OPSA blog

29.02.2008., petak

Božinović: Ulazak u NATO jedan je od najvažnijih ciljeva RH

Božinović: Ulazak u NATO jedan je od najvažnijih ciljeva RH
Voditelj Stalne misije RH pri NATO-u veleposlanik Davor Božinović danas je u Zadru na tribini "Hrvatska buduća članica NATO-a" istaknuo da je NATO jedan od dvaju najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta RH.

Članstvo u NATO savezu donijet će Hrvatskoj dugoročni mir i sigurnost, rekao je Božinović i dodao da u povijesti NATO-a nikada nije bila napadnuta ni jedna njegova zemlja članica.

- Neće biti NATO baza u Republici Hrvatskoj. Nitko nije spominjao takvu mogućnost niti će Hrvatska na to pristati, a svi vojni objekti u RH bit će u funkciji Hrvatskih oružanih snaga - rekao je veleposlanik Božinović.

Po njegovim riječima Hrvatska će ulaskom u taj Savez svoje oružane snage organizirati na najučinkovitiji način i sve će biti znatno jeftinije nego kada bismo ih organizirali izvan NATO-a.

- Zemlje članice u zajednički fond plaćaju ovisno o svojoj veličini i veličini BDP-a - pojasnio je Božinović. Naveo je primjer Slovačke koja je plaćala 4 milijuna eura godišnje, ali s druge strane Češka je iz tog fonda izvukla 140 milijuna eura. S druge strane, NATO u Sloveniji gradi jednu zračnu luku koja će, osim za vojne, služiti i za civilne potrebe. U pravilu male zemlje iz zajedničkog fonda izvlače više nego što participiraju, rekao je Božinović.
- 12:35 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Adlešič i Sadović: Hrvatska i BiH nastavit će blisko surađivati

Hrvatska i Bosna i Hercegovina nastavit će blisku suradnju na svim područjima, a ulazak Hrvatske u NATO tome će biti dodatni poticaj jer će ojačati sigurnost u regiji, izjavili su u petak u Sarajevu potpredsjednica hrvatske vlade Đurđa Adlešič i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar sigurnosti Tarik Sadović.

- U travnju očekujemo pozivnicu i Hrvatska je potpuno spremna za ulazak u NATO - izjavila je Đurđa Adlešič nakon sastanka sa Sadovićem.

Istaknula je kako su sve potrebne reforme vezane za ulazak u NATO završene te dodala kako je to bitno i za BiH kojoj je važno imati sigurno susjedstvo.

- Hrvatska pomno prati i pazi na sve što se događa u BiH - izjavila je Adlešič ponovivši kako hrvatska vlada podupire cjelovitu BiH s jednakim pravima za tri konstitutivna naroda.

Dodala je kako će Hrvatska svojim dosadašnjim iskustvima rado pomoći BiH na njezinu putu ka europskim integracijama.

Ministar Sadović rekao je kako je potpredsjednicu Adlešič izvijestio o odlukama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koji je ovog tjedna zasjedao u Bruxellesu. Istaknuo je kako je Upravni odbor PIC-a bio jednoglasan u potpori poštivanju Daytonskog sporazuma. Pozvao je sve strane u BiH da se suzdrže od zapaljivih izjava i rade na provedbi potrebnih reformi kako bi se što prije potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
- 12:23 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Grčka ponovno zaprijetila vetom makedonskom ulasku u NATO

Grčka ponovno zaprijetila vetom makedonskom ulasku u NATO
Grčka je opet zaprijetila da će vetom spriječiti ulazak Makedonije u NATO bude li ta država inzistirala da se u Savez učlani pod imenom koje joj Grčka ne priznaje.

Premijer Kostas Karamanlis rekao je da neće biti mjesta za tu zemlju u Sjeveroatlanskom savezu osim ako pregovori koji se sada vode u Ujedinjenim naporima poluče uspjeh.

Makedonija se nada da će u članstvo NATO-a biti pozvana na bukureštanskom summitu Saveza u travnju.
Atena tvrdi da susjedna zemlja, koja sebe naziva Makedonijom, imenom jedne grčke pokrajine, time pokazuje teritorijalne pretenzije na Grčku.

Republika Makedonija u međunarodnoj se zajednici poslije raspada Jugoslavije službeno zove "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija" ili na engleskom "Former Yugoslav Republic of Macedonia". Iako je 108 država članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Hrvatsku, SAD, Rusiju i Kinu, Makedoniju priznalo pod ustavnim imenom, Grčka već deset godina to ne želi učiniti.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer posjetit će Atenu u ponedjeljak kako bi pokušao riješiti spor.
- 09:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Senat SAD-a podupire ulazak RH u NATO

Republikanac Lugar daje snažnu potporu ulasku Hrvatske u NATO
Senator iz redova republikanaca Richard Lugar podnio je prijedlog rezolucije u kojoj Senat SAD-a daje "snažnu potporu" da NATO na travanjskom summitu u Bukureštu uputi pozivnice za članstvo Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji.

- SAD treba preuzeti vodeću ulogu u podršci davanju pozivnica Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji da se pridruže NATO-u na summitu u Bukureštu - piše u prijedlogu rezolucije. Prijedlog je početkom tjedna podnesen Vanjskopolitičkom odboru Senata u kojem je senator Lugar najviši republikanski član.

U rezoluciji se ističe da članice Jadransko-američke povelje Hrvatska, Makedonija i Albanija mogu igrati važne uloge u aktivnostima NATO-a u jugoistočnoj Europi, kroz svoj jedinstveni geostrateški položaj te odvraćajući i prekidajući svaki napor bilo koje strane da nasiljem destabilizira regiju. Također se naglašava da je NATO vodio vojne operacije protiv SR Jugoslavije kako bi ostvario cilj trajnog mira na Kosovu, te da je SAD sada priznao neovisnost Kosova i treba podržati njegovu integraciju u međunarodne i euroatlantske institucije.

Odbor bi uskoro trebao glasovati o prijedlogu, koji potom treba biti podnesen na usvajanje cijelom Senatu, doznaje se u uredu senatora Lugara. Za Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju u rezoluciji se ocijenjuje da ostvaruju "značajan napredak" u uspostavi civilne kontrole nad svojim vojskama i pokazuju sposobnost operativnog djelovanja s vojnim snagama zemalja NATO-a po standardima Saveza.

Tri zemlje načinile su i značajna poboljšanja u njihovim demokratskim procesima, uključujući prihvaćanje etničke raznolikosti, poštivanje ljudskih prava, izgradnju slobodnog tržišnog gospodarstva i promicanju dobrosusjedskih odnosa, navodi se u tekstu. Ocjenjuje se da širenje NATO-a pridonosi njegovoj vojnoj sili i značaju, te se izražava potpora daljnjem širenju NATO-a na "kvalificirane kandidate".

Republikanac Lugar je rekao da svaka od tri zemlja članice Jadransko-američke povelje igra važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi, napominjući kako su tri zemlje jasno izrazile želju da se pridruže NATO-u i da se već osam godina pripremaju kako bi ispunile kriterije za članstvo u Savezu. U rezoluciji se ističe i "značajan doprinos" triju zemalja mirovnoj misiji ISAF-a u Afganistanu.
- 08:04 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

28.02.2008., četvrtak

Hoop Scheffer: Pomirenje s talibanima je neizbježno

Hoop Scheffer: Pomirenje s talibanima je neizbježno
Neizbježan je proces pomirenja među Afganistancima, uključujući i talibane, ocijenio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u razgovoru koji je objavio francuski list Le Monde.

Glavni tajnik NATO-a posjetio je jug Afganistana gdje je pozvao na povećani međunarodni angažman u sklopu mirovnih snaga u Afganistanu (ISAF) u kojoj se nalazi oko 50.000 pripadnika, kojima zapovijeda NATO.

- Ako se ne pregovara s ljudima koji su krajnje okrutni prema taocima, pale škole i organiziraju samoubilačke napade, mislim da je tada neizbježan proces pomirenja - dodao je de Hoop Scheffer.

Objasnio da će skori dolazak 3.200 američkih marinaca u Afganistan pridonijeti razlici i da predstavlja plus za ISAF i dodao da neće biti u potpunosti zadovoljan dok ne uspiju postići traženu razinu vojnih potreba.

Kanada je najavila da će 2011. povući 2.500 vojnika s juga, gdje su talibani jako aktivni. Glavni tajnik se nada da će pronaći postrojbe koje nedostaju tijekom summita NATO-a u Bukureštu početkom travnja.

Francuska je rasporedila 1.600 ljudi, uglavnom u Kabulu, ali namjerava poslati nekoliko stotina dodatnih vojnika u granično područje s Pakistanom da se bore protiv gerile povezane s al-Qaidom.
- 11:35 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Za Kosovo spremna dva NATO-va bataljuna

Za Kosovo spremna dva NATO-va bataljuna
NATO je dva rezervna bataljuna stavio u puno stanje pripravnosti kako bi mogli odmah reagirati na moguće izbijanje nasilja na Kosovu nakon odcjepljenja od Srbije.

To je samo jedan od niza poteza koje je NATO poduzeo kako bi pravodobno i učinkovito mogao reagirati na napetosti, posebno u sjevernom dijelu Kosova. Riječ je o britanskom i zajedničkom austrijsko-njemačkom bataljunu koji se nalaze izvan Kosova.

Na sjever su premještene i neke postrojbe koje se nalaze u ostalim dijelovima Kosova. Iz NATO-a su odbili komentirati operativne pojedinosti KFOR-a, ali su priznali da je "sigurnosno stanje napeto, ali i dalje relativno mirno".
- 11:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

27.02.2008., srijeda

Burns: SAD, UN, EU i NATO nikada neće prihvatiti podjelu Kosova

Burns: SAD, UN, EU i NATO nikada neće prihvatiti podjelu Kosova
SAD, Ujedinjeni narodi, Europska unija i NATO neće prihvatiti podjelu Kosova. Srbi griješe ako misle da će do toga doći, izjavio je američki državni podtajnik na odlasku Nicolas Burns na tribini u Vijeću za vanjske odnose (CFR) u Washingtonu. Kosovo će, smatra Burns, biti neovisno u postojećim granicama, a kosovski Srbi i Beograd griješe ako misle da će ga uspjeti podijeliti. Srbija je izgubila Kosovo 1999., kada je s njega protjerala milijun Albanaca. Ujedinjeni narodi su tada oduzeli Kosovo Srbiji i već je tada bilo jasno da više nikada neće biti dio Srbije, ostalo je samo pitanje utvrđivanja konačnog statusa, rekao je Burns.

Proglašenje neovisnosti Kosova odgođeno je na godinu dana zbog ruskog inzistiranja, ali daljnje odgađanja samo bi ugrožavalo stabilnost Balkana, to je bila kalkulacija SAD i europskih partnera, dodao je politički podtajnik State Departmenta, koji u ožujku napušta tu dužnost.

- Kosovo se nikada neće vratiti u Srbiju, u njemu danas živi i do 95 posto Albanaca i muslimana - istaknuo je.Burns je odao priznanje vlastima u Prištini, ističući kako su posljednjih tjedna imali "tisuću izazova" i provokacija, ali su ostali suzdržani, štiteći srpsku manjinu i srpske crkve.

Ponovo je osudio nedavne napade na američko i druga veleposlanstva u Beogradu, povezujući ih s "retorikom iz prošloga vremena" koju primjenjuje dio srbijanskih vlasti. Nicolas Burns je izrazio spremnost Washingtona za nastavak prijateljskih odnosa sa Srbijom, kao važnom zemljom u regiji, i pomoć u razvoju partnerskih odnosa Srbije s NATO-om i EU. Naglasio je da u budućnosti Srbija treba surađivati s Kosovom te da srpska manjina i kulturno naslijeđe na Kosovu mora biti pod zaštitom. Izrazio je nevjericu u nove oružane sukobe na Balkanu zbog Kosova, ističući da "nitko ozbiljan ne smatra oružani sukob opcijom".
- 11:25 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Vincent Degert o daljnjim koracima Hrvatske prema pristupanju EU i NATO-u

Vincent Degert o daljnjim koracima Hrvatske prema pristupanju EU i NATO-u
Hrvatska mora razviti svoje regije, obnoviti zapušteno i porušeno i stvoriti uvjete za povratak i trajni ostanak onih koji to žele, izjavio je potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac nakon sastanka sa šefom Delegacije Europske komisije u RH Vincentom Degertom.

Šef Delegacije EK pozdravio je imenovanje Slobodana Uzelca, pripadnika srpske manjine, na visoku dužnost u hrvatskoj Vladi, ocijenivši da je to “važan signal”. Potvrdio je da se razgovaralo o “širokoj lepezi pitanja vezanih uz povratak izbjeglica i pomirbu”.

- Ovo nisu nova pitanja i problemi, ali su važni za konsolidiranje demokracije, vladavinu prava i daljnje korake prema pristupanju EU i NATO-u -istaknuo je Degert. Priznao je da je “još dosta posla pred nama” i izrazio spremnost za potporom i pomoći u rješavanju tih pitanja.
- 11:20 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska ima potporu SAD-a

Hrvatska ima potporu SAD-a
Bianca Matković s Robetom A. Bratkeom

Državna tajnica za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković primila je u utorak američkog veleposlanika Roberta A. Bradtkea s kojim je razmotrila proces pristupanja Hrvatske euroatlantskim integracijama uoči skorašnjeg NATO summita u Bukureštu. Matković je zadovoljna potporom koju SAD pruža Hrvatskoj u nastojanju da postane dio NATO društva.

- Jedan od trajnih prioriteta hrvatske vanjske politike je razvoj suradnje u jugoistočnoj Europi, gdje Hrvatska kao odgovoran i pouzdan član međunarodne zajednice želi imati konstruktivnu ulogu u daljnjoj stabilizaciji područja i biti poticaj drugim zemljama u provedbi reformi, demokratizaciji i euroatlantskim integracijama - kazala je državna tajnica Matković.
- 08:42 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Hrvatska ima potporu Poljske

Hrvatska ima potporu Poljske
Mario Zubović s Dariuszom Wisniewskim

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Mario Zubović primio je otpravnika poslova poljskog veleposlanstva u Hrvatskoj Dariusza Wisniewskog koji je istaknuo punu potporu Poljske pristupanju Hrvatske EU-u i NATO-u.

Zubović je istaknuo spremnost Hrvatske da ostvari sve reforme kako bi pregovori bili što kvalitetnije i brže dovršeni. Ove godine na dnevnom redu Sabora nalazi se više od sto zakona koji se odnose na usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije.
- 08:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

U Kninu održana prva javna tribina o Hrvatskoj u NATO-u

U Kninu održana prva javna tribina o Hrvatskoj u NATO-u
Na tribini "Hrvatska - buduća članica NATO-a" održanoj u utorak u Kninu veleposlanik Davor Božinović, šef hrvatske misije pri NATO-u u Bruxellesu, rekao je da Hrvatska članstvom u NATO-u dobiva znatno više sigurnosti s manjim troškovima nego što bi imala bez članstva ako bi se za svoju nacionalnu sigurnost morala brinuti sama.

- Ulazak Hrvatske u NATO znači i jačanje suvereniteta države, jer NATO je organizacija koja najviše drži do nacionalnog suvereniteta - rekao je Božinović. Istaknuo je da potpora građana ulasku Hrvatske u NATO raste, a raspisivanje referenduma, što Ustav dopušta, ali nije obveza, drži nepotrebnim.

- Realno je da Hrvatska u travnju na sastanku NATO-a u Bukureštu dobije poziv za članstvo u Savezu - zaključio je veleposlanik Božinović.
- 08:26 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Mađarska: Prosvjednici zapriječili prolaz do gradilišta radara za NATO

Mađarska: Prosvjednici zapriječili prolaz do gradilišta radara za NATO
Cestu koja vodi prema brdu Tubes kraj Pečuha demonstranti su u utorak blokirali automobilima i krupnim predmetima te tako spriječili prolazak kamiona.

Prije toga, vojnici su počeli skidati instalacije s antene na brdu, što su skupine za zaštitu okoliša protumačile kao početak radova za izgradnju NATO-ova radara.

Prosvjednici smatraju da sudska odluka kojom bi se omogućilo izdavanje građevinske dozvole za radar ne postoji, te stoga nema ni pravnog temelja za početak radova.

Mađarsko ministarstvo obrane priopćilo je da su trenutačni radovi samo dio redovitog održavanja i da nisu povezani s kontroverznim projektom gradnje radara.

Protivnici izgradnje radara pokušali su u ožujku prošle godine organizirati referendum o tome pitanju, ali je on propao zbog malog broja sudionika.

Ranije je bilo planirano da se NATO-ov radarski sustav gradi na brdu Zengoe, koje se nalazi u zaštićenom parku prirode. Građanska inicijativa "Zengoe" prosvjedima je postigla privremenu odgodu radova.

Njihovim zahtjevima priklonio se i mađarski predsjednik Laszlo Solyom. Mađarska vlada je u studenome 2005. popustila pritisku prosvjednika i predložila da se radar izgradi na Tubesu umjesto na Zengoeu.
- 08:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

26.02.2008., utorak

Počela kampanja "Bolje pakt nego rat"

Počela kampanja
Jasna, pouzdana i sveobuhvatna informacija o NATO Savezu i implikacijama članstva na hrvatsku državu i društvo glavni su razlog ciklusa okruglih stolova "Bolje pakt nego rat". Javna rasprava o pridruživanju RH NATO-u trajat će devet mjeseci i obići će na lokalnoj razini sve hrvatske županije, najavili su na predstavljanju kampanje izvršna direktorica Instituta za demokraciju IDEMO Andrea Feldman i predsjednik Transparency International Hrvatska Zorislav Antun Petrović. IDEMO i TIH će zajedno provoditi edukaciju i poticanje razgovora o NATO-u.

Hrvatska je javnost slabo informirana i potrebno je poboljšati protok informacija o Savezu. Dvije udruge smatraju da postoji veliki interes za ovu raspravu i zato će je voditi na lokalnoj razini, objedinjujući i dobre i loše strane NATO Saveza. Postoji puno zabluda poput vjerovanja da je NATO započeo napad na Afganistan i Irak ili da će se u novim državama članicama morati graditi vojne baze, rekao je Petrović i najavio veliki skup na jesen ove godine u Zagrebu, kao i okrugli stol o transparentnosti vojne nabave unutar Saveza.

Želimo da svaka osoba zna da li jeza NATO ili nije i da taj stav može obrazložiti, poručila je Feldman dodavši kako je to važnije nego pitanje da li će biti referenduma ili neće. Udruge će surađivati i s veleposlanikom RH pri NATO-u Davorom Božinovićem koji svaki mjesec organizira slične tribine po Hrvatskoj. Na žalost, ni organizatori kampanje nisu vidjeli niti jedan javni natječaj od strane Vlade RH koji bi dodatno financijski popratio javnu raspravu o NATO-u kao jednom od dva najznačajnija hrvatska vanjskopolitička cilja u idućih desetak godina.

Ništa se ne završava pozivnicom, upozorava Feldman, jer nam tek predstoji barem godinu dana do punopravnog članstva. U tih godinu dana državne bi institucije u suradnji s akademskom zajednicom, novinarima i nevladinim organizacijama trebale raditi na boljem informiranju građana o samom NATO Savezu. U Bruxellesu se to jako prati jer NATO želi imati pouzdane saveznike, a pristajanje građana uz vođenje državne politike je jedan od glavnih pokazatelja.

www.boljepaktnegorat.com

Vedran Obućina
- 15:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Za EU i NATO nema podjele Kosova

EU i NATO nisu zabrinuti da bi Kosovo moglo biti podijeljeno. Europska policijska i pravosudna misija te snage NATO-a nastavit će djelovati na čitavom teritoriju te novoproglašene države.

"Načelno nismo zabrinuti. Naša misija, koja još nije preuzela dužnost, pokriva cijeli teritorij Kosova", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana, odgovarajući na pitanje je li zabrinut mogućnošću podjele Kosova, na srpski i albanski dio.

"Isto vrijedi i za KFOR, on pokriva cijeli teritorij Kosova", rekao je sa svoje strane glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

Solana i Scheffer su sudjelovali na zajedničkom sastanku Političko-sigurnosnog odbora EU-a i Sjevernoatlantskog vijeća.

Europska unija je, neposredno prije proglašenja kosovske neovisnosti, donijela odluku o slanju policijske i pravosudne misije EULEX, koja se počela raspoređivati, ali će dužnost preuzeti polovicom lipnja.

Solana je izrazio zabrinutost zbog napetosti na sjeveru Kosova, gdje je većinsko srpsko stanovništvo.

"Zabrinuti smo za sjever, ali se nadamo da će svi djelovati odgovorno i konstruktivno surađivati s međunarodnim predstavnicima", rekao je Solana.

Scheffer je rekao da će snage KFOR-a, koji broji oko 17 tisuća NATO-ovih vojnika, ostati na Kosovu kako bi osigurao mir i zaštitio sve građane Kosova, većinu i manjinu.

Glavni tajnik NATO-a je rekao da će se na predstojećem summitu Saveza u Bukureštu, osim o mogućnosti slanja pozivnica za članstvo Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji, razgovarati i o općenito o regiji, posebice o odnosima sa Srbijom.

Aludirajući na reakcije u Srbiji, nakon proglašenja Kosova, Scheffer je pozvao da se odustane od "beskorisne retorike, koja dolazi s nekim mjesta".

Upitan može li Srbija računati na ubrzani put prema Europskoj uniji, Solana je odgovorio da za sve zemlje zapadnog Balkana postoji mehanizam, koji se zove Proces stabilizacije i pridruživanja.

"Mislim da ne trebamo ići izvan toga, izvan tih kanala, ali brzina kojom se može ići kroz te kanale ne mora biti ista za sve, može biti različita. Mislim da sam dovoljno rekao", istaknuo je Solana.
- 10:41 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

Na samitu NATO-a u Bukureštu o "mogućoj pozivnici" za BiH

Na samitu NATO-a u Bukureštu o
Glavni tajnik NATO-a Jaap de hoop Scheffer izjavio je da će predstojeći travanjski samit NATO-a u Bukureštu biti posvećen i Bosni i Hercegovini u kontekstu rasprave koja će se do tada obaviti u sjedištu Saveza nakon podnošenja prezentacijskog dokumenta za pristupanje. Scheffer nije govorio o mogućem uključivanju BiH u Akcijski plan za pristupanje punopravnom članstvu (Member Action Plan - MAP), koji trenutno provode Hrvatska, Makedonija i Albanija.

- Politika daljnjeg širenja Saveza je tema o kojoj saveznici vode vrlo detaljne rasprave, prije svega u kontekstu stabilnosti cijele balkanske regije, a ne u interesu pojedinih zemalja - rekao je glavni tajnik Scheffer.

- Tri zemlje zapadnog Balkana koje imaju Akcijske planove za punopravno članstvo već nam odavno kucaju na vrata i na nama je da prije Bukurešta i u Bukureštu provedemo vrlo odgovornu raspravu o mogućim pozivnicama za novo proširenje. Naglašavam "mogućim pozivnicama", jer će takva odluka saveznika zavisiti isključivo od toga kako sadašnje stalne članice Saveza gledaju na regiju u cjelini, uključujući i odnose Saveza sa Srbijom - izjavio je Scheffer u Bruxellesu nakon zajedničkog sastanka Političko-sigurnosnog odbora EU i Vijeća NATO-a.
- 10:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

25.02.2008., ponedjeljak

Hrvatska s optimizmom može gledati na summit NATO-a u Bukureštu

Hrvatska s optimizmom može gledati na summit NATO-a u Bukureštu
Hrvatska s optimizmom može gledati na nadolazeći summit NATO-a u Bukureštu - izjavio je danas u Zagrebu rumunjski šef diplomacije Andrian Cioroianu kojeg je ugostio premijer Ivo Sanader. Premijer je također istaknuo važnost sastanka Sjeveroatlanskog saveza, koji će se održati od 2. do 4 travnja ove godine u glavnom rumunjskom gradu.

Cioroianu je rekao da očekuje da će šefovi država i vlada članica NATO-a pozvati Hrvatsku u članstvo Saveza. Premijer Sanader i rumunjski ministar razgovarali su i o hrvatskim pregovorima s Europskom unijom i bilateralnoj gospodarskoj suradnji. Potvrdili su visoku razinu suradnje između Hrvatske i Rumunjske te su razmotrili mogućnosti za dodatno unapređivanje gospodarskih odnosa, posebice na području energetike.
- 18:43 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

22.02.2008., petak

Ekskluzivno: OPSA u razgovoru s Nicholasom Burnsom

Ekskluzivno: OPSA u razgovoru s Nicholasom Burnsom
KFOR ostaje na Kosovu

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija sudjelovala je na službenom web chatu s američkim državnim podtajnikom za političke poslove Nicholasom Burnsom. Gospodin Burns bio je i američki veleposlanik pri NATO-u od 2001. do 2005. i vrlo je dobro upoznat s našim dijelom svijeta. U diskusiji je bilo riječi o Kosovu. Burns je vodio diplomatske napore SAD-a za mirno rješavanje kosovske krize i tada je djelovao usko s NATO članicama.

Burns je, između ostalog, odgovorio i na odgovor OPSA-e. Zanimalo nas je da li će američke trupe u NATO-ovoj misiji KFOR na Kosovu uskoro smanjiti broj svojih vojnika i s Europskom unijom postići dogovor sličan Berlin Plus kojim bi europske snage (među njima i hrvatski kontingent) koristile NATO-ovu logistiku.

"NATO je odlučio zadržati prisutnost KFOR trupa. Imamo oko 17 tisuća ljudi u KFOR-u, a od toga je otprilike 1700 Amerikanaca. Nemamo namjeru povlačenja, a i Sjevernoatlantsko vijeće je odlučilo da se ostaje", odgovorio je Burns dodajući da su SAD spremne ostati sa svojim trupama na Kosovu koliko god će biti potrebno. Osim toga, Amerika je već odlučila izdvojiti 412,7 milijuna dolara za pomoć najmlađoj zemlji na svijetu.

Zanimalo nas je i pogled američke vlade na budući summit NATO-a u Bukureštu, odnosno kolike su šanse da Makedonija i Albanija dobiju pozivnicu zajedno s Hrvatskom iz političkih i sigurnosno-strateških razloga. Obje zemlje, naime, neposredno graniče s Kosovom.

"Nezavisnost Kosova nema posljedice na teritorijalni integritet Makedonije. Makedonija je članica UN-a s međunarodno priznatim granicama i promjena statusa jednog od njezinih susjeda – Kosova – nema učinka na makedonski teritorijalni integritet. Što se tiče makedonskog eventualnog članstva u NATO-u, kao bivši američki veleposlanik pri NATO-a, siguran sam da je NATO bio do sada jedini najveći faktor doprinosa mira i stabilnosti u Europi nakon kraja Drugog svjetskog rata. U tom smisli, eventualno makedonsko članstvo bit će daljnja potpora regionalnoj stabilnosti", rekao je Burns i dodao da je "Makedonija važan partner NATO-a. Mislimo da će stabilnost na Balkanu biti veća kada će zemlje kao što su Makedonija, Hrvatska i Albanija doprinijeti sigurnosti. Sve tri zatražile su članstvo u NATO-u. Vođe NATO-a moraju odlučiti o tome u Bukureštu."

Nicholas Burns smatra da će i Kosovo uskoro postati važan partner NATO-a, a ukoliko zatraži i partnerstvo, siguran je da će NATO pomno razmisliti kako bi se postigao razvijeni i demokratski Balkan. SAD se nadaju da će se to dogoditi, kao i da će Kosovo vrlo brzo postati članicom Ujedinjenih nacija.

Španjolska i Rumunjska bi trebale promijeniti svoje mišljenje s obzirom da su članice NATO-a i EU, smatra Burns. Nezavisnost Kosova je, kaže, u interesu NATO Saveza. Veliki broj članica Saveza podupire neovisnost, a i njihove trupe su održavale mir na Kosovu gotovo cijelo desetljeće. Zato se Burns nada kako će se Španjolska i Rumunjska priključiti većini, iako nije naveo slučajeve Baskije i Moldavije koji su velika prepreka ovih zemalja da priznaju Kosovo.

Burns se nada kako će se promijeniti i politika Srbije, nakon što shvati svoju odgovornost kako na Kosovu, tako i zbog prosvjeda i nereda u Beogradu prilikom kojih su zapaljena i oštećena veleposlanstva SAD-a, Hrvatske i još nekih zemalja.

Burns je dao i poruku Rusiji. Odgovarajući ruskom veleposlaniku u NATO-u Dmitriju Rogozinu koji je najavio da je Rusija spremna i na oružanu intervenciju na Balkanu, Burns kaže kako se radi o vrlo neodgovornoj izjavi.

"Rusija ima obvezu kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a da promovira mir i sigurnost. Podsjetio bih ruskog veleposlanika pri NATO-u da treba proučiti povijest. NATO ima punu podršku međunarodne zajednice u svojoj devetogodišnjoj misiji na Kosovu. NATO je tamo snaga za mir. NATO-ove snage štite manjinsko srpsko stanovništvo i njihove crkve. Ovaj cinični i nepovijesni komentar ruskog veleposlanika treba biti razmatran od strane ruske vlade", zaključio je Burns.

Vedran Obućina
- 22:01 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Sastanak s EU trojkom

Sastanak sa EU trojkom
Državni tajnik Mate Rabotega sudjelovati će danas na sastanku koji EU trojka organizira za ministre obrane zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji i europskih članica NATO-a (Hrvatska, Makedonija, Turska, Island i Norveška) u sklopu sastanka EU ministara obrane.

Neformalni sastanak EU ministara obrane održava se 21. i 22. veljače 2008. godine u Kongresnom centru Brdo pri Kranju, u Sloveniji.

EU ministri obrane razgovaraju o trenutnim EU operacijama koje se provode u okviru Europske sigurnosne i obrambene politike, s naglaskom na operaciju EUFOR Althea (BiH) i novopokrenutu operaciju u Čadu i Srednjoafričkoj Republici (EUFOR TCHAD/CAR), napretku u razvoju vojnih sposobnosti EU i budućim koracima u cilju postizanja ciljeva postavljenih u "Headline Goal 2010", radu Europske obrambene agencije te strateškim partnerstvima EU sa UN-om, NATO-om i Afričkom unijom.

Na sastanku 27 EU ministara obrane sudjeluju i predstavnici glavnog tajništva vijeća ministara EU, vojnog osoblja EU (EUMS) te UN-a i NATO-a.

Danas će na sastanku ministara obrane Europske unije, EU trojka (ministri obrane Slovenije i Francuske te predstavnik tajništva vijeća ministara EU i Europske komisije) informirati ministre obrane zemalja kandidata i europskih članica NATO-a koje nisu članice Unije (Hrvatska, Makedonija, Turska, Norveška i Island) o raspravi, zaključcima i preporukama sa sastanka EU ministara obrane.

Ova vrsta sastanka uobičajeni je format za upoznavanje partnerskih zemalja, a Hrvatska na ovim sastancima sudjeluje od studenog 2004. godine.
- 11:15 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Delegacija SAD-a pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a u posjetila Hrvatsku

Delegacija SAD-a pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a u posjetila Hrvatsku
Predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader primili su jučer izaslanstvo Predstavničkog doma američkog Kongresa, predvođenog zastupnikom Johnom Tannerom, voditeljem izaslanstva SAD-a pri NATO-u.

"Hrvatska s radošću očekuje pozivnicu za Sjeverno-atlantski savez, s kojim dijeli zajedničke vrijednosti", rekao je predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader u Banskim dvorima nakon sastanka s izaslanstvom.

U američkom izaslanstvu bilo je šest zastupnika, republikanaca i demokrata. Sanader je poručio i kako je hrvatsko partnerstvo sa SAD-om "neupitno", temelj je "i naše sigurnosti" te da to govori u ime cjelokupne hrvatske političke scene.

"Sjedinjene Države razumiju, svjesne su i zahvalne su Hrvatskoj na vodstvu koje je ona osigurala u ovom problematičnom dijelu svijeta", izjavio je zastupnik John Tanner, voditelj američkog izaslanstva.

Upitan hoće li kosovsko proglašenje neovisnosti ubrzati ili usporiti ulazak pojedinih zemlja u NATO, Tanner je kazao da se u NATO-u odlučuje konsenzusom te da su sve zemlje koje ispune uvjete dobrodošle u Savez.

Na sastanku s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem "izaslanstvo je izrazilo zahvalnost Hrvatskoj na njezinoj ulozi i vodstvu u ovoj regiji, odajući priznanje na obavljenim reformama i ostvarenom napretku na velikom broju područja kada je riječ o proširenju NATO saveza", priopćeno je iz Ureda predsjednika.

Članstvo Hrvatske u ovom savezu značit će stabilnost za regiju ali i šire, naglasili su u izaslanstvu, a zahvalili su i na hrvatskom sudjelovanju u mirovnim misijama.

Zemlje članice NATO-a dijele jednake demokratske vrijednosti, no suočavaju se i s istim problemima, primjerice korupcijom, a ključ njezina rješavanja je transparentnost i prevencija. Predsjednik Mesić iznio je svoje poglede na stanje u regiji, naglašavajući kako je naš strateški cilj ulazak u EU i NATO te dodajući kako je važno da i druge zemlje ove regije slijede taj put, jer je to jamac stabilnosti i napretka regije, priopćeno je iz Ureda predsjednika.
- 11:14 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sastanak ministara obrane "Američko-Jadranske povelje"

Sastanak ministara obrane
Drugog dana sastanka ministara obrane "Američko-Jadranske povelje" 20. veljače u Washingtonu, nastavljeni su razgovori o suradnji Hrvatske, Albanije i Makedonije sa SAD-om i NATO-om, međusobnoj suradnji triju zemalja iz regije, budućnosti "Američko-Jadranske povelje", kao i o regionalnoj sigurnosti. Uz trojicu ministara obrane, sastanku je nazočio i Daniel Fata, zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za Europu i NATO.

U zajedničkoj izjavi nakon održanog sastanka ministri triju zemalja potvrdili su snažnu predanost u nastojanjima za pridruživanjem NATO savezu i naglasili da će nastaviti s pojačanim naporima za dobivanjem poziva za pridruživanje Savezu na summitu u Bukureštu. Također je naglašeno da "Američko-Jadranska povelja" treba nastaviti s djelovanjem u funkciji davanja daljnjeg doprinosa regionalnoj sigurnosti i pružanja podrške u daljnjem napretku ostalih zemalja u regiji na tom području.

Zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za Europu i NATO, Daniel Fata, pohvalio je napredak triju zemalja u ispunjavanju kriterija za priključenjem NATO-u i potvrdio potporu SAD-a za pozivnice za članstvo na travanjskom summitu.

Ministar Vukelić zahvalio se SAD-u na velikoj potpori Hrvatskoj na njenom putu ka članstvu u NATO-u. U duhu zajedničke izjave ministar Vukelić je istakao da je postignuta suglasnost da se aktivnosti "Američko-Jadranske povelje" nastave i nakon članstva u NATO-u, jer je se kroz dijalog i susrete u njoj produbljuju procesi koji jačaju sigurnost i stabilnost u regiji.

Ministar je također istaknuo kako je Hrvatska na sastanku predstavila svoje aktivnosti u misiji u Afganistanu gdje daje izuzetan doprinos misiji ISAF. Naglasio je da je uspjeh hrvatskog OMLT tima u obavljanju najsloženijih poslova, dokaz kvalitete priprema i rada hrvatskih časnika i vojnika. S tim se u potpunosti složio i gospodin Fata, pohvalivši prezentaciju njihovog rada na sastanku, ne propustivši istaknuti da je hrvatski OMLT jedini iz ne-NATO članica u Afganistanu. Operativni mentorski tim za vezu (OMLT) obavlja zadaće obuke, uvježbavanja i mentorstva postrojbi Afganistanske nacionalne vojske.
- 11:13 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

21.02.2008., četvrtak

Delegacija SAD-a pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a u posjeti Hrvatskoj

Delegacija SAD-a pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a u posjeti Hrvatskoj
Delegacija Predstavničkog doma američkog Kongresa predvođena zastupnikom Johnom Tannerom (demokrat iz Teneessija) posjetit će danas Zagreb kako bi procijenila napredak Hrvatske na putu u članstvo NATO-a, prije travanjskog summita NATO-a u Bukureštu.

Zastupnik u Kongresu John Tanner koji predvodi delegaciju američkog Kongresa pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, te pet njegovih kolega iz Kongresa susrest će se sa Predsjednikom Republike Hrvatske, gospodinom Stjepanom Mesićem, predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom, predsjednikom Sabora, gospodinom Lukom Bebićem kao i s drugim istaknutim zastupnicima u Saboru.

Prethodeći posjet Zagrebu, delegacija američkog Kongresa boravila je na sastancima članova Parlamentarne skupštine NATO-a sa Sjeverno-atlantskim vijećem (NAC) u Brusselsu.

Nakon boravka u Zagrebu, delegacija američkog Kongresa posjetit će Makedoniju i Albaniju, koje su s zajedno s Hrvatskom potpisnice "Američko-Jadranske povelje".

Drugi članovi delegacije Američkog Kongresa su zastupnici Ben Chandler (demokrat iz Kentackya), Jeff Miller (republikanac iz Floride), Dennis Moore (demokrat iz Kansasa), Mike Ross (demokrat iz Arkansasa) i Carolyn McCarthy (demokratkinja iz New Yorka).

Oragnizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) podsjeća kako je 7. ožujka 2007. Predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Saveza triju zemalja članica Jadranske povelje - Hrvatske, Makedonije i Albanije.
- 14:01 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

Sastanak ministara obrane "Američko-Jadranske povelje" u Pentagonu

Sastanak ministara obrane
Ministar obrane Branko Vukelić sudjelovao je u utorak 19. veljače na sastanku ministara obrane zemalja potpisnica Jadransko-američke povelje s ministrom obrane SAD-a Robertom Gatesom u Pentagonu.

Prigodom izjave za medije nakon održanog sastanka ministar Vukelić je istaknuo da je Hrvatska iznimno pohvaljena za provedbu reformi u cilju dostizanje standarda NATO-a, pri čemu je izrazio veliki optimizam da će Hrvatska dobiti pozivnicu za članstvo na summitu Saveza u Bukureštu.

"Za Hrvatsku je to bio iznimno dobar sastanak jer smo, kao i Albanija i Makedonija, iznimno pohvaljeni za ono što je učinjeno do sada na reformama za postizanje standarda NATO-a. Ja sam vrlo veliki optimist kada je riječ o pozivnici Hrvatskoj za članstvo u NATO-u na summitu u Bukureštu početkom travnja", izjavio je ministar Vukelić nakon sastanka u Pentagonu.

Uz ministra Vukelića, na sastanku s američkim ministrom obrane Robertom Gatesom sudjelovali su i ministri obrane Makedonije i Albanije, Lazar Elenovski i Fatmir Mediu.

"Na sastanku je izražena potpora svim trima zemljama na putu u NATO. Bilo je primjetno da se Hrvatska cijeni kao strateški partner Amerike, gledano kroz sudjelovanje naših vojnika u mirovnim misijama u svijetu, pa tako i u misiji u Afganistanu", rekao je ministar Vukelić.

Na sastanku u Pentagonu, ministar Vukelić izvijestio je partnere iz prijateljskih zemalja o rastu potpore hrvatske javnosti članstvu u NATO-u, koja je sada oko 52 posto. Najavio je nastavak javne kampanje što je, po njegovim riječima, "vrlo dobro prihvaćeno".

Ministri obrane Hrvatske, Makedonije i Albanije prethodno su se u State Departmentu sastali i sa zamjenikom državne tajnice Johnom Negroponteom.

"Na sastanku smo izvijestili gospodina Negropontea o tome što smo do sada učinili i što kanimo učiniti na provedbi reformi. Dobili smo veliku podršku i riječi pohvale za ono što je do sada učinjeno i podršku da nastavimo tim putem i dalje", rekao je ministar Vukelić.

Na upit je li s američke strane sugerirana potreba da se proširi angažman Hrvatske u misiji ISAF u Afganistanu ili u nekim drugim misijama, Vukelić je rekao da SAD i Hrvatska imaju iznimno dobru suradnju u Afganistanu i da Amerikanci cijene ono pripadnici OS RH čine u Afganistanu. Naglasio je da nije bilo nikakvih zahtjeva za dodatnim slanjem naših postrojbi na jug Afganistana.

Nadalje, dodao je kako je na sastancima izvijestio o slanju dodatnih 100 vojnika u Afganistan, temeljem ranije odluke Hrvatskog sabora, te ocijenio da je doprinos Hrvatske u misiji ISAF iznimno velik.

Washingtonski sastanak ministara obrane Jadransko-američke povelje, zadnji je uoči summita NATO-a u glavnom gradu Rumunjske početkom travnja ove godine.
- 11:39 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

19.02.2008., utorak

Seminar "Upravljanje katastrofama" u RACVIAC-u

Seminar
Od 20. do 22. veljače 2008. u RACVIAC-u – Središtu za sigurnosnu suradnju (Rakitje, nedaleko od Zagreba), u suradnji sa Inicijativom za spremnost i prevenciju katastrofa (DPPI), kojom od početka ove godine predsjedava Republika Hrvatska, održat će se seminar "Upravljanje katastrofama", na temu: NATO standardi i procjena projekta i postupaka s naglaskom na hidrometeorološkom aspektu, namijenjen stručnjacima i višim menadžerima.

Seminar će otvoriti Veleposlanik Nedžad Hadžimusić, direktor RACVIAC-a dok će uvodno predavanje održati gospođa Jadranka Mihaljević, pomoćnica direktora Seizmološkog instituta u Crnoj Gori. Također, jedan od predavača biti će i profesor Dimiter Syrakov, stručnjak NATO programa za sigurnost kroz znanost, te dr.sc. Vlasta Tutiš, pomoćnica direktora Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske.

Svrha seminara je predstavljanje svih važnih tema vezanih uz NATO-ove standarde i procedure, te povećanje zajedničke suradnje u području katastrofa sa aspekta hidrometeorologije između zemlja Jugoistočne Europe. Sudionici seminara su predstavnici trinaest zemalja iz regije i šire, stručnjaci u područjima upravljanja katastrofama, civilne zaštite te hidrometeorologije.

Više o RACVIAC-u pročitajte na slijedećim Internet stranicama: www.racviac.org.
- 22:29 - Komentari (2) - Isprintaj - # -

RH, Albanija i Makedonija ispunile kriterije za NATO

 RH, Albanija i Makedonija ispunile kriterije za NATO
Hrvatska, Albanija i Makedonija ispunile su sve kriterije i zaslužuju poziv za članstvo u NATO, zajednička je ocjena visokih predstavnika NATO saveza na Konferenciji predsjednika parlamentarnih odbora vanjskih poslova i obrane Saveza, zemalja Jadranske povelje i Partnerstva za mir, koja je održana u ponedjeljak i utorak u Skoplju.

Prema Bobu Simmonsu, zamjeniku pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za suradnju i partnerstvo, nijednoj od ovih državi ne smije biti uskraćen ulazak u Savez.

"NATO mora otvoriti vrata za Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju, jer su ispunile sve kriterije, a ime Makedonije je bilateralno pitanje s Grčkom", rekao je on.

Američko stajalište iskazao je Jan Brzezinski, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD. "Zemlje Jadranske povelje imaju veće operativno iskustvo s NATO-om nego što su imale snage Poljske, Mađarske i Češke kada su primljene u Savez i zato Hrvatska, Albanija i Makedonija trebaju dobiti poziv u Bukureštu", naglasio je on.

Članice NATO-a zastupali su veleposlanici u Makedoniji, a Hrvatsku su predstavljali Mario Zubović, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora, zastupnik Krešimir Ćosić i veleposlanik Ivo Kujundžić.

O spremnosti Hrvatske za NATO govorio je zastupnik Ćosić, koji se posebno osvrnuo na sudjelovanje hrvatske vojske u međunarodnim mirovnim misijama poput one u Afganistanu.

Ocjenjujući rad skupa Zubak je naglasio da Hrvatska može biti vrlo zadovoljna učincima Konferencije.

"Svi su se složili da Hrvatska, Makedonija i Albanija trebaju dobiti poziv za članstvo u NATO-u, jer su uglavnom ispunile kriterije koji se traže, a posebno što bi proširenje NATO-a u ovoj regiji jamčilo sigurnost ovom dijelu Europe. Mi u Hrvatskoj time možemo biti vrlo zadovoljni", izjavio je Zubović.

On je također izvijestio da je na konferenciji dogovoreno na koji način trebaju do Bukurešta djelovati vanjsko politički odbori i odbori za nacionalnu sigurnost u informiranju stanovništva o značenju ulaska u NATO savez.
- 22:17 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

18.02.2008., ponedjeljak

NATO parlamentarci sa Sjeverno-atlantskim vijećem, EU i NATO čelnicima

NATO parlamentarci sa Sjeverno-atlantskim vijećem, EU i NATO čelnicima
Više od 100 članova Parlamentarne skupštine NATO-a iz svih 26 NATO članica boravi u Brusselsu od 17-19 veljače. Razgovarat će se o trenutačnim planovima Saveza, političkim te sigurnosnim pitanjima, na visokim razinama sastanaka sa NATO i EU civilnim i vojnim čelnicima.

NATO parlamentarci danas poslijepodne će zajedno s delegacijama iz Kanade i SAD-a održati godišnji združeni sastanak sa stalnim predstavnicima u Sjeverno-atlantskom vijeću (NAC) u sjedištu NATO-a. Predsjedavajući Parlamentarne skupštine NATO-a, José Lello održat će i posebni sastanak sa glavnim tajnikom NATO-a Jaap de Hoop Schefferom.

U Nedjelju, članovi Parlamentarne skupštine NATO-a imali su izvještajne sastanke sa pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, Jean-François Bureauom, te Jamieom Sheaom, direktorom ureda glavnog tajnika NATO-a za planiranje politika.

Danas, general Ray Henault, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a i general Henri Bentégeat, predsjedavajući EU Vojnog odbora, zajedno će se obratiti NATO parlamentarcima.

Danas poslijepodne, uz sastanak sa Sjeverno-atlantskim vijećem, pojedini parlamentarci će održati i "brainstorming" sastanak o tome kako pojačati stratešku komunikaciju NATO-a u zemljama članicama, sastanku će predsjedavati Stefanie Babst, zamjenica pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za koordiniranje komunikacija.

U utorak 19. veljače, na izvještajnom sastanku NATO parlamentarce izvještavat će Eneko Landaburu, Glavni direktor Europske komisije za vanjske poslove i David O’Sullivan, glavni direktor Europske komisije za vanjsku trgovinu.
- 13:03 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Priopćenje glavnog tajnika NATO-a o proglašenju Kosovske neovisnosti

Priopćenje glavnog tajnika NATO-a o proglašenju Kosovske neovisnosti
Nakon proglašenja Kosovske deklaracije o neovisnosti, NATO budno prati razvoj događaja. Sjeverno-atlantsko sastat će se danas i procijeniti situaciju.

Sve strane na Kosovu trebaju znati kako će NATO snage - KFOR nastaviti ispunjavati svoju obvezu za osiguravanjem mira na cijelom teritoriju Kosova, prema rezoluciji UNSCR 1244, osim ako Vijeće sigurnosti odluči drugačije. KFOR će nastaviti pružati sigurnost svim građanima Kosova, i većini i manjinama, na nepristran način, kao i prije. KFOR-ova struktura i zapovjedni lanac nisu izmijenjeni s jučerašnjim događajima. Tijekom ovog osjetljivog razdoblja, KFOR će uzvratiti brzo i čvrsto prema svima koji pribjegnu nasilju na Kosovu.

NATO poziva sve strane na Kosovu na suzdržanost i umjerenost.
- 11:18 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Sastanak ministara obrane "Američko-Jadranske povelje" u Pentagonu

Sastanak ministara obrane
Ministar obrane Republike Hrvatske Branko Vukelić otputovao je na sastanak ministara obrane "Američko-Jadranske povelje" koji će se sutra, 19. i 20 veljače održati u Washingtonu u Sjedinjenim Američkim Državama. Ministri obrane Hrvatske - Branko Vukelić, Albanije - Fatmir Mediu i Makedonije - Lazar Elenovski sastat će se u Pentagonu sa Američkim ministrom obrane dr. Robertom Gatesom u utorak, 19. veljače 2008, a istoga dana troje ministara će u State Departmentu primiti zamjenik američke ministrice vanjskih poslova - veleposlanik John D. Negroponte.

Očekuje se kako će se tijekom dvodnevnih sastanaka u Pentagonu u okviru "Američko-jadranske povelje" razgovarati o suradnji Hrvatske, Albanije i Makedonije sa SAD-om i NATO-om, međusobnoj suradnji triju zemalja iz regije i budućnosti Američko-jadranske povelje, te regionalnoj sigurnosti. Ministri obrane razgovarat će i sa Gordonom Englandom - zamjenikom američkog ministra obrane te ostalim visokim dužnosnicima.
- 11:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

17.02.2008., nedjelja

Komentar: Do Bukurešta i dalje

Komentar Vedrana Obućine: Do Bukurešta i dalje
Hrvatska je spremna za ulazak u NATO savez i gotovo je sigurno da će dobiti pozivnicu na summitu u Bukureštu, složne su sve zemlje članice NATO-a. Nedavni posjet mađarskog ministra obrane Imre Szekeresa svom hrvatskom kolegi Branku Vukeliću potvrdio je taj stav. Mađarska je našoj zemlji bila dodijeljena kao mentor u pristupanju Savezu, a posjet ministra Szekeresa mogao bi značiti i uspješan kraj "obrazovanja".

"Mađarska bezuvjetno podržava pozivanje Hrvatske u NATO savez. Stajališta smo da je Hrvatska u potpunosti ispunila sve zahtjeve vezane uz članstvo i Mađarska će nastojati da do tog poziva u Bukureštu doista i dođe", rekao je Szekeres u izjavi za novinare nakon sastanka, dodavši da vjeruje kako će na 60. obljetnicu NATO-a Hrvatska postati punopravni član. U tom mišljenju nije sam. Neformalna atmosfera u sjedištu NATO-a u Bruxellesu nam govori da se niti jedna država članica ne protivi ulasku Hrvatske u krug sjevernoatlantskih asocijacija.

Veleposlanica SAD-a pri NATO-u Victoria Nuland rekla je nedavno pri posjetu novinara Bruxellesu kako su ispunjena dva glavna uvjeta; u Hrvatskoj je demokracija dovoljno jaka, stabilna i provodiva za članstvo, a s druge strane je Hrvatska pokazala da je spremna doprinijeti globalnoj sigurnosti. Diplomati u Bruxellesu neformalno upozoravaju kako se treba provesti jača kampanja i informiranost građana o Savezu i očekuju uskoro povećanje javne podrške. Ona je važna, upozoravaju, ali nije presudna pri pozivanju u NATO.

Uz Hrvatsku, pozivnicu očekuju i Makedonija te Albanija. Ova trojka se nada kako će u Bukureštu prijeći posljednju stepenicu Akcijskog plana za članstvo (MAP, Membership Action Plan). U neformalnim razgovorima u Bruxellesu saznali smo samo da ulazi najmanje jedna, a najviše tri zemlje. No, ulazak Makedonije i Albanije nije tako siguran. Veleposlanica SAD-a u Skopju Gilian Milovanović izjavila je nedavno kako su uvjeti pozivnice za Makedoniju rješenje spora s Grčkom o imenu zemlje i donošenje zakona o proglašenju albanskog jezika službenim na teritoriju cijele Makedonije i o mirovinama za pobunjene Albance koji su 2001. sudjelovali u oružanom sukobu s makedonskim oružanim snagama. Osim što bi se tako ojačali konsocijacijski elementi u samoj Makedoniji, spriječile bi se i moguće trzavice između budućih članica NATO-a Makedonije i Albanije. Spominju se i nedostatne vojne reforme u obje zemlje.

Pojedine NATO članice, naročito one u Srednjoj Europi, rado bi vidjele sve tri zemlje zadovoljne u Bukureštu. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel je rekao da je stajalište Slovenije da bi na skorašnjem summitu zemalja NATO saveza u Bukureštu pozivnicu za članstvo trebale dobiti sve tri kandidatkinje za ulazak. Pozivnica Makedoniji i Albaniji bila bi dobra iz političkih i sigurnosnih razloga u srcu Balkana. U novim geopolitičkim uvjetima s nezavisnim Kosovom i Srbijom koja je proglasila neutralnost te se zatvorila euroatlantizmu, zadržavši pritom snažne veze s Moskvom, mnoge bi se tenzije mogle pretočiti u Makedoniju i Albaniju. Ipak, upozorava se u kuloarima, vrhunac mogućega bi mogla biti pozivnica za dvije od tri zemlje.

Obrisi Bukurešta mogu se vidjeti već sada. NATO će se i dalje baviti s četiri strateške točke. Kao prvo tu je proširenje. U MAP-u se žele vidjeti Ukrajina i Gruzija, dok se u Partnerstvu za mir (Partnership for Peace, PfP) uskoro mogu naći Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Srbija trenutačno ostaje izvan svih partnerstava, ali su joj atlantska vrata uvijek otvorena.

NATO će i dalje na najbolji mogući način voditi svoje misije u svijetu. Posebnu pozornost dat će misiji ISAF u Afganistanu te KFOR-u na Kosovu, ali i akciji Active Endeavour na Mediteranu, misijama pomoći iračkim i makedonskim policijskim snagama te u Darfuru.

Nove prijetnje sigurnosti zanimaju mnoge novije članice Saveza. Tako su borbu protiv cyber terorizma preuzeli Estonci, a već se vide i specijalizacije nekih drugih članica. Ovdje bi i Hrvatska trebala naći svoje područje doprinosa sigurnosti po kojem će biti prepoznatljiva.

Na kraju, NATO će nastaviti aktivno doprinositi svojim strateškim partnerstvima kao što su Mediteranski dijalog, Partnerstvo za mir, ali i nova partnerstva za koja su zainteresirane zemlje na Dalekom istoku, ali i Argentina. Novi horizonti, vjerujemo, čekaju i Hrvatsku. Bukurešt, godina prva.

Vedran Obućina
- 22:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

14.02.2008., četvrtak

Bakoyannis: Hrvatska "primjeran kandidat" za NATO i EU

Bakoyannis: Hrvatska
Hrvatska je "primjeran kandidat" za NATO i EU i brzo će se priključiti objema organizacijama, ocijenila je grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis na tribini o transformaciji jugoistočne Europe u Centru za strateška međunarodna istraživanja (CSIS) u Washingtonu.

"Hrvatska, koja je među inim i nestalna članica Vijeća sigurnosti UN, primjeran je kandidat za EU i NATO i sa sigurnošću se može predvidjeti da će se vrlo brzo pridružiti objema organizacijama", kazala je Bakoyannis ističući na primjeru Slovenije i Hrvatske kako proces integracije u euroatlantske strukture mijenja zemlje na trusnom području jugoistočne Europe.

Navodeći kako NATO na summitu u Bukureštu mora odlučiti o pozivnicama za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju, ona je kazala da "Grčka načelno svim srcem podržava proširenje Saveza", kao doprinos jačanju sigurnosti i stabilnosti svih u euroatlantskoj regiji.

"Hrvatska i Albanija jako su napredovale u posljednjih godina, dokazujući kako su u poziciji da dalje promiču načela NATO-a, no žalosti me što ne mogu isto reći za Bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju", rekla je Bakoyannis, rabeći službeni UN-ov naziv za Makedoniju, s kojom je Grčka u 15-godišnjem sporu oko imena.

Rješavanje spora oko imena Makedonije, koje nosi i sjeverna grčka pokrajina, Bakoyannis je označila kao uvjet da Grčka podrži ulazak Makedonije u NATO i EU. Nedavno je, na inicijativu UN-a, pokrenut novi krug pregovora o rješenju problema imena Makedonije.

"Skoplje ima samo jedan put u NATO i EU - poštivanje načela dobrosusjedskih odnosa, uključujući obostrano prihvatljiva rješenja. Savezi među državama stvaraju se samo na međusobnom povjerenju i dobrosusjedskim odnosima", kazala je.

Atena već dulje prijeti da će blokirati primanje Makedonije u NATO, ne pristane li vlada u Skoplju na promjenu imena države.

Bakoyannis je također iskazala nespremnost Grčke da prizna neovisnosti Kosova, čije se proglašenje očekuje idućih dana, ističući potrebu da se unutar EU postigne jedinstveno stajalište prema Kosovu.

"EU je ključna za rješenje statusa Kosova sada i ubuduće. Zato je imperativ da EU govori jednim glasom", kazala je Bakoyannis, dodajući kako je određivanje budućeg statusa Kosova vrlo složena i delikatna zadaća u kojoj nema jednostavnih rješenja.

Također se zauzela za europsku perspektivu Srbije, ističući da "Srbija pripada EU" te da njezine jasne euroatlantske perspektive treba potvrditi međunarodna zajednica.

Bakoyannis će u četvrtak u State Departmentu razgovarati s državnom tajnicom Condoleezzom Rice o summitu NATO-a, Kosovu i drugim pitanjima.

HINA
- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

NATO - Što kažeš na to?

NATO - Što kažeš na to?
Samo nekoliko tjedna prije nego što će Hrvatska na Samitu NATO-a u Bukureštu dobiti pozivnicu za članstvu u Savezu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je održana "Tribina NATO - Što kažeš na to"?. Raspravljalo se o nastanku NATO-a i njegovoj ulozi tada i danas, o transformaciji Saveza i o priključenju Hrvatske NATO društvu.

Najviše pažnje izazvalo je pitanje raspisivanja referenduma za ulazak u Savez. Posljednjih mjeseci, a posebno u vrijeme predizborne kampanje, neprestano smo slušali obećanja različitih političkih opcija da će za ulazak u NATO raspisati referendum. No, hoće li to zaista biti tako? Profesor filozofije dr. Žarko Puhovski je napomenuo da prema Ustavu RH "Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj". Puhovski smatra da će na referendumu o ulasku u NATO Savez to biti nemoguće postići.

- Zadnje istraživanje javnog mnijenja, koje je provelo nekoliko neovisnih agencija, pokazalo je da 52 posto građana za ulazak u NATO, 18 je suzdržano, 27 posto je protiv ulaska, a 3 posto ne zna. Ako se raspoloženje javnosti do travnja promijeni, odnosno ako se smanji broj ljudi naklonjenih NATO-u, moglo bi se dogoditi da tada na Samitu u Bukureštu ne dobijemo pozivnicu za članstvo - rekao je profesor na Fakultetu političkih znanosti i savjetnik predsjednika Mesića dr. Vlatko Cvrtila.

NATO nije vojna organizacija, već ima razvijene mehanizme djelovanja u kriznim situacijama. Da je Hrvatska članica NATO-a, vjerojatno bi se izbjegla Kornatska tragedija. U nedavnoj krizi u sjevernom Jadranu kada je gorući turski brod plovio s opasnim teretom pokazalo se da Hrvatska nema razvijene mehanizme da riješi krizu.

Povjesničar dr.Tvrtko Jakovina smatra da je za samu državu reforma obrane veliko opterećenje.

- Sigurno bez pritiska iz NATO-a sami ne bismo bili u stanju provesti obrambenu reformu. Profesionalna vojska prema standardima NATO-a državu članicu stoji oko 5 posto proračuna, dok ročnička vojska duplo više. Od dva zla uvijek je bolje odabrati ono manje. NATO je uvijek manje zlo - smatra Jakovina.

Sociolog dr. Ozren Žunec načelno je za ulazak u NATO, ali kaže da je zbunjujuće što za NATO nema alternative.

Predstavnica Centra za mirovne studije Lana Vego podsjetila je sve da u dokumentu koji je donio Hrvatski sabor 2002. godine Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske piše da je "ulazak u Europsku uniju i NATO jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva RH". Iako je već odavno odlučeno da ćemo uči u taj Pakt, mirovnjakinja Vego ponudila je alternativu.

Predložila je da od Hrvatske napravimo brand "Hrvatska zemlja izgradnje mira", bez članstva u Sjeveroatlanskom savezu. No, takva zemlja na svijetu više ne postoji. Zbog globalizacije, ne moguće je pronaći mjesto koje je apsolutno mirno i sigurno.

Pojam "Euroatlantizam" često se koristi u našem jeziku, rekao je aktivist Marko Strpić, bez da se razmišlja što taj izraz znači. Naime, ulazak u NATO nije klasična integracija, jer Hrvatska samo ulazi u savez s drugim državama, a suverenitet ne prenosi na nikoga.

Ana Marija Vojkovic

Tribina "NATO - Što kažeš na to?" održana je u srijedu 13. veljače 2008.
- 11:00 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

11.02.2008., ponedjeljak

Za NATO 52 posto građana Hrvatske

Za NATO 52 posto građana Hrvatske
Ulazak Hrvatske u NATO podržava 52 posto ispitanika pokazali su rezultati istraživanja koje je GfK proveo na uzorku od 1000 ispitanika od 28. siječnja do 2. veljače.

Novi val istraživanja o članstvu u NATO savezu pokazao je stabilizaciju raspoloženja građana prema savezu, naveli su u priopćenju iz GfK.

Dok 52 posto građana podržavaju ulazak u NATO, 27 posto je onih koji su protiv, 18 posto je neopredijeljeno, i još 3 posto ne zna ili ne može odgovoriti, stoji u priopćenju.

Stupanj podrške je, nešto veći od prosjeka, kod muškaraca (60 posto) i kod građana sjeverne Hrvatske (57 posto). Protiv su, malo više od prosjeka, žene (31 posto) i dobna skupina od 45 do 54 godine (33 posto).

Iz GfK navode kako su građane pitali i koliko će Hrvatska biti sigurnija i na međunarodnom planu snažna ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a, a dobiveni odgovori pokazuju da su građani u velikoj većini (preko tri četvrtine) uvjereni da će Hrvatska biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO.

Da će Hrvatska ulaskom u NATO savez biti sigurnija i snažnija zemlja iskazuju nešto više muškarci (83 posto), dobna skupina od 18 do 44 godine (oko 84 posto) kao i osobe sa srednjim školskom spremom (82 posto) ili visokim obrazovanjem (86 posto).

Anketari iz GfK su u ovom valu istraživanja pitali građane i o mišljenju vezanom uz moguće veće investiranje u Hrvatskoj nakon ulaska u NATO savez.

Nešto preko četvrtine ispitanih građana smatra da hrvatsko gospodarstvo neće imati koristi, dok preko 64 posto građana smatra kako će određena korist postojati.

Rezultate prijašnjih istraživanja GfK o NATO-u iz lipnja 2007 pogledajte ovdje, te iz svibnja 2007 pogledajte ovdje.
- 17:24 - Komentari (6) - Isprintaj - # -

06.02.2008., srijeda

Istraživanje Večernjeg lista - preokret u podršci ulasku u euroatlantske integracije

Istraživanje Večernjeg lista - preokret u podršci ulasku u euroatlantske integracije
Prvi put otkako Večernji list preko redovitih mjesečnih anketa mjeri raspoloženje građana prema Europskoj uniji i Sjeverno-atlantskom savezu, NATO je popularniji od EU. U prosincu prošle godine za ulazak u EU izjašnjavalo se 56 posto ispitanika u Večernjakovoj anketi, a za NATO ih je bilo 47 posto. U siječnju ove godine potpora građana ulasku u EU pala je s 56 na 49,4 posto, a broj građana koji podržavaju ulazak Hrvatske u NATO-u porastao je s 46,7 na 54,1 posto.

Ustav Hrvatske ne obvezuje na raspisivanje referenduma, međutim ulazak u NATO ne može se politički opravdati ukoliko bi građani većinski bili protiv.

Prethodne podatke (različitih tvrtki i agencija) o podršci građana Hrvatske ulasku u NATO pogledajte ovdje (siječanj 2008.), ovdje (prosinac 2007.), ovdje (lipanj 2007.) i ovdje (svibanj 2007.).
- 21:37 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Vladimir Šeks: Za ulazak u NATO dovoljna je kvalificirana većina

Vladimir Šeks: Za ulazak u NATO dovoljna je kvalificirana većina
Odluku o ulasku Hrvatske u NATO Sabor će donijeti kvalificiranom većinom, ustvrdio je danas predsjednik saborskog Odbora za Ustav Vladimir Šeks odbacujući tumačenje SDP-ovca Nevena Mimice da je za ulazak u NATO potrebna dvotrećinska većina. Objasnio je da bi dvotrećinska većina bila potrebna kad bi se pristupanjem NATO-u prenosile suverene ovlasti izvedene iz Ustava.

"Pristupanjem NATO-u mi ne dajemo suverene ovlasti izvedene iz Ustava pa je za donošenje te odluke dovoljna kvalificirana, odnosno većina svih zastupnika u Saboru", rekao je Šeks.

Najavu SDP-ovaca da će tražiti da se o NATO-u provede referendum i da se o ulasku u taj savez odlučuje dvotrećinskom većinom, Šeks je komentirao riječima - "mogu oni to tražiti, ali neće dobiti". Dodao je da će o zahtjevu SDP-a, ako ga bude, raspravljati Odbor za Ustav te da on, kao predsjednik tog Odbora, jamči da će to tijelo zauzeti stav da je za ulazak u NATO dovoljna kvalificirana većina.
- 21:31 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

03.02.2008., nedjelja

Za NATO preko 50 % građana Hrvatske

Za NATO preko 50 % građana Hrvatske
Agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Puls obavila je istraživanje o članstvu Hrvatske u NATO-u. Prema tom najnovijem istraživanju 51,5 posto građana smatra da pozivnicu za članstvo u NATO-u treba prihvatiti, dok 32 smatra da ne treba, a 16,5 posto ne zna.

Ovo istraživanje kao i sva prethodna ukazuju na podršku građana Hrvatske ulasku u NATO koja se kreće oko 50 % dok je broj onih koji se protivi znatno manji i uglavnom se kreće oko trećine ispitanika u istraživanjima i anketama. Zadnju anketu o podršci članstva u NATO-u obavila je krajem prošle godine tvrtka Valicon d.o.o. kada je podrška ulasku u NATO iznosila oko 48 % .

Prethodne podatke o podršci građana Hrvatske ulasku u NATO pogledajte ovdje (prosinac 2007.), ovdje (lipanj 2007.) i ovdje (svibanj 2007.).
- 18:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

Održana združena vježba hrvatskog kontingenta koji se upućuje u misiju ISAF

ISAF - Afganistan
Na vojnom poligonu Gašinci 31. siječnja održana je završna vježba sastavnica 11. hrvatskog kontingenta koji se upućuje u misiju ISAF. Vježbi je nazočio ministar obrane Branko Vukelić sa suradnicima. Združena vježba provedena je pod nazivom Hrvatski ponos — 08. U vježbi su sudjelovali pripadnici Hrvatske kopnene vojske uz potporu nekoliko letjelica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a cilj je bio prikazati osposobljenost i interoperabilnost naših snaga, kao i tehnike i taktike koje se primjenjuju u mirovnim misijama pod vodstvom UN-a i NATO-a.

U obraćanju sudionicima vježbe ministar Vukelić istaknuo je važnost sudjelovanja pripadnika OSRH-a u međunarodnim mirovnim misijama, izrazivši ujedno zadovoljstvo provedbom združene vježbe. Napominjući kako od njih očekuje da svoje zadaće obavljaju odgovorno kao i dosad, izrazio je uvjerenje da će i ovaj hrvatski kontingent zaslužiti pohvale i biti na ponos cijeloj Hrvatskoj, kao i njihovi prethodnici u misiji u Afganistanu.

Uz ministra obrane, vježbi su nazočili visoki vojni dužnosnici među kojima o.d. načelnika Glavnog stožera OSRH-a general pukovnik Stavko Barić, glavni inspektor obrane general pukovnik Marijan Mareković, general zbora Josip Lucić, zapovjednik HKoV-a general pukovnik Mladen Kruljac, kao i predstavnici Ureda za bilateralnu suradnju Veleposlanstva SAD-a u RH.
- 18:10 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se