Piše: dr. Zoran Božić
II.

Sukladno navedenom pravilu, dvojni je zapovjedni sustav bio ugrađen i u naredbu za pokolj na Kočevskom rogu. Tom naredbom donesenom 28. svibnje 1945. u Ljubljani na pijanci najužeg vrha Komunističke partije Jugoslavije predvođenog Titom, Dubajiću je kao vojnom zapovjedniku imenovan politički pretpostavljeni komesar ženskog spola. Važno je naglasiti da su se Dubajić i njegova komesarka za svoj zločinački zadatak izborili dragovoljno, s velikim zadovoljstvom i u vrlo oštrom nadmetanju. Oboje su bili časnici 11. dalmatinske brigade 26. dalmatinske divizije, tada borbeno raspoređene u Sloveniji. Nakon postavljanja, prvo su s generalštabom partizanske ili t.zv. Jugoslavenske armije (JA) potanko isplanirali svaku pojedinost pokolja. Potom su među (duševno poremećenim?) divljacima iz redova 11. dalmatinske brigade odabrali dragovoljce oba spola željne prolijevanja ljudske krvi i poveli ih u nepristupačno prašumsko područje Slovenije na izvršenje jednog od najtežih zločina u cjelikupnoj ratnoj povijesti.

Istom je naredbom u izvršenju pokolja bila uključena i nepoznata slovenska partizanska jedinica, koja je brojem boraca višestruko nadilazila dragovoljački odred dalmatinskih krvoloka., te također bila zapovjedno podređena Dubajiću i njegovoj komesarki.
Slovenski su partizani, kao dobri poznavatelji kočevskih gudura punih jama i ponora, pomno odabrali skrivena mjesta pogodna za masovno ubijanje i skrivanje leševa, te odredili vodiče do tih mjesta.

Hrvatsko slovo, petak, 2. studenoga 2007.