OPSA blog

06.11.2011., nedjelja

Otvoren portal NATO.hr

Krajem listopada u hrvatski web prostor ušao je portal www.NATO.hr.

NATO.hr prvi je nacionalni NATO portal u svim zemljama članicama, s lako pamtljivom adresom i pregrštom zanimljivih i korisnih sadržaja. Na NATO.hr-u dnevno se objavljuju vijesti iz područja međunarodne sigurnosti, te sve informacije vezane uz sam Sjeverno-atlantski savez.

Na NATO.hr-u pronaći ćete i natječaje za stažiranje, zapošljavanje ili poslovanje s NATO-om, na jednom mjestu. Tamo su i kolumne, blogovi, linkovi, galerije - fotografije i brojne informacije o radu NATO-a.

Zanima li vas područje sigurnosti, međunarodne sigurnosti, NATO i njegov rad, zaposlenje, poslovanje ili stažiranje u NATO-u, transatlantska suradnja? Onda je NATO.hr nezaobilazna adresa.

Posjetite ovaj novi portal u vlasništvu Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), pridružite mu se na društvenim mrežama ili se uključite u rasprave...



www.nato.hr
- 15:11 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.09.2011., subota

Deset godina poslije napada 11. rujna 2001. – novi iskorak u Chicagu

Prije deset godina, 11. rujna 2001., nizom kontinuiranih napada na tlo Sjedinjenih Američkih Država, svijet je doživio veliku promjenu. Naličje terorizma se pokazalo u najgorem mogućem smislu. Institucije SAD-a, ali i tisuće civila bili su cilj i žrtva najgoreg terorističkog napada u ljudskoj povijesti.

Među izgubljenim životima u New Yorku, Pentagonu i zrakoplovima koji su teroristima služili kao sredstvo napada, bili su i državljani iz 77 zemalja, te se napadi 11. rujna 2001. s pravom nazivaju "globalnom tragedijom".

Dan nakon napada na SAD, NATO saveznici su izrazili solidarnost prema Sjedinjenim Državama te je po prvi put u povijesti aktiviran članak 5. Washingtonskog ugovora, kojim se napad na jednog saveznika smatra napadom na cjelokupni Savez, odnosno sve članice NATO-a.

Napadi 11. rujna 2001. bili su katalizator ključnih promjena u NATO-u. Danas, deset godina poslije tragičnih događaja, djelovanje NATO-a je uvelike obilježeno tom tragedijom.
NATO je predan suočavanju s i danas aktualnom prijetnjom od terorizma, u službi zaštite svojih građana.

Tragedija koja je pogodila SAD, ali i brojne obitelji, diljem svijeta, ostavlja nas ožalošćenima. Terorizam i bešćutni napadi na civile nikada nemaju opravdanje. Međutim, još uvijek postoje oni koji ne biraju sredstva i žrtve kako bi zastrašivali i nanosili bol. Takva prijetnja nije zanemarena od strane NATO-a, te danas više nego ikada prije, NATO-ove strukture, ali i hrabri pripadnici oružanih snaga zemalja članica djeluju u iskorjenjivanju terorizma. Hrvatska s pripadnicima Oružanih snaga (OSRH) sudjeluje u misiji ISAF u Afganistanu, pridonoseći poboljšanju životnih uvjeta Afganistanaca, koji su žrtva gotovo svakodnevnih terorističkih napada. Pripadnici OSRH obučavaju afganistanske sigurnosne snage kako bi sutra samostalno gradili svoju, ovaj put sigurnu državu.

Utjecaj napada 11. rujna 2001. kao i terorističkih napada na druge članice Saveza koji su uslijedili, vidljiv je u strateškim dokumentima NATO-a, a posebna pozornost asimetričnim prijetnjama posvetiti će se na nadolazećem NATO summitu 2012. u Chicagu, SAD-u. U svojevrsnoj počasti poginulima, saveznici danas rade na tomu da se takva tragedija više nikada ne ponovi. Na NATO summitu u Chicagu usmjeriti će se sve znanje i iskustvo zemalja članica prema rješenjima prijetnji od terorizma. Slijedeće godine s pravom možemo očekivati novi iskorak u borbi protiv terorizma, u borbi za sigurnost građana i gospodarstva članica NATO-a.

Ovim putem izražavamo sućut obiteljima žrtava terorističkih napada 11. rujna 2001.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)


- 10:46 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

26.08.2011., petak

Libija i Hrvatska

OPSA pozdravlja trenutačni razvoj situacije u Libiji. Očekujemo skoro okončanje oružanih sukoba i započinjanje demokratske tranzicije u toj zemlji. Zbog žrtava, njihovih obitelji te cjelokupnog libijskog naroda, kao i napretka Libije, nadamo se skorom uhićenju Muamara Gadafija i njegovom izručenju Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Izručenje Muamara Gadafija ICC-u omogućiti će ostvarenje pravde i pravedno suđenje diktatoru koji je bešćutno i okrutno provodio oružani napad na vlastite sunarodnjake.

Pozdravljamo i jasne poruke upućene od strane Nacionalnog prijelaznog vijeća Libije, koje hrabro preuzima sve poluge vlasti u Libiji, ali i kako su naglasili, sve potpisane gospodarske ugovore, između ostalih i one s tvrtkama iz Hrvatske.

Pozivamo gospodarski sektor u Hrvatskoj na snažni iskorak prema libijskom tržištu te na poštivanje ranije postignutih ugovora zbog pomoći prijateljskoj Libiji, ali i napretka gospodarske suradnje naših država.

Republika Hrvatska je dosljedno vođenom politikom prema Libiji u suradnji sa saveznicima iz NATO-a ostala dokazani prijatelj Libije, a takvu suradnju treba nastaviti i u miru. Potrebno je ponuditi pomoć Libijcima u obnovi njihove zemlje, posebno tamo gdje naše gospodarstvo ima iskustvo i znanje. Libiji će trebati iskusne tvrtke u područjima graditeljstva, razminiravanja kao i tvrtke koje će pomoći u gradnji novih libijskih oružanih i sigurnosnih snaga. Upravo u tim ali i drugim područjima potrebnim obnovi Libije Hrvatska ima dokazane i kvalitetne tvrtke.

Sukobi u Libiji u mnogočemu nas mogu podsjetiti na tragične događaje iz našeg Domovinskog rata. Nadamo se da će i Libijcima rat postati prošlost te da će post-konfliktno društvo graditi po uzoru na Hrvatsku, a sigurno i uz potporu Hrvatske.

NATO i savezničke zemlje još jedanput su ispravno reagirali, brojni ljudski životi spašeni su zahvaljujući Savezu kojega je članica i Republika Hrvatska. NATO-ova operacija „Ujedinjeni zaštitnik (Unified Protector)“ postaje dio uspješne povijesti NATO-a u kojoj su sudjelovali i pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, odnosno Zračnog motrenja i navođenja (ZMIN). Uz to, Republika Hrvatska je potporu Libijcima pružila ne samo kao članica NATO-a, nego i upućivanjem prijeko potrebne humanitarne pomoći.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) su vodili dosljednu i kvalitetnu politiku prema Libiji, koju pozdravljamo te naglašavamo kako je ista vođena uz brojne kritike, koje su se sada potpuno vidljivo pokazale promašenima. Potrebno je pohvaliti politiku koju je MVPEI vodio prema Libiji, a ovim putem pružamo snažnu podršku takvom daljnjem radu Ministarstva.

- 09:48 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

01.06.2011., srijeda

Sudjelujte na Regionalnom euroatlantskom kampu u Crnoj Gori (REACT)

Poruka organizatora REACT-a: Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da je otvoren Poziv za sudjelovanje na ovogodišnjem, četvrtom po redu Euroatlantskom kampu REACT 2011.

Vaše prijave primamo do 10.06.2011. a do 15.06. biti ćete obaviješteni o njenom ishodu.

Na REACT-u će se ove godine na Vučju (općina Nikšić) okupiti mladi ljudi iz trinaest zemalja jugoistoka Europe i svih krajeva Crne Gore.

Realizacijom ovog događaja nastojimo doprinijeti informiranju i obrazovanju mladih ljudi (iz javnog, privatnog i civilnog sektora) o mehanizmima suradnje i komunikacije na polju sigurnosti, odbrane, vojske i članstva zemalja regije u EU i NATO-u.

Kriterije, način apliciranja i ostale detalje o REACT 2011 možete naci na web stranicama: www.reactmontenegro.me

Unaprijed se zahvaljujemo na vašoj pažnji i vremenu odvojenom za prosljeđivanje ovog poziva svima koji mogu biti zainteresirani.

Srdačno,

ALFA Centar tim, Crna Gora
- 08:58 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

26.05.2011., četvrtak

Uhićen Ratko Mladić - izjava glavnog tajnika NATO-a i OPSA-e

$>B>: 8E08; 2AB0DL52 / Photo Evstafiev Mikhail
Povodom uhićenja optuženika za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Ratka Mladića, izjavom se javnosti obratio glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen:

"Snažno pozdravljam vijest o uhićenju i početku ekstradicije Ratka Mladića Haaškom tribunalu.

Kao zapovjednik vojske bosanskih Srba, general Mladić odigrao je ključnu ulogu u jednoj od najmračnijih epizoda Balkana i europske povijesti, uključujući opsadu Sarajeva i masakr tisuća bošnjačke djece i muškaraca u Srebrenici 1995.
Gotovo 16 godina nakon optužnice za genocid i druge ratne zločine, njegovo uhićenje napokon nudi priliku da pravda bude zadovoljena.

NATO je garantirao sigurnost na Balkanu tijekom većeg dijela zadnja dva desetljeća i danas smo svjedoci važnog koraka prema Europi u kojoj vlada sloboda i mir. Mi ostajemo predani cijeloj regiji na njenom putu prema euroatlantskim integracijama", stoji u izjavi glavnog tajnika NATO-a.

Hadžić još uvijek na slobodi

Zapovjednik vojske bosanskih Srba, general Ratko Mladić, haaški optuženik za genocid i ratne zločine je uhićen u Srbiji u mjestu Lazarevo kod Zrenjanina (Vojvodina) u kojem navodno živi njegov rođak Branislav Mladić. Time je Srbija uhitila najtraženijeg haaškog bjegunca, dok je na slobodi u bijegu još uvijek Goran Hadžić, optužen za ratne zločine u Hrvatskoj, za kojeg se također smatra da se skriva u Srbiji.

Premijerka o uhićenju Mladića


"Republika Hrvatska kao žrtva agresorske politike Slobodana Miloševića pozdravlja uhićenje Ratka Mladića, ali očekuje i uhićenje Gorana Hadžića", izjavila je premijerka Jadranka Kosor nakon promocije monografije vojno-redarstvenih postrojbi Oružanih snaga iz Domovinskog rata u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

"To je dobra vijest za sve nas i za cijeli svijet. Posebno je dobra za ovaj dio Europe, ali prvenstveno za žrtve Miloševićeve politike. Dobra je vijest u kontekstu dolaženja do konačne pravde, dobra za stabilnost i konačni mir na jugoistoku Europe.
Sigurno je da će izručenje i suđenje biti važan doprinos izgradnji mira na temelju pravde. Na tim temeljima Hrvatska će i dalje podupirati euroatlantski put Srbije i drugih zemalja u regiji.
Mladić je jedan od najvećih zločinaca i krvnika i očekujemo da će uskoro stati pred lice pravde i odgovarati", zaključila je premijerka Kosor.

Izjava OPSA-e

Pozdravljamo uhićenje Ratka Mladića kao jednog od kreatora i provoditelja zločinačke politike u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Žrtve će njegovim uhićenjem te suđenjem dobiti barem djelomičnu satisfakciju. Novim snagama u Srbiji treba pružiti podršku povodom ovog uhićenja ali i dodatni poticaj da se i zadnji haaški bjegunac, Goran Hadžić, što prije uhiti i izvede pred lice pravde.

Činjenica je kako je do ovog uhićenja kao i drugih prijašnjih došlo ponajprije zbog pritiska međunarodne zajednice kao i euroatlantskog puta cjelokupne regije, na čemu i dalje treba ustrajati. NATO-ove snage donijele su sigurnost regiji, a danas članstvo Hrvatske u NATO-u donosi garanciju mira. "Ne ponovilo se" reći će mnogi nakon teškog iskustva koje su Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini ali i drugim zemljama regije donijele 90-te te ratna i zločinačka politika Slobodana Miloševića. Garanciju za to nosi nam članstvo u NATO-u i skorašnje članstvo u Europskoj uniji, integracijama u čijem članstvu treba podržati i druge zemlje regije.

Ovaj dan ostajemo s mislima uz žrtve zločinačke politike u čijem provođenju je prednjačio Ratko Mladić.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
- 15:56 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

25.05.2011., srijeda

GONG kaže: visoka neinformiranost građana o EU

GONG-ova analiza vladine Komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o EU i priprema za članstvo, predstavljena je jučer u Hrvatskom saboru, a analizom GONG ukazuje na visoku razinu neinformiranosti građana, kao i rastući euroskepticizam tijekom proteklih pet godina, iako se pri tome nije naglasila specifična situacija u kojoj se Hrvatska nalazila u tom periodu.

Po riječima autorice analize i GONG-ove suradnice Renate Ivanović, kako prenose mediji, građani sumnjaju u prikrivene ciljeve vladajućih, a nepovjerenje prema hrvatskim institucijama odražava se i na formiranje stava o priključenju EU.

U medijskim izvješćima spominje se i kako analiza pokazuje i da uloga koju su mediji dobili u toj strategiji, donesenoj 2006. godine, nije primjetna u načinu na koji se obrađuju teme vezane za EU.

Prenosi se i mišljenje Jelene Berković iz GONG-a kako bi javni servisi i televizija trebali, ne samo informirati o europskim integracijama, već bi trebao biti osiguran i prostor za javnu raspravu na tu temu.

Građani su, navodi se, prema analizi, željni priča iz EU obrađenih "odozdo", svjedočenjem običnih ljudi, građana EU, posebno onih s iskustvom tranzicije.

U analizi se navodi i kako je propuštena prilika iskoristiti pregovarački proces kako bi se kroz komunikaciju o sadržaju pregovaranja građane educiralo i pripremalo za članstvo u EU.

Odbijanje informiranja o sadržaju "pregovorenih" i zatvorenih poglavlja, kako se ističe, dodatno je produbilo nepovjerenje prema nositeljima političkih odluka i ciljevima ulaska u EU.

Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković podsjetio je na zadnju HTV-ovu anketu o podršci hrvatskih građana ulasku Hrvatske u EU koja je iznad pedeset posto, rekavši kako je je logično da građani danas nemaju isti entuzijazam i potporu EU kao i prije petnaestak godina.

Govoreći o informiranju građana o ulasku u EU s aspekta pregovaračkog procesa, Plenković je ustvrdio kako su i pregovori o ulasku u EU drugih zemalja vođeni na sličan način kao i u Hrvatskoj, te da nisu svi dokumenti o tom procesu javno objavljivani.

Damir Grubiša sa Fakulteta političkih znanosti je ocijenio kako je Strategija izvrsno napisana i dobro strukturirana no zamjera što nedostaju akcijski planovi, odnosno operacionalizacija.

Usprkos iznesenom, čak i površnim pregledom vladine komunikacijske strategije, objavljene na internetu, (dakle transparentno za razliku od GONG-ove analize koja još uvijek nije objavljena), može se primijetiti kako je s obzirom na vrijeme pisanja dobro obrađena i prilagođena Hrvatskoj, čak i s operacionalizacijom.

Zanimljiv je odabir početka GONG-ovog projekta „EU IN Forum – povećanje razumijevanja procesa integracije i članstva u EU“, koji financijski podupire Europska unija kroz program IPA INFO 2009 Civil Society EU Info s ukupno 69.972,50 €, odnosno predstavljanje prve analize u Hrvatskom saboru. Time su građani bili onemogućeni u sudjelovanju, što pridruženo s činjenicom da spomenuta analiza vladine strategije nije javno objavljena, svakako nije u skladu s GONG-ovim "građanima" u nazivu te udruge.

Kritike koje su izašle u medijima (u cijelosti analizu ne možemo vidjeti jer nije javno objavljena) izgledaju površno i paušalno određene, ili bolje rečeno, nije jasno kako se došlo do zaključaka iznesenih u medijima.

Činjenica je da građane kao i obično zanimaju dobrobiti članstva i eventualne posljedice, o čemu se do sada izvještavalo prilično često. Potpuno je jasno kako prava kampanja tek počinje u trenutku kada Hrvatska završi pregovore kao i pred referendum o članstvu u EU.

U međuvremenu, GONG je na svojim internetskim stranicama objavio spomenutu analizu i kratki izvještaj s okruglog stola u Hrvatskom saboru, više pročitajte ovdje.
- 07:55 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

10.05.2011., utorak

Rasmussen: Zapad mora podržati Pakistan

Zapadne vlade moraju podržati Pakistan u njegovoj borbi protiv islamističkih ekstremista u pograničnom području prema Afganistanu, rekao je jučer glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Govoreći o sigurnosnom stanju u svijetu nakon ubojstva vođe Al-Qaide Osame bin Ladena na pakistanskom teritoriju 2. svibnja, Rasmussen je rekao da "nema alternative" suradnji s Pakistanom u borbi protiv terorizma.

U svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Atlanti u SAD-u, glavni tajnik NATO-a rekao je da cijeni dosadašnje napore pakistanske vojske u borbi protiv islamističkih militanata u pograničnom području. "Ipak, može se još puno više učiniti", rekao je Rasmussen. "Moramo poduprijeti one snage u Pakistanu koje shvaćaju da prava prijetnja pakistanskom društvu dolazi od terorizma i ekstremizma", dodao je glavni tajnik NATO-a.

On je priznao da otkriće da se bin Laden godinama skrivao u Pakistanu "postavlja puno pitanja na koja je potrebno naći odgovore", ali je dodao da je uvjeren kako je u interesu pakistanske vlade pronaći odgovore na ta pitanja.

Ovo je 1941 blog post na OPSA blogu

- 10:49 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

04.05.2011., srijeda

Predsjednik Josipović u SAD-u

Predsjednik Josipović susreo se s hrvatskim iseljenicima

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović započeo je boravak u SAD-u posjetom Chicagu gdje živi brojna hrvatska zajednica koja broji oko 50.000 pripadnika.

U proteklu nedjelju sastao se s predstavnicima hrvatskih udruga u Generalnom konzulatu RH.
"U Chicago sam došao zbog velike zajednice Hrvata, a riječ je i o gospodarski izuzetno zanimljivom kraju. Cilj je obnoviti i ojačati vezu Hrvatske i dijaspore a s druge strane poticati gospodarsku suradnju", rekao je predsjednik Josipović.

Naglasio je da se nakon prvih susreta s iseljenicima osvjedočio kako su mnogi od njih vrlo uspješni u gospodarstvu i svojoj integraciji u SAD-u, što pokazuje kako "Hrvati znaju, mogu i hoće pridonijeti američkom društvu, a sigurno i svojoj matičnoj zemlji".

Na pitanje novinara o konkretnim projektima za ulaganja iseljenika u Hrvatsku, kazao je kako uloga predsjednika nije da dogovara poslove već da stvara povoljnu klimu i gradi mostove, te da je na tome tragu i njegov sadašnji posjet.

"Odluka o ulaganju manjim se dijelom temelji na emotivnoj vezi s domovinom, a puno više na racionalnoj odluci da se uloži vlastiti kapital i napravi poslovni rezultat. Na nama je da izgradimo dobru investicijsku klimu, da osiguramo porezne, organizacijske i druge uvjete da investitor, bez obzira odakle dolazi, a posebno ako je iz hrvatske dijaspore, ima jasnu računicu zašto dolazi s kapitalom u Hrvatsku", istaknuo je predsjednik Josipović.

Izjava Predsjednika Republike o ubojstvu Osame bin Ladena

Uspješna akcija američkih specijalnih snaga važna je pobjeda u ratu protiv terorizma. Igrom slučaja, taj me događaj zatekao u SAD, zemlji koja je na najstrašniji način iskusila okrutnost terorizma.

Ovo je trenutak kada se ponovo moramo sjetiti nevinih žrtava terorizma, i ovdje u Sjedinjenim Državama, ali i širom svijeta. Moramo znati da rat protiv terorizma nije gotov i da svi imamo odgovornost,ne samo u borbi protiv njega, već i otklanjanju njegovih uzroka.

Hrvatska je članica Antiterorističke koalicije. Dala je važan doprinos u borbi protiv terorizma i svijesna je važnosti daljnjeg predanog angažmana svih zemalja u borbi protiv zla koje ugrožava živote ljudi, demokraciju i ljudska prava.

Predsjednik Josipović održao predavanje u Vijeću za globalne odnose (HINA)

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je u Vijeću za globalne odnose u Chicagu, jednom od najutjecajnijih foruma za međunarodne odnose u SAD-u, održao predavanje na temu "Pomirenje i kaznena odgovornost za ratne zločine", pred 120 uglednih ličnosti iz pretežno pravničkih i sveučilišnih krugova Chicaga.

U predavanju je govorio o mjestu i ulozi kažnjavanja ratnih zločina u procesu pomirbe u regiji te o važnosti postojanja jasnih kriterija za pokretanje postupaka za ratne zločine i poštivanja najviših standarda, priznatih nacionalnim i međunarodnim pravom, u njihovoj provedbi.

Predsjednik Josipović ponovio je kako je predan nastavku procesa međunarodnog pomirenja, posebno u kontekstu proširenja EU-a. I ovom je prigodom, sa znanstvenog stajališta, doveo u pitanje prihvatljivost, odnosno osnovanost postavke o udruženom zločinačkom pothvatu kao temelju presuda Haškog tribunala protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Istodobno je naglasio da kao pravna država, Hrvatska prihvaća legalnost presuda Haškog suda.

Prije odlaska u Washington, hrvatski predsjednik posjetio je čikaški Muzej holokausta. Kratkom simboličnom ceremonijom paljenja svijeće prizvao je sjećanje na hrvatske Pravednike među narodima koji su u uvjetima holokausta spašavali živote svojih sunarodnjaka Židova. Predsjednik Josipović je položio vijenac u spomen žrtvama holokausta i upisao se u knjigu posjetitelja.

SAD snažno podupire skoro zaključenje hrvatskih pregovora s EU

Sjedinjene Države snažno podupiru zaključenje pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom u "bliskoj budućnosti", istaknuto je u utorak u priopćenju ureda američkog potpredsjednika Joea Bidena, nakon njegova sastanka s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem u Washingtonu.

"Potpredsjednik Biden odao je priznanje predsjedniku Josipoviću za napredak Hrvatske na domaćim reformama, posebno u jačanju vladavine prava i borbe protiv korupcije", navodi se u priopćenju Bidenova ureda.

"SAD je uvjeren da su te reforme nepovratne i snažno podupire težnje Hrvatske da zaključi svoje pristupne pregovore s EU-om u bliskoj budućnosti", dodaje se.

Potpredsjednik Biden istaknuo je kako bi daljnji napredak Hrvatske u integraciji u EU poslao pozitivnu poruku ostatku regije o vrijednosti poduzimanja reformi i potpori pomirenju.

Također je izrazio priznanje SAD-a "važnom radu Hrvatske kao NATO saveznika", uključujući doprinos misiji ISAF-a, gdje njezina vojska i policija pomaže u obuci afganistanskih snaga, te "igra vodeću ulogu u afganistanskoj Akademiji za vojnu policiju u Kabulu", navodi se u priopćenju.

Iz ureda američkog potpredsjednika ističu kako su dvojica čelnika razgovarali i o političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi.

"Potpredsjednik Biden pohvalio je vodeću ulogu predsjednika Josipovića u liječenju rana i građenju mostova u regiji", naglašava se u priopćenju.

Hrvatski predsjednik u utorak se u Washingtonu sastao i s državnom tajnicom Hillary Clinton, te na Capitol Hillu s kongresnicima iz obje stranke, članovima Hrvatskog kongresnog kluba.
- 09:33 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

02.05.2011., ponedjeljak

Specijal: Ubijen Osama bin Laden

Osama bin Laden i još četvero ljudi ubijeno je u dramatičnoj noćnoj akciji operativaca CIA-e i američkih specijalnih snaga, uz pakistansku logističku pomoć, na prebivalište vođe Al-Qaide u velikoj kući u blizini škole za obuku pakistanske vojske u Abotabadu, na sjeveroistoku Pakistana.

"Nedugo iza ponoći, veliki broj komandosa okružio je palaču. Tri helikoptera su letjela iznad nje. Netko iz palače je uzvratio vatru", rekao je jedan od stanovnika Abotabada za Reuters.

Po obavještajnim izvorima, u akciji je ubijen i jedan od Bin Ladenovih sinova i dvojica kurira Al-Qaide. Akcija je trajala četrdesetak minuta. Nitko od američkih vojnika ili operativaca nije stradao. Jedan od pakistanskih helikoptera srušio se, ali zbog mehaničkog kvara. Poginuo je pilot, tvrde pakistanski mediji.

Otkriće da se Bin Laden skrivao u Pakistanu, živeći u relativnom luksuzu svega 50 kilometara sjeverno od Islamabada sigurno će postaviti mnoga pitanja, ocjenjuje Reuters i naštetiti pakistanskom ugledu.

Taj kompleks izgrađen je prije pet godina, ali američki obavještajci zasad ne znaju koliko je najtraženiji čovjek na svijetu tamo boravio, a bio je ograđen visokim zidom i bodljikavom žicom. Prve informacije o mogućoj nazočnosti Osame bin Ladena u toj palači datiraju iz rujna 2010. godine.

Obama: bin Laden je ubijen, pravda je zadovoljena


Vođa terorističke mreže Al-Qaide Osama bin Laden ubijen je u nedjelju u oružanom sukobu s američkim snagama u Pakistanu i Sjedinjene Države su u posjedu njegova tijela, objavio je američki predsjednik Barack Obama.

"Pravda je zadovoljena", rekao je Obama u nedjelju kasno navečer po mjesnom vremenu u Bijeloj kući, objavljujući smrt arhitekta napada na New York i Washington 11. rujna 2001.

Obama je rekao da su američke snage vodile operaciju u mjestu Abotabatu, sjeverno od Islamabada, u kojoj je ubijen Bin Laden.

"Sjedinjene Države su predvodile operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden, vođa Al-Qaide i terorist koji je odgovoran za ubojstva tisuća muškaraca, žena i djece", kazao je Obama.

U toj operaciji nije stradao nitko od Amerikanaca, a oni su pazili da u akciji ne bude civilnih žrtava, kazao je Obama.

To je veliki uspjeh za Obamu i njegov nacionalni sigurnosni tim. Obamin prethodnik George W. Bush u više je navrata obećao da će pravdi privesti krivca za napad na New York i Washington, ali to nije uspio do odlaska iz Bijele kuće.

Bin Ladenovo tijelo položeno u more

Tijelo Osame bin Ladena, ubijenog danas u Pakistanu, položeno je u more, objavile su američke televizijske postaje CNN i MSNBC, pozivajući se na američke dužnosti.

"Uvjeravamo vas da se s njegovim tijelom postupalo u skladu s muslimanskom praksom i tradicijom. To je nešto što uzimamo vrlo ozbiljno", kazao je jedan visoki dužnosnik američke administracije.

Po muslimanskoj praksi, tijelo moraju oprati muškarci muslimanske vjere i ono mora biti pokopano unutar 24 sata nakon smrti. Obično se tijelo zamota u bijelu plahtu koja pokriva tijelo.

Reakcije na ubojstvo Osame bin Ladena

Iz Sjedinjenih Američkih Država i iz svijeta odmah su nakon govora američkog predsjednika Baracka Obame, koji je objavio da su američke snage ubile Osamu bin Ladena, počele stizati prve reakcije na likvidaciju najtraženijeg terorista svijeta.

Bivši američki predsjednik George W. Bush, u čijem su mandatu izvedeni teroristički napadi na New York i Washington, Bin Ladenovu smrt nazvao je "američkom pobjedom". Vijest mu je prenio osobno Barack Obama u telefonskom razgovoru.

"Čestitao sam i njemu i pripadnicima naših oružanih i obavještajnih snaga", rekao je bivši predsjednik. "To je pobjeda Amerike, svih naroda koji teže miru i svih onih koji su izgubili svoje bližnje u napadima 11. rujna 2001.", rekao je Bush, koji je mjesec dana nakon rujanskih napada pokrenuo invaziju u Afganistanu s ciljem uhićenja vođe Al-Qaide.

"Borba protiv terorizma se nastavlja, ali večeras je Amerika poslala jedinstvenu poruku da je pravda zadovoljena bez obzira na uloženo vrijeme", ocijenio je bivši američki predsjednik Bush.

I njegov prethodnik Bill Clinton čestitao je Obami, nacionalnom sigurnosnom timu i vojnicima što su "Bin Ladena priveli pravdi nakon desetljeća zločinačkih napada Al-Qaide".

Newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg izrazio je nadu da će ubojstvo vođe Al-Qaide donijeti utjehu onima koji su izgubili najbliže u napadima na tornjeve WTC-a 11. rujna 2001. godine. "Građani New Yorka čekali su 10 godina na ovu vijest. Nadam se da će ona donijeti utjehu i nekako zatvoriti tužno poglavlje onima koji su izgubili svoje voljene", rekao je. Nekoliko stotina građana okupilo se odmah na "nultoj točki", mjestu gdje su nekada stajali tornjevi blizanci, i na trgu Timesu i počelo slaviti Bin Ladenovo ubojstvo.

Britanski premijer David Cameron ocijenio je da je smrt Osame bin Ladena "veliko olakšanje za ljude u svijetu".

"Vijest o smrti Osame bin Ladena je veliko olakšanje. Osama bin Laden je odgovoran za najgore terorističke užase u svijetu: napade 11. rujna i brojne druge atentate u kojima su izgubljene tisuće života, među kojima i brojni britanski," priopćio je Cameron.

"Radi se o velikom uspjehu. Treba se prisjetiti onih koje je ubio Osama bin Laden i svih onih koji su izgubili drage osobe. Također treba zahvaliti onima svijetu koji neumorno rade da nas zaštitite od terorizma. Njihov se posao nastavlja. Čestitam predsjedniku Baracku Obami i sudionicima te operacije", zaključio Cameron.

Vijest je pozdravio i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. "Država Izrael pridružuje se zadovoljstvu američkog naroda nakon Bin Ladenove likvidacije", stoji u priopćenju ureda premijera Netanyahua. "Premijer čestita predsjedniku Baracku Obami na toj pobjedi pravde, slobode i zajedničkih vrijednosti demokratskih zemalja", dodaje se.

Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman rekao je da je Bijela kuća informirala izraelsko veleposlanstvo u Washingtonu o toj Bin Ladenovu ubojstvu pola sata prije objave predsjednika Obame.

Kosor: borba protiv terorizma je obveza svih

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, govoreći o sigurnosti u Hrvatskoj nakon smrti Osame bin Ladena, podsjetila je u četvrtak kako je Hrvatska članica antiterorističke koalicije i NATO-a, a borba protiv terorizma obveza svih te rekla da se poduzimaju neki koraci.

"U vladi smatramo da je borba protiv terorizma obveza svih i da svatko mora dati svoj udio. Razgovarali smo o ovim novim činjenicama i poduzimamo neke korake", kazala je Kosor u Borovu novinarima zamoljena da komentira stanje sigurnosti u Hrvatskoj nakon što je bin Laden u nedjelju ubijen u američkoj akciji u Pakistanu.

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko novinarima je rekao kako je stanje sigurnosti u Hrvatskoj danas kvalitetno kao što je bilo i dosad, a da bi tako trebalo ostati i u budućnosti.

"Hrvatska je članica antiterorističke koalicije i to bih rekao vrlo vrijedna i vrlo kvalitetna", podsjetio je Karamarko.

Kosor i Karamarko u Borovu su nazočili obilježavanju 20. obljetnica ubojstva dvanaestorice pripadnika Specijalne jedinice policije Vinkovci, koje su pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili i masakrirali 2. svibnja 1991. u Borovu Selu, današnjem Borovu.

EU: Nakon bin Ladenove smrti nužan oprez

Koordinator za protuterorističku borbu pri EU-u Gilles de Kerchove, ocijenio je danas kako, nakon smrti Osame bin Ladena treba ostati na oprezu, jer će još izvjesno vrijeme vjerojatno nastaviti inspirirati teroriste.

Njegova smrt "oslabljuje samo srce Al-Qaide, organizacije čije su operativne mogućnosti ozbiljno oslabljene u posljednjih nekoliko godina", smatra De Kerchove. No "bin Ladenov utjecaj - kao simbola i dalje će vjerojatno inspirirati određene skupine i pojedince tijekom izvjesnog vremena i zbog toga moramo ostati na oprezu", rekao je.

"Akcija specijalnih američkih snaga predstavlja novu značajnu fazu u našim zajedničkim naporima čiji je cilj spriječiti širenje terorizma. Okolnosti te iznimno teške operacije onemogućile su uhićenje Osame bin Ladena živoga", rekao je De Kerchove.

Obećao je da će EU i SAD, zajedno "s prijateljima iz muslimanskog svijeta" nastaviti raditi na zajedničkim naporima čiji je cilj spriječiti terorizam i boriti se protiv njega.

Talibani se zakleli da će osvetiti Osamu bin Ladena


Pakistanski talibani povezani s Al-Qaidom zakleli su se da će osvetiti Osamu bin Ladena, ako se potvrdi da je ubijen u američkom zračnom napadu u ponedjeljak u Pakistanu te su zaprijetili da će napasti američke ciljeve i vlasti u Islamabadu.

"Ne možemo potvrditi mučeništvo Osame bin Ladena. Kada nam to potvrde vlastiti izvori, bit ćemo spremni dati izjavu", rekao je glasnogovornik Talibanskog pokreta u Pakistanu (TTP) Ehsanulah Ehsan, u telefonskom razgovoru s novinarom France Pressea.

"Ako se potvrdi njegovo mučeništvo, osvetit ćemo njegovu smrt i krenuti u napade na američke i pakistanske ciljeve te na pripadnike snaga sigurnosti, jer ti su ljudi neprijatelji islama", kazao je glasnogovornik.

TTP je 2007. prisegnuo Al-Qaidi na vjernost i iste godine, osobno s bin Ladenom dogovorio potporu džihadu prema Islamabadu i Washingtonu u ratu protiv terorizma.

Hamas osudio ubojstvo "svetog ratnika" bin Ladena

Palestinska islamistička skupina Hamas danas je osudila ubojstvo Osame bin Ladena, izrazivši žaljenje zbog smrti "arapskog svetog ratnika", prenose svjetske agencije.

"Ovo smatramo nastavkom američke politike koja se temelji na potlačivanju i prolijevanju muslimanske i arapske krvi", izjavio je Hamasov palestinski premijer u Gazi Ismail Hanijeh.

Iako je naveo razlike u doktrini između bin Ladenove Al-Qaide i Hamasa, Hanijeh je osudio ubojstvo.

"Osuđujemo umorstvo arapskog svetog ratnika. Molimo Boga da mu podari milost, zajedno s drugim pravim vjernicima i mučenicima", kazao je.

Islamski radikalni propovjednik Omar Bakri izjavio je da je bin Ladenovom smrću arapski svijet "izgubio jednog vođu" i dodao kako očekuje "osvetničke akcije" u Europi.

"Vijest o dmrti šeika Osame istodobno nas je rastužila i razveselila. Rastužila nas je zato što smo u tom dijelu arapskog svijeta izgubili jednog vođu, a razveselila zato što je umro kao mučenik, što je i želio", rekao je Bakr.

"Sigurno će žrtva Osame bin Ladena udahnuti novu snagu mladom naraštaju, jer se vođenje džihada neće prekinuti. Očekujemo reakcije tog naraštaja u Europi,... bit če akcija u znak odmazde za šeika Osamu", dodao je taj sunitski propovjednik.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ramin Mehmanparast izjavio je kako smrt Osame bin Ladena oduzima "SAD i njihovim saveznicima svaku mogućnost za držanje svojih vojnika na Bliskom istoku pod izlikom borbe protiv terorizma".

"Iran se nada da će taj događaj pomoći uspostavi mira i sigurnosti u regiji", rekao je Mehmanparast, po izvješću postaje Press-TV, koja emitira na engleskom jeziku.

"Iran snažno osuđuje terorizam bilo gdje u svijetu", dodao je glasnogovornik.

Slično je reagirala egipatska organizacija Muslimanska braća, pozvavši američku vojsku da sad, kad je bin Laden ubijen, napusti islamske zemlje.

"Bin Ladenovom smrću uklonjen je jedan od razloga zbog kojih se u svijetu pribjegavalo nasilju", rekao je Esam al-Erian, visoki dužnosnik Muslimanske braće koja su se odrekla nasilja u nastojanju da ostvare promjene u Egiptu još prije nekoliko desetljeća.

"Vrijeme je da se (američki predsjednik Barack) Obama povuče iz Afganistana i Iraka i tako prekine okupaciju američkih i zapadnih snaga po cijelom svijetu, koja je tako dugo nanosila štetu muslimanima.

Libijski ustanici Gadafiju priželjkuju Bin Ladenovu sudbinu

Libijski čelnik Moamer Gadafi mogao bi doživjeti istu sudbinu kakva je snašla čelnika Al-Qaide Osamu bin Ladena, koji je ubijen u sukobu s američkim snagama u Pakistanu, izjavio je glasnogovornik libijskih ustanika.

"Jako smo sretni i čekamo idući korak. Želimo da Amerikanci isto učine Gadafiju", rekao je glasnogovornik Ahmed Bani.

"Znamo da se Osama bin Laden borio protiv nas, on je također bio naš neprijatelj", kazao je Bani, dodajući da libijski ustanici imaju dokaze da su se simpatizeri Al-Qaide borili protiv njih.

U međuvemenu su libijske vladine snage nastavile granatirati u ponedjeljak lučki grad Misratu, koji je u rukama pobunjenika, drugi dan za redom.

"Luka je izložena snažnom granatiranju i danas, dosad su ispalili oko 100 raketa. Granatiranje Misrate nije nije prestalo posljednjih 36 sati", rekao je drugi glasnogovornik pobunjenika Hasan al-Misrati za Reuters. "Čini se da nas je NATO zaboravio i to je dalo poticaj Gadafijevim snagama. Snage NATO-a nisu ništa učinile u posljednja 24 sata", dodao je.


Ministar sigurnosti BiH: Možemo se oduprijeti svakoj prijetnji

Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović ocijenio je u ponedjeljak povodom ubojstva Osame bin Ladena da se vlasti BiH mogu suprotstaviti svakoj prijetnji, pa i terorističkim napadima.

U pisanoj izjavi ministar Ahmetović ocijenio je da je ubojstvo "lidera terorističke mreže Al-Qaida Osame bin Ladena, koji je odgovoran za teroristički napad od 11. rujna 2001., kao i druge napade širom svijeta u kojima su su smrtno stradale tisuće ljudi, dočekan s olakšanjem".

"Terorizam je zlo modernog vremena čije žrtve su uglavnom nedužni civili, te se protiv njega moramo boriti svim sredstvima. Bosna i Hercegovina ima kapacitet da se odupre svakoj vrsti prijetnje koja može ugroziti sigurnost svih njenih građana", rekao je Ahmetović.

Nakon rata u BiH dogodilo se više terorističkih napada, a za većinu se odgovornim smatraju pripadnici radikalnih islamističkih krugova. Prošle godine u središtu Bugojna aktivirana je eksplozivna naprava od čijih je posljedica poginuo jedan policajac, a više napada izvedeno je u središnjoj Bosni i Mostaru.

Sigurnosne službe BiH prošle godine ustvrdile su kako se u BiH nalazi 3.000 potencijalno opasnih osoba koje bi mogle izvesti terorističke napade.

Reakcija OPSA-e

U Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), vijest o ubojstvu Osame bin Ladena dočekujemo s olakšanjem. Svijet danas možda nije sigurniji nego jučer, no Osama bin Laden, kreator i vođa Al-Qaide, vođa skupine koja je zaslužna za krvave pohode i ubojstva civila diljem svijeta je uklonjen. Simbolična je to poruka svima koji posežu za terorizmom i onima koji ne biraju sredstva u postizanju svojih ciljeva.

Osama bin Laden je personificirao terorizam, stoga je njegovo ubojstvo trenutak koji se može nazvati dobivenom bitkom u borbi protiv terorizma. To međutim nije kraj, diljem svijeta i dalje postoje oni koji žele unositi strah i koji ne biraju žrtve. Borba protiv terorizma se nastavlja, no trenutak je ovo kada se moramo osvrnuti i na uzroke nastajanja terorizma. Svjetske organizacije, na čelu s UN-om, moraju aktivno raditi na programima obrazovanja građana svijeta, ali i na ublažavanju posljedica koje nosi siromaštvo. Neobrazovani i siromašni najčešći su regruti terorističkih organizacija!

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
- 15:51 - Komentari (1) - Isprintaj - # -

18.04.2011., ponedjeljak

Predsjednik RH na summitu u Kijevu

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovat će sutra na donatorskoj konferenciji i sastanku na vrhu u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu, koje je u povodu 25. godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu organizirala ukrajinska vlada u suorganizaciji zemalja članica G-8.





Međunarodna konferencija "25 godina černobilske katastrofe. Sigurnost budućnosti" organizirana je zbog produbljavanja ekološke svijesti te definitivnog završetka projekta sanacije postrojenja nuklearne elektrane, izgradnje zaštitnog oklopa, za što su dijelom osigurana financijska sredstva donatora, a za dovršetak još nedostaje 740 milijuna eura. Po podacima EBRD-a, dosad su u završnoj fazi zemlje članica G-8, Ukrajina i ostali donatori prikupili 714 milijuna eura te nedostaje još 26 milijuna eura, a u želji da se projekt realizira i završi Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o odobrenju pomoći za saniranje posljedica nuklearne nesreće u Černobilu od 1,1 milijun kuna. Nesreća na japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima-Daiichi, uzrokovana potresom i tsunamijem 11. ožujka 2011., klasificirana je kao teška nesreća – najviše, 7. razine, na međunarodnoj ljestvici nuklearnih i radioloških događaja INES, koja se rabi od 1992. godine, a 7. razina bila je prije dodijeljena samo nesreći reaktora u Černobilu 1986. godine. Tada je ispuštanje bilo deset puta veće, procijenjeno je na ukupno pet milijuna terabekerela aktivnosti koja odgovara jodu I-131, podaci su hrvatskoga Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Po ukrajinskim službenim podacima, iz nuklearke u Černobilu, nakon havarije 4. bloka 26. travnja 1986. godine, u okoliš je izašlo približno tri posto radionuklida koji su u trenutku katastrofe bili nakupljeni u tom reaktoru, što je više od 300 MCi, ili 1,3 x 10 na 19 potenciju Bq radionuklida. Onečišćeno je više od 145 tisuća metara četvornih teritorija Ukrajine, Bjelorusije i Ruske Federacije, a težina onečišćenja radionuklidima 137 Cs (Cezij) i 90 Sr (stroncij) iznosila je više od 37 kBq/m2. Tom je katastrofom pogođeno gotovo pet milijuna ljudi, a približno pet tisuća naseljenih mjesta u Bjelorusiji, Ukrajini i Ruskoj Federaciji onečišćeno je radioaktivnim nuklidima. U Ukrajini su stradala 2293 grada i sela s približno 2,6 milijuna stanovnika, a posljedice te najveće nesreće u povijesti tehnoloških katastrofa osjetile su Švedska, Norveška, Poljska, Austrija, Švicarska, Njemačka, Finska, Velika Britanija i druge države. Tadašnje vodstvo SSSR-a, u čijem je sastavu bila Ukrajina, tajilo je tu najveću tehnološku katastrofu u povijesti čovječanstva zbog "moguće panike među stanovništvom".
Do sredine svibnja 1986. godine liječnicima i medijima bilo je zabranjeno izvješćivati stanovništvo SSSR-a o radovima na uklanjanju posljedica katastrofe, o načinima osobne higijene, o razmjerima nesreće, a karte radijacijskog onečišćenja i razine radijacije bile su tajne do 1989. godine. U ekstremnim uvjetima nakon nesreće izgrađeno je "pokriće", koje gotovo 25 godina ima zaštitnu ulogu, a zapravo je riječ o privremenoj barijeri za nuklearni opasni materijal koji je i dalje aktivan te za visokoaktivna kretanja nusproizvoda, kojima se zapravo uopće ne upravlja niti se mogu kontrolirati. U državnom registru Ukrajine upisano je 2.349.164 stradalnika, među kojima je tzv. "likvidatora", koji su radili na uklanjanju posljedica nesreće, 300.000 i oni su najteža, prva skupina stradalnika. Katastrofa je Ukrajini izazvala goleme gospodarske i društvene gubitke, a danas se ograničeno iskorištava 5120 četvornih kilometara poljoprivrednih površina i 4920 četvornih kilometara šuma. U 1986. godini evakuirano je približno 116.000 osoba, umjesto iseljenoga grada Pripjatja za osoblje nuklearne elektrane izgrađen je grad Slavutič. Izravni gubici samo su u zoni evakuacije na teritoriju Ukrajine bili 1044 milijuna rubalja, ili 1385 milijuna američkih dolara.Izravni troškovi Ukrajine za ublažavanje posljedica iz svih izvora financiranja od 1986. do 1991. godine bili su približno šest milijarda američkih dolara.Od 1992. do 2005. godine, kad je Ukrajina samostalno financirala uklanjanje posljedica nesreće, troškovi su bili 7,35 milijarda američkih dolara. Po izračunima ukrajinskih stručnjaka, ukupni gubici za Ukrajinu do 2015. godine bit će 179 milijarda američkih dolara, a troškovi povezani s minimalizacijom posljedica černobilske katastrofe još će mnogo godina biti teret državnome gospodarstvu.

Sudjelovanje na konferenciji u Kijevu, osim hrvatskoga predsjednika, dosad su potvrdili glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednici Kazahstana, Poljske, Švicarske, Mađarske, predsjednici i potpredsjednici vlada Francuske, Litve, Slovačke, Belgije, Azerbajdžana i Kine te mnogi ministri i dužnosnici drugih zemalja.
- 20:32 - Komentari (0) - Isprintaj - # -

<< Arhiva >>

Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)

OPSA blog

Poveznice

Kontakt

O nama

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se