razmatrana je mogućnost provedbe operacije upravljanja kriznom situacijom izvan euroatlantskog prostora. Sudjelovanje multinacionalne postrojbe u mirovnoj misiji, humanitarna kriza, terorizam i prijetnje jedne države susjednoj državi glavne su njegove karakteristike.

Uz 26 zemalja članica NATO-a u planiranju i provedbi CMX 08 uključeno je i 12 država Partnerstva za mir. Hrvatska sudjeluje drugi put, a po prvi put kao država koja je primila pozivnicu za članstvo u Savezu. Po prvi put u vježbi sudjeluju i dvije države Mediteranskog dijaloga, Izrael i Maroko, kao i NATO ured za vezu pri sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koordinativnu ulogu za provedbu vježbe u Republici Hrvatskoj obavlja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija uz sudjelovanje ostalih nadležnih resora među kojima i Ministarstvo obrane.

Slika: Hrvatski vojnik

- 16:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

28.04.2008., ponedjeljak

Zaljevske zemlje stoje uz NATO

Zemlje Perzijskog zaljeva kroz dugi niz godina igra konstruktivnu ulogu na Bliskom istoku, a njihov ekonomski uspjeh pokazuje da se radi o mirnim i sigurnim zemljama. Međutim, stabilno susjedstvo je iznimno važno za dugoročnu sigurnost zaljevskih zemalja. Iz tog razloga Kraljevina Bahrein organizirala je međunarodnu konferenciju „Odnosi NATO-a i Bahreina i Inicijativa istanbulske suradnje“ koja se održala 24. travnja u Manami.

Ciljevi konferencije su bili promicati veće međusobno razumijevanje između NATO-a i pozvanih zemalja Inicijative istanbulske suradnje (Istanbul Cooperation Initiative, ICI) i predstaviti nove poglede i ideje iz regije te ih implementirati u program ICI koji je nastao 2004. godine, a čiji je član i Bahrein od 2005. Taj program doprinosi dugoročnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosti nudeći zemljama Bliskog istoka praktičnu bilateralnu sigurnosnu suradnju s NATO-om.

Uspjeh se pokazao već pri ovom prvom posjetu glavnog tajnika NATO-a Jaap de Hoop Scheffera Bahreinu gdje je potpisan i Ugovor o sigurnosti informacija kojim će se dijeliti sigurnosne informacije. Njime će svaka strana imati pristup velikoj količini pravilno protumačenih podataka koji se tiču sigurnosnog stanja u široj regiji, a temelji se na povjerenju dviju strana. Scheffer je podsjetio da su zemlje Europe, Sjeverne Afrike, ali i Zaljeva bile žrtve terorističkih napada, a nestabilnost u Iraku i Afganistanu nam svima prijete. Također je spomenuo zabrinutost oko iranskog obogaćivanja urana što krši UN-ove rezolucije, kao i činjenicu da su i NATO i Bahrein zainteresirani za energetsku sigurnost. Scheffer je ponudio i pomoć u obučavanju vojske, a pozvao je Bahrein i na suradnju unutar ICI-ja prema viziji NATO-a zacrtanoj na sastanku u Bukureštu, a prije svega u jačanju političkog dijaloga, borbi protiv predrasuda, sigurnosnih izazova u prostoru Zaljeva.

Značajan je bio i nastup ministra vanjskih poslova Bahreina Nj.E. Sheikh Khalid bin Ahmed bin Mohammed Al-Khalife koji je, na tragu NATO-ovih odluka, iskazao veliko zanimanje suradnje na područjima koja nisu tradicionalno vojno-sigurnosna, a koja se tiču pripremljenosti na katastrofe, nedostatke vode, hrane i resursa, energetske stabilnosti i klimatskih promijena koje utječu na sve. Bahrein smatra da će se suradnjom s NATO-om kojemu su navedene teme sve više u glavnom fokusu zanimanja povećati i svjesnost lokalnih i međunarodnih javnosti.

Delegacija NATO-a završila je ovaj uspješan posjet Bahreinu obilaskom zemlje, posjetom pustinji i obilaskom Maname. Posjet je tek početak konrektnije suradnje unutar ICI-ja, međutim već se sad vidi da će ta suradnja rezultirati golemim izmjenama u odnosima zemalja Zaljeva i euroatlantskih država.

Slika: Gulf Daily News

- 20:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

25.04.2008., petak

General Hillier: Kanada je spremna pomoći Hrvatskoj

Predsjednik Stjepan Mesić primio je danas načelnika glavnog stožera kanadske vojske generala zbora Ricka Hilliera, priopćeno je iz Ured predsjednika.

Tema razgovora bilo je sudjelovanje Oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim operacijama te o mogućnostima proširenja suradnje dviju država, ali i o situaciji u regiji.

General Hillier čestitao je predsjedniku Mesiću na uspješno provedenim reformama koje su rezultirale dobivanjem pozivnice u NATO savez te ponovio kako je Kanada spremna pomoći Hrvatskoj u dostizanju svih standarda koji će Republici Hrvatskoj u potpunosti otvoriti vrata Sjevernoatlantskog saveza, stoji u priopćenju.
- 21:55 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

24.04.2008., četvrtak

U Zagrebu predsjednik Zastupničkog doma kanadskog parlamenta Peter Milliken

Peter Milliken
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je Petera Millikena, predsjednika Zastupničkog doma kanadskog parlamenta, koji mu je čestitao na dobivanju pozivnice za članstvo u NATO savezu te istaknuo punu podršku Kanade ulasku Hrvatske u euroatlantske integracije.

Tijekom susreta izraženo je obostrano zadovoljstvo napretkom u razvoju bilateralnih odnosa, uz naglasak na potrebi intenzivnije gospodarske suradnje dviju država.

Dvojica sugovornika razmijenila su mišljenja o stanju u regiji, a osobita pozornost posvećena je i stanju u Afganistanu.

Uz predsjednika Zastupničkog doma kanadskog parlamenta, u izaslanstvu su bili Thomas David Marr, veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, zastupnici Ed Komarnicki, Dave Mackenzie, Robert Vincent, Lui Temelkovski, predstojnik Ureda predsjednika Zastupničkog doma kanadskog parlamenta Patrick Kennedy i tajnica izaslanstva Zastupničkog doma kanadskog parlamenta Stephanie Bond.

Peter Milliken je nakon posjeta Predsjedniku Mesiću održao predavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori "Uloga Kanade u NATO-u". Predavanju su prisustvovali predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), Atlantskog vijeća Hrvatske (AVH), Transparency International Hrvatske (TIH), brojni studenti Sveučilišta u Zagrebu, ali i ugledni gosti poput veleposlanika SAD-a Roberta Bradtkea.

Milliken je u kratkom predavanju objasnio prednosti NATO-a kao Saveza demokratskih država, i napravio presjek kanadskog djelovanja u NATO-u. Posebno se osvrnuo na sudjelovanje kanadskih vojnika u misiji ISAF, ali je pohvalio i hrvatske vojnike u Afganistanu. Na kraju predavanja istaknuto je kako će Kanadski parlament uskoro podržati ratifikaciju ulaska Hrvatske u NATO.
- 22:51 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Cvrtila: Hrvatska jača svoj međunarodni položaj

Hrvatska je dobivanjem pozivnice za članstvo u NATO savezu na Sastanku na vrhu u Bukureštu ojačala svoj međunarodni položaj i učvrstila regionalnu poziciju, izjavio je u četvrtak na raspravi o pridruženju Hrvatske tom Savezu savjetnik predsjednika RH za obranu i profesor na Fakultetu političkih znanosti Vlatko Cvrtila.

Raspravu u Hrvatskom novinarskom društvu "Hrvatska i NATO - realnost i predrasude" vodio je novinar Dane Roško, uz sudjelovanje Cvrtile i Davora Domazeta Loše.

- NATO je globalno relevantni instrument, a pozivnicom za članstvo i budućim pridruženjem Savezu Hrvatska je ojačala svoj međunarodni položaj i regionalnu poziciju - rekao je Cvrtila.

Prema njegovim riječima, Hrvatska će, kao buduća članica, biti ravnopravan partner u odlučivanju o regionalnoj sigurnosti. Moramo znati da regionalna struktura još nije dovršena, dodao je Cvrtila, argumentirajući svoje stajalište o nužnosti pridruženja Hrvatske NATO-u.

Admiral Domazet je ustvrdio da je članstvo u NATO-u logičan slijed događaja i podsjetio da je Sjevernoatlantski savez već na istočnoj obali Crnog mora. Kao presudan trenutak nagloj potpori javnog mnijenja ulasku Hrvatske u NATO, sugovornici su istaknuli proglašenje kosovske nezavisnosti i reakcije Srbije na taj događaj.

- To je imalo izravan utjecaj na javnost u Hrvatskoj i njezinu percepciju regije kao okruženja koje još nije stabilizirano - zaključio je Cvrtila.
- 21:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Gruzija traži da se ruski kontingent zamijeni međunarodnim snagama

Gruzija je u četvrtak obavila da će tražiti potporu Zapada kako bi ruske mirovne snage u separatističkoj gruzijskoj pokrajini Abhaziji bile zamijenjene međunarodnim snagama, no NATO je oprezno reagirao na tu namjeru vlade u Tbilisiju.

- Nazočnost ruskog kontigenta u zoni sukoba, postaje čimbenik rizika - rekao je gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili na susretu sa stranim veleposlanicima.

Rusija je svoje snage uputila u Abhaziju 1994. godine, nakon posredovanja u sporazumu Tbilisija i abhaških separatista kojim je okončan dvogodišnji oružani sukob. U tom je sukobu poginulo nekoliko tisuća ljudi a stotine tisuća je izbjeglo.

Posebni izaslanik NATO-a za južni Kavkaz i središnju Aziju Robert Simmons, kazao je međutim da ne može reći da NATO priželjkuje direktnu ulogu u mirovnoj misiji ili bavljenje sukobima u toj regiji.
- 21:31 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Slovačka će učetverostručiti broj vojnika u Afganistanu

Slovačka će do 2010. povećata broj svojih vojnika u okviru NATO-ove misije ISAF u Afganistanu na 250 do 280, što je četiri puta više od sadašnjeg broja, izjavio je slovački ministar obrane Jaroslav Baška nakon razgovora sa svojim nizozemskim kolegom Eimertom van Middelkoopom u Bratislavi.

Slovački vojnici u Afganistanu stacionirani su u pokrajini Uruzganu. Trenutačno je predviđeno da slovačka misija u Afganistanu obuhvaća 115 vojnika, međutim, u stvarnosti ih je u Afganistanu samo 69 i nalaze se pod nizozemskim zapovjedništvom.

- Stanje u Afganistanu je složeno - izjavio je Baška, tvrdeći da se mora računati i s mogućnošću žrtava.

Misija u Afganistanu ima za cilj pridobivanje povjerenja tamošnjeg stanovništva, naglasio je van Middelkoop.
NATO je početkom travnja na susretu na vrhu u Bukureštu najavio slanje dodatnih snaga u Afganistan. Slovačka je članica NATO-a od 2004. godine.
- 21:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sejdiju: NATO i dalje ostaje na Kosovu

Sejdiju i Rice
Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju rekao je da će NATO i dalje ostati na Kosovu, a da će se sigurnosne snage Kosova formirati po kriterijima NATO-a, objavio je beogradski B92.

Nakon jučerašnjeg sastanka u Prištini s delegacijom Parlamentarne skupštine NATO-a, Sejdiju je rekao da snage NATO-a na Kosovu imaju veliku ulogu.

- Pričali smo o izazovima koji nas očekuju u budućnosti i o namjeri Kosova da postane dio NATO-a u budućnosti. U međuvremenu, i sigurnosne snage Kosova će se graditi po kriterijima NATO-a - rekao je Sejdiju.

U ime delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a, predstavnik Velike Britanije Michael Kaplan rekao je da je cilj posjeta Prištini pripremanje izvještaja o stanju na Kosovu.

- KFOR osigurava sigurnosno stanje na Kosovu i, prema onome što smo vidjeli, ocjenjujemo da je učinjen velik posao - rekao je Kaplan.

Izvještaj koji će pripremiti delegacija biti će predstavljen Parlamentarnoj skupštini NATO-a tijekom svibnja. Kaplan je rekao da se očekuje da će izvještaj biti ratificiran na sastanku Skupštine na jesen. Na Kosovu je trenutno oko 16.000 vojnika NATO-a.
- 14:36 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Ulazak Albanije i Hrvatske u NATO dovest će do stabilnosti u regiji

Daniel Fried
"Summit u Bukureštu i budućnost NATO saveza" bila je tema rasprave održane pred Pododborom za Europu Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma američkog Kongresa, javlja Glas Amerike.

Ulazak Albanije i Hrvatske u NATO savez dovest će do unapređenja sigurnosti i stabilnosti na Balkanu. U svega nešto više od deset godina Hrvatska je od rata krenula ka miru, a dvije zemlje ojačale su demokraciju i uspostavile unutarnju stabilnost. Obje su vrijedne u pridonošenju misijama NATO saveza, a to će i nastaviti kao dio saveza. To je izjavio pomoćnik američke državne tajnice za europska i euroazijska pitanja Daniel Fried.

Na upit koje daljnje korake Hrvatska i Albanija trebaju poduzeti za članstvo u NATO-u Fried je odgovorio:

"Glavni korak, s američke strane, jest da Senat da svoj pristanak. NATO, sa svoje strane, ima konrektne Pristupne protokole koji bi trebali biti dovršeni do ljeta, vjerujem u srpnju. Nakon potpisivanja protokola počinje ratifikacija. Cjelokupan proces traje oko godinu dana ili malo više od toga. Bilo bi izvrsno kad bi se sve dovršilo do summita u travnja 2009. godine. Boraviti u Zagrebu s čelnicima Hrvatske, Albanije i Makedonije te vidjeti koliko su ostvarile te zemlje od devedesetih godina, bilo je ohrabrujući primjer što se može dogoditi kad naša politika, u ovom slučaju dvostranačka, poluči rezultat".

U izlaganju Daniela Fate, pomoćnika američkog ministra obrane za europsku i NATO politiku stoji da su Hrvatska, Albanija i Makedonija ostvarile značajan napredak u proteklih osam godina te da je svaka od njih čimbenik stabilnosti ne samo na Balkanu nego i šire. Fata je podsjetio da su te zemlje već iskazale jasnu predanost obvezama koje donosi članstvo u NATO savezu te da dijele američke vrijednosti demokracije, ljudskih prava i slobode. Prema njegovim riječima, Hrvatska, Albanija i Makedonija naporno su radile kako bi dobile pozivnicu za članstvo u NATO savezu te će pridonijeti njegovom jačanju.

Fata je izvjestio da će pristupni pregovori biti održani ovaj i slijedeći mjesec kako bi se Pristupni protokoli pripremili za potpis zemalja članica NATO-a do kraja srpnja. Dok se budu vodili pristupni prgovori, dodao je, nastavit ćemo poticati Albaniju i Hrvatsku da dovrše preostale reforme.

- Hrvatska je iskazala provjerenu političku i ekonomsku zrelost te je važan partner na bojišnici. Danas, ona je izvoznik stabilnosti. S Makedonijom i Albanijom aktivan je Partner u Jadranskoj povelji, osigurava vojne i policijske snage u jedanaest mirovnih misija Ujedinjenih naroda diljem svijeta te snažno pridonosi tekućim operacijama NATO saveza" - stoji u govoru Daniela Fata.

Daniel Fried je pak izrazio razočarenje Sjedinjenih Država zbog toga što Makedonija nije dobila poziv za članstvo u NATO savezu.

- Nalazimo se usred pregovora koje vodi pregovarač Ujedinjenih naroda Matt Nimetz kako bi se pomoglo Makedoniji i Grčkoj da pronađu rješenje oko naziva. Osobno sam nazočio sastancima predstavnika obje zemlje. Sjednjene Države podržavaju rad pregovarački proces. Ohrabruje da su obje vlade predane pregovorima i pronalaženju rješenja - rekao je Fried.

Na pitanja kongresnika oko mogućeg daljnjeg proširenja NATO saveza na Ukrajinu i Gruziju pomoćnik američke državne tajnice Daniel Fried rekao je da dosadašnja iskustva pokazuju kako je širenje Saveza dobro za sigurnost u cjelini te da je, u tom smislu, dobro i za Rusiju.
- 09:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Višegradska skupina podržava približavanje Ukrajine i Gruzije NATO-u

Višegradska skupina, koju čine četiri države središnje Europe Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, jučer je izrazila potporu nastojanjima Ukrajine i Gruzije da se pridruže NATO-u.

Ministri vanjskih poslova zemalja Višegradske skupine su u zajedničkoj izjavi rekli da bi taj čin bio važan korak prema produbljavanju suradnje u politici, obrani i sigurnosti. U drugoj odvojenoj izjavi, koju je potpisala i Švedska, Višegradska je skupina izjavila da podržava i težnje Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji.

- Vjerujemo da se na europske ambicije Ukrajine treba pozitivno odgovoriti i iskoristiti ih za promicanje političkih i gospodarskih reformi - stoji u izjavi.
- 09:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

23.04.2008., srijeda

Klimatske promjene ugrožavaju sigurnost

"U predstojećih nekoliko desetljeća globalno će zatopljenje utjecati na promjene u području strateške sigurnosti, koje bi mogle biti jednako velike kao potkraj Hladnog rata", smatra autor izvješća o tom problemu s britanskog instituta Royal united services (RUSI), Nick Mabey i upozorava da će globalno zatopljenje imati dalekosežne posljedice u sigurnosnoj domeni, a one bi mogle biti jednako velike poput dvaju svjetskih ratova i mogle bi trajati stoljećima.

Problemi energije ili sigurnosti sve će češće ovisiti o snažnim savezima s drugim velikim potrošačima energije, poput, primjerice, Kine, a manje s odnosima s proizvođačima nafte. "Ako se proces globalnog zatopljenja ne uspori, bit će to prvi faktor sukoba između i unutar država", upozorava RUSI.



Treba pritom napomenuti da NATO već godinama stvara nove strategije koje su usmjerene na okoliš i utjecaj klimatskih promjena na sigurnost. NATO-ov program Znanost za mir i sigurnost vodi znanstvena istraživanja u civlnom sektoru u cilju enviromentalne održivosti i u tome ne bira suradnike. Tako se već radi na saniranju posljedica ekološke katatrofe u Azovskom moru zajedno s Ruskom Federacijom, a u okviru Istanbulske suradnje pomaže se i zemljama Sjeverne Afrike u zaustavljanju širenja saharske pustinje na plodna područja.

Veliki naglasak NATO-ov program daje i na energetsku održivost, a jedna od mjera će morati uskoro u potpunosti poštivati Hrvatska. Kao dio pristupnih pregovora NATO-u, Hrvatska mora imati rezerve nafte koje će cijelu zemlju pokretati unutar tri mjeseca (rezerve koje nisu uskladištene u rafinerijama). Prema našem zakonu, ta rezerva mora biti dostatna za jedan mjesec. Nafta se najčešće čuva u praznim bušotinama, a osim nafte pažnja se stavlja i na sigurnosti drugih dijelova kritične infrastrukture.

- 15:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

22.04.2008., utorak

McNeill: NATO bi se 2011. mogao početi povlačiti iz Afganistana

Zapovjednik vojne misije NATO saveza u Afganistanu, američki general Dan McNeill, izjavio je da će afganistanska vojska i policija do 2011. godine biti spremni da odgovaraju za sigurnosnu situaciju u svojoj zemlji – te da će se tada međunarodne snage moći početi povlačiti iz Afganistana, javlja Glas Amerike.

U razgovoru za dnevnik New York Times, McNeill je rekao da afganistanske snage, uz pomoć NATO saveza, već održavaju sigurnost u Kabulu.

Američki ministar obrane Robert Gates kritizirao je sva četiri roda američkih oružanih snaga zbog toga što presporo zadovoljavaju potrebe postrojbi na bojišnicama, u Iraku i Afganistanu.

Govoreći u jednoj zrakoplovnoj bazi u Alabami, Gates je posebno izdvojio nedostatak bespilotnih letjelica koje služe za izviđanje i praćenje, a ponekad i eliminaciju protivnika.
- 17:56 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Scheffer se zalaže za pridruživanje Makedonije NATO-u

Glavni tajnik NATO-a Japp de Hoop Scheffer jučer je u Skoplju podržao makedonsku kandidaturu za ulazak u NATO nakon što je Savez prije nekoliko tjedana uskratio pozivnicu u članstvo.

- Optimističan sam da će ono što nije moglo biti učinjeno na Sastanku na vrhu u Bukureštu biti postignuto što je moguće prije - rekao je Scheffer nakon razgovora s makedonskim šefom diplomacije Antoniom Milošoskim.

Na summitu NATO-a početkom travnja Makedonija nije dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u zbog spora oko imena države s Grčkom. Scheffer se u Skoplju sastao i s makedonskim predsjednikom Brankom Crvenkovskim, premijerom Nikolom Gruevskim i ministrom obrane Lazarom Elenovskim.

Crvenkovski je izjavio da Makedonija ostaje odlučna čim prije postati članicom Saveza, što bi cijeloj regiji donijelo stabilnost.
- 17:50 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mesić: NATO pozivnica još je jedan oblik suradnje s Albanijom

Nema niti jedne prepreke za produbljivanje i jačanje prijateljskih odnosa između Hrvatske i Albanije, a nedavna pozivnica za NATO koju su dobile obje zemlje otvorila je još jedno područje suradnje, zaključio je jučer u Tirani predsjednik Stjepan Mesić. Istaknuo je kako u odnosima Hrvatske i Albanije nema otvorenih pitanja ili problema.

- Politička volja za to na objema stranama postoji i ja ne vidim nijednu prepreku na putu jačanja prijateljskih odnosa između Hrvatske i Albanije. Nedavno smo dobili pozivnicu za Atlanski savez i time se otvara još jedno područje suradnje između naših zemalja. I tu očekujem napredak i konkretne rezultate u sklopu atlanskog savezništva - rekao je predsjednik Mesić na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim domaćinom, albanskim predsjednikom Bamirom Topijem.

Hrvatski predsjednik doputovao je jučer u dvodnevni službeni posjet Albaniji, na poziv predsjednika Topija. S predsjednikom Mesićem u Tiranu su doputovali i brojni hrvatski gospodarstvenici.
- 17:38 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

21.04.2008., ponedjeljak

Uspješno završen prvi krug pregovora

Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu završila prvi krug pristupnih pregovora za članstvo u NATO-u na kojima je izrazila spremnost sudjelovanja u kolektivnoj obrani te spremnost na doprinos miru, stabilnosti i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici.

"Uspješno smo završili prvi krug pregovora na kojima je bilo riječi o političkim i vojnim pitanjima. Izrazili smo spremnost sudjelovanja u sustavu kolektivne obrane te spremnost da damo doprinos miru, stabilnosti i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici", izjavila je nakon sastanka voditeljica hrvatskog pregovaračkog tima Bianca Matković, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

Izaslanstvo NATO-a predvodio je pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja Martin Erdmann.
Državna tajnica Matković je dodala da je s NATO-ove strane potvđeno da je Hrvatska kroz šest ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP) ispunila sve zacrtane ciljeve.

Hrvatska je 3. travnja na summitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u Savezu, nakon čega su uslijedili pristupni razgovori. Nakon prvog sastanka koji je posvećen političkim i vojnim pitanjima, održat će se još jedan sastanak, 7. svibnja, o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima. Tada bi se trebala odrediti i visina doprinosa koji će Hrvatska uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Po završetku drugog sastanka, Hrvatska će uputiti NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upućuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a i u njemu zemlja potvrđuje da prihvaća obveze iz članstva.

Nakon toga NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Očekuje se da će protokol o pristupanju Hrvatske biti potpisan u srpnju ove godine.

Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.
Očekuje se da bi Hrvatska mogla kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a, koji će se održati u proljeće 2009.

Čelnici NATO-a odlučili su u Bukureštu da će sljedeći summit, koji pada na 60. obljetnicu Saveza, zajedno organizirati Francuska i Njemačka, u dvama susjednim gradovima s obje strane granice, Strasbourgu i Kehlu. To će biti prvi put da se summit NATO-a održava u dvjema državama.
- 16:53 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

20.04.2008., nedjelja

Hrvatska sutra otvara pregovore s NATO-om

Hrvatska će sutra u Bruxellesu otvoriti prvi krug pristupnih pregovora s NATO-om, čijom bi članicom trebala postati u proljeće sljedeće godine.

Hrvatski tim za pristupne pregovore vodi državna tajnica za politička pitanja Bianca Matković iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Hrvatska je 3. travnja na Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo. Sada slijede pristupni pregovori koji se vode u dva kruga. Rezultat tih razgovora je utvrđeni vremenski raspored dovršetka potrebnih reformi koji se mogu nastaviti i nakon stupanja zemlje u članstvo.

U prvom krugu pregovora razgovara se o političkim i vojnim pitanjima, odnosno o tome jesu li ispunjeni traženi uvjeti za pristupanje NATO-a. Drugi krug posvećen je više tehničkim pitanjima - resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima te o doprinosu koji će zemlja uplaćivati u zajednički proračun NATO-a.

Po završetku pristupnih pregovora, pozvana zemlja upućuje NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upućuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a i u njemu zemlja potvrđuje da prihvaća obveze iz članstva.

Nakon toga, NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Očekuje se da će protokol o pristupanju Hrvatske biti potpisan u srpnju ove godine.

Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Očekuje se da bi Hrvatska mogla kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a, koji će se održati u proljeće 2009. u Francuskoj i Njemačkoj.
- 12:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.04.2008., subota

BiH: Odluka NATO-a nije kurtuazna gesta, već potvrda reformi

Zamjenik ministra obrane BiH i predsjednik Koordinacijsog tima za suradnju s NATO-om Igor Crnadak izjavio je da odluka Saveza da BiH ponudi jačanje odnosa nije kurtoana gesta, već potvrda dobrih rezultata u procesu reforme obrane, ali i drugim sektorima.

- Alternativa euroatlantskim integracijama za BiH ne postoji, jer neutralnost podrazmijeva ekonomsku stabilnost, a priključenje NATO-u znači dugoročnu stabilnost i mir za sve građane i narode BiH", rekao je Crnadak u emisiji Radija RS-a.

Odluku NATO-a na posljednjem Sastanku u Bukureštu kada je u pitanju BiH, zamjenik ministra obrane BiH označava kao formalan politički korak k punopravnom članstvu. Crnadak dodaje i da obaveze sadržane u individualnom partnerskom akcijskom planu BiH kontinuirano provodi i da će naša zemlja dobiti zeleno svjetlo za završne pripreme za članstvo već na sljedećem sammitu 2009. godine.

Naglasio je i da, pored opredijeljenosti državnih i entitetskih institucija i političkih krugova za pridruživanje euroatlantskim integracijma, slijedi period žestokog sučeljavanja argumenata - za i protiv pridruživanja Savezu.

- Svi oni koji govore o tome da ne treba ići tim putem, trebaju ponuditi alternativu. Najčešće se spominje nekakva neutralnost. Nažalost, mi nismo ekonomski i demokratski razvijeni ni blizu poput Švicarske, Finske, koja vrlo jasno kaže da će surađivati u Partnerstvu za mir i neće ući u NATO - rekao je Crnadak.

Na tvrdnju da će članstvo koštati bh. građane, Crnadak je rekao da će participacija mjerena brojem stanovnika i bruto nacionalnim dohotkom biti minimalna. Dodao je i da su netočne priče da ćr bh. građani, kada su u pitanju najteže misije u svijetu, biti topovsko meso.

Najavio je i da će se u sljedeća dva mjeseca u BiH povesti sveobuhvatno ispitivanje javnog mnijenja o priključivanju Savezu.
- 19:24 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

18.04.2008., petak

UN traži hitno rješavanje problema imena Makedonije

UN-ov posrednik Matthew Nimetz izjavio je u Ateni da je posljednji Sastanak na vrhu NATO-a ukazao na važnost i hitnost postizanja kompromisa između Atene i Skoplja o sporu u vezi imena Makedonije.

- Nismo spremni podastrijeti rješenje ali vjerujem da su događaji od prošlog mjeseca bacili novo svjetlo na to pitanje i naglasili važnost i hitnost nastavka pregovora kako bi se postigao konačni sporazum - rekao je Nimetz nakon razgovora s grčkom ministricom vanjskih poslova Dorom Bakoyannis, no nije spomenuo nikakav rok postizanja rješenja.

Govoreći o svom posjetu u četvrtak Skoplju, Nimetz je rekao da je zaključio da se dvije zemlje slažu u vezi nastavka pregovora. Neuspjeh u Bukureštu je pogoršao političku krizu u Makedoniji gdje je parlament raspušten prije prijevremenih parlamentarnih izbora predviđenih za 1. lipnja. Makedonsko predsjedništvo je naglasilo da to neće ugroziti pregovore s Grčkom.
- 17:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska postala zemlja koja sudjeluje u očuvanju mira u svijetu

Državni tajnik Ministarstva obrane Željko Goršić, uz nazočnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH generala zbora Josipa Lucića, primio je danas načelnika Glavnog stožera Republike Estonije general pukovnika Antsa Laaneotsa.

Državni tajnik Goršić zahvalio je na angažmanu Estonije u mirovnoj misiji u Hrvatskoj ali i našoj regiji, istaknuvši kako je Hrvatska u kratkom roku, od zemlje primateljice mirovnih snaga, postala zemlja koja sudjeluje u očuvanju mira diljem svijeta, objavio je MORH.

Načelnik GS Estonije Ants Laaneots rekao je da je Hrvatskoj brzi put do punopravnog članstva u NATO-u osiguran, istaknuvši kako je Hrvatska na summitu te organizacije u Bukureštu dobila bezrezervnu potporu svih članica NATO-a.

Na sastanku je istaknuta mogućnost suradnje u školovanju kadrova ali i razmjeni iskustava iz međunarodnih misija između estonske vojske i OS RH.
Estonija u mirovnim misijama sudjeluje od 1994. godine, a danas ima približno jednak broj pripadnika u misijama kao i Hrvatska, stoji u priopćenju Ministarstva obrane RH.
- 17:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Gruzija traži NATO pomoć zbog ruskog "prijateljstva" s Abhazijom i J.Osetijom

Potpredsjednik gruzijske vlade i ministar za euro-atlantske integracije Georgij Baramidze došao je u Bruxelles kako bi razgovarao s dužnosnicima NATO-a i EU-a o ruskom potezu s ciljem uspostave što boljih veza s gruzijskim separatističkim regijama Abhazijom i Južnom Osetijom.

Baramidze se sastao sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Claudiom Bisognierom koji je ponovio poziv NATO-a Rusiji da poništi mjere za uspostavu odnosa s otcjepljenim gruzijskim regijama, rekao je glasnogovornik Saveza.

Baramidze će također razgovarati s veleposlanicima nekoliko članica NATO-a i s povjerenicom EU-a za vanjske poslove Benitom Ferrero-Waldner. Svrha posjeta je ukazati na situaciju u separatističkim regijama i poteze Rusije, izjavio je jedan dužnosnik gruzijske misije pri Europskoj uniji.

- Mi ne tražimo vojnu potporu nego podršku cijele međunarodne zajednice i njezinu osudu poteza Rusije koji potkopava suverenitet Gruzije - istaknuo je gruzijski dužnosnik.

Ministarstvo vanjskih poslova Gruzije optužilo je jučer Rusiju da želi pripojiti gruzijske separatističke regije Abhaziju i Južnu Osetiju nakon što je Moskva u srijedu objavila da će ojačati veze s tim regijama. Gruzija smatra da su potezi Rusije motivirani njezinom željom da spriječi pridruživanje Gruzije NATO-u.
- 17:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

SAD podržava približavanje BiH članstvu u NATO-u

Šefica Ureda američkog veleposlanstva u Banja Luci Heidi Jovanovic istaknula je da Sjedinjene Države stoje iza BiH na putu njenog približavanja članstvu u NATO-u.

Ona je naglasila da je odluka NATO-a sa sammita u Bukureštu da pozove BiH da počne fazu intenzivirnog dijaloga uslijedila vrlo brzo nakon pristupa Partnerstvu za mir, što jasno ukazuje da NATO jako cijeni BiH.

Heidi Jovanovic je rekla da članice Saveza žele poboljšati suradnju i partnerstvo s BiH, te da je odluka NATO-a da pozove BiH da započne fazu intenzivirnog dijaloga većim dijelom rezultat uspješne implementacije sveobuhvatne reforme obrane.

- Iako ta reforma nije okončana, do sada postignuti rezultati su ništa manje nego izvanredni - istakla je Jovanovic i dodala da uspjeh reforme obrane pokazuje da lideri na državnoj i entitetskoj razini, donoseći teške odluke i nalazeći prostora za kompromis, mogu napraviti stvarne promjene koje će snažno povesti ovu zemlju naprijed.
- 12:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Nova suradnja u Afganistanu i Iraku

Samo dva tjedna nakon što je završio sastanak u Bukureštu, NATO je počeo raditi prema ostvarenju ciljeva koji su zapisani u novoj Deklaraciji iz Bukurešta. Tako su u četvrtak, 17. travnja u sjedištu NATO-a u Bruxellesu održana dva razgovora koji dalekosežno utječu na NATO-ove angažmane u svijetu.

Prvo je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u posjet primio posebnog izaslanika glavnog tjanika Ujedinjenih nacija u Afganistanu Kai Eidea. Norvežanin Eide je također na čelu mirovne misije UN-a u Afganistanu (UNAMA). Posjet veleposlanika Eidea nakon bukureštanskog sastanka označuje rad na sveobuhvatnom političko-vojnom strateškom planu za Afganistan koji zahtijeva suradnju međunarodnih organizacija. Potrebna je veća koordinacija, rekao je Scheffer, i tu je uloga veleposlanika Eidea neprocjenjiva. ISAF ima također ogroman značaj, nastavio je glavni tajnik, ali konačno rješenje nije vojno, već se tiče razvoja i učinkovite afganistanske vlasti. Zato je znak koji ISAF želi dati Eideu taj da je NATO spreman da bude koordiniran i da se koordinira s drugim organizacijama i zato NATO ima puno povjerenje.


Veleposlanik Kai Eide i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer

Sigurnost i razvoj ne mogu se ostvariti zasebno

Kai Eide je potvrdio predanost političkom napretku i jačoj suradnji istovremeno pošutjući međusobno različite mandate u Afganistanu. Posebni izaslanik UN-a je naglasio kako postoje različita područja na kojima ISAF i UNAMA imaju važne uloge, a to su primjerice pripreme za izbore u Afganistanu koji će se održati 2009. i 2010., učinkovita potpora Afganskoj nacionalnoj strategiji razvoja, kao i jačanje policije i sudstva što je još uvijek glavni prioritet. Eide je također rekao da možemo održavati jak i izravan dijalog kao što je postignut tog dana u Bruxellesu, ali će se on odvijati i u Kabulu, kao i na lokalnoj razini po cijelom Afganistanu. Jedni bez drugih ne možemo, istaknuo je Scheffer, objasnivši da ISAF ne može bez razvoja zemlje uspjeti u svojoj misiji, ali ni razvoj nije moguć bez sigurnosti. A taj politički aspekt, nastavio je Eide, bit će zapisan u dokumentu o Afganistanu koji će uskoro izaći kao rezultat skorašnje konferencije u Parizu.

Iračani traže jače obučavanje snaga

U Bruxellesu je istog dana održan sastanak s predsjednikom iračke vlade Nouri al-Malikijem i ministrima vanjskih i unutarnjih poslova te obrane. NATO u Iraku vodi vrlo uspješnu misiju obučavanja iračkih vojnika i policije, ali je nalgašen apotreba za dugoročnom vezom unutar strukturiranog okvira suradnje. Iračka delegacija dala je konrektne prijedloge suradnje koje će NATO razmotriti, rekao je Scheffer. Ti novi odnosi neće biti samo u korist sigurnosti u Iraku, već i članicama NATO-a, jer ugroze koje prijete Iraku također su prijetnje koje se čuju i u Europi. Premijer Maliki je potvrdio da se radi o prilici koja je vrlo važna za Irak jer opasnosti s kojima se svakodnevno suočavaju irački redarstvenici zahtjeva vrlo trenirane snage. Obje strane su ovom prilikom naglasile kako se ne radi i povećavanju trupa koje će zamijeniti koalicijske snage u Iraku. Radi se o nastavku misije obučavanja koje vode talijanski carabinieri, ali i nova djelovanja na temelju iračkih prijedloga koji se tiču novih trening misija.


Irački premijer Nouri al-Maliki i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer

Ovom prilikom, glavni tajnik NATO-a potvrdio je i svoj dolazak u Skopje. On će se dogoditi kroz dva tjedna kako bi dao podršku Makedoniji koja na sastanku u Bukureštu nije dobila pozivnicu jer je Grčka stopirala proces zbog spora oko ustavnog imena zemlje. NATO se ne može petljati u te stvari, ali očekuje da se rješenje nađe što je prije moguće.

Izvješće pripremio: Vedran Obućina
Fotografije: NATO
- 10:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

BiH za prijem u NATO mora ispuniti obaveze prema ICTY-u

Bosnu i Hercegovinu na putu k punopravnom članstvu u NATO savezu ne očekuju novi veliki politički uvjeti, ali zato treba završiti obaveze prema Haškom sudu i nastaviti reforme. Osim toga, bh. vlasti građane moraju bolje upoznati sa prednostima ulaska u NATO, zaključak je to jučerašnjeg okruglog stola u Banjoj Luci na temu „BiH i NATO poslije Samita u Bukureštu“.

Zamjenik ministra obrane BiH Igor Crnadak rekao je da je BiH s prijemom u program Intenziviranog dijaloga na posljednjem samitu NATO-a u Bukureštu napravila još jedan korak prema članstvu u NATO savez. Crnadak smatra i da problem neće biti suradnja s Haškim tribunalom, što je i jedan od političkih uvjeta koji treba uspuniti, jer tu nema nikakvih novih političkih uvjeta.

- Poruka koju je BiH dobila u Bukureštu je jasna, a to je da članice NATO-a žele vidjeti BiH u svojim redovima - rekao je vojno-politički analitičar američke ambasade u BiH Mark Fleming.

Fleming je naveo da u sljedećih nekoliko godina BiH treba ispuniti uvjete koje je postavio NATO i koji su zacrtani u individualnom partnerskom planu.

- Ono što je važno je da postoji čvrsta politička suglasnost za ulazak u NATO - naveo je Mark Fleming i dodao kako je bitno da se uvjeti koje je BiH preuzela ispune u što kraćem roku.

Fleming je napomenuo da treba imati u vidu da ulazak u NATO ne znači samo reformu obrane. Puna suradnja s Haškim tribunalom će biti uvijek uvjet, napomenuo je Fleming, koji će BiH morati ispuniti ako želi biti primljena u NATO. To je jasno navedeno u idividualnom partnerskom akcijskom planu, a bit će navedeno i u Akcijskom planu za članstvo, zaključio je Fleming.

Organizator okruglog stola bio je Centar za međunarodne odnose iz Banje Luke, čiji je direktor Miloš Šolaja kazao kako je očigledno da BiH treba još dosta vremena i dosta aktivnosti i unutrašnjih reformi kako bi bila primljena u NATO savez.
- 09:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.04.2008., četvrtak

Hrvatska sudjeluje u simulacijskoj NATO vježbi upravljanja krizama

Republika Hrvatska će od 16. do 22. travnja sudjelovati u političko-vojnoj simulacijskoj NATO vježbi upravljanja krizama "CMX 08", priopćeo je jučer iz MVPEI-a.

NATO vježba "CMX 08" nije terenska vježba i ne uključuje razmještanje stvarnih vojnih snaga na terenu i provodi se samo kao simulacija prema detaljno razrađenom scenariju, objašnjava se u priopćenju. Svrha joj je provjera i uvježbavanje NATO procedura upravljanja krizama na strateško političkoj razini te međusobna suradnja i koordinacija nacionalnih sustava i procedura.

Vježba se odvija na dvije razine - u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, gdje nacionalni predstavnici sudjeluju u radu odgovarajućih odbora i ostalih tijela NATO-a te u glavnim gradovima država sudionica vježbe, u kojima se provodi odvojeni ciklus političkih konzultacija između i unutar odgovarajućih resora državne uprave.

U sklopu fiktivnog scenarija vježbe NATO razmatra mogućnost provedbe operacije upravljanja kriznom situacijom izvan euroatlantskog prostora. Sudjelovanje multinacionalne postrojbe u mirovnoj misiji, humanitarna kriza, terorizam i prijetnje jedne države susjednoj državi glavne su njegove karakteristike, navodi se u priopćenju.

Uz 26 zemalja članica NATO-a u planiranju i provedbi "CMX 08" uključeno je i 12 država Partnerstva za mir. Hrvatska sudjeluje drugi put, a prvi put kao država koja je primila pozivnicu za članstvo Savezu. Prvi put u vježbi sudjeluju i dvije države Mediteranskog dijaloga, Izrael i Maroko, kao i NATO ured za vezu pri sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
- 15:52 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemačka i UN pozvale Grčku na kompromis oko imena Makedonije

Horst Koehler
Njemački predsjednik Horst Koehler podupro je u četvrtak u Skoplju napore Makedonije za ulaskom u NATO savez i Europsku uniju i pozvao Grčku da sa susjednom zemljom postigne kompromis u sporu oko imena.

Grčka je kao članica NATO saveza, koji svoje odluke donosi jednoglasno, na Sastanka na vrhu u Bukureštu prije dva tjedna blokirala pozivnicu za članstvo Makedoniji optužujući je za teritorijalne pretenzije jer se koristi imenom sjeverne grčke pokrajine.

- Predsjedniku Crvenkovskom još jednom sam naglasio da je Njemačka ozbiljna u potpori da se pitanje imena riješi što prije - rekao je Koehler za službenog posjeta Skoplju, a nakon razgovora s domaćinom Brankom Crvenkovskim.

U Skoplje će danas doputovati i izaslanik Ujedinjenih naroda Matthew Nimetz sa zadaćom posredovanja u pregovorima, te će nakon Skoplja sutra otputovati u Atenu. Njemačka žali što Makedonija nije dobila pozivnicu za NATO, rekao je Koehler i pozvao Atenu da pokaže spremnost za kompromis.

Predsjednik Crvenkovski rekao je pak da da je Makedonija i uz privremene izbore, koji su zakazani za 1. lipnja, spremna sudjelovati u pregovorima sa Grčkom u pronalaženju kompromisnog rješenja oko imena, ali nije spremna prihvatiti ničiji diktat.

Neuspjeh na summitu NATO-u pogoršao je političku krizu u Makedoniji što je pridonijelo raspisivanju prijevremenih izbora.
- 15:51 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO obećao veću pomoć u obuci iračkih vojnika

NATO je u četvrtak obećao veću pomoć u obučavanju iračkih vojnika, udovoljavajući time zahtjevu iračkog premijera Nouria al-Malikia za većim brojem instruktora i opreme za iračku vojsku.

Al-Maliki je stigao u sjedište NATO-a u Bruxellesu gdje je od prvog čovjeka Saveza zatražio pomoć za oružane snage Iraka. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer najavio je da će izaslanstvo Sjevernoatlanskog saveza uskoro otputovati u Bagdad kako bi dogovorilo pojedinosti.

Irački premijer je izjavio kako smatra da NATO može učiniti više i biti brži u uvježbavanju pripadnika iračke vojske.

- Došli smo ovdje kako bi ubrzali posao koji već traje - rekao je al-Maliki.

NATO je s misijom uvježbavanja iračkih vojnika počeo 2004. godine i trenutno u Iraku ima 170 instruktora.
- 15:50 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Neumu počela radionica o provedbi sporazuma o statusu snaga

U organizaciji NATO zapovjedništva iz Sarajeva i Ministarstva obrane BiH u Neumu se od 15. do 19. travnja održava radionica o provedbi Sporazuma o statusu snaga (SOFA) iz Programa Partnerstvo za mir, a čija je potpisnica Bosna i Hercegovina.

Kako je priopćeno iz Ministarstva obrane BiH, radionicu je otvorio zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove Igor Crnadak. Tijekom radionice sudionici će razmotriti prijedlog odluke o formiranju interresorne grupe Vijeća ministara BiH za izradu zakona o provedbi PfP SOFA, iskustva Estonije u provedbi PfP SOFA, NATO SOFA, te utvrditi podjelu nadležnosti po ministarstvima u BiH.

U radu radionice sudjeluju pravni stručnjaci iz Ministarstva obrane, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva financija i trezora, Ministarstva pravde BiH, DGS-a i NATO zapovjedništva iz Sarajeva.
- 15:47 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mesić: Ulaskom u NATO RH će ostvariti jedan strateški cilj

Predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je jučer na predavanju na riječkom Pomorskom fakultetu da će Hrvatska jedan od dvaju strateških ciljeva ostvariti ulaskom u NATO, a drugi je ulazak u Europsku uniju.

Na Pomorskom fakultetu u Rijeci pustio je u rad nautičkog simulatora za izobrazbu studenata i pomoraca te održao predavanje "Hrvatska u svjetlu euroatlantskih integracija".

Predsjednik je istaknuo da je suradnja s međunarodnim sigurnosnim čimbenicima i NATO-om Hrvatskoj priznanje te je podsjetio da hrvatski vojnici sada sudjeluju u više mirovnih misija. Napomenuo je da je reforma Oružanih snaga bila uvjet za dobivanje pozivnice za ulazak u NATO, da smo zadovoljili standarde i da Hrvatska može biti članica Saveza.

Predsjednik je rekao da je naše okružje još nestabilno te da će Hrvatska, kao članica NATO-a, biti zaštićena, jer će nas, bude li trebalo, braniti i naši saveznici. Dodao je da je članstvo u NATO-u i gospodarski važno jer je ulagačima i kapitalu važno i sigurno okružje.
- 15:43 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Lajčak se sastao s generalom McCollom

John McColl
Visoki predstavnik i posebni predstavnik EU Miroslav Lajčak sastao se jučer u Sarajevu sa generalom Johnom McCollom, zamjenikom vrhovnog zapovjednika NATO snaga za Europu i operativnim komandantom za operaciju ALTHEA/EUFOR.

Izvještavajući generala McColla o aktualnoj političkoj situaciji u zemlji, visoki predstavnik rekao je da se Bosna i Hercegovina trenutno suočava sa dva strateška cilja: integracija u EU i ustavna reforma.

- Neposredni prioritet je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, nakon čega trebaju uslijediti opsežne reforme u zemlji kako bi se njena administracija i ekonomija prilagodila standardima i pravilima EU - rekao je Lajčak.

Visoki predstavnik pozdravio je i blisku saradnju između EUFOR-a i njegovog Ureda naglasivši kako BiH pozdravlja prisustvo EUFOR-a, koje potvrđuje opredijeljenost EU da pomogne ovoj zemlji. On je također naglasio da EUFOR i dalje ima ključnu ulogu u stvaranju sigurnog i stabilnog okruženja.
- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

16.04.2008., srijeda

Sanader: ne očekujem probleme u pristupanju NATO-u

Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader izjavio je u danas kako će ratifikacija protokola o pristupanju Hrvatske NATO-u u zemljama članicama početi krajem ljeta i pritom ne očekuje značajnije probleme.

"Proces ratifikacije protokola u članicama NATO-a počet će vrlo brzo nakon njegova potpisivanja u srpnju", rekao je Sanader nakon sjednice Državnog odbora za članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu.

Hrvatska je nedavno na summitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u tom vojno-političkom savezu, nakon čega slijede pristupni pregovori, a potom potpisivanje protokola o pristupanju koje je najavljeno za srpanj ove godine.

Predsjednik Vlade je dodao da ne očekuje značajnije probleme u ratifikaciji u zemljama članicama i istaknuo da mu je za nedavnog posjeta Budimpešti premijer Ferenc Gyurcsany rekao kako Mađarska želi među prvima ratificirati protokol u svom parlamentu.
Brzi postupak ratifikacije najavili su tijekom posjeta Hrvatskoj i njemački predsjednik Horst Koehler i litavski premijer Gediminas Kirkilas.

Sporija ratifikacija očekuje se u zemljama poput Belgije i Španjolske, koje i inače imaju složeniji postupak ratifikacije, ali Sanader ne smatra da će to omesti očekivano priključenje Hrvatske NATO-u na idućem summitu u Starsbourgu i Kehlu u travnju iduće godine.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u utorak je uputio pismo glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu kojim ga je izvijestio da je Hrvatska prihvatila poziv za početak pristupnih pregovora. Pregovarački timovi obiju strana trebali bi biti imenovani u ponedjeljak.
- 13:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

15.04.2008., utorak

Zašto referendum za NATO nije uspio?

Podaci Odbora za referendum pokazali su da je peticiju za referendum o pristupu Hrvatske NATO Savezu potpisalo 124 457 građana. Ovaj broj još treba dodatno utvrditi zbog mogućnosti dvostrukih potpisivanja i nevažećih matičnih brojeva. Uzmemo li u obzir i ovaj broj, pokazalo se da je Odbor potpuno podbacio u očekivanjima. Već u početku je broj potrebnih potpisa u 15 dana bio problem organizatorima, ali glasnogovornik Odbora Aleksandar Hatzivelkos je naveliko izjavljivao kako vjeruju da je zainteresiranost i motiviranost građana ove zemlje za tu temu dovoljno visoka, pa ni broj od 10 posto glasača u Hrvatskoj ne mora biti nedostižan. Pokazalo se da nije tako. No, iako su građani svojim malim izlaskom na inicijativu pokazali što misle, Odbor svaljuje odgovornost na iznimno restriktivan Zakon o referendumu, obvezu prikupljanja matičnog broja građana, nerealno veliki broj glasača u Hrvatskoj te druge prepreke i opstrukcije nekih lokalnih samouprava i državnih tijela.

Bez obzira na neke možebitne otegotne okolnosti poput Zakona o referendumu koji će se mijenjati kroz pola godine zbog istovjetne bojazni kod obvezatnog referednuma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, očito je da se prikupio toliko malen broj potpisa da ni s „olakšicama“ Odbor ne bi uspio prikupiti dovoljan broj potpisa. Iz svega toga proizlazi da su građani u velikom broju prepoznali značaj ulaska Hrvatske u NATO. Razlog se također može potražiti i u činjenici da je Odbor vrlo često djelovao protiv svog statuta koji je izričito napominjao kako ne djeluje ni protiv ni za ulazak Hrvatske u NATO, pa je posredstvom svojih istaknutih voditelja bio jednim dijelom i anti-NATO raspoložen. Odbor očito nije našao za shodno da javnosti da jasan znak da se te osobe ne trebaju smatrati službenim stavom Odbora; dapače, njihovim slobodnim istupanjem Odbor za referendum je pridobio njihov imidž i stav.

S druge strane, hrvatski građani su svojim (ne)odazivom iskazali mišljenje da referendum za NATO nije potreban, slijedeći ustavne pravnike i politologe koji su jasno označili da hrvatski Ustav ne zahtjeva referendum za ulazak zemlje u saveze država. Tako nismo imali referendum za Ujedinjene nacije, niti za CEFTU, a s obzirom na ove političke i trgovačke saveze, nije potreban ni referendum za političko-vojni savez kao što je NATO jer on ni u kojem pogledu ne zadire u suverenitet države i legitimno donošenje odluka, neovisno o samom Savezu, ili nekih njenih država članica. Napokon, ne može se tvrditi da je vojni savez važniji ili dalekosežniji od političkih i trgovačkih saveza, iako svaki od njih zahtjeva određena pravila kojih se treba pridržavati i koji utječu na dotičnu državu.

Broj građana koji su potpisali peticiju odražava se i u nezavisnim anketama ispitivanja javnog mnijenja. Legitimno je pravo mišljenje svakog građanina liberalne demokracije iskazati javno i to je, kao i uloga oporbe u bilo kojem sustavu, konstruktivno. U današnjim predstavničkim demokracijama taj se stav provlači kroz predstavnike naroda u skuštinama i parlamentima, pa tako i u Hrvatskom Saboru. Ne valja pritom zaboraviti da niti jedna politička stranka, čije su članove građani izabrali kao svoje predstavnike, nije bila protiv ulaska naše zemlje protiv NATO Saveza. Svi ovi elementi zajedno doprinijeli su neuspjehu Odbora za referendum, jer, da je volja građana istovjetna volji odborskih vođa, prikupljanje potpisa ne bi bio nikakav problem.

Vedran Obućina
Foto: Odbor za referendum
- 22:09 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

Kongres SAD-a čestitao Hrvatskoj na pozivnici za NATO

Američki kongresnici i supredsjedatelji Hrvatskog kongresnog kluba George Radanovich i Peter Visclosky, supredsjedatelji Hrvatskog kongresnog kluba, pozdravili su poziv Hrvatskoj za članstvo u NATO-u, kao "povijesni događaj i priznanje sposobnosti Hrvatske da pridonese kolektivnoj obrani i sigurnosti Saveza".

"Uzbuđen sam što je Hrvatska, koja je pokazala vodstvo u jugoistočnoj Europi u provedbi sveobuhvatnih reformi za euroatlantske integracije, pozvana u NATO", rekao je u govoru na Capitol Hillu kongresnik Radanovich.

Rekavši kako je uključenje Hrvatske u NATO bio "najviši prioritet Hrvatskog kongresnog kluba", on je ocijenio da je poziv u članstvo, dobijen na summitu u Bukureštu, "povijesni događaj koji služi kao priznanje sposobnosti Hrvatske da preuzme odgovornosti članstva u NATO-u te pruži djelotvoran doprinos kolektivnoj obrani i sigurnosti".

On je izrazio "posebno zahvalnost kongresniku Viscloskyom, te brojnim Hrvatima i Amerikancima hrvatskog podrijetla na neumornoj predanosti ulasku Hrvatske u NATO i unaprjeđenju partnerstva SAD-a i Hrvatske".

Radanovich je također pozvao na što bržu ratifikaciju članstva Hrvatske u NATO-u u američkom Kongresu.

On je izrazio očekivanje da će "glas povjerenja SAD-a, kroz brzu ratifikaciju hrvatskog članstva u NATO-u, omogućiti Hrvatskoj da bude još vrijedniji saveznik SAD-a i dodatno ojačati strateško partnerstvo dviju zemalja".

Kongresnik Radanovich posebno je naglasio "uspješan posjet" predsjednika Georgea W. Busha Hrvatskoj 4. i 5. travnja koji je, po njegovim riječima, "reafirmirao važnost odnosa Amerike i Hrvatske, te istaknuo zajedničke vrijednosti koje dijele dvije zemlje".

Ocijenivši da je od uspostave neovisnosti Hrvatska ostvarila značajan napredak u razvoju demokracije i provedbi sveobuhvatnih političkih, gospodarskih i vojnih reformi na putu za euroatlantske integracije, kongresnik Radanović ukazao je i na "duboke povijesne i kulturne veze između SAD-a i Hrvatske, koje sežu još od priznanja neovisnosti SAD-a od Dubrovačke Republike 1783."

Kongresnik Radanovich, republikanac iz Kalifornije, i Visclosky, demokrat iz Indiane, supredsjedaju Hrvatskim kongresnim klubom koji okuplja više od 50 kongresnika iz obiju stranaka i jedan je od najznačajnijih kanala za promicanje interesa Hrvatske u Washingtonu, uz angažman diplomata Veleposlanstva RH, čelnika Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) i drugih hrvatskih iseljeničkih udruga u SAD-u, te istaknutih članova brojne hrvatske zajednice u Americi.

Članovi Hrvatskog kongresnog kluba angažirali su se proteklih godina na potpori hrvatskoj kandidaturi za NATO, podržavajući rezolucije Predstavničkog doma i Senata u kojima se pozivalo na primanje Hrvatske u Savez, te upućujući pisma najvišim dužnosnicima Busheve administracije i ohrabrujući ih da promiču taj cilj.
- 22:08 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Fijasko: Peticiju za referendum o NATO-u potpisalo 124.457 građana

Odbor za referendum o NATO-u izvijestio je danas da nije prikupljen dovoljan broj potpisa na temelju kojih bi Hrvatski sabor morao raspisati referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez. U petnaest dana prikupljeno je 124.457 potpisa građana od potrebnih 450.000.

Unatoč tome, u Odboru akciju smatraju vrlo uspješnom, odaziv građana jako velikim te će Hrvatskom saboru uputiti zahtjev da se referendum svejedno raspiše.

- Zahtjev za referendum, prema nepotpunim podatcima, potpisalo je 124.457 hrvatskih građana s pravom glasa - rekao je glasnogovornik Odbora za referendum Aleksandar Hatzivelkos.

Najavio je da će Odbor za referendum od Sabora zatražiti da raspiše referendum o ulasku Hrvatske u NATO, jer smatraju da je broj od 124.457 prikupljenih potpisa značajan i respektabilan. Također će od Sabora zatražiti izmjenu Zakona o referendumu, jer je, kako navode, pretjerano zahtjevan i nije u skladu s praksom demokratskih država pa će tražiti da se broj traženih potpisa propiše na 2,5 posto ukupnog broja birača, a rok za prikupljanje potpisa bude 30 dana.

Odbor za referendum traži i da se iz tog Zakona ukloni obveza prikupljanja matičnog broja građana i da se zamijeni brojem osobne iskaznice ili putovnice.

Najavljeno je da će od Sabora zatražiti i pokretanje procedure za utvrđivanje točnog broja birača u biračkom popisu Republike Hrvatske.

Hatzivelkos je rekao da su ponosni što su uz donacije od samo 23.000 kuna uspjeli organizirati 138 potpisnih mjesta u 84 grada, uključujući i šest stranih država. Istaknuo je da je njihova glavna snaga bio entuzijazam 600 volontera i da je kampanja za prikupljanje potpisa koštala čak 100 puta manje od predizborne kampanje. U akciji je sudjelovalo više od 60 raznih udruga, od ljevice do desnice.

Najviše potpisa prikupljeno je u Zagrebu - oko 55.000 potpisa, u Rijeci oko 15.000, u Splitu oko 11.000 te u Osijeku 6500 potpisa. Potpisi se praktično nisu prikupljali u Lici, Zagori i Bosni jer nismo uspjeli dobiti suradnju udruga, rekao je Hatzivelkos.

Prilikom prikupljanja potpisa volonteri su, tvrdi Hatzivelkos, dobivali pozive ljudi koji su se predstavljali kao djelatnici policijskih uprava i ispitivali ih o njihovim aktivnostima. Na upit novinara jesu li to prijavili policiji rekao je da službeno nisu i najavio da će to učiniti.
- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska formalno prihvatila pregovore za članstvo u NATO-u

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu kojim ga je izvijestio da je Hrvatska prihvatila poziv za otvaranje pristupnih razgovora o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, priopćeno je iz MVPEI-a.

U pismu se napominje kako je članstvo u NATO-u jedan od temeljnih prioriteta hrvatske vanjske politike te da Hrvatska već postupa kao da je članica Saveza. Doprinos Hrvatske NATO misijama prepoznat je i cijenjen, a to isto vrijedi i za napore Hrvatske u provedbi reformi i prihvaćanju NATO standarda, stoji u pismu ministra Jandrokovića.

- Uvjeren sam kako će pristupni razgovori potvrditi spremnost i sposobnost moje zemlje da preuzme političku i vojnu odgovornost temeljem Sjevernoatlantskog ugovora i Studije o proširenju NATO-a - kazao je u pismu prvom čovjeku NATO-a ministar Jandroković.

Na kraju je izraženo uvjerenje u uspješan završetak pristupnih razgovora o hrvatskom članstvu u NATO-u i procesa ratifikacije u parlamentima država članica, priopćeno je iz MVPEI-a.
- 14:41 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Klich: Vrlo dobra vojna suradnja Hrvatske i Poljske

Poljski ministar obrane Bogdan Klich prilikom svog posjeta Hrvatskoj istakno je da dvije zemlje izuzetno dobro surađuju na području obrambene politike. Čelni čovjek MORH-a i Klich dogovorili su stalni kontakt dvaju ministarstava posebice u pogledu mirovnih misija u kojima obje zemlje sudjeluju.

Poljski ministar obrane Klich, nakon dvodnevnog boravka u Splitu, danas je stigao u službeni posjetu Ministarstvu obrane RH u Zagrebu. Nakon razgovora s ministrom Vukelićem izjavio je kako Poljska podupire ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije u čemu će joj pomoći svojim iskustvom.

- Poljska treba partnera u ovom dijelu Europe - rekao je Klich, a Vukelić je potvrdio kako ima prostora za bolju i veću bilateralnu suradnju.

Ministri su posebno naglasili kako je danas dogovorena stalna veza, svojevrsni "hot-line", dvaju ministarstava za razmjenu iskustava, kako u pogledu modernizacije oružanih snaga, tako i u pogledu sudjelovanja u NATO-savezu, situacije u regiji, a posebice misije ISAF u Afganistanu, u kojoj sudjeluju obje zemlje.

Dogovorena je jača suradnja i razmjena iskustava u pogledu modernizacije vojske, prije svega kada je riječ o borbeno-oklopnom vozilu, te razvoju mornarice, a kako pred Hrvatskom predstoji kupnja borbenog zrakoplova, Poljska će joj prenijeti i svoja iskustva vezana uz avion F-16.

Poljski ministar Klich sastao se i s potpredsjednicom Vlade Đurđom Adlešič. Potpredsjednica je zahvalila ministru Klichu i poljskoj vladi na potpori Hrvatskoj u pristupanju euroatlantskim integracijama i u procesima pristupnih pregovora, ističući kako je Poljska važna i utjecajna zemlja u NATO savezu, koja je svojim sudjelovanjem u brojnim mirovnim misijama stekla iskustva dragocjena za buduću suradnju s Hrvatskom.

Ministar Klich pohvalio je dosad ostvarene reforme u Hrvatskoj u procesima pristupanja Europskoj uniji i NATO savezu, s čime ga je upoznala potpredsjednica Adlešič, te je istaknuo posebnu ulogu Hrvatske kao faktora stabilnosti i mira u jugoistočnoj Europi.

Ministar Klich naglasio je kako je Poljska kroz sudjelovanje svojih vojnika u mirovnim misijama u BiH i na Kosovu nazočna u regiji, te da računa na partnerski odnos s Hrvatskom u izgradnji mira i sigurnosti kako na regionalnom tako i globalnom planu, a posebice kao budućom članicom NATO saveza, stoji u priopćenju iz Vlade.
- 14:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bolje pakt nego rat sutra u Virovitici

U srijedu, 16. travnja 2008. godine u 18 h, održat će se javna tribina na temu: NATO i civilno vojna suradnja u Gradskoj knjižnici u Virovitici.

Sudionici u raspravi su: prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, savjetnik Predsjednika za sigurnost, Igor Tabak, nezavisni vojni analitičar, Gordan Bodog, nevladina udruga IZMIR, Andrea Feldman, direktorica iDEMO - Instituta za demokraciju te Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International – Hrvatska.

Cilj ove javne tribine je prezentirati i obrazložiti:
- Nužnost civilno vojne suradnje na svim razinama u svijetlu novih sigurnosnih izazova
- Primjere civilno vojne suradnje u RH i NATO-u

Ukoliko ste u mogućnosti prisustvovati tribini, slobodno dođite!
- 10:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

14.04.2008., ponedjeljak

Gruzija će povući svoje vojnike s Kosova

U roku od jednog tjedna Gruzija će s Kosova povući 150 svojih vojnika koji u NATO-ov misiji KFOR sudjeluju od 1999. godine, rekla je glasnogovornica gruzijskog ministarstva obrane Nana Intskirveli.

Razlog tome je što je Gruzija u okviru približavanja za članstvo u Sjevernoatlanskom savezu ponudila svojih 500 vojnika koji će sudjelovati u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu.

Oko 2.000 gruzijskih vojnika zajedno s koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a sudjeluju u Iraku. Gruzijske su vlasti najavile da će do kraja godine broj vojnika u Iraku smanjiti na 300.

Na nedavno održanom summitu NATO-a u Bukureštu, članice Saveza Ukrajini i Gruziji nisu ponudile MAP, Akcijski plan za članstvo koji je korak bliže NATO-u.
- 18:44 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Jandroković zahvalio njemačkom ministru na potpori za EU i NATO

Günter Gloser
Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je danas njemačkog državnog ministra Guntera Glosera kojemu je zahvalio na potporu Njemačke hrvatskom putu u EU i NATO.

Jandroković je ministru za Europu u ministarstvu vanjskih poslova Njemačke zahvalio na podršci za ubrzavanje pregovaračkog procesa te angažmanu njemačke vlade tijekom njemačkog predsjedavanja EU-om u prvoj polovici 2007. godine.

Dvojica kolega izrazila su zadovoljstvo razvijenom i raznolikom međuresornom suradnjom na saveznoj i pokrajinskoj razini, posebice u području gospodarstva, kulture, obrazovanja, unutarnjih poslova te obrambene suradnje u okviru angažmana u misiji ISAF, stoji u priopćenju MVPEI-a.
- 18:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Propala peticija za referendum o NATO-u

Nakon zakonskog roka od dva tjedna, udruge i neparlamentarne stranke okupljene u Odboru za referendum o NATO-u nisu uspjele skupiti niti pola od potrebnih 450.000 potpisa na peticiju za referendum za NATO. Prikupljeno je prema procjeni nekolicine članova odbora tek oko 150.000 potpisa. Stvarni podaci objavit će se sutra, najavljeno je iz Odbora.

Organizatori u ovom trenutku traže razloge svog neuspjeha u zakonu, manjku financijskih sredstava, i prevelikom broju potrebnih potpisa. Međutim, primarni razlog propasti peticije je svakako slab interes građana. Dobivanje pozivnice za članstvo u NATO-u, te dolazak američkog predsjednika Busha u Zagreb pridonijelo je rastu potpore članstva u NATO-u, koja raste od početka godine, pri čemu je broj onih koji podržavaju ulazak u NATO uglavnom dvotrećinski (ili više), dok je svega 20 posto onih koji se protive članstvu u NATO-u.

Činjenice da za ulazak u NATO nije potrebno raspisivati referendum prema Ustavu RH, te da je postignut politički konsenzus među parlamentarnim strankama oko članstva djelovale su na građane više nego brojna strašenja i dezinformiranja. Ne manje važno, kroz mjesec dana intenzivnog praćenja NATO tematike kroz medije prokazale su se brojne zablude o NATO-u, poput one da NATO vodi vojne akcije u Iraku, ili o uništavanju turizma od strane NATO-a.
- 10:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Načelnik stožera njemačke vojske želi više postrojbi u Afganistanu

Načelnik glavnog stožera njemačke vojske, Šef njemačke vojske general Wolfgang Schneiderhan je u interviewu koji je objavljen danas u magazinu Focus rekao da želi više postrojbi na sjeveru Afganistana nakon niza nedavnih napada na njemačke vojnike.

General Schneiderhan je za Focus naglasio da je preopterećena misija od 3.500 vojnika Bundeswehra na sjeveru Afganistana, u sklopu ISAF-a.

Ograničeni broj ljudi koči fleksibilnost kada treba brzo djelovati i to je ono što će Schneiderhan iznijeti na parlamentarnoj debati o proširenju mandata u jesen u Belinu.

Šef vojske drži da je stanje nemirno i nestabilno i da su njemačke postrojbe suočene s novim izazovima uz porast nasilja, navodi online izdanje tjednika Der Spiegel.

Njemački vojnici u Afganistanu su bili na meti tri napada posljednjih tjedana, u kojima je ubijeno sedam Afganistanaca. Od 2002. kada je počelo sudjelovanje Bundeswehra u ISAF-u u Afganistanu, poginulo je 26 njemačkih vojnika.

Berlin se dosad suprotstavljao pritiscima saveznika u NATO-u da rasporedi svoje postrojbe i na jugu gdje Amerikanci, Britanci i Kanađani vode teške borbe s talibanima.
- 10:28 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

13.04.2008., nedjelja

Zbog grčkog veta u Makedoniji parlament glasovao za nove izbore

Makedonski su zastupnici glasovali za raspuštanje parlamenta čime je otvoren put za održavanje prijevremenih izbora nakon mjeseci političke stagnacije i "odbijenice" NATO-a.

Vladajuća koalicija premijera Nikole Gruevskog podržala je taj prijedlog koji vodi u novo razdoblje političke nesigurnosti u Makedoniji manje od dvije godine otkako je ova vlada došla na vlast. Izbori se moraju održati u roku od dva mjeseca. Multietnička makedonska vlada već je mjesecima u previranju oko reformi i prava velike albanske manjine.

Konačni udarac je dobila na summitu NATO-a prošlog tjedna kada je Grčka blokirala pozivnicu Makedoniji za članstvo u Savezu zbog spora oka imena države.
- 11:34 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

12.04.2008., subota

Građani pozitivno ocijenili pozivnicu za NATO i posjet Busha

Više od tri četvrtine hrvatskih građana smatra prošlotjedni posjet predsjednika SAD-a Georga W. Busha pozitivnim događajem, pokazalo je istraživanje agencije Puls.

Izrazito pozitivnim Bushov posjet smatra 28 posto građana, dok je za njih 49 posto to uglavnom pozitivan događaj. Tek desetina ispitanika misli da je dolazak prvog čovjeka najveće svjetske sile negativan događaj (uglavnom negativan za njih 6 posto, a izrazito negativan za 4 posto).

Građani su slično raspoloženi i po pitanju pozivnice za članstvo u NATO-u, koju je Hrvatska dobila prošlog tjedna na summitu saveza u Bukureštu. Za 70 posto građana to je pozitivan, a za 14 posto njih negativan događaj.

Izrazito pozitivnim smatra ga 22 posto ispitanika, a uglavnom pozitivnim njih 48 posto. Devet posto ispitanika ocjenjuje pozivnicu za NATO uglavnom negativnim, a pet posto izrazito negativnim događajem. Dobivanje pozivnice najbolje su prihvatili građani Zagreba i okolice.

Velika većina onih za koje je dobivanje pozivnice pozitivan događaj smatra da Hrvatska treba prihvatiti tu pozivnicu i postati članica Sjevernoatlantskog saveza. Takvih je oko 62 posto, što je neznatno manje u odnosu na istraživanje provedeno krajem veljače, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova i nereda u Beogradu.

Prihvaćanju pozivnice za članstvo u NATO-u protivi se oko 20 posto građana, a definirano mišljenje o tom pitanju nema čak njih 18 posto. Podršku za ulazak u NATO češće izražavaju muškarci, osobe s višim ili visokim obrazovanjem, osobe iz urbanih krajeva te ispitanici iz Zagreba i okolice.

Istraživanje je provedeno telefonskom anketom od 4. do 6. travnja na nacionalno reprezentativnom uzorku 1.000 punoljetnih ispitanika. Uzorak je dvoetapno stratificiran prema regiji i veličini naselja. Pogreška je +/- 3,2 posto.
- 12:16 - Komentari (5) - Isprintaj - # -

Francuski i kanadski ministri vanjskih poslova u Afganistanu

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai sastao se danas s francuskim ministrom vanjskih poslova Bernardom Kouchnerom, nekoliko dana nakon što je Francuska obećala poslati dodatnih 700 vojnika da pomognu u borbi protiv talibana.

Kouchner je doputovao u Kabul iz Tadžikistana gdje je izjavio u petak da će u Afganistanu biti oko 3.000 francuskih vojnika.

U subotu je u Kabulu i kanadski ministar vanjskih poslova Maxime Bernier. Kanadski vojnici bore se protiv talibana na jugu Afganistana.

Afganistanske zapadne saveznice ponovno su izrazile svoju potporu Afganistanu na summitu NATO-a održanom prošlog tjedna u Bukureštu, ali je bilo napetosti unutar Saveza oko pitanja vojnika.

Kanada je obećala da će zadržati svoje snage u Afganistanu nakon francuskog obećanja o slanju dodatnih vojnika. Kanadske oporbene stranke pozivaju na povlačenje vojnika.

Kouchner i Bernier trebali bi održati tiskovnu konferenciju kasnije u subotu zajedno s afganistanskim ministrom vanjskih poslova.
- 12:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mesić i Sanader potvrdili predanost vrijednostima NATO-a

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader jučer su u Zagrebu potvrdili još jednom predanost Hrvatske i hrvatskih građana vrijednostima koje dijele zemlje članice NATO saveza te spremnost na sudjelovanje u izgradnji mira u svijetu.

"Pozivnica u NATO značajno je ojačala našu integracijsku motivaciju", rekao je predsjednik Mesić na primanju koje je u petak navečer priredio mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Peter Imre Gyorkos u povodu upućivanja pozivnice Hrvatskoj za članstvo u NATO savezu prošlog tjedna na summitu u Bukureštu.

"Republika Hrvatska bit će, kao i do sada, pouzdani partner u regiji na svim projektima koji mogu pridonijeti miru i stabilnosti. Mogu isto tako reći kako ćemo, sukladno našim mogućnostima, sudjelovati i u svim drugim zajedničkim aktivnostima članica NATO saveza. Prošli smo kroz nametnuti rat i znamo cijeniti mir. Stoga naši partneri mogu računati na naš veliki doprinos u izgradnji međunarodnog mira", rekao je Mesić.

"Želim vas uvjeriti da su Hrvatska i njezini građani privrženi idealima koje dijele vaše zemlje a to su sloboda, demokracija, ljudska prava, vladavina prava i slobodno tržišno gospodarstvo", poručio je okupljenima predsjednik Vlade Sanader potvrdivši da je Hrvatska spremna provesti sve potrebne reforme na putu do NATO-a i Europske unije.

Mađarski veleposlanik poručio je da Hrvatska danas, "deset godina nakon odlaska UNTAES-a više ne uvozi nego izvozi sigurnost" i sada predstavlja "otok sigurnosti dajući time jedan od najpozitivnijih primjera nedavne povijesti Europe".
- 12:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

11.04.2008., petak

NATO pozivnica i EU pregovori privlače ulagače

Zagrebačka burza organizirala je okrugli stol na kojemu su sudjelovali predstavnici hrvatske financijske industrije i članovi Zagrebačke burze, na temu "Stvarno stanje na tržištu kapitala".

Marin Hrešić, predsjednik Uprave Erste vrijednosni papiri istaknuo je tijekom okruglog stola da tržištu nedostaju inozemni fondovi kao pokretači, te da će NATO pozivnica i pregovori s EU sigurno privući nove strane investitore na hrvatsko tržište.

"NATO pozivnica Hrvatskoj i pregovori s EU stranim investitorima šalju signal da je Hrvatska stabilna, pa već neki fondovi iz SAD-a i EU snimaju hrvatsko tržište s namjerom ulaganja", rekao je Neven Kajić, predsjednik Uprave Fima vrijednosnica.
- 17:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Zadru će se servisirati NATO zrakoplovi

Zemunik će biti mjesto privremenog smještaja snagama NATO-a pri izvođenju zajedničkih vojnih vježbi. "Obnavljanje objekata i modernizacija infrastrukture u Zemuniku dio je koncepta Host Nation Supporta, dakle koncepta potpore zemlje domaćina NATO-ovim snagama", izjavio je za Slobodnu Dalmaciju Goran Grošinić, načelnik Službe za odnose s javnošću i informiranje u MORH-u. Dodao je da nije riječ o vojnoj bazi NATO-a, koje ni ne postoje nigdje u svijetu, već se u Zemuniku osigurava sva potrebna potpora NATO-u.

"Kod prihvaćanja zrakoplova NATO-ovih snaga u Zemuniku, mi ćemo biti osposobljeni za uklanjanje eventualnih tehničkih kvarova na zrakoplovima u tranzitu, za pomaganje kod transporta, kao i kod logistike i privremenog smještaja", naveo je Grošinić.

U Zračnoj bazi u Zemuniku će se modernizirati i prometne površine, dakle poletno-sletne staze, što je u skladu i s dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Na području Zadarske županije NATO-ove snage će, osim baze u Zemuniku, na raspolaganju imati i vojarnu Benkovac. Vojni objekt za prihvat kopnenih snaga u Benkovcu idealan je zbog blizine, povezan je s bazom Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u vojarni u Zemuniku.

Grošinić navodi da je u vojarni Benkovac predviđeno ojačanje, izgradnja i modernizacija logističkih objekata. U MORH-u je u tijeku izrada planova obnove.
- 17:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.04.2008., četvrtak

MORH ugostio američku Nacionalnu gardu

Hrvatski ministar obrane Branko Vukelić primio je danas izaslanstvo američke Nacionalne garde predvođeno zapovjednikom general pukovnikom Stevenom Blumom kojemu se zahvalio na potpori koju SAD pruža Hrvatskoj u pristupanju NATO-u, priopćilo je Ministarstvo obrane.

Vukelić je istaknuo izuzetno dobru suradnju hrvatskih Oružanih snaga s Nacionalnom gardom SAD-a, odnosno savezne države Minnesote koja je partnerska savezna država hrvatskoj vojsci.

Blum je izrazio nadu da će i zemlje iz okruženja slijediti Hrvatsku u reformama te pristupu NATO-u što će biti dodatni čibenik mira i stabilnosti u regiji, piše u priopćenju.

Predstavnici američke Nacionalne garde razgovarali su o vojnoj suradnji s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga generalom zbora Josipom Lucićem i suradnicima. Za ovu godinu je, među ostalim, planirana vježba hrvatskih i američkih vojnih snaga u Minnesoti te u Hrvatskoj na vojnom poligonu u Gašincima.

Nacionalna garda SAD-a, koja se sastoji od kopnene vojske i zrakoplovstva, ima oko 430.000 vojnika, na federalnoj je razini ustrojena od 1916. godine, a zapovjednika imenuje američki predsjednik. Za Hrvatsku, odnosno njezine Oružane snage, partnerska je savezna država Minnesota čija Nacionalna garda broji oko 13.000 pripadnika, navodi se u priopćenju MORH-a.
- 21:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Moskva upozorila EU i NATO da na kosovske Srbe ne idu nasiljem

Rusija je danas pozvala Europsku uniju i NATO da djeluju strogo u okviru mandata koji je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a na osnovi Rezolucije 1244.

Prema informaciji nekih zapadnih medija, međunarodne snage na Kosovu pripremaju akcije prema kosovskim Srbima sa ciljem njihove provokacije.

Priprema se teren za veliki nasilni utjecaj na srpsko stanovništvo Kosova sa ciljem da se pomiri sa samoproglašenom nezavisnošću te pokrajine, navedeno je u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

- Ukoliko je ta informacija točna, postaje očigledno da međunarodno prisustvo na Kosovu nije naučilo lekciju iz tragičnih događaja u Kosovskoj Mitrovici u ožujku ove godine - istakla je službena Moskva, ocjenjujući da takve mjere nose sa sobom ubrzanu podjelu Kosova i značajan konflikt u regiji.

- Pozivamo međunarodno prisustvo, EU i NATO da odgovorno odmjere sve posljedice takvih mjera nasilja, da djeluju uravnoteženo i odmjereno, strogo u okviru mandata koje je na osnovu Rezolucije 1244 odobrilo Vijeće sigurnosti UN - stoji u priopćenju.
- 20:52 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Alkalaj: Intenzivan dijalog s NATO savezom priznanje je za BiH

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj smatra da je nedavni poziv za Intenzivirani dijalog kojeg je NATO uputio BiH na prošlotjednom sammitu u Bukureštu predstavlja priznanje Bosni i Hercegovini za uložene napore na svom putu prema euroatlantskim integracijama.

- Članice NATO-a su procijenile da se proces reformi obrane u BiH odvija na zadovoljavajući način, čak i brže od predviđene brzine. Iz toga razloga u cilju daljeg poticaja tih reformi NATO je odlučio da svojim intenzivnijim zalaganjem ubrza provođenje, već sada izuzetno uspješnih procesa reforme OSBiH i sektora obrane. Činjenica da su sve novoprimljene zemlje EU prethodno postale članice NATO-a dovoljno govori o tome koliki je značaj odnosa BiH sa NATO-om. BiH nezaustavljivo ide prema punopravnom članstvu u NATO-u, a potom i u EU. Zato intenzivirani dijalog sa NATO-om znači da je BiH postala jedna od zemalja, nečlanica NATO-a, čija je sigurnost i stabilnost jedan od prioriteta sigurnosne politike NATO-a u jugoistočnoj Europi - stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

Sljedećih godinu dana BiH vlasti trebaju ispuniti uvjete NATO-a i dostići intenzitet provođenja reforme obrane koji će osigurati posljednji korak u procesu reformi obrane, a to je status kandidata za punopravno članstvo u NATO-u, smatraju u bh. MVP-u.

Sa ovim novim statusom BiH je velikim dijelom već ušla u NATO obitelj, odnosno kao država je mnogo sigurnija i zaštićenija kako od regionalnih izazova tako i od globalnih prijetnji. Značaj punopravnog članstva BiH u NATO-u, kao jedne od manjih zemalja, je razumljiv tek kada se uzme u obzir primjena mehanizma kolektivne obrane koji obvezuje sve članice NATO-a na zajedničku obranu, ukoliko jedna od članica bude napadnuta ili bude izložena prijetnjama po njenu sigurnost.

- Ovaj princip kombinira i objedinjuje resurse svih članica i značajno smanjuje troškove individualnih zemalja koje bi inače morale samostalno financirati cjeloviti sistem obrane. Manjim zemljama, poput BiH, ostvarivanje punopravnog članstva u NATO-u ostavlja mogućnost da se proračunska sredstva, koja bi inače bila potrošena na jačanje vojnih kapaciteta, preusmjere na resore zdravstva, obrazovanja i slično -priopćeno je iz Kabineta ministra vanjskih poslova BiH.
- 20:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Rusija optužuje Poljsku za zlouporabu europske solidarnosti

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Poljsku da zlorabi europsku solidarnost, komentirajući kontroverznu izjavu poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog o NATO-ovu proširenju.

- Riječ je o tome kako se u nekim europskim prijestolnicama na nov način shvaća pojam europske solidarnosti i želja da se ta solidarnost pretvori u čarobni štapić kojim će se upravljati današnjim svijetom - rekao je Lavrov na konferenciji za novinare
.
U srijedu je agencija Reuters nakon razgovora s poljskim predsjednikom objavila da će Poljska povući svoj veto na pregovore o ugovoru o gospodarskom partnerstvu EU-a i Rusije samo ako NATO pristane da Ukrajini i Gruziji dodijeli status kandidatkinja. No na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s finskom predsjednicom Tarjom Halonen u Helsinkiju Lech Kaczynski je zanijekao pisanje britanske agencije.

Na prošlotjednom Sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu Poljska i SAD nisu uspjele Ukrajini i Gruziji odmah dodijeliti status službenih kandidatkinja. Tome su se najviše protivile Njemačka i Francuska.
- 20:31 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Zbog grčkog veta za NATO pozivnicu u Makedoniji raspisani novi izbori

Stranka makedonskog premijera Nikole Gruevskog VMRO-DPMNE objavila je jučer da je pristala na prijevremene parlamentarne izbore, nakon što je Grčka prošloga tjedna blokirala pozivnicu Makedoniji za članstvo u NATO-u.

Parlament će u četvrtak raspravljati o toj inicijativi koju je preložila glavna albanska oporbena stranka Demokratska stranka jedinstva - DUI. No, parlament ipak najprije mora glasovati o raspuštanju, a izbori se moraju održati u roku dva mjeseca od te odluke.

- Imajući u vidu spor s Grčkom, naše euroatlanske integracije, neučinkovitost parlamenta i događaje na summitu NATO-a u Bukureštu, nema boljeg izlaza za naciju od prijevremenih izbora - rekao je ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski.

Kraj koalicije premijera Gruevskog, manje od dvije godine od dolaska na vlast, izazvat će dodatnu nestabilnost u Makedoniji. Ta država graniči s nedavno proglašenom državom Kosovo, a snage NATO-a i EU-a okončale su sukob koji je između Makedonaca i Albanaca izbio 2001. godine.
- 20:21 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO pozvao Hrvatsku na otvaranje pristupnih pregovora

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer poslao je pisma ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Albanije u kojima formalno poziva obje zemlje da započnu pristupne pregovore za ulazak u Savez, rekao je u jučer glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

"Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer upravo je prije nekoliko minuta poslao pisma ministrima vanjskih poslova dviju zemalja kako bi od njih zatražio da pošalju izaslanstvo u Bruxelles kako bi se otvorili pristupni pregovori", rekao je Appathurai na konferenciji za novinare u srijedu poslije podne.

U NATO-u očekuju da će Hrvatska i Albanija moći kao članice sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a u proljeće 2009. u Strasbourgu i Kehlu. Appathurai ističe da će to ovisiti o brzini ratifikacije u zemljama članicama i da nema jamstava da će to biti dovršeno do sljedećeg summita.

Čelnici NATO-a donijeli su 3. travnja na summitu u Bukureštu odluku da pozovu Hrvatsku i Albaniju da otpočnu pregovore o članstvo u Savezu.

Pregovori se održavaju na dva sastanka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, na kojima će se okupiti stručnjaci NATO-a i predstavnici hrvatske vlade i trebali bi završiti za nekoliko tjedana. Rezultat tih razgovora je utvrđeni vremenski raspored dovršetka potrebnih reformi. Tijekom tih pregovora predstavnici pozvane zemlje službeno potvrde svoju volju da prihvaćaju obveze koje proizlaze iz Washingtonskog ugovora, kojim je utemeljen NATO.

Na prvom sastanku se razgovara o političkim i vojnim pitanjima, odnosno o tome jesu li ispunjeni traženi uvjeti za pristupanje NATO-u. Drugi je posvećen više tehničkim pitanjima - resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima te doprinosu koji će zemlja uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Veličina doprinosa određuje se prema gospodarskoj snazi svake zemlje. Zemlje članice u zajedničku blagajnu NATO-a uplaćuju oko 0,5 posto svog vojnog proračuna. Prema procjenama, Hrvatska bi trebala uplaćivati oko tri milijuna eura godišnje u NATO-ov proračun.
- 12:09 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bolje pakt nego rat danas u Daruvaru

Danas, 10. travnja, u 18.00 sati u Hrvatskom domu u Daruvaru održat će se javna tribina na temu: NATO savez i civilno vojna suradnja.

Na tribini će govoriti:
H.E. Karel Kühnl, veleposlanik Češke Republike u RH, dr. sc. Vlatko Cvrtila, savjetnik Predsjednika za sigurnost, Gordan Bodog, nevladina udruga IZMIR, Andrea Feldman, direktorica iDEMO - Instituta za demokraciju te Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International - Hrvatska

Cilj ove javne tribine je prezentirati i obrazložiti:
- Nužnost civilno vojne suradnje na svim razinama u svijetlu novih sigurnosnih izazova
- Primjere civilno vojne suradnje u RH i NATO-u

Ukoliko ste u mogućnosti prisustvovati tribini, slobodno dođite!
- 10:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

09.04.2008., srijeda

Alter-NATO-r? Alternativa bez alternative!?

Kada se raspravlja o ulasku Hrvatske u NATO, često se spominje pitanje: Da li Hrvatska ima alternativu? Na to pitanje pokušala je odgovoriti udruga građana Centar za mirovne studije (CMS). CMS je u dokumentu pod nazivom "Platforma za izgradnju mira kao alternativa priključenju RH NATO savezu", odnosno poznatiji kao "Alter-NATO-r" pokušao pružiti alternativu članstvu u NATO-u. Međutim, taj dokument je od samog objavljivanja osporavan od strane stručnjaka, iako veća analiza do sad nije nigdje objavljena.

Analizu "Platforme za izgradnju mira kao alternative priključenja RH NATO savezu" napravili su članovi Odbora mladih Atlantskog vijeća Hrvatske, odnosno Darjan Perić i Maja Horvat sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Analiza pod nazivom "Alter-NATO-r?; alternativa bez alternative" u cijelosti se može pročitati na stranicama Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Analiza CMS-ovog dokumenta Alter-NATO-r završava sa zaključkom: "Autori ove analize, iako i sami svjesni manjka analitičkog promišljanja prije donošenja odluka u RH, ali često i neadekvatnog prezentiranja dobro promišljenih odluka, želju o intenzivnijem raspravljanju kroz formu alternativa ne mogu lišiti određenih principa. Upravo zato, smatramo da se tom željom CMS-a iscrpljuje domet njihova programa, koji sadržajno nije uspio ponuditi realnu alternativu te koji je u mnogo navrata kretao od netočnih ili nepotpunih tvrdnji. Čitav pokušaj može se jedino promatrati kao opravdana kritika procesa donošenja odluka u RH, ali što u ovom kontekstu ima sekundarnu važnost obzirom na početnu temu."

Analizu "Alter-NATO-r?; alternativa bez alternative" u cijelosti pročitajte ovdje.
- 14:34 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

08.04.2008., utorak

Crnogorski premijer najavio ofenzivu u informiranju građana o NATO-u

Prvi čovjek vlade Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je jučer da je neinformiranost građana glavni uzrok njihove rezerviranosti prema učlanjivanju te zemlje u NATO i najavio znatno intenzivniju aktivnost svoje administracije prema tom pitanju.

Prema zadnjim istraživanjima, više od dvije trećine crnogorskih građana protivi se pristupanju Crne Gore Sjeveroatlantskom savezu.

- Riječ je u dobroj mjeri i o političkim manipulacijama kojima se služe pojedini političari. Vlada je zato odgovorna da što prije intenzivira implementaciju komunikacijske strategije. Vjerujem da će to uroditi plodom i da ćemo, kada bude aktualan prijem Crne Gore u NATO, imati većinsku podršku građana - kazao je Đukanović Radiju Crne Gore.

On smatra da postoji iskrivljena i reducirana percepcija jednog dijela javnosti koji je nedovoljno informiran. Taj dio prepoznaje samo obaveze koje bi Crna Gora mogla imati, kaže Đukanović, ali ne i šanse koje se nude. Ne prepoznaje da to nije samo vojno, već i političko i demokratsko i ekonomsko pitanje, istaknuo je premijer.

Napomenuo je da čitav zapadni Balkan, osim Srbije, smatra da treba biti dio NATO-a, on se zapitao: "Da li itko imalo politički odgovoran u Crnoj Gori može smatrati da naša država treba ostati izvan te organizacije ?"

- Zato mislim da nije dobro manipulirati osjećajima ljudi, koja su opravdano pokrenuta događanjima ne tako davne 1999. godine, bez obzira na to što Crna Gora nije željela sukob s NATO-om i što smo i tada smatrali da je on isforsiran neodgovornom politikom tadašnjeg režima u Beogradu - naglasio je Đukanović.

Šef vlade je siguran da je to razlog rezerviranosti značajnog dijela crnogorske javnosti u odnosu na NATO, istaknuvši da uloga državnika nije samo da slijedi javno mnijenje, već da utječe na njega i da ga kreira.
- 22:45 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Deklaracija NATO summita u Bukureštu

NATO summit u Bukureštu
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) objavila je prijevod Deklaracije NATO summita u Bukureštu koji u cijelosti možete pročitati ovdje. Deklaraciju je preveo Vedran Obućina, član OPSA-e.

U Deklaraciji se između ostalog iznose brojni planovi djelovanja NATO-a, potreba daljnje transformacije Saveza, ali i poboljšanje odnosa s javnošću.

Deklaracijom se pozdravlja napredak koji je Hrvatska napravila na putu u NATO. Napominje se kako će ulazak novih članova u NATO ojačati sigurnost u cijeloj euroatlantskoj regiji te pridonijeti zajedničkom cilju potpuno slobodne i mirne Europe. Pozivnica za članstvo Albaniji i Hrvatskoj označena je kao početak novog poglavlja regije koje pokazuje put u budućnost, u kojem će stabilna regija biti potpuno integrirana u euroatlantske institucije.

Šefovi država i Vlada članica NATO-a ocijenili su kako današnje informacijsko okruženje označava potrebu za odgovornom, brzom, točnom i uzvratnom komunikacijom s lokalnom i međunarodnom publikom u odnosima prema NATO-ovim politikama i uključenjima u međunarodne operacije. U tom kontekstu istaknut je napredak napravljen u povećanju NATO-ovih strateških komunikacijskih sposobnosti. Pozdravljeno je i pokretanje novog internetskog NATO TV kanala, koji će uključivati redovne vijesti i video izvještaje, naročito iz NATO misije iz Afganistana. Označena je i obveza u potpori daljnjeg poboljšanja NATO-ovih strateških komunikacija do NATO summita 2009. godine.
- 17:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mađarska se zalaže za ubrzanu ratifikaciju ulaska Hrvatske u NATO

Ferenc Gyurcsany
Mađarska ne samo da će biti među prvim zemljama koje će ratificirati hrvatski ulazak u NATO, već će predložiti glavnom tajniku NATO-a da se ubrza procedura ratifikacije među svim zemljama članicama, rekao je u utorak u Budimpešti mađarski premijer Ferenc Gyurcsany nakon razgovora s hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Mađarskoj.

- Mađarska će biti među prvim zemljama koje će ratificirati ulazak Hrvatske u NATO, ali učinit ćemo i više. Poduprijet ćemo naše hrvatske prijatelje da se proces ratifikacije ubrza kako bi Hrvatska bila primljena u NATO na summitu u Strasbourgu, kada se obilježava šezdeseta godišnjica vojnog saveza - rekao je u Ferenc Gyurcsany.

Premijer Sanader, u čijoj pratnji su bili i ministri Božidar Kalmeta i Božo Biškupić, ocijenio je razgovor sa svojim domaćinom Gyurcsanijem izuzetno uspješnim i izrazio nadu da će Hrvatska postati punopravna članica NATO-a u Strasbourgu.

- Nastavljamo i s pregovorima s Europskom unijom uz novi zamah i polet. Posebno cijenimo mađarsku jasnu potporu Hrvatskoj - rekao je Sanader.

- Želimo izraziti čestitke Hrvatskoj, koja se danas ovdje može pozdraviti kao zemlja koja će 2009. postati članicom NATO-a, a tijekom 2009. može završiti i pregovore s EU-om, kako bi vrlo brzo nakon toga, 2010. godine mogli reći da je 'dobrodošla u klub' - kazao je Gyurcsany.
- 17:12 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Fried: Posjet predsjednika Busha Hrvatskoj - sjajan dan u Zagrebu

Pomoćnik američke državne tajnice Condoleezze Rice za politička pitanja Daniel Fried nakon povrataka s europske turneje nekoliko je puta ponovio kako je summit NATO saveza u Bukureštu bio povijesni i vrlo pozitivan te je izrazio žaljenje što i Makedonija nije mogla dobiti pozivnicu za članstvo u Sjevernoatlanskoj organizaciji.
Za susret Bush-Putin rekao je da predstavlja priliku za daljnje razgovore o razmještanju proturaketnog štita u Europi. Što se tiče posjete predsjednika Busha Hrvatskoj Fried kaže "Bio je to sjajan dan u Zagreb, ali i za cijelu regiju". S Danielom Friedom razgovarao je Glas Amerike.

Daniel Fried: Pomislite samo gdje je Hrvatska bila prije 15 godina? Bio je rat, krvoproliće i mogućnost da takva situacija potraje…To su bile užasne godine…Hrvatska je sada snažna demokratska zemlja u kojoj se razvija ekonomija, zemlja povezana s Europom…Ako je Hrvatska bila tako uspješna u kretanju od rata ka miru, od ruševina Jugoslavije do sjajne europske budućnosti, onda je takav put moguć za sve ostale zemlje koje su nastale nakon raspada Jugoslavije…Slovenija je bila prva, Hrvatska je druga, ali neće biti posljednja.

Daniel Fried je brojnim novinarima govorio o, kako se izrazio "…inspirativnom vremenu provedenom na trgu Svetog Marka…" naglasivši kako se američki državni vrh mogao uvjeriti koliko daleko je Hrvatska došla s obzirom da je bila napadnuta u ratu…"Nadam se da će i ostale zemlje, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, Srbija kad bude spremna i ako taj put izabere, zašto ne Kosovo…pronaći svoj put ka Europi" ' rekao je Fried.

Daniel Fried: Kada sam prije godinu dana bio u Zagrebu podrška za ulazak u NATO bila je samo 30 posto , no to se dramatično promijenilo…Što se tiče referenduma – to nije posao američke nego hrvatske vlade…to je demokratska zemlja i rješenje će se pronaći. Mi zasigurno podržavamo poziv Hrvatskoj da pristupi NATO savezu nadajući se da ćemo biti saveznici.

Na pitanje – je li u Zagrebu predsjednik Bush razgovarao sa svojim domaćinima o eventualnom otvaranju NATO-vih vojnih baza u Hrvatskoj pomoćnik državne tajnice Daniel Fried je odgovorio "Ne, o u ovom trenutku o tome ne razgovaramo".

Iz Bijele kuće u ponedjeljak je također ocijenjeno kako je posjet predsjednika Busha Ukrajini, Rumunjskoj i Hrvatskoj, te summitu NATO bio "važan i povijesni".

- To je ustvari bio prilično važan i povijesni posjet jednako u istočnoeuropske zemlje i za sastanak NATO-a i sastanak u Sočiju - rekao je glasnogovornik Bijele kuće Tony Fratto.
- 11:40 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Promocija plus: Za NATO 60,3 posto građana

Ulazak Hrvatske u NATO podržava 60,2 posto ispitanika, 31,7 posto ih je protiv članstva, a neodlučnih je 8,1 posto.

Podrška članstvu u NATO-u ujedno je i najviša od početka njegova praćenja, odnosno od siječnja 2006. godine kad je ta tema uvrštena u redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop, objavila je agencija Promocija plus.

Prema rezultatima Promocije plus tri od pet hrvatskih građana je za hrvatsko članstvo u NATO, najveća potpora među biračima HDZ-a, najslabija među biračima HSS-a.

Glavni razlog za članstvo u NATO veća sigurnost zemlje 65 posto pozitivnih odgovora dok je glavni razlog protiv članstva u NATO borba za tuđe interese (23,8) Velika je i prevaga referendumskog odlučivanja o članstvu u Savezu (76,1 posto), u odnosu na odluku Sabora (21,6 posto).

Podrška ulasku Hrvatske u EU smanjila se na 50,3 posto u odnosu na prošlomjesečnih 53,7 potpore, ali i u usporedbi s prošlogodišnjim izborom od 50,9 posto.

Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je 31. ožujka i 1. travnja 2008. godine na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika stratificiranom po županijama, naseljima, spolu, dobi i obrazovanju iz cijele zemlje.
- 11:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

07.04.2008., ponedjeljak

Hrvatski vojnici u džamiji se pripremaju za misiju ISAF u Afganistanu

Peta rotacija Mobilnog promatračkog tima za vezu (MLOT) posjetila je danas zagrebačku džamiju kako bi se vojnici pripremili za NATO-u misiju ISAF u Afganistanu, objavio je MORH.

Pomoćnik muftije i glavni koordinator za suradnju Islamske zajednice u RH i Ministarstva obrane Aziz ef. Hasanović vojnicima je održao predavanje o načinu života, vjertskim i kulturnim običajima afganistanskog naroda. Vojnici su upoznali tradiciju i povjest Afganistana.

- Poznavajući te vrijednosti iskazuje se poštovanje narodu zemlje u kojoj će naši vojnici boraviti, a korisne informacije ujedno će učiniti njegov boravak lakšim i kvalitetnijim - stoji u priopćenju Ministarstva obrane.

Aziz ef. Hasanović je naglasio kako je prvi korak u poštivanju drugih upoznati se s njegovim sustavom vrijednosti i uvažavati ga. To poštivanje je najbolji način stvaranja i učvršćivanja povjerenje što je osnovni uvjet za izgradnju mira. Pomoćnik muftije izrazio je želju da posjete hrvatske vojnike u Afganistan gdje bi se susreli s lokalnim vjerskim vođama koji imaju veliki utjecaj na formiranje raspoloženja domicilnog stanovništva prema pripadnicima mirovnih misija.

Hrvatski vojnici u Islamskom centru naučili su kako se ponašati u svetištu. Većini je to bio prvi ulazak u životu u molitveni prostor džamije.
- 16:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Norveško veleposlanstvo u BiH: Članice NATO-a prepoznale značajan napredak BiH

Norveško veleposlanstvo u BiH, koje je kontakt veleposlanstvo za NATO u toj zemlji, uputila je čestitke vlastima i građanima BiH na pozitivnom ishodu NATO-ova Sastanka na vrhu održanog prošlog tjedna u Bukureštu.

U priopćenju norveškog veleposlanstva stoji da su zemlje članice NATO-a u Bukureštu prepoznale značajan napredak koji je postigla BiH od kada je postala članica programa Partnerstvo za mir u prosincu 2006. godine. Zemljama članicama NATO-a je drago da u sljedećem razdoblju slijede ambiciozni i sadržajni akcijski planovi koji će unaprijediti približavanje BiH prema euroatlantskim integracijama. Veleposlanstvo Norveške ističe kako su članice NATO-a još jednom potvrdile svoju odanost BiH i obvezale se na nastavak pomoći u reformama. Pridržavajući se ovoga, zemlje članice NATO-a pozvale su Bosnu i Hercegovinu na intenzivan dijalog o svim političkim, vojnim, financijskim i sigurnosnim pitanjima koja se odnose na njene aspiracije za članstvo u NATO-u.

Intenzivan dijalog će ponuditi višu razinu suradnje s NATO-om, te predstavlja važan korak k Akcijskom planu za članstvo, što je posljednja faza prije članstva. Norveški veleposlanik u BiH Jan Braathu rekao je kako nijedna druga zemlja nije napravila toliko brz napredak kao BiH u tako kratkom razdoblju otkad se pridružila programu Partnerstvo za mir.

- Reforma obrane i usklađivanje sa NATO-om do danas su jako uspješni i svjedoče da su bh. vlasti snažno predane i okrenute ostvarivanju svojih nastojanja da postanu članica NATO-a. Naravno, ostaje još dosta posla. Želio bih istaknuti odličnu suradnju do koje je došlo između Ministarstva obrane BiH i osoblja NATO ureda u Sarajevu, prilikom rada na reformi obrane i uvođenju NATO standarda, kaže veleposlanik Braathu.

On je uvjeren da će intenzivan dijalog pružiti bh. vlastima dodatne mogućnosti za napredak k članstvu, te očekuje da će i sljedeće godine bh. vlasti dokazati da je država sposobna za ozbiljan i dosljedan rad na području obrane, kao i u drugim ključnim resorima. Norveška, zajedno sa drugim zemljama članicama NATO-a i Uredom NATO-a u Sarajevu spremna je pomoći BiH na njenom putu k euroatlantskim integracijama, zaključio je norveški veleposlanik u BiH.
- 11:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bush i Putin bez dogovora o postavljanju proturaketnog štita

Predsjednik George Bush vratio se u Washington nakon što jučer, na rusko-američkom summitu u Sočiju, na ruskoj crnomorskoj obali, nije uspio zadobiti podršku svog ruskog kolege Vladimira Putina za postavljanje novog protu-raketnog štita na teritoriju Poljske i Češke, javlja Glas Amerike.

Dvojica su državnika jučer potpisala sporazum koji su nazvali smjernicama za njihove nasljednike.
Predsjednik George Bush je ovaj dokument nazvao sažetkom svih uspjeha koji su postignuti na planu američko-ruskih odnosa od 2001. godine. Iako dokument ne sadrži rusku podršku postavljanju novog protu-raketnog štita u Središnjoj Europi, predsjednik Bush je rekao da su se dvije zemlje složile da trebaju surađivati u razvoju novog protu-raketnog sustava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da misli da američki predsjednik razumije razloge za rusku zabrinutost kada je u pitanju postavljanje novog protu-raketnog štita u Poljskoj i Češkoj, kao i rusko protivljenje širenju NATO saveza. Predsjednik Bush je bio na rusko-američkom summitu u Sočiju nakon što mu prošli tjedan u Bukureštu, na summitu NATO saveza, nije pošlo za rukom uvjeriti američke saveznike da otvore proces priprema za članstvo za Ukrajinu i Gruziju. Predsjednik Bush je međutim zadobio podršku saveznika za postavljanje novog protu-raketnog štita.

Moskva smatra da je najavljeni protu-raketni štit prijetnja ruskoj sigurnosti. Washington tvrdi da novi sustav brani Europu od projektila koje bi mogle odaslati zemlje poput Irana. Predsjednik Bush se inače u Sočiju susreo i s Dimitrijem Medvedevim, nasljednikom Vladimira Putina na položaju predsjednika Rusije, koji dužnost preuzima početkom sljedećeg mjeseca. Dimitrij Medvedev je rekao da su rusko-američki odnosi ključni čimbenik globalne sigurnosti te da bi se suradnja dvije zemlje morala nastaviti na svim područjima.
- 10:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

05.04.2008., subota

Američki mediji: Bush u Zagrebu proslavio širenje NATO-a

Subotnji govor predsjednika Georgea W. Busha na Markovom trgu u Zagrebu američki mediji označili su središnjim događajem njegovog posjeta Hrvatskoj. Naveli su da je prvi čovjek Bijele kuće zajedno s tisućama Hrvata proslavio ulazak njihove zemlje u NATO i pozvao na uključenje ostalih zemalja regije u Savez.

Bush je čestitao Hrvatskoj i Albaniji na pozivnicama za NATO koje su dobile na summitu u Bukureštu, te pozvao na jednaku dobrodošlicu u Savez za Makedoniju, koja je zapela na prigovorima Grčke. Bush je ojačao tu poruku odmah nakon govora na Markovom trgu, ukazujući čast novim članicama NATO-a i Makedoniji na radnom ručku.

U govoru hrvatskim građanima, Bush je pozivnicu u NATO opisao kao "izraz povjerenja da ćete nastaviti provoditi nužne reforme i postati zemlje koje će snažno pridonositi našem velikom Savezu", ističe se u izvješću.

- Ako vašem narodu ubuduće zaprijeti bilo kakva opasnost, Amerika i NATO bit će uz vas. I nitko vam neće moći oduzeti slobodu - rekao je Bush pozdravljen od tisuća građana na Markovu trgu. Na istom mjestu prije 38 godina govor su održali Tito i tadašnji predsjednik SAD-a Richard Nixon.

Bush je u govoru istaknuo važnost sigurnosti i stabilnosti na Balkanu, navodeći kako je na summitu u Bukureštu NATO ponudio intenzivan dijalog BiH i Crnoj Gori.

- NATO savez je otvoren svim zemljama regije - naglasio je i izrazio nadu da će uskoro, slobodna i napredna Srbija Srbija naći mjesto koje joj pripada u europskoj obitelji i živjeti u miru sa susjedima - rekao je Bush.

Agencija AP navodi kako je bilo malo izgleda da okupljeni na Markovom trgu ne budu prijateljski nastrojeni prema Bushu, jer je hrvatska Vlada dijelila pozivnice za govor. Uistinu, on je toplo pozdravljen i često prekidan pljeskom, a ljudi su ispunili i sporedne ulice kako bi čuli govor. Na pozornicu je bačena ruža kada je dolazio, a građani su ga grlili i ljubili na odlasku, opisuje atmosferu agencija AP.

Dnevni list The Washington Times izvješćuje da je Bushev govor dočekan s oduševljenim pljeskom i klicanjem, ali ne i ulagivanjem koje je Bush doživio u ranijim posjetima regiji, u Gruziji i Albaniji".

List navodi kako je Bush odao priznanje rastu hrvatske demokracije u posljednja dva desetljeća, te da je njezinu borbu za slobodu, rat i teškoće i izgradnju dobrih odnosa sa susjedima, ponudio kao primjer za turbulentni Bliski istok.

Američki mediji također navode da se Bush sastao s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, te obećao unaprijeđenje trgovinskih odnosa i ublažavanje ograničenja za putovanja između SAD i Hrvatske.

Bush je iz Hrvatske otputovao u ruski Soči, gdje će se večeras i sutra sastati s ruskim predsjednikom na odlasku Vladimirom Putinom, s kojim će potpisati strateški dokument o odnosima dviju zemalja.
- 17:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

04.04.2008., petak

Bush u Zagrebu

Nakon završetka NATO summita u Bukureštu, Predsjednik SAD-a je posjetio Zagreb.

Nakon što je "Air Force One" sletio na Pleso, kolona vozila se zaputila prema hotelu Westin gdje se Predsjednik kratko odmorio.

Nakon kraćeg odmora, Predsjednik SAD-a je sa suprugom Laurom stigao u Ured Predsjednika RH na Pantovčak. Dočekao ga je Predsjednik Stjepan Mesić sa suprugom Milkom.

Nakon izvođenja himni Bush je izvršio smotru počasne zaštitne bojne, postrojene u čast Predsjednika SAD-a, te je hrvatske vojnike pozdravio na Hrvatskom jeziku, riječima: "Pozdrav vojnici".

U izaslanstvu koje je dočekalo Busha bili su i predsjednik Sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te ostali visoki hrvatski dužnosnici.

U američkom izaslanstvu su i državna tajnica Condoleezza Rice i savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley te drugi visoki američki dužnosnici.

Nakon svečanog dočeka predsjednici Bush i Mesić su se, zajedno s izaslanstvima, povukli na razgovore.

Pretpostavlja se da će dotaknuti najaktualnije događaje vezane uz pozivnicu Hrvatske za NATO, a bit će riječi i o stanju u regiji.

Nakon sastanka s Predsjednikom Mesićem, za Busha je organizirana svečana večera na koju su pozvani pripadnici akademske zajednice, političkog života, gospodarstva, kulture i sporta.

Za sutra je predviđen susret s predsjednikom Vlade Sanaderom i drugim članovima Vlade u Banskim dvorima. Bush bi se zatim na Trgu svetog Marka trebao obratiti hrvatskim građanima.
- 19:49 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Sporazumom NATO-a i Rusije završio summit u Bukureštu

NATO i Rusija potpisali su danas Bukureštu sporazum o transportu neborbene opreme za NATO-ovu misiju u Afganistanu preko ruskog teritorija, što u Savezu tumače znakom jačanja suradnje s Rusijom s kojom se saveznici ne slažu u nizu važnih pitanja.

Sporazum su, zadnjeg dana summita NATO-a u Bukureštu, potpisali glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Saveznici će preko ruskog teritorija moći prevoziti neborbenu opremu za svoje vojnike u Afganistanu, rekao je Scheffer na konferenciji za novinare nakon sjednice Vijeća NATO-Rusija na kojoj je bio i ruski predsjednik na odlasku Vladimir Putin.

Sporazum ne uključuje transport vojnika ili borbenih sredstava, već samo potrepštine za 47.000 pripadnika ISAF-a, od hrane do nekih oblika vojne opreme.
To je jedini konkretan ishod sastanka čelnika Saveza s Putinom, na kojem, prema Schefferovim riječima, nije bilo velikih preokreta, ali niti suzdržavanja od otvorenog izražavanja suprotnih stajališta.

Ona su do izražaja došla u raspravi o proširenju NATO-a na Gruziju i Ukrajinu, o Kosovu, Sporazumu o konvencionalnom naoružanju u Europi i američkom proturaketnom štitu u Europi. Scheffer je rekao kako priznanje neovisnosti Kosova, kojemu se Rusija protivi, nije stvar NATO-a kao cjeline, nego svake pojedinačne članice. No, dodao je da Rusija ne dovodi u pitanje misiju KFOR-a na Kosovu koja je tamo na temelju rezolucije UN-a i ostat će dok Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije.

Sporno pitanje u odnosima s Rusijom je i približavanje Gruzije i Ukrajine NATO-u, rekao je Scheffer, ali u razgovorima s Putinom o tome "nije bilo sukobljavanja".
Unatoč ustrajanju američkog predsjednika Georgea Busha, saveznici tim bivšim sovjetskim republikama nisu ponudili Akcijske planove za članstvo, što je prvi korak prema konačnom članstvu, ali su ustvrdili kako će se obje bivše sovjetske republike na kraju priključiti NATO-u.

Kako je rekao Scheffer, o raketnom štitu, čije dijelove SAD planira postaviti u Poljskoj i Češkoj, nije se detaljno razgovaralo, nego je ta tema ostavljena za skori susret Putina i Busha u ruskom gradu Sočiju. Sjednicom Vijeća NATO-Rusija završen je trodnevni summit NATO-a u Bukureštu, najveći u dosadašnjoj povjesti Saveza na kojem je sudjelovalo 60 predsjednika država i vlada članica i partnerskih zemalja.

Čelnici NATO-a su odlučili kako kako će se sljedeći sastanak Saveza, na kojem će NATO proslaviti 60 godina postojanja, održati u francuskom gradu Strasbourg i njemački Kehl.
- 13:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

59 godina euroatlanskog udruživanja

Zadnjeg dana Sastanka na vrhu u Bukureštu NATO je proslavio 59. rođendan. Davne 1949. godine dvanaest država s obje strane Atlantika potpisale su Washingtonski ugovor kojim je nastao Sjevernoatlantski savez (North Atlantic Threty Organization), poznatiji kao NATO.

Na bukureštanskom summitu 26 zemalja članica odlučile su da će u svoje društvo pozvati Hrvatsku i Albaniju, dok će Makedonija zbog spora s Grčkom oko imena pričekati neki drugi summit. Osim što će se iduće godine proširi na nove članice, Savez se trenutno nalazi u procesu transformacije svojih zadaća i djelovanja kako bi se prilagodio prijetnjama iz suvremenog svijeta.

Nastanak NATO Saveza

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Europa je postala ideološki i politički podijeljena na dva bloka. Istočni dio europskog kontinenta pao je pod dominaciju komunističkog Sovjetskog Saveza, dok je u Zapadnoj Europi vladala demokracija i zapadne vrijednosti. Dvanaest država s obje strane Atlantskog oceana 4. travnja 1949. godine u Washingtonu su potpisale Sjevernoatlantski ugovor. Cilj Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Belgije, Nizozemske, Luksemburga, SAD-a, Kanade, Islanda, Danske, Norveške i Portugala bio je uspostava saveza koji bi se mogao suprostaviti prijetnjama iz komunističkog dijela svijeta.



Trebalo je spriječiti širenje komunizma na ostali dio Europe. Države potpisnice obvezale su se na međusobnu obranu u slučaju vojne agresije na bilo koju zemlju članicu. S vremenom je sve više zemalja zatražilo zaštitu u Savezu. Tako se NATO-u 1952. godine pridružuju Grčka i Turska, tri godine kasnije i Savezna Republika Njemačka, a 1982. Španjolska. Zapadna Europa i Sjeverna Amerika uspijele su obraniti svoju neovisnost. Sigurnost koju jamči NATO savez je "kisik prosperiteta" kojim se stvarao temelj europske ekonomske suradnje i integracije.

Kriza nakon završetka Hladnog rata

Padom Berlinskog zida NATO se našao "pred zidom". Prestao je postojati Varšavski pakt, a raspao se i Sovjetski Savez. U vrijeme bipolarne podijele svijeta uloga i zadaće NATO-a bile su jasno definirane. Završetkom gotovo polustoljetnog neprijateljstva, neki su analitičari smatrali kako NATO više ne treba postojati te kako bi se troškovi ulaganja u naoružanje mogli znatno smanjiti. Mnoge zemlje članice smanjile su financijska davanja za obranu, ali ubrzo se pokazalo kako se trajni mir na europskom kontinentu nije ostvario. Na području bivšeg Sovjetskog Saveza izbilo je nekoliko regionalnih sukoba koji su uglavnom nastali zbog etničkih netrpeljivosti. Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini destabilizirao je cijelu jugoistočnu Europu, a postojao je opravdan strah od širenja tih sukoba na okolna područja. Tada su države članice Sjevernoatlantskog saveza shvatile da je njihovo djelovanje kroz kolektivnu obranu i sigurnost itekako potrebno u postkomunističkoj Europi. Da su NATO snage djelovale na vrijeme, vjerojatno bi spriječile mnoge žrtve, zaključili su analitičari.



Transformacija Saveza

Danas se smanjila opasnost od konvencionalnog vojnog sukoba. NATO se mora boriti protiv terorizma, proizvodnje i proliferacije oružja za masovno uništenje, opasnosti koje prijete iz tzv. neuspjelih ili slabih država te mora djelovati preventivno kako bi se u budućnosti spriječile takve opasnosti. Posljednjih 17 godina NATO uspostavlja najadekvatnije načine borbe protiv suvremenih opasnosti sigurnosti i stabilnosti. Upravljanje krizom ili "crisis management" i mirovne operacije "peacekeeping" i "peace-support" samo su neki od načina djelovanja suvremenog Sjevernoatlanskog saveza.

Suradnja sa nečlanicama

NATO je razvio posebne odnose sa zemljama koje nisu članice saveza. Pokrenuo je niz inicijativa kako bi razvio suradnju i povjerenje s bivšim protivnicima, ali i s zemljama u užem području Mediterana. Godine 1991. osnovano je Sjevernoatlantsko vijeće za suradnju. Nakon promijene imena u Euroatlantsko partnersko vijeće ono je postalo glavni forum za konzultacije i suradnju između NATO-a i država nečlanica u euro-atlantskom prostoru.

Partnerstvo za mir je program koji državama koje u njemu sudjeluju pomaže u reformi oružanih snaga kako bi mogle djelovati skladno s demokratskim vrijednostima. Mediteranski dijalog uspostavljen je sa šest zemalja u širem mediteranskom području – Egiptom, Izraelom, Jordanom, Mauritanijom, Marokom i Tunisom. NATO posebnu pozornost pridaje uspostavi suradnje s Ukrajinom. Razlog tome je ukrajinsko susjedstvo s Rusijom, bivšim protivnikom Sjevernoatlantskog saveza. Naime, još uvijek se na zna kada će Rusija postati članica NATO-a, stoga čelnici Saveza smatraju kako će kada se približe dovoljno Rusiji oni diktirati uvjete ruskog članstva.

Proširenja nakon Hladnog rata

Nakon pada komunizma i završetka Hladnog rata, Sjevernoatlantskom savezu pridružile su se zemlje koje su nedavno bile njegovi neprijatelji. Tako su 1999. godine Češka, Mađarska i Poljska dobile zaštitu NATO ''kišobrana'', a 2004. godine u Savez se učlanjuju i Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija. Pozivnicu za članstvo na summitu u Bukureštu dobile su Hrvatska i Albanija. Od 1999. godine sve aspirantice za člantvo sudjeluju u tzv. Akcijskom planu za članstvo koje nudi praktične savjete i pomoć da se države što bolje pripreme za članstvo u Savezu. Postoji nepisano pravilo u procesu približavanja bivših sovjetskih republika euroatlanskim integracijama. Sve te zemlje prije nego što su postale dio europkog društva, odnosno članice Europske unije, učlanile su se u NATO.

Prvo pozivanje na Članak 5.

Terorističkim napadom na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. godine u NATO-u je došlo do povijesnog preokreta. Naime, tada su se članice Saveza prvi put od osnutka Saveza pozvale na Članak 5. Washingtonskog ugovora u kojem stoji da se oružani napad na jednu saveznicu smatra napadom na sve države članice. Ovo pozivanje na Članak 5. u početku se odnosilo samo u slučaj kad je napad organiziran izvan SAD-a. To se i potvrdilo 2. listopada 2001. godine nakon što su američki dužnosnici iznijeli rezultate istrage o napadima prema kojima je za napad odgovorna teroristička mreža Al-Qa'ida.

NATO-ova ISAF misija u Afganistanu

Afganistan je i dalje najvažnija NATO misija u kojoj se Savez pod pokroviteljstvom UN-a, bori protiv talibana. Sjevernoatlantski savez neće se povući iz te države dok se ne uspostave uvjeti za normalno funkcioniranje demokratskih institucija i sigurnog života civilnog stanovništva i to ne samo u Afganistanu, već i u širem susjedstvu.

Misije NATO-a na Balkanu

U Bosni i Hercegovini NATO je proveo zračne operacije protiv bosanskih Srba 1995. godine. Savez u toj zemlji ne samo da je imao misiju za održavanje mira poznatiju pod nazivom SFOR, već ju je gdje je bilo potrebno i nametnuo. Kako se sigurnosno stanje poboljšalo, smanjen je broj vojnika raspoređenih u BiH, a potom je misija 2005. i završena kao jedna od najuspješnijih misija NATO-a. Misiju SFOR naslijedile su europske policijske snage. SFOR je uvelike i posebno pomagao prognanicima i izbjeglicama u povratku u njihove domove te traženju osumnjičenih za ratne zločine kako bi ih priveo pravdi. Svojim prisustvom NATO snage su osigurale trajni mir u Bosni i Hercegovini.



NATO-va vojna intervencija na Kosovu KFOR počela je godinu dana nakon nasilja u toj pokrajini između Albanaca i Srba, jer je postojala opasnost proširenja sukoba na ostatak regije. U ožujku 1999. godine NATO je pokrenuo vojnu intervenciju protiv Beograda, a zračna djelovanja trajala su 78 dana. Od tada NATO je prisutan u toj pokrajini. Nakon proglašenje neovisnosti Kosova, KFOR je smirivao tenzije i prosvjede kosovskih Srba.

U Republici Makedoniji ili kako ju Grčka priznaje Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji NATO je 2001. godine odgovorio na zahtjev predsjednika republike za razoružanje albanskih skupina čija su djelovanja postala prijetnja za sigurnost i stabilnost. NATO snage su ostale u Makedoniji do ožujka 2003. godine kad je misiju preuzela Europska unija.

NATO u budućnosti

U posljednjih 17 godina Sjevernoatlantski savez se značajno promijenio u odnosu na onaj iz 1949. godine. Svijet se u posljednjih 60 godina drastično promijenio, a s njim se mora mijenjati i NATO. Dok se strateško okruženje i dalje mijenja, brzina NATO evolucije morat će se povećati kako bi Savez mogao uspješno odgovoriti na nove prijetnje.

Ana Marija Vojković
- 11:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatski put prema NATO savezu

Uručivši pozivnicu za članstvo, Sjevernoatlanski savez na svom 22. summitu u Bukureštu Hrvatskoj je na najbolji mogući način dao podršku svim reformama koje je RH proteklih godina učinila kako bi postala dio tog prestižnog vojno-političkog društva. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO savez dva su najvažnija vanjskopolitička cilja RH koje je još 2002. godine odredio Sabor.



Odnosi RH i NATO-a počeli prije 12 godina

Odnosi između Hrvatske i NATO-a počeli su 1996. godine kada je RH podnijela molbu za ulazak u Partnerstvo za mir (Partnership for Peace - PfP). To je program koji je NATO pokrenuo dvije godine ranije kako bi sa zemljama koje žele ući u Savez razvio vojnu i političku suradnju, ali i s onima koje uopće neće postati dio NATO-a.

Hrvatska je u PfP ušla 25. travnja 2000. godine kada je u Firenci potpisala tzv. Okvirni dokument Partnerstva za mir. Time je Hrvatska uspješno učinila prvi službeni korak približavanju Sjevernoatlanskom savezu. Pola godine kasnije, RH je NATO-u dostavila "Upitnik o cjelokupnoj PfP interoperabilnosti", a NATO je Hrvatskoj tada ponudio 32 Partnerska cilja koji se odnose na poboljšanje interoperabilnosti između hrvatskih oružanih snaga i NATO-a. RH je prihvatila 26 cilja, a većina njih se odnose na postrojbe koje je Hrvatska spremna staviti na raspolaganje za operacije pod vodstvom NATO-a. Kada je prihvatila ciljeve, Hrvatska se obvezala i da će odrediti prioritete nabave i modernizacije opreme, preraspodijeliti sredstva u proračunu za obranu te zaustaviti pad izdvajanja za obranu.

MAP - korak bliže Savezu

Intenzivan dijalog kao korak do Akcijskoga plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP), NATO je RH ponudio sredinom 2001. godine. Upravo tim intenzivnim dijalogom Savez čini razliku između država koje iz PfP-a žele ući u NATO i one koje to ne žele. Na sastanku ministara vanjskih poslova Euroatlantskog vijeća u Reykjaviku 15. svibnja 2002. godine Hrvatska je pozvana u MAP. To je okvir preko kojeg NATO pruža pomoć i savjete zemlji aspirantici kako bi se što bolje i lakše pripremila za članstvo.



Od svake sudionice MAP-a očekuje se da postigne određene ciljeve na političkom i gospodarskom planu. To uključuje rješavanje svih sporova mirnim putem, predanost vladavini prava i ljudskim pravima, demokratski nadzor oružanih snaga, promicanje stabilnosti i blagostanja kroz ekonomske slobode, socijalnu pravdu i ekološku odgovornost.

Potrebne reforme za članstvo

Hrvatska je svake jeseni predavala NATO-u izvješće o napretku reformi i približavanju NATO standardima, a svakog proljeća NATO je ocjenjivao napredak u ispunjavanju zacrtanih ciljeva. Prije ulaska u MAP, Hrvatska je prihvatila još osam novih Partnerskih ciljeva, koji se uglavnom odnose na pružanje potpore snagama NATO-a na hrvatskom teritoriju, dok je broj postrojbi koje Hrvatska nudi za sudjelovanje u NATO-ovim operacijama povećan za inžinjerijski vod za horizontalne konstrukcije. Od srpnja 2002. godine RH je počela provoditi ukupno 40 Partnerskih ciljeva.

Hrvatska je u okviru priprema za članstvo, donijela Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2006. do 2015. godine, koji predviđa više projekata koji su usko vezani za buduće članstvo u Savezu. OS RH neće prelaziti 16.000 vojnih osoba, 2.000 civilnog osoblja, 2.000 dragovoljnih ročnika godišnje te 6.000 pripadnika ugovorne pričuve. Najkasnije od 2010. godine OS RH će se isključivo popunjavati dragovoljcima.

Pozivnica nije članstvo

Dobivši pozivnicu za članstvo na summitu u Bukureštu, Hrvatska nije automatski postala država-članica Sjevernoatlanskog saveza. Sljedećih godinu dana, čelnici NATO-a i predstavnici hrvatske Vlade pregovarat će o političkim i vojnim reformama koje Hrvatska još mora učiniti. Očekuje se da će RH postati dio NATO društva na sljedećem summitu NATO-a kada će Savez proslaviti 60. rođendan.

Ana Marija Vojković
- 11:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

03.04.2008., četvrtak

Što Hrvatsku čeka nakon pozivnice za članstvo?

Hrvatska je na najvećem i najvažnijem povijesnom Sastanku na vrhu NATO saveza, koji se ove godine održao u rumunjskoj metropoli Bukureštu, dobila pozivnicu za članstvo. U tome joj se pridružila i Albanija, druga zemlja Američko-jadranske povelje, dok je Makedonija imala manje sreće te će za svoju pozivnicu u NATO društvo morati pričekati neki drugi summit.



Što znači pozivnica za članstvo?

Zadnjih tjedana u medijima se nekoliko stotina puta spomenila "pozivnica za članstvo" i njezino veliko značenje za Republiku Hrvatsku. Ipak, sama pozivnica ne znači automatsko priključenje tom vojno-političkom savezu, već je to početak pregovora o članstvu. Ti pregovori su kraći od onih o priključenju Europskoj uniji, a sastoje se od dva sastanka u Bruxellesu između čelnika NATO-a i predstavnika Vlade RH. Pregovaraći će pokušati odrediti rok za završetak potrebnih političkih i vojnih reformi koje se čak mogu nastaviti i nakon priključenja Savezu.

Tijek pregovora

Zemlja pristupnica mora prihvatiti sve odredbe Washingtonskog sporazuma kojim je prije 59 godina osnovan Sjevernoatlanski savez. NATO stručnjaci i poslanici iz hrvatske Vlade raspravljat će o sigurnosnim i pravnim pitanjima i o resursima. "Članarina" u NATO društvu iznosi oko 0,5 posto vojnog proračuna zemlje članice, a određuje se prema gospodarskoj razvijenosti svake pojedinačne države. Procjenjuje se da će Hrvatska svake godina proračun NATO-a puniti s 3 milijuna eura.



Nakon završetka pregovora o pristupanju u Savez, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu u Bruxelles će poslati tzv. pismo namjere u kojem mora odrediti točno vrijeme za završetak preostalih reformi. Također, u pismu zemlja aspirantica, odnosno Hrvatska mora potvrditi da prihvaća obveze koje proizlaze iz članstva.

Što radi NATO?

Za to vrijeme NATO savez priprema protokol, odnosno amandman na Washingtonski sporazum koji nakon ratifikacije u svim zemljama članicama postaje sastavni dio osnivačkog ugovora Saveza. Nakon što sve članice prihvate "novi" Ugovor o tome obavještavaju američki State Department koji je depozitar Washingtonskog sporazuma. Tada će čelni čovjek NATO-a Scheffer Hrvatsku pozvati da se priključi Sjevernoatlanskom savezu.



A Hrvatska?

Pozvana zemlja, tj. Hrvatska također mora ratificirati protokol i dostaviti ga State Departmentu. Svečanim dizanjem hrvatske zastave ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu, RH će postati 27. punopravnom članicom Saveza. Predviđa se da će proces ratifikacije trajati do sljedećeg summita NATO-a, čije mjesto održavanja još nije poznato. Do sada su želju za organiziranje Sastanka na vrhu, na kojem će Savez proslaviti 60. rođendan, iskazale Njemačka i Francuska.

Ana Marija Vojković
- 15:28 - Komentari (3) - Isprintaj - # -

Mesić i Sanader: Pozivnica za NATO priznanje naporima Hrvatske

Hrvatski predsjednik i premijer Stjepan Mesić i Ivo Sanader na summitu NATO-a u Bukureštu primili su pozivnicu za članstvo u Savez. Istaknuli su da dobivanje pozivnice smatraju priznanjem Hrvatskoj za učinjene napore i dokazom zrelosti hrvatske demokracije.

- Ovo shvaćamo kao priznanje za sve naše napore i za našu vanjsku politiku koja se uvijek zalagala za zajedničke vrijednosti NATO-a. Hrvatska je od priznanja i agresije na nju prošla težak i složen put, a danas želi biti aktivna članica slobodnog svijeta, radeći na očuvanju slobode, demokracije, ljudskih prava i slobodnog tržišta - rekao je Mesić obraćajući se čelnicima zemalja članica NATO-a, koji su Hrvatskoj uputili pozivnicu za članstvo.

- Bit ćemo odgovorna članica Saveza koja će u skladu s našim mogućnostima djelovati na ispunjavanju ciljeva Saveza - rekao je Mesić.

- Svaki put kada se NATO odluči na proširenje, prošireno je i područje stabilnosti i sigurnosti. U dva prethodna kruga, proširenje je dokinulo podjelu Europe. Pozivnicu u članstvo shvaćamo kao priznanje zrelosti naše demokracije i naših zasluga - rekao je hrvatski premijer Sanader.
- 15:02 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO odlučio: Albanija i Hrvatska danas dobivaju pozivnicu za članstvo

Čelnici 26 zemalja članica NATO-a na summitu u Bukureštu suglasili su se da se pozivnica za članstvo uputi Hrvatskoj i Albaniji, dok je poziv Makedoniji odgođen.

- Postoji konsenzus da se dvije zemlje pozovu u članstvo u NATO-u - izjavio je glasnogovornik Saveza James Appathurai nakon radne večere tijekom koje su čelnici razgovarali o proširenju. Kako je i najavljivala, Grčka je odbila podržati pozivnicu Makedoniji sve dok se ne riješi spor oko imena te zemlje, rekao je Appathurai, dodajući da sve članice, uključujući i Grčku, žele da Makedonija što prije uđe u Savez, ali kada ispuni tražene uvjete, što je u ovom slučaju pitanje imena.

Konačnu službenu odluku hoće li i Makedonija možda biti pozvana donijet će čelnici NATO-a na službenoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća za nekoliko sati.
Nakon što odluka o pozivnici bude i službeno potvrđena, sastanku će se pridružiti hrvatsko izaslantsvo koje predvode predsjednik države i Vlade Stjepan Mesić i Ivo Sanader.

Mesić je po dolasku u Bukurešt izjavio da je Hrvatska pozivnicom u NATO nagrađena za sve ono što je učinila, čime se cijeloj regiji šalje poruka da se napor isplati. Sanader drži da je pozivnicom za NATO ostvaren jedan cilj, a drugi - članstvo u EU je nadomak.

Američki predsjednik George Bush zalagao se za početak Akcijskog plana u slučaju Ukrajine i Gruzije No, Francuska i Njemačka su smatrale da za to još nije nastupio pravi trenutak. Rusija je poručila NATO savezu da ne želi da se NATO nastavi širiti državama koje s njom graniče.

Glasnogovornik NATO saveza rekao je također da su članice pristale na zahtjev Kanade da se u južni, nemirni dio Afganistana upute dodatne vojne snage. Dio američkih postrojbi će sa istoka te zemlje prijeći na jug, dok će Francuska poslati svoja vojna pojačanja na istok, da se pridruže preostalim američkim snagama.

Nakon susreta s rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom, predsjednik George Bush izjavio je da je zadovoljan obećanjima američkih saveznika da će u Afganistan poslati dodatne snage. Kanada je zaprijetila da će se njezine postrojbe povući, ukoliko na jugu ne dobiju pomoć.

Drugog, posljednjeg dana summita u Bukureštu, državnici će objaviti zajedničku izjavu. Sutra, u petak, predsjednik George Bush odlazi u Hrvatsku, a u nedjelju putuje u rusko ljetovalište Soči, gdje će s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o američkim planovima da se u Središnjoj Europi postave elementi novog protu-raketnog štita. Razgovorima će prisustvovati i Dimitrij Medvedev, nasljednik Vladimira Putina koji sljedeći mjesec nastupa na predsjedničku dužnost.
- 09:30 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

02.04.2008., srijeda

NATO na summitu predstavio online tv-kanal

NATO je danas, prvog dana početka Sastanka na vrhu Saveza, predstavio vlastiti online televizijski kanal kojim teži jačati svoju misiju u Afganistanu i suprostaviti se ekstremističkim skupinama koje su odavna shvatile moć internetskih portala.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer objasnio je da je cilj pokretanja online televizijskog servisa vijesti suprostaviti se skupinama ekstremista koje su brzo i uspješno naučile koristiti se novim medijima.

- Kad je riječ o videu, NATO je bio još u Kamenom dobu u trenutku kad sam preuzeo dužnost -ocijenio je de Hoop Scheffer.

Zbog svojih zastarjelih metoda komuniciranja s javnošću, NATO je nerijetko bio kritiziran jer nije uspijevao suprostaviti se djelovanju ekstremističkih skupina koje su na web stranicama objavljivale video snimke o stvarnim ili lažnim pogreškama NATO-a u Afganistanu.

NATO trenutačno ima 47.000 ljudi u Međunarodnoj misiji u Afganistanu - ISAF koji trebaju vratiti mir i sigurnost u tu zemlju nakon svrgavanja talibanskog režima 2001. godine.

Internetski tv-kanal namijenjen je široj javnosti i medijskim proefesionalcima, kojima je dopušteno 'skidati' tv snimke. Čelnici NATO-a odbacuju kritike da je svrha online-televizije obavljati propagandu kojom će Savez poboljšati svoj imidž. Tvrde da je njihova strategija postaviti mobilne video ekipe u Afganistanu koje će brzo i što točnije izvejštavati o događajima u toj zemlji.

Novi video kanal može se pratiti na adresi www.natochannel.tv .
Tu se mogu naći informacije o proslavi Nove godine u Afganistanu te o akciji pošumljavanja tim povodom, uključiti video-blog glasnogovornika NATO-a Jamesa Appathuraija ili doznati kako su tekle pripreme za summit u intervjuu što ga je dao rumunjski predsjednik Traian Basescu.
- 21:07 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sudionike summita NATO-a u Bukureštu čuva 12.000 policajaca

Trodnevni summit NATO-a, koji počinje uvečeras u Bukuruštu, pretvorio je rumunjsku prijestolnicu u najčuvanije mjesto na svijetu u ovom trenutku s 12 tisuća policajaca ljudi koji se brinu za sigurnost službenih izaslanstava i novinara.

Ovo je 59. summitu NATO-a koji nije samo najveći dosad organiziran summit NATO-a nego je i općenito najveći skup ikad održan u Rumunjskoj. Ukupno se očekuje 3000 izaslanika i 3500 akreditiranih novinara. Na summit je stiglo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom.

Uz policajce i žandarmeriju u osiguranje skupa uključeni su i pripadnici obavještajnih službi i oružanih snaga, koji iz zraka nadziru glavne prometne koridore. Stanovnici avenija kojima prolaze službene kolone dobili su upute da se ne pojavljuju na prozorima, kako ne bi stradali od snajperista raspoređenih po krovovima.

Od zračne luke "Henri Coanda" do Palače parlamenta, gdje se summit održava, duž cijele prometnice dvije od triju voznih traka, ostavljene su za kolone službenih vozila, a vozila hitne pomoći samo u iznimnim slučajevima mogu proći tim koridorom. Ostali promet stješnjen je u treću, fizički odvojenu traku, kojom se kreću kilometarske kolone, a i na njoj se zaustavlja promet prilikom prolaska službenih izaslanstava. U utorak popodne, kada je stigao najveći broj novinara u bukureštansku zračnu luku, do 16 kilometara udaljenog središta grada autobusom se putovalo točno dva sata.

Nazočnost policajaca na glavnim prometnicima dvomilijunskog grada vidljiva je na svakom koraku. Duž glavnih prometnica uklonjene su kante za smeće i zavareni kanalizacijski šahtovi.

Gužve su ipak manje nego što se pribojavalo jer su mnogi stanovnici Bukurešta uzeli kratki odmor kako bi izbjegli dugo čekanje u kolonama. Tome je zasigurno pridonijela i činjenica da su sve škole i brojne ustanove zatvorene tijekom trajanja summita.

Summit se održava u Palači parlamenta, golemom zdanju koje je dao sagraditi bivši rumunjski diktator Nicolae Ceausescu, a koje je danas postalo glavnom turističkom atrakcijom u Bukureštu.

Divovska građevina površine 330.000 metara četvornih, na 12 nadzemnih i četiri podzemne etaže, s 1100 dvorana, sagrađena je na mjestu povijesne jezgre Bukurešta, gdje su srušene zgrade s oko 30.000 stanova i 30-tak crkava.

Za potrebe summita koristi se manje od trećine površine te Palače, koja je inače sjedište obaju domova rumunjskog parlamenta, Senata i Zastupničkog doma te Nacionalnog muzeja suvremene umjetnosti. Pristup Palači je potpuno onemogućen svima koji nemaju propusnicu.
- 16:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Press centar summita - ima slike, nema tona

Nema taksija, nema akreditacija, ima slike, ali nema tona - dobrodošli u Rumunjsku, domaćina summita NATO-a 2008. godine, piše novinska agencija Reuters.

Novinari koji su doputovali na summit NATO-a u Bukurešt prvi su šok doživjeli u zračnoj luci Otopeni još jučer kada su shvatili da nema taksija koji će ih prevesti do centra grada. U zamjenu su im ponuđeni službeni brzi autobusi koji su do grada trebali prometovati posebnim cestovnim trakama, ošišćenima od domaćeg prometa. No, nije se dogodilo.

Nakon što puževom brzinom, zaglavljeni u prometnoj gužvi, za više od 90 minuta stigli do press centra ustanovili su da ne mogu dobiti akreditacije jer se srušio računalni sustav. Neki od novinara, kako piše Reuters, niti u srijedu, na dan početka summita, nisu zbog toga mogli ući u press centar. Oni koji ipak jesu, suočili su se s novim problemom. Američki predsjednik George Bush držao je govor na drugoj lokaciji u gradu. Novinari su preko velikih ekrana imali odličnu sliku, ali usne američkog predsjednika kretale su se kao u nijemom filmu. Audio link nije radio, a slušalice nisu stigle do press centra. No, kako piše Reuters, bilo je na kraju i dobrih vijesti, audio veza je uspostavljena za zadnjih pet minuta govora, a slušalice su stigle sat vremena nakon njegova završetka. Za drugu priliku.
- 16:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bush za davanje pozivnica Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji

Američki predsjednik George Bush snažno se danas u Bukureštu zauzeo za upućivanje pozivnice za članstvo u NATO-u Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji, jer su te zemlje spremne pridonijeti NATO-u, a njihovi građani zaslužuju sigurnost koju NATO donosi.

- Sutra će NATO donijeti povijesnu odluku o primanju triju balkanskih zemalja - Hrvatske, Albanije i Makedonije u Sjevernoatlanski savez. Sjedinjene Države će snažno podržati poziv tim zemljama da se pridruže NATO-u. Te su zemlje prošle težak put reformi i uspješno izgradile slobodna društva. One su spremne pridonijeti NATO-u i njihovi građani zaslužuju sigurnost koju NATO donosi - izjavio je Bush u govoru na Transatlantskom forumu, uoči početka summita NATO-a koji počinje večeras.

Čelnici zemalja članica NATO-a u četvrtak će donijeti odluku koju će od triju zemalja pozvati u članstvo. Oko Makedonije još postoji neizvjesnost zbog spora s Grčkom oko službenog imena te zemlje.

- Desetljeće prije, balkanska regija bila je razdrta ratom, fanatizmom i etničkim čišćenjem. Danas je to regija sve većih sloboda, tolerancije i mira. Te su promjene rezultat odlučnih akcija NATO-a i hrabrog izbora novih balkanskih vođa, koji su radili na prevladavanju nasilja i podjela iz prošlosti - dodao je Bush.

Američki predsjednik snažno se zauzeo i za primanje Ukrajine i Gruzije u Akcijski plan za članstvo - MAP. Oko triju zemalja jugoistočne Europe u NATO-u nemaju dvojbi, osim bilateralnog problema Makedonije i Grčke, na summitu čelnike Saveza očekuje pitanje primanja Gruzije i Ukrajine u Akcijski plan za članstvo (MAP), oko čega ni izbliza nema suglasnosti.

- Ovdje u Bukureštu moramo jasno reći da pozdravljamo težnje Gruzije i Ukrajine za članstvo u NATO-u i ponuditi im jasan put prema tom cilju. Stajalište moje je zemlje je jasno: NATO treba primiti Gruziju i Ukrajinu u MAP, a članstvo u NATO-u mora ostati otvoreno za sve europske demokracije koje to žele i koje su spremne dijeliti odgovornost članstva u NATO-u - rekao je američki predsjednik.
- 13:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Milanović potpisao peticiju za raspisivanje referenduma o NATO-u

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović na Trgu bana Josipa Jelačića potpisao peticiju za raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO. Rekao je kako bi da je SDP na vlasti, referendum bio održan i građani bi odlučili da Hrvatska uđe u NATO.

- Da je SDP formirao vladu, referendum bi bio održan i Hrvatska bi bila u NATO-u, budući da bi građani, uvjeren sam u to, na referendumu donijeli pozitivnu odluku, jer bi prepoznali interes Hrvatske - rekao je Milanović.

Istaknuo je kako se SDP zalaže za ulazak Hrvatske u NATO, ali i smatra da tu važnu i dalekosežnu odluku politika i građani moraju donijeti zajedno, i to referendumom kao oblikom participacije svih građana.

- Ako ovo ulazak u NATO nije tema za referendum, onda nije ni jedna tema. Nije kriterij je li nešto u Ustavu zapisano kao obveza da se za to mora održati referendum, nego je li to instrument politike i demokracije koji želimo primijeniti. Još uvijek možemo biti i za NATO i za referendum, ali HDZ to očito ne želi - rekao je šef SDP-a.

- Referendum kao institut demokracije nema smisla ako se bojimo građana, a vladajuća koalicija se bez razloga boji građana. Ako se bojimo građana onda nam demokracija ni ne treba, onda sve odluke možemo donositi u kabinetu - dodao je Milanović.

Glasnogovornik Odbora za referendum Aleksandar Hatzivelkos izvijestio je kako je do sada peticiju potpisalo između 65.000 i 70.000 građana, što je, kaže, respektabilan broj za koji očekuje da će potaknuti još više građana na potpisivanje peticije.
- 13:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Schulz unaprijed čestitao Hrvatskoj na pozivnici za NATO

Hrvatska je vodeća zemlja regije i unaprijed čestitam na pozivnici u NATO, rekao je predsjednik kluba zastupnika socijalista - PSE u Europskom parlamentu Martin Schulz nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom

- Hrvatska je ključna zemlja za razvoj regije - rekao je Schultz i naglasio kako je ovo presudan trenutak za Hrvatsku kojoj je unaprijed čestitao na pozivnici koju će, očekuje se, dobiti ovaj tjedan na summitu NATO-a u Bukureštu. Taj čin opisao je kao povijesni korak za Hrvatsku.
- 10:46 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

George Bush stigao u Bukurešt na summit NATO-a

Američki predsjednik George Bush doputovao je jučer kasno popodne u Bukurešt na trodnevni summit NATO-a s kojega Hrvatska očekuje pozivnicu za članstvo u Savezu. To je 59. i dosad najvećem summitu NATO-a i najveći skup ikad održan u Rumunjskoj.

Osim summita 26 zemalja članica Saveza, održat će se i summit Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC), u kojem su uz članice NATO-a još 23 partnerske zemlje, zatim summiti NATO-Rusija i NATO-Ukrajina te summit svih zemalja koje imaju vojnike u misijama pod vodstvom NATO-a. Očekuje se šezdesetak predsjednika država ili vlada, a na skupu će prvi put sudjelovati i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednici Republike i Vlade Stjepan Mesić i Ivo Sanader, koji bi u Bukurešt trebali stići danas.

Bush, koji je u Bukurešt doputovao iz Ukrajine, prije početka summita sudjelovat će na konferenciji u organizaciji zaklade German Marshall Fund. Prema izvacima njegova govora, koje je objavila Bijela kuća, Bush će borbu protiv terorizma i misiju Afganistanu označiti kao glavne prioritete NATO-a.

Summit počinje u večeras radnom večerom šefova država ili vlada na kojoj će se razgovarati o misijama NATO-a u Afganistanu i na Kosovu te o proširenju Saveza. Odluku koje će od triju zemalja dobiti pozivnicu, čelnici NATO-a donijet će drugi dan summita, sutra prije podne. Odmah nakon donošenja odluke, izaslanstva pozvanih zemalja pridružit će se sastanku čelnika NATO-a.

Uz Hrvatsku, pozivnicu će po svemu sudeći dobiti i Albanija, dok oko Makedonije još postoji neizvjesnost zbog spora s Grčkom oko službenog imena te zemlje. Uoči summita NATO-a Grčka je u utorak ponovno upozorila da će uložiti veto na ulazak Makedonije u Savez jer dvije zemlje nisu postigle kompromis oko imena.

Na summitu čelnike Saveza očekuje pitanje primanja Gruzije i Ukrajine u Akcijski plan za članstvo - MAP, oko čega nema suglasnosti. S jedne strane, Sjedinjene Države, Kanada i nove članice koje su nekada bile u sastavu Varšavskog ugovora, snažno zagovoraju ulazak tih zemalja u MAP, što se smatra predsobljem za ulazak u Savez. Na drugoj strani, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa, Španjolska i Italija ističu da za to još nije vrijeme, smatrajući da treba pokazati više razumijevanja za stajališta Rusije, koja ne želi okružena članicama NATO-a.
- 10:41 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Francuska u Afganistan šalje još nekoliko stotina vojnika

Francuska bi u Afganistan mogla poslati dodatnih nekoliko stotina vojnika kako bi pomogla NATO-ovim saveznicima u borbi protiv talibana i u obuci afganistanske vojske, izjavio je francuski premijer Francois Fillon. Francuska u Afganistanu već ima 1.500 vojnika koji su ondje u sklopu 47.000 pripadnika NATO-ovih snaga.

- Naše oružane snage u Afganistanu moraju investirati više u zapovjedne strukture, posebno u Kabulu, u obuku afganistanske vojske i postrojbe u afganistanskim pokrajinama - ocijenio je Fillon tijekom parlamentarne debate o afganistanskom pitanju.

Na debatu je pozvala oporba - socijalisti, koji su predsjednika Nicolasa Sarkozyja napali zbog planova o povećanju broja francuskih snaga, samo godinu dana nakon što je izjavio kako ne vidi nikakvu budućnost za francuski kontingent u Afganistanu.
- 10:16 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Robert Bradtke: Bushev posjet vodi prisnijem dijalogu

Glas Amerike objavio je intervju s američkim veleposlanikom u Hrvatskoj Rodertom A. Bradtkeom.

Glas Amerike: Gospodine ambasadore, predsjednički posjet zemlji obično se smatra kulminacijom bilateralnih odnosa. Nakon nepune dvije godine u funkciji američkog ambasadora u Zagrebu, vi ste očito bili u središtu organizacije predstojećeg posjeta predsjednika Busha Hrvatskoj, kao i posjeta hrvatskog premijera Sanadera Washingtonu. Kako objašnjavate tako dinamičan razvoj američko-hrvatskih odnosa i svoju ulogu u njima?

Bradtke: Ne bih te zasluge baš pripisao sebi. Ja sam, naravno, vrlo zadovoljan napretkom kojeg smo postigli u našim odnosima s Hrvatskom. No, taj je napredak rezultat ogromnog truda i zalaganja brojnih ljudi: prije svega, samog hrvatskog naroda. Rezultati koje su postigli po pitanju reformi u politici, gospodarstvu i obrani – to je zapravo ono što je otvorilo vrata napretku u našim bilateralnim odnosima. Osim toga, mislim da je i podrška predsjednika Busha za primanje Hrvatske u članstvo NATO saveza imala vrlo jak utjecaj na poboljšanje naših odnosa. Znači, na obje strane Atlantika puno smo radili da bi dotle došli, i ovotjedni posjet predsjednika Busha bit će velika proslava ne samo hrvatskog članstva u NATO-u već i naših bilateralnih odnosa.

Glas Amerike: Po pitanju očekivane pozivnice Hrvatskoj za pridruživanje NATO savezu, što će time dobiti Hrvatska, a što NATO?

Bradtke: Prije svega, mislim da Hrvatska dobija garanciju sigurnosti u skladu sa Članom 5, po kojem se napad na jednoga smatra napadom na sve. Mislim da je ovo dostignuće od povijesnih razmjera za Hrvatsku i garancija za njenu sigurnost u budućnosti.Što se hrvatskog doprinosa NATO-u tiče, vrijedno je spomenuti sudjelovanje hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu.

Glas Amerike: S obzirom na hrvatsko okruženje - Srbiju, Bosnu i Crnu Goru - zemlje koje nisu među kandidatima za ulazak u NATO, koje su regionalne implikacije hrvatskog ulaska u NATO?

Bradtke: "Iako iz ove perspektive to izgleda vrlo daleko i nerealistično, mislim da će doći taj dan kad će se Srbija naći na europskom putu i nadam se da će hrvatski primjer pomoći srpskom narodu da vidi da im je takva budućnost moguća."

Glas Amerike: Kad smo kod Srbije, Hrvatska se još uvijek nalazi na udaru kritika zbog nepotpunog ispunjavanja svoje obveze da pomogne pri povratku srpskih izbjeglica u Hrvatsku. Koje je vaše mišljenje o ovom problemu?

Bradtke: Taj je problem vrlo složen. Mi u međunarodnoj zajednici ga vrlo pomno pratimo. Radili smo s OESS-om na stvaranju povoljnih uvjeta za povratak Srba koji su izbjegli tijekom rata. Hrvatska se vlada prošle godine obvezala međunarodnoj zajednici da će pokušati završiti proces povratka tijekom sljedeće dvije godine. To neće biti lako, no mislim da postoji volja od strane vlade da se taj problem riješi. Hrvatska ima novog dopremijera, gospodina Uzelca, koji je Srbin zadužen za rješavanje tog problema. I ja i moji kolege iz OESS-a i Europske unije sastali smo se s njim, i mogu reći da smo ohrabreni njegovom energijom, organizacijskim sposobnostima i predanošću za stvarnim napretkom na tom polju.

Glas Amerike: I za kraj, vratimo se posjetu predsjednika Busha. Ukratko, kakav će utjecaj on imati na hrvatsko-američke odnose?

Bradtke: Mislim da taj posjet prije svega odražava već postignuto poboljšanje odnosa, i mislim da će predstavljati zamah za njihovo daljnje poboljšanje. Nadam se da će dovesti i do prisnijeg dijaloga o regionalnim odnosima te da će biti poticaj poboljšanju ekonomskih odnosa koji su, iskreno govoreći, nešto zaostajali za političkima. Mislim da će to rezultirati i voljom više Amerikanaca za poslovnom suradnjom s Hrvatskom, kao i posjetom sve većeg broja američkih turista. No, da bi se taj potencijal realizirao, svi mi ćemo se morati itekako potruditi – i moja skorašnja kolegica u Washingtonu, Kolinda Grabar Kitarović, i ja, zajedno s našim osobljem u Washingtonu i Zagrebu, morat ćemo zaista iskoristiti sve mogućnosti koje će ovaj posjet otvoriti kako bi proširili i produbili hrvatsko-američke odnose.
- 10:10 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

U Zagrebu još traju intenzivne pripreme za Bushov dolazak

Dva dana pred dolazak američkog predsjednika Georga Busha u Hrvatsku traju intenzivne organizacijske i sigurnosne pripreme. Predsjednik Bush sa suprugom Laurom u Zagreb stiže u petak popodne. Istoga dana sastati će se sa predsjednikom Stjepanom Mesićem. Za petak navečer predviđena je svečana večera na koju su pozvani predstavnici iz političkog i gospodarskog života Hrvatske, te predstavnici akademske zajednice, kulture i sporta, javlja Glas Amerike.

U subotu ujutro predsjednik Bush će se u zgradi vlade na Markovu trgu sastati s premijerom Ivom Sanaderom. Američki predsjednik će se na Markovu trgu ispred Sabora i vlade obratiti građanima. Isti dan je predviđen i Bushov ručak s premijerima i predsjednicima država koje će ovog tjedna sa samita NATO-a u Bukurestu dobiti pozivnice za članstvo u tom savezu.

Na Gornjem gradu na kojem će se u subotu građanima obratiti George Bush vladat će stroge mjere sigurnosti. Zagrepčani koji žele doći slušati njegovo obraćanje moraju se unaprijed prijaviti organizacijskom odboru za njegov doček. Čak će i čovjek koji svakog dana u podne s kule Lotršćak ispaljuje Grički top, u subotu biti pod prismotrom pripadnika Busheva osiguranja.

Prosvjedi protiv Busha u centru Zagreba

Iako predstavnici hrvatske vlasti ovih dana ne propuštaju priliku istaknuti da je Bushev posjet velika čast za Hrvatsku, ima i onih koji ne dijele oduševljenje njegovim dolaskom. Tri nevladine udruge - Centar za mirovne studije, Dokumenta i Zelena akcija - za vrijeme Busheva boravka u Zagrebu prosvjedovati će, a u subotu će organizirati prosvijedni skup. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije objašnjava da je cilj prosvijeda da se upozori hrvatska javnost, ali i političari, na kršenja ljudskih prava od strane politike Georga Busha, a to su svakako povrede ljudskih prava u Iraku i Afganistanu, ali i povrede ljudskih prava zatvorenika.

Te tri udruge u petak navečer upriličiti će i projekciju najkontroverznijih Bushevih izjava u sedam i pol godina njegova predsjedničkog mandata.
- 10:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Reuters: Posjet Busha Zagrebu jača ulogu Hrvatske u regiji

Pozivnica u NATO savez i posjet predsjednika Busha koordinirani su događaji, navode se riječi neimenovanog europskog diplomata, koji dodaje da poklapanje ova dva događaja ne znači da je Zapadu toliko strašno stalo do Hrvatske, već da Zapad oko Srbije stvara sigurnosni kordon koji regiju treba zaštiti od potencijalne nestabilnosti u toj zemlji, piše novinska agencija Reuters, a prenosi Glas Amerike.

- Uspjeh Hrvatske predstavlja poruku drugim zemljama u regiji. Ta poruka glasi: ako se pomuče na planu ekonomskih, političkih i vojnih reformi, onda su vrata NATO saveza i njima otvorena - rekao je jučer američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke.

Članstvo u NATO savezu ojačat će šanse da zemlja uđe u Europsku uniju, kao što je bio slučaj recimo sa Slovenijom koja je 2002. postala članica NATO saveza, a dvije godine kasnije i članica Europske unije.

Dnevnik International Herald Tribune piše o policijskoj potjeri za umirovljenim generalom hrvatske vojske Ivanom Koradeom, sjeverno od Zagreba, kojeg se sumnjiči za ubojstvo četiri osobe.

Američki list navodi riječi čelnog hrvatskog policijskog dužnosnika koji je izjavio da potjera za odbjeglim Koradeom 'neće umanjiti sigurnosne efektive koji su posvećeni zaštiti američkog predsjednika', koji u petak dolazi u Zagreb. Američki veleposlanik u Hrvatskoj izjavio je da 'ima puno povjerenje u hrvatski sigurnosni sustav'.
- 09:57 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bush dao snažnu podršku Ukrajini i Gruziji da pristupe NATO-u

Predsjednik Bush kaže da snažno podržava Ukrajinu i Gruziju u njihovom pokušaju da pokrenu proces pristupa u NATO savez. Kako javlja Glas Amerike, Bush je o tome govorio u Kijevu, prije odlaska za Bukurešt.

Nakon službenog svečanog dočeka, predsjednik Bush i ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko odmah su se bacili na posao. Njihovi su sastanci trajali nekoliko sati, prvo nasamo, a potom s najvišim suradnicima.

- Moj je stav potpuno čvrst – Ukrajini i Gruziji treba dati plan za članstvo u NATO-u - izjavio je predsjednik Bush. Pohvalio je mladu demokraciju Ukrajine, te rekao da, ako Sjevernoatlantski savez zada Ukrajincima seriju standarda za članstvo, to će ojačati napore za provođenje reformi. Vaša je zemlja donijela vrlo hrabru odluku, rekao je Bush, Sjedinjene Države snažno podržavaju vaš zahtjev.

Glas Amerike najavljuje da će se ukrajinski predsjednik Juščenko u Bukureštu osobno obratiti čelnicima saveza tražeći članstvo. Ali, promatrači kažu da su šanse Ukrajine i Gruzije da im bude udovoljeno takvom zahtjevu vrlo slabe. Rusija se, naime, žestoko protivi daljnjem širenju saveza na istok, u dvije velike bivše sovjetske republike.

Predsjednik Bush odbacuje sugestije da se sporazumio s ruskim predsjednikom Putinom da ublaži američki stav oko širenja NATO saveza u zamjenu za ustupke planovima o izgradnji proturaketnog obrambenog štita u Europi. Američki predsjednik je izjavio da njegova administracija intenzivno radi na uvjeravanju drugih članica NATO saveza da je u njihovom vlastitom interesu da prime ove dvije bivše sovjetske republike. Nekoliko članica, Francuska i Njemačka, iskazuje nevjericu da su Ukrajina i Gruzija spremne da krenu putem pristupa savezu.
- 09:53 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

01.04.2008., utorak

Američki tisak o Bushevoj europskoj turneji i summitu NATO-a

Američki tiskani mediji u prvi plan ističu raspravu o pojačanjima misiji ISAF-a u Afganistanu, sporenja oko NATO-a kandidature za Ukrajinu i Gruziju, te sastanak Bush-Putin u Sočiju 6. travnja.

- Predsjednik Bush odlazi u Europu kako bi pokušao spasiti uzdrmanu misiju u Afganistanu, a ključni NATO-a saveznici planiraju izaći u susret njegovim zahtjevima s umjerenim povećanjem snaga, iako ne s onolikim koliko američki zapovjednici kažu da je potrebno za slamanje uporne talibanske pobune - piše The Washington Post.

Francuska je najavila da će poslati još 1.000 vojnika u Afganistan, Velika Britanija još 800 a Poljska 400, no Njemačka i ostali odbijaju poslati dodatne postrojbe i SAD će možda morati nadoknaditi ono što nedostaje, dodaje Post. Isti list napominje i da će se Bush nakon summita, zaustaviti u Zagrebu, u Hrvatskoj, kako bi pozdravio zemlje koje očekuju pozivnice u NATO-a, a onda ide u rusko ljetovalište Soči na sastanak s Vladimirom Putinom.

- Rat u Afganistanu bit će vruća tema - najavljuje najtiražniji američki dnevnik USA Today, dodajući kako će predsjednik Bush tražiti više pomoći od saveznika iz NATO-a nesklonih slanju svojih vojnika u opasnost, kao i dugoročnom angažmanu. USA Today ističe i kako će u Bukureštu biti donošene odluke o članstvu za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju, te o pripremama za članstvo Ukrajine i Gruzije.

List ocjenjuje kako NATO treba oprezno pristupati Ukrajini i Gruziji jer se većina ukrajinskog stanovništva protivi članstvu, a Gruzija ima dva teritorijalna spora unutar svojih granica. NATO nikada ne treba dopustiti Rusiji veto nad njegovim članicama, no isto je jasno da je Rusija uzbunjena s NATO-vim kretanjem na istok. Bush je u pravu da će demokracije na granicama Rusije osigurati stabilnost, no Savez mora strpljivo pomagati Rusiji da smanji svoj nacionalistički naboj.

Novi čelnici su na horizontu u SAD i u Rusiji. Ostavimo vrata otvorena za Ukrajinu i Gruziju, ali ne žurimo prema njima", preporučuje list u komentaru.
- 16:59 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Njemačka i Francuska zajedno žele organizirati summit NATO-a 2009.

Susjedne zemlje Njemačka i Francuska izrazile su želju da zajednički ugoste summit NATO-a 2009. godine u njemačkom gradu Kehlu i francuskom gradu Strasbourgu u povodu 60. obljetnice tog saveza, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Ulrich Wilhelm.

Kehl i Strasbourg su gradovi smješteni točno jedan nasuprot drugome, svaki s jedne strane Rajne. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel tu će zamisao čelnicima zemalja članica NATO-a iznijeti ovog tjedna na summitu u Bukureštu, rekao je Wilhelm.

- Tom gestom Sarkozy i Merkel žele istaknuti njemačko-francusko prijateljstvo, europsku pomirbu i važnost transatlantskog saveza - dodao je glasnogovornik vlade.

Njemački tjednik Spiegel prošlog je mjeseca objavio vijest da su njemački dužnosnici isprva željeli održati summit u Berlinu, no da je Sarkozy nakon tog počeo lobirati da se summit prebaci u Francusku, odnosno Pariz, podrivajući tako njemačke nade. Odnosi Njemačke i Francuske postali su posljednjih mjeseci napeti zbog niza pitanja, među kojima su neovisnost središnje banke, uloga države u gospodarstvu, sporazumi o nuklearnoj energiji i vanjska politika.
- 16:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Summit NATO-a: Zbog sigurnosti iselili bukureštanske beskućnike iz kanalizacije

Rumunjske su vlasti iz kanalizacijskih tunela morale iseliti sve beskućnike koji ondje žive, da bi, iz sigurnosnih razloga, odnosno zbog održavanja NATO-ova Sastanka na vrhu koji počinje sutra, zavarili sve šahtove.

Od srijede će Bukurešt ugostiti najjači NATO-ov summit, kad je riječ o svjetskim čelnicima, među kojima će biti američki predsjednik George Bush i ruski Vladimir Putin. Na ulicama je već razmješteno nekoliko tisuća policajaca, a na krovovima mnogih kuća postavljeni su snajperisti.

- Iz kanalizacijskih tunela istjerano je 37 beskućnika kako bi se zavarili svi šahtovi, na putu kojim će NATO-ova izaslanstva stizati do odredišta - rekao je glasnogovornik bukureštanske policije Christian Ciocan.

- Svima smo omogućili tuširanje, novu odjeću, obrok i šansu da nekoliko noći provedu u prihvatilištu, na toplom i sigurnom - kazao je Ciocan.

No, jedan je dio beskućnika odbio njihovu ponudu odlučivši se vratiti na ulice i u parkove. U Bukureštu je puno beskućnika, a među njima je puno maloljetnika.
- 16:08 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Još uvijek nesigurna sudbina Makedonije, Ukrajine i Gruzije na summitu NATO-a

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer ocijenio je u da je ishod summita Saveza koji za dva dana počinje u Bukureštu nepredvidljiv kada je riječ o statusu koji će Ukrajina i Gruzija dobiti u toj organizaciji i o ulasku Makedonije u nju.

- Teško je predvidjeti kakav će biti ishod u slučaju Ukrajine i Gruzije - rekao je De Hoop Scheffer.

- Bit će to pravi susret na vrhu na kojemu će čelnici Saveza razgovarati o nekim političkim temama. To je ono što očekujem. Ne mogu predvidjeti ishod - istaknuo je prvi čovjek NATO-a.

Kijev i Tbilisi, koji trenutačno vode pojačan dijalog s NATO-om, traže ulazak u Akcijski plan za članstvo MAP koji je pripremna etapa za ulazak u Sjevernoatlantski savez. Tome se odlučno protivi Rusija. SAD, Kanada, baltičke zemlje i većina bivših satelita SSSR-a podupiru težnju ukrajinskih i gruzijskih čelnika. Na drugoj strani su Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa, Španjolska, Grčka, Mađarska, Italija i Norveška. Turska i Velika Britanija su suzdržane.

Grčka ustraje na vetu na makedonsku pozivnicu

Dva dana prije summita NATO-a, Grčka je ponovno upozorila Makedoniju da će uložiti veto na pozivnicu za članstvo u Sjevernoatlanskom savezu ako se ne riješi dugogodišnji spor oko imena Makedonije.

Grčka i Makedonija nastoje pregovorima okončati taj spor do summita u Bukureštu koji počinje 2. travnja, a na kojem Hrvatska, Makedonija i Albanija očekuju pozivnicu za članstvo.

Grčka, članica NATO-a, zaprijetila je vetom ako Makedonija ne promijeni svoje ustavno ime na način da ono ne implicira teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena.

- Grčka vanjska politika želi odnose s Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom na temelju obostrano prihvatljivog rješenja. Ako nema takvog rješenja, nema ni pozivnice za NATO - rekla je grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyianni.

UN-ov posrednik Matthew Nimetz predložio je naziv "Republika Makedonija (Skoplje), a tamošnje vlasti najavile su prošloga tjedna da će se o tome glasati u parlamentu. No, kako nema naznaka da će Grčka prihvatiti taj kompromis, Skoplje je odlučilo odgoditi parlamentarnu raspravu o promjeni imena.

"Tvrdi" grčki stav izazvao je oštre kritike SAD-a, EU-a i NATO-a koji strahuju da bi odbijanje Makedonije moglo ugroziti stabilnost na Balkanu.

Glavni tajnik NATO-a ističe da je "teško predvidjeti" što će se na summitu odlučiti u svezi s ulaskom Makedonije u Savez. Albanija, Hrvatska i Makedonija koje se smatra spremnim za ulazak nadaju se da će u Bukureštu dobiti službene pozivnice za početak pristupnih pregovora.
- 16:05 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Crna Gora dala podršku proširenju NATO-a na zapadni Balkan

Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je da njegova zemlja podržava proširenje NATO-a na zapadni Balkan, pozivom Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji u članstvo, što će pridonijeti stabilnosti i sigurnost regije i potvrditi njezinu euroatlantsku perspektivu.

- Na summitu u Bukureštu, NATO će potvrditi politiku otvorenih vrata i činjenicu da se svaka zemlja ocjenjuje u skladu s individualnim napretkom - rekao je prvi čovjek vlade Đukanović.

Crnogorski premijer razgovarao je u Podgorici s veleposlanicima zemalja članica NATO-a u Crnoj Gori i zajednički su ocijenili da je Crna Gora dosadašnjim učinkom u euroatlantskim integracijama pokazala da je vjerodostojan partner međunarodne zajednice i da je izgradila uvjete za dinamično priključenje NATO-u i Europskoj uniji.

Đukanović je ocijenio značajnim što će summit u Bukureštu biti posvećen i zapadnom Balkanu, i što će Crna Gora kao članica programa Partnerstva za mir - PzM prvi put sudjelovati na tako važnom skupu.

Veleposlanici zemalja članica NATO-a podržali su integraciju Crne Gore u NATO. Oni očekuju da će Crna Gora u Bukureštu postati dio intenziviranog dijaloga s NATO-om, imajući u vidu "impresivan napredak koji je napravila u reformama u okviru PzM", piše u priopćenju crnogorske Vlade.
- 16:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Bush: Veselim se posljednjem službenom susretu s Putinom

Američki predsjednik George Bush danas se u Ukrajini susreo s kolegom Viktorom Juščenkom te je izjavio kako se veseli svom posljednjem službenom susretu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se pokazao snažnim čelnikom i koji mu se "sviđa".

Bush, koji je kao i Putin na kraju svog drugog predsjedničkog mandata, izjavio je nakon svog prvog susreta s ruskim čelnikom 2001. da mu vjeruje nakon što je "upoznao njegovu dušu". Kritičari su ismijali tu izjavu nazvavši je naivnom kada je bivši KGB-ovac Putin poduzeo korake koji su ograničili demokratske slobode u Rusiji.

Bush danas nije rekao ništa o povjerenju, ali je branio svoje simpatije prema Putinu izjavivši da je važno za svijet da Sjedinjene Države imaju radne odnose s Rusijom.

- To će biti moja posljednja šansa da se nađemo oči u oči - rekao je Bush na konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom govoreći o susretu s Putinom koji će se održati tijekom sljedećeg vikenda u Sočiju.

- Radio sam s njim osam godina. Imali smo vrlo zanimljiv odnos. Sviđa mi se. On je snažan čelnik Rusije - kazao je George Bush.
- 14:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se