Sasvim običan blog jedne (ne)obične klinke

petak, 30.11.2007.

Prostorno djelovanje boja

Nakon postova Oboji svijet, Simboličko značenje boja i Psihološko djelovanje boja, evo pišem i posljednji post na temu o bojama. U ljudskom oku tople boje se čine bližima, a hladne daljima, iako se nalaze na istoj udaljenosti od oka. Prostorne vrijednosti su ponajbolje iskoristili slikari u umjetnosti (tzv. koloristička perspektiva), posebice fovisti. Evo nekoliko korisnih savjeta o vrstama boja koje najbolje odgovaraju svjetlu na Vašoj lokaciji. • Na mjestima izloženim sunčevoj svjetlosti i u ljetnim sobama, svijetle boje i reflektirajuće bijele boje s hladnom notom djelovat će umirujuće i spriječit će vrućinu. • U hladnijim podnebljima tamne boje dobro djeluju u spavaćim sobama: pružit će Vam osjećaj topline i spriječit će hladnoću. Tamna crvena biblioteka ili radna soba mogu biti do- bro pribježište u hladnoj zimskoj noći s par užarenih cjepanica u kaminu. U krajevima s hladnom klimom nikako nemojte previše potamniti dnevne sobe. U tim krajevima ćete ionako imati ograničenu dnevnu svjetlost a nećete se htjeti osjećati previše lišeni svjetla. • Ako živite u krajevima s vrućom klimom ili ako u Vašu sobu dopire puno sunčeve svje tlosti, izbjegavajte tamne boje. One zadržava ju vrućinu i mogu prouzročiti osjećaj zagušljivosti. • U hladnim sobama ili u onima koje su okrenute prema sjeveru dodajte crvenu, crveno-narančastu ili narančasto-žutu boju te boje poput dinje. • U pretoplim sobama okrenutim prema jugu ohladite boje dodajući plavu, plavo-ljubičastu ili plavo-zelenu. Crteži dolje prikazuju prikladne palete za toplu i hladnu klimu. Učinak umjetnog svjetla na boje Žarulje su nositelji različitih plinova i reaktori koji emitiraju različito obojenu svjetlost. Ako su svjetla upaljena, bilo koja boja u Vašoj sobi bit će pod utjecajem prevladavajuće boje umjetnog svjetla. Fluorescentno svjetlo već tradicionalno baca hladnu, plavkastu svjetlost premda na tržištu postoje toplije fluorescentne lampe. Ako se koristi u kombinaciji sa shemom hladnih boja, učinak hladnih fluorescentnih lampi može biti hladan. Ako to nikako ne želite, a prijelaz na žarulju nije praktičan, upotrijebite toplije fluorescentne lampe ili neutralizirajte učinak hladnih lampi miješanjem male količine crvene, žute ili narančaste s bojama koje ste odabrali. Žarulja baca toplu, žućkastu svjetlost i pod njenim utjecajem tople boje će izgledati još toplije. Ako to nije ono što želite, izaberite hladnije boje – plave ili ljubičaste – ili ih dodajte Vašoj mješavini boja. Možete također koristiti hladne fluorescentne lampe ili halogene žarulje. Halogene žarulje isijavaju intenzivniju, bjelju vrstu svjetlosti koja će malo umanjiti sjaj Vaših boja ali neće pretjerano utjecati na njene nijanse. Žarulje koje simuliraju dnevnu svjetlost pokušavajući stvoriti bijelu svjetlost punog spektra skuplje su od običnih žarulja ali njihova uravnotežena toplo-hladna svjetlost dat će Vašim bojama vjerniji izgled. Tamne boje blijede brže od svijetlih jer apsorbiraju sunčevu svjetlost koja ih izbljeđuje. Sjajni premazi bojom blijede sporije nego mat boje jer ne apsorbiraju sunčevu svjetlost već je reflektiraju. Svjetlost reflektira boju. Kada oko opaža predmet koji ima specifičnu boju, ono zapravo vidi one valove svjetlosti određenih boja koje taj predmet nije apsorbirao. Drugim riječima, kada opažamo ružu kao crvenu, to je stoga što je ruža apsorbirala sve druge valne duljine osim crvene, što znači da se jedino valne duljine crvene boje reflektiraju natrag u naše vidno polje. Podovi čine više od 30 posto onoga što vidite u sobi, stoga bez obzira na to hoćete li ih pokriti ili ostaviti nepokrivenima, morate razmisliti o njihovoj boji kada birate ostale boje za Vašu shemu. Mijenjanje boje od sobe do sobe Ništa u dekoru ne postoji u praznom prostoru, a to naročito vrijedi za boju. Stanite u sobu ili sjednite tamo gdje obično sjedite. Ako možete jasno vidjeti drugu prostoriju, morate dovesti u vezu njenu boju s bojom sobe u kojoj sjedite i obratno. To ne znači da Vaše boje moraju biti iste; ovo je savršena situacija za upotrebu komplementarnih boja. Ako imate nadsvođen prolaz koji povezuje Vašu dnevnu sobu s predsobljem, razmislite o bojanju predsoblja u breskva-roza boju i dnevne sobe u metvica-zelenu ili obratno; ili upotrijebite bijelu s nijansom onih boja koje su na zidu ili na ukrasnim elementima. Upotrebom konstantne boje za Vaše ukrasne elemente, drvene podove, ukrasne zidne vijence, okvir vrata i vrata, kao i mijenjanjem vrijednosti Vaših komplementarnih boja od sobe do sobe dat ćete Vašem domu dosljedan izgled. Ako želite nešto svjetlije i s manje kontrasta, izaberite analognu shemu boja neznatno varirajući tonove boja od sobe do sobe ili unutar svake sobe. Ako ne možete vidjeti drugu sobu s mjesta na kojem stojite ili sjedite, imate malo više slobode s bojama. Ako se Vaša soba nalazi na kraju hodnika iza zatvorenih vrata, može sama za sebe predstavljati oazu boja s posebnom shemom. Međutim, ako ipak primijenite istu shemu i iza zatvorenih vrata, to će Vašem dekoru dati smirenost i kontinuiranost. Promjena osobnosti Vaše sobe Ako želite hladan, minimalistički ugođaj, neka Vašom shemom prevladava bijela ili neutralna boja; ili upotrijebite različite neutralne boje koje imaju zajedničku vrijednost, na primjer, svijetlo-topla siva, svijetlo-hladna siva, bež. Iskoristite ih za zidove, arhitektonske detalje, ugradbene elemente, stropove, podove, namještaj i tkanine. Ovo će Vašoj sobi dati ugođaj lebdenja u prostoru. Ako Vam je draža topla, ugodna atmosfera, upotrijebite dodatne nijanse crvene, žute i narančaste što uključuje nijanse breskve, nijanse roza boje, nijanse koraljne boje, nijanse zlatne i terakote. Varirajte njihove tonove i nijanse po sobi. Možete koristiti Vašu omiljenu boju na zidovima, njenu svjetliju nijansu na ukrasnim reljefima i drvenoj građi i možda komplementarnu boju na stropovima. Ako želite toplinu bez previše boje, možete pomiješati tople nijanse s neutralnim bojama ili s bijelom. Upotrijebite boju kako bi Vaša soba izgledala veća, manja, viša, kraća ili šira Kako biste postigli da mala soba izgleda veća, obojite zidove hladnom, svijetlom, sjajnom bojom. Hladne boje po svojoj prirodi bolje dočaravaju udaljenost nego tople boje. Svijetlije, sjajnije boje po svojoj prirodi reflektiraju svjetlost te ćete izborom sjajno bijele ili žute boje sa sjajnim reflektirajućim premazom još više povećati svoj prostor. Kako biste dočarali da velika soba izgleda manja, obojite zidove toplom, tamnom, mat bojom. Tople boje približavaju predmete; one smanjuju prostor. Tamne boje s mat premazom apsorbiraju svjetlost i čine vaše zidove tamnijim, manje reflektirajućim i zatvorenijim. Kako bi Vaša soba izgledala viša, obojite strop svjetlijom, hladnijom bojom od one na zidovima: tako će strop izgledati udaljeniji. Ili kreirajte manju površinu stropa, a višu površinu zida, nastavljajući bojanje zida prema gore i iznad ukrasnog vijenca, možete nastaviti čak i još dalje prema stropu ako imate unutarnji dekorativni stropni vijenac. Dodavanjem okomitog elementa u obliku obojenih pruga ili prugastih zidnih tapeta također ćete povisiti Vaše zidove. Kako biste snizili zidove i postigli da ugođaj u Vašoj sobi bude topliji, obojite strop tamnijom bojom od one na zidovima. Ukrasni vijenac također obojite tamnom bojom poput stropa kako biste stvorili dojam da on zauzima više prostora nego zidovi, to će skratiti Vaše zidove. Mogli biste nastaviti tamniju boju djelomično niz zid do visine vijenca, ako ga imate, a koji se nalazi u razini police s tanjurima ili u razini stolice. Niže na zidu možete nanijeti tamniju boju kao na stropu, zidovi će izgledati niži. Dodavanje vodoravnih elemenata kao npr. niza slika do granice gdje biste željeli da završava strop, ili zidnih tapeta s vodoravnim prugama pomoći će svraćanju pozornosti oka na donji dio prostorije. Kako biste dugačku, usku sobu učinili širom i četvrtastijom, obojite dulje zidove svijetlom, hladnom, sjajnom bojom poput svijetlo plave sa sjajnim završnim premazom kako biste postigli da se zidovi udalje. Kraće zidove obojite tamnijim, toplijim bojama poput komplementarne boje bundeve s mat završnim premazom kako bi se zidovi primakli. Ovim postom sam završila o bojama. Ima o bojama mnogo onoga što se može spomenuti, no ja sam pokušala sve to nekako sažeti jer mislim da su četiri posta na tu temu sasvim dosta jer pomalo i sama sebi dosađujem sa tim. Ugodan vikend svima mah-mah do sljedećeg posta.

- 11:53 - 20 komentara - Isprintaj - # - On/Off

ponedjeljak, 26.11.2007.

Psihološko djelovanje boja

Za sve one koji su ovdje možda prvi put ili koji su propustili posljednja dva psta neka pogledaju Oboji svijet i Simboličko značenje boja, a ja nastavljam dalje. Prema kromoterapiji, disciplini koja se bavi proučavanjem utjecaja boja na organizam, boje su istinski lijekovi. Mogu ublažiti bol i smiriti upale, uspostaviti ravnotežu funkcija brojnih organa i pozitivno utjecati na psihu. Kako i zašto? Svjetlo je sastavljeno od elektromagnetskih valova različite valne dužine. Svaku valnu dužinu opažamo kao različito svjetlo. Boje tako mogu različito utjecati na ljudski mozak. Time mogu utjecai na razne funkcije našeg tijela: na otkucaje srca, disanje,… Ovisno o boji koju opažamo, naše tijelo reagira pokretanjem raznih mehanizama. PSIHA Oko opaža i na osnovi opaženog šalje podražaje u mozak, stoga neke boje uzbuđuju, druge smiruju i opuštaju. Opče je poznato i prihvačreno mišljenje da crvena boja ubrzava srčabe otkucaje čak 17 % i povisuje krvni tlak, a plava smiruje poput prirodnog sedativa i opušta. STRATEŠKE BOJE Upravo zbog utjecaja boja na psihu, lijekovi za snižavanje krvnog tlaka nikada se ne proizvode u crvenoj boji. Lako je u ljekarnama naći lijekove protiv nesanice obojene plavom bojom. Svaka boja ima određeno psihološko djelovanje, tj. izazivaju kod nas razne osjećaje. Evo primjera nekih boja i njihovih djelovanja: ZELENA BOJA SMIRENOST I OPUŠTENOST. REGENERACIJA. Boju koristiti za: Smanjivanje tjeskobe i oporavak od bolesti, odmara oči. Protiv stresa i umora, pročišćavanje organizma. ŽUTA BOJA RADOST ŽIVLJENJA. Boju koristiti za: Za raspoloženje SVJETLOPLAVA BOJA RAVNOTEŽA. Boju koristiti za: smiruje, ublažava napetost tjeskobe, opušta. TAMNOPLAVA BOJA ODMOR i SMIRENJE. Boju koristiti za: Za bolji san CRVENA BOJA ZAVIDNA VITKOST. Boju koristiti za: u mršavljenju i pojačavanje vitalnosti, ubrzavanje pulsa, disanja i mišićnu napetost. NARANČASTA BOJA LJUBAV PREMA ŽIVOTU. Boju koristiti za: Potiče osječaje i želju za seksom. LJUBIČASTA BOJA BISTAR UM. Boju koristiti za: za bolje pamčenje. BIJELA BOJA ČISTOĆA. Boju koristiti za: pronalaženje rješenja problema CRNA BOJA RAZLIKA. Boju koristiti za: poticanje discipline i poštovanja. SIVA BOJA NEOVISNOST. Boju koristiti za: opuštanje od nervoze i bola. U sljedećem postu (što će ujedno biti i posljednji post o bojama): Prostorno djelovanje boja. *za one koji možda ne mogu pročitati o nekoj boji (kao što je slućaj bio u prošlom postu) nek si taj dio teksta označe i bude čitljiv. **ispričavam se svima koje ovih dana nisam posjetila iako sam željela, neke nepredviđene obaveze su mi oduzele svo slobodno vrijeme, nadam se da ću to skoro riješiti, a do tada molim za razumijevanje

- 07:50 - 32 komentara - Isprintaj - # - On/Off

četvrtak, 22.11.2007.

Simboličko značenje boja

Za sve one koji su propustili uvodni post o bojama neka pogledaju ovdje, a ja nastavljam kako sam bila najavila Simboličko značenje boja. Boje oduvijek imaju neku simboličnu vrijednost. Svako od nas neku boju voli, dok onu drugu izbjegava. Isto tako za svakog od nas svaka boja ima drugo značenje. U slikarstvu na primjer zlatna boja predstavlja isijavanje duha i svjetlosti, a ljubičasta je vladarska boja, jer su rimski carevi koji su naslijedili titulu dobivali dodatak „Porfirogent“ zbog rijetkog ljubičastog kamena porfira. Isto tako simbolička vrijednost boja se mijenja ovisno u kakvom se okružju koristi. Crvena je boja ljubavi, no u političkom životu ona označava komunizam. Zelena je boja nade, no isto tako boja pokreta za zaštitu prirode. Crna je u europskom kulturnom krugu boja žalosti, na istoku je to bijela boja. Vidimo da za svaku boju možemo naći više simboličkih značenja. U današnje vrijeme boje imaju važna obilježja i postaju zaštitni znakovi. Boje su najvažnija sastavnica državnih zastava. Bojom su označeni sportski klubovi. Često je boja odrednica nekog grada, sastavni su dijelovi zaštitnih znakova pojedinih proizvoda. Možemo tako nabrajati, jer boje nalazimo svuda i prema bojama se često orijentiramo i one nas u mnogo čemu asociraju na određenu stvar, osobu ili mjesto. Evo u nastavku ukratko navodim određene simboličke vrijednosti pojedinih boja. Naravno ako se ne složite s tumačenjem za određenu boju, uzmite u obzir gore nabrojeno, svakome od nas boje znače nešto drugo, a svakako tu su i mnogi drugi čimbenici prema kojima se orijentiramo. CRVENA Crvena boja kao što je svima poznato i sve nas najvjerojatnije najprije asocira na ljubav. Znači to je prvenstveno boja ljubavi, strasti, radosti. Crvena je boja životne energije. To je najdominantnija boja, stimulirajuća i vrlo intenzivna boja u spektru. Važna boja koja zaustavlja promet i zaokuplja pozornost. Spada u tople boje. NARANČASTA Asocira na sjaj i bogatstvo. Također je simbol plodnosti. Malo je manje intenzivna od crvene no isto je tako sjajna i topla. Podsjeća na plamen, svijeću i žeravicu. ŽUTA Ova boja sama po sebi asocira na svjetlo.Označava razum i pamet. Simbol je izraženog uma i prodorne intuicije. Vrlo je vedra boja, prostor čini svjetlijim, a veoma je topla i često osjećamo da zrači i isijava nekom pozitivnom energijom. ZELENA Zelena je boja mira (maslinova grančica), boja nade i besmrtnosti. Ova boja je znak stabilnosti i sigurnosti. Najneutralnija boja u spektru, naročito ako dolazi s žutim nijansama. Smatra se hladnom i opuštajućom, a budući da je suprotna crvenoj također se smatra nestimulirajućom. Okruženi tom bojom najčešće se osjećamo smireno i opušteno. PLAVA Boja koja simbolizira istinu, vjernost i plemenitost. Isto kao i zelena to je hladna boja, no smatra se smirujućom. Vidimo je kao boju vode i zraka što je čini misaonom i emotivnom bojom koja može izazvati smirenost ili tugu. Često se koristi u bolnicama jer se smatra da ima smirujuće djelovanje na centralni nervni sustav, smanjuje krvni tlak i smanjuje broj srčanih otkucaja. Mogli bismo reći da je vrlo transparentna boja, a ako je stavimo na zidove sobe dobit ćemo dojam većeg prostora jer vizualno udaljava zidove. LJUBIČASTA Asocira na čarobnjaštvo i umjetnost. Isto tako simbol je pokore i strpljenja. Ovo je najefemernija od svih nijansi i dovodi se u vezu sa sjenama. Može unijeti mnogo atmosfere, a ako se koristi sa žutom daje posebni naglasak. Djeluje veoma profinjeno i prozračno iako poneke nijanse znaju djelovati hladno. SMEĐA Ovo je neutralna boja, no djeluje veoma smirujuće pa je tako vole osobe koje se nalaze u nekom sukobu s okolinom. RUŽIČASTA Ova boja prvenstveno označava djevojaštvo i nježnost. Također asocira na sramežljivost, slatkoću, romantičnost. BIJELA Bijela boja označava čistoću i mir. Također ova je boja simbol nevinosti. Dopada se osobama koje teže slobodi, onim koji žele naglasiti čistoću i predanost. CRNA Simbolizira smrt, nesreću i teror. Većinom asocira na tugu, često i bolest. Može isto tako asocirati na nešto tajanstveno, mistično, zagonetno pa i zlokobno. SIVA Ovo je vrlo neutralna i neemocionalna boja. Evo ovo su najbitnije boje. Ostale boje koje nisu naveden su kombinacije, a nisam ih navodila da ne bi dolazilo do nepotrebnog ponavljanja. U sljedećem postu: Psihološko djevovanje boja

- 18:30 - 36 komentara - Isprintaj - # - On/Off

utorak, 20.11.2007.

Oboji svijet!

Boje imaju veoma bitnu ulogu u mojem životu iako toga nisam bila oduvijek svjesna. Jednom prilikom sam slučajno primijetila kako određena boja utječe na moje raspoloženje. Zainteresiralo me to, pa sam tako i malo detaljnije proučila. Ovdje ću vam u nekoliko postova napisati nešto o bojama i kako one utječu prostorno i psihološko na čovjeka. Boja je osjetilni doživljaj koji nastaje kada svjetlost karakterističnog spektra probudi receptore u mrežnici oka. Boju također pripisujemo površinama objekata, materijalima, svjetlosnim izvorima, i slično ovisno o njihovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisije svjetlosnog spektra. Ljudsko oko u vidnom polju vidi redom boje: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta. Ljudsko oko ne može vidjeti infracrveno zračenje kao ni ultraljubičasto zračenje, no organi nekih životinja ga mogu zapaziti (pčele). Infracrveni val ljudski organizam doživljava kao toplinu. Boje dijelimo na sljedeće skupine: - osnovne ili primarne (crvena, žuta, plava), složene ili sekundarne (narančasta, zelena i ljubičasta) i tercijarne (plavozelena, žutozelena, smeđa i dr.) - tople (crvena, žuta, narančasta), hladne (plava, ljubičasta, zelena) i neutralne (smeđa, kavena i sl.) - komplementarne boje (dvije iste boje od koje jedna nema ni malo u drugoj boji, pogledaj sliku: nalaze se na suprotnim stranama kruga) - dugine boje obuhvaćaju spektar šest boja Možda ne volite boje, možda nekad mislite da bi vam bilo ljepše kada biste živjeli bez boja, no nemoguće je jer boja postoji svuda oko nas. Možda toga niste ni svjesni no i svjetlost je boja i bijelo je boja. Također boja je odraz prirodnog svjetla, a kvaliteta tog svjetla odraz je klime u kojoj živimo i koja se mijenja s godišnjim dobima. Ako promatrate pažljivije jedno zimzeleno drvo drugačije će izgledati zimi, a drugačije ljeti iako je u biti ono isto tijekom cijele godine, no svjetlo koje pada na njega se mijenja pa stoga nama izgleda drugačije. Isto tako svjetlost se mijenja i tijekom dana, svakog sata ili minute. Svaki dan je drugačiji jer svjetlost ne dolazi u istoj količini, kišnog dana ima manje svjetlosti nego sunčanog ljetnog dana. Tako će i naše oko reagirati prema prirodnim prilikama i prema tome neke stvari će naše oko svakog dana drugačije zabilježiti i doživjeti. Ovo je nešto osnovno o bojama. Sljedeći postu: Simboličko znaćenje boja Ovom prilikom pitam ja vas što za vas znače boje?

- 17:08 - 29 komentara - Isprintaj - # - On/Off

ponedjeljak, 19.11.2007.

Malo o snijegu i zimskim radostima

Iznenadio me snijeg u subotu. Vrlo ugodno iznenadio, a ujedno i razveselio. Tako sam prije podne provela kraj prozora pijuckajući topli čaj i gledajući kako snijeg polako zabjeljuje okolinu. Posjetilo me to na djetinjstvo, ono vrijeme prije škole, dok sam stajala kraj prozora i čekala da snijeg stane. Znala sam da tada idemo na sanjke, tata i ja. Poslije sam se vraćala smrznuta kući, ali nije me smetalo. Baka je čekala s čajem da se ugrijem... Lijepa vremena. Danas me nitko ne može natjerati van. Previše se užasavam zimi. Mnogo puta tijekom zime mrzim snijeg, otežano je kretanje pogotovo ako su ceste neočišćene, ali gledati ga iz tople sobe kako pada nešto je posebno. Volite li vi snijeg? Je li vas rezveselio ove godine prvi snijeg (naravno tamo gdje je već padao)? Svima snježni pozdrav

- 07:45 - 29 komentara - Isprintaj - # - On/Off

srijeda, 14.11.2007.

Možda sam stvarno vještica!!?

Već sam vam pisala o horoskopima i o tome kako ja baš ne vjerujem da je u mogućnosti na taj način predvidjeti budućnost. Isto tako baš i ne vjerujem u razne druge gluposti niti onim vračaricama i vješticama ne vjerujem. No voljela bih da me pozovu u Hogwarts lijepo je njima tamo kak vidim. No da ne skrećem s teme. Ponekad se zna dogoditi svima nama da možemo predvidjeti nešto, slijedom događaja logično zaključimo što će se dogoditi. Meni je to uspjelo nekoliko puta pa me moj dragi počeo zvati vidovnjakinjom . Međutim (kako sam i predvidjela) nedugo sam od vidovnjakinje postala vještica . Naravno dobra šala, no kako izgleda već je postala, rekli bismo možda opsesija. Jučer smo imali neku temu za raspravljati. Razilazili smo se u mišljenju pa smo se normalno prepirali i svako davao svoje argumente, znate već kako to ide. Ja tvrdoglava kakva jesam ne popuštam i uvijek imam argumente koji pokrivaju sve moje teorije, međutim ovaj put je sve završilo drugačije. Evo kraj razgovora: JA: Znaš da sam uvijek u pravu? ON: Da znam, no ovaj put ipak nisi! JA: Hočeš ti da te ja pretvorim u žabu? Ovaj put sam stvarno pretjerala. No mislim si možda sam stvarno vještica pa to niti ne znam kak bi mi inače palo na pamet da izgovorim ovakvu rečenicu . Vidite upravo sam to shvatila, a kakva je tek vještica moj dragi koji je predvidio već odavno da sam ja vještica . Mah-mah, pozdravlja vas jedna novopečena vještica . I molim lijepo da pazite kako se ponašajte na mom blogu jer ću vas inače pretvoriti u žabe (izgleda da je to jedino kaj znam ).

- 08:25 - 59 komentara - Isprintaj - # - On/Off

ponedjeljak, 12.11.2007.

Zarobljena na otoku

Prolazim ulicama svoje prošlosti. Toliko poznatim ulicama i konačnim. Više ništa me ne može iznenaditi na putu koji već odavno sam prošla i po nekoliko puta. Dijelovi neki prepuni boli, drugi prepuni smijeha… Baš tim dijelovima puta, tim bolnim stazama uporno se vraćam, preispitujući sve ponovo... Ali drži me tu nešto, nešto iako znam da prošla sam taj dio, da ne mogu da promijenim te staze, da ih skrenem u drugom smijeru, da ih izbrišem… ipak vraćam se uporno da bi ih promijenila… Ali one su konačne i zaokružene u svojoj cjelini i dio su mog puta, sada onaj dio iza mene... A onda samo ponekad usudim se da pogledam na one daleke ulice. Kao da su beskonačno duge i zastrte gustom maglom. Bojim se da koraknem na tu cestu, čini se tako duga, tako nepregledna i puna skrivenih zamki. Bilo je dovoljno boli na cestama kojim sam prošla, ne želim nove staze koje mi donose isto, a kraj im se proteže beskonačno daleko… bojim se naprijed, zato se i okrećem i stalno vraćam. Katkad mi se i teški trenuci čine prihvatljivijim od onih koji me čekaju smao zato jer ne mogu da ih predvidim, ne mogu ni da zamislim što je iza te magle, a bojim se da tamo je samo ponor… U konačnom smislu imam osjećaj da nalazim se zarobljena na malom otočiću neobjašnjivosti. Put kojim sam došla ne mogu da se vratim, put ispred mene protkan je nevidljivošću. Bojim se koraknuti u bilo koju stranu da ne padnem u more koje me okružuje. Bojim se da neću moći da pronađem kopno kojim bih dalje krenula… Iz mojeg dnevnika od 15.11.2005. Ponekad me pomalo i iznenadi o čemu sam sve pisala, a nekih se stvari tako lijepo sjetiti

- 08:53 - 43 komentara - Isprintaj - # - On/Off

četvrtak, 08.11.2007.

Google bi božansku titulu!

- 16:36 - 40 komentara - Isprintaj - # - On/Off

utorak, 06.11.2007.

Čuvari riznica blaga, strašna čudovišta i prekrasna mašta

Od svih nevjerojatnih i misterioznih čudovišta u svjetskoj mitologiji, zmajevi su nesumnjivo najstrašnija i najopasnija bića. Priče o tim ogromnim letećim reptilima, koje rigaju vatru, otimajući princeze i kraljevne, dolaze iz kulturnih tradicija gotovo svih naroda svijeta. Da baš tako, dobro ste pročitali uvod, ovo je post o zmajevima. Ja sam se eto vratila, odmorena i sa dovoljno vremena za blog i slične (ne)potrebne stvari (ma da, to si ja samo mislim da je vremena dosta). Kako sam počela tu temu, a sve zbog jedne slikice koja blješti moram da dovršim tu temu i napišem nekoliko redaka o tim prekrasnim bićima koja su nekada hodala svijetom, pa ako samo i u mašti. Prema zanimljivim legendama i mitovima koji nam govore o postojanju zmajeva ne možemo a da se ne zapitamo jesu li u davnoj prošlosti oni zaista postojali? Da li je uistinu postojalo biće koje je bilo barem slično zmaju i pripadaju li zmajevi skupini životinja koje su zaista postojale i izumrle? Danas će se većina ljudi složiti s time da zmajevi nikada nisu ni postojali, a da su sve te legende i crteži samo plod mašte naših predaka. Također zoolozi smatraju da je prisutnost mitskih čudovišta na ranim mapama i u starim znanstvenim knjigama i dokumentima, najčešće rezultat pogrešnog tumačenja. Za tu tvrdnju postoje i konkretni dokazi, kao na primjer izvješće Marka Pola o „kineskom aligatoru“. Opisao je „kineskog aligatora“ kao veliku zmiju, s dvije kratke noge blizu glave, širokim opasnim čeljustima i velikim oštrim zubima, a da bi čudovište bilo kompletno neki je umjetnik aligatoru nacrtao krila, a na repu dodatno zmijsku glavu! Paleontolozi su također žarko željeli odgovoriti na ova pitanja, pa su se dali na traganje za odgovarajućim kostima, fosiliziranim ostacima i drugim materijalnim dokazima. Međutim, sve je bilo uzaludno, nikakav trag mitoloških čudovišta nije otkriven. Činjenica je baš takva da su ljudi zbog neznanja pretvarali najobičnije životinje u zvijeri i čudovišta i iz toga su nastajale prekrasne priče koje su se prepričavale s koljena na koljena tako dugo da više ni sami nisu mogli potvrditi istinitost ispričanog. Ako su postojali ili ako nisu danas je to ionako manje bitno, mi imamo legende u koje možemo vjerovati u mjeri koja se nama sviđa. A sad još nešto ukratko o zmajevima iz povijesti i legenda. Prema raznim predajama, koja su se u različitim dijelovima svijeta sačuvala do današnjih dana, neki su zmajevi imali sedam glava, dvije ili četiri noge, koje su završavale oštrim kanđama, krila kao kod šišmiša, dugo zmijoliko tijelo, oštar i račvast jezik, te snažan nazubljen rep, koji je djelovao poput ogromnog koplja. Koža zmajeva, u pričama iz davnina, najčešće je obložena neprobojnim ljuskama, najčešće kao kod krokodila, ali ima legendi koje mitološka čudovišta opisuju i s neprobojnim krznom. Dodajmo tome, da zmajevi obično žive izvan naselja, u tajanstvenim, mračnim pećinama ili u zagonetnim morskim i jezerskim dubinama. I u jednom i u drugom slučaju, oni su čuvari neke tajne ili bajoslovnog blaga o kome uzaludno sanjaju dokoni srednje stoljetni avanturisti i lutalice. Kao čuvari blaga, zmajevi se najčešće spominju u staroengleskoj, njemačkoj i norveškoj mitologiji, a prvi klasični zmaj iz starogrčke mitologije, tifon, bio je gospodar vulkana i vjetrova. Tifon je bio čuvar opasnog brloga iz kojeg su vrebala mnoga čudovišna stvorenja grčke mitologije: himera (čudovište koje riga vatru, s lavljom glavom, kozjim trupom i zmijskim repom), osmoglava hydra, opaki orao koji je kljucao Prometevu jetru, nemejski lav i druga. Prvo spominjanje zmaja nalazimo u sumeranskoj civilizaciji, koja je stasala u Mezopotamiji prije skoro pet tisuća godina. Sumerski je zmaj imao zastrašujući izgled i predstavljao je neobičan spoj snažnog orla, ljute zmije i guštera varana. Brača Grimm opisuju zmajeve kao opake zmije s krilima. U norveškim mitovima zmajevi slove kao vjerni čuvari grobova ratnika. U kineskoj mitologiji zmajevi najčešće imaju volovske uši, tigrove noge, orlove kandže, srneće rogove, đavolske oči, zmijski vrat,pijetlov trup i riblje ljuske. Oni su prijatelji bogova, rigaju vatru, lete nebom i skupljaju oblake kako bi sušnoj zemlji davali kišu. Vjeruje se da su zmajevi nadgledali vrijeme, ako su se naljutili znali su prouzrokovati silne poplave ili suše. U Kini još i danas ljudi prave leteće zmajeve koje koriste u novogodišnjim svečanostima i tradicionalnim pučkim svetkovinama i veseljima. U grčkoj mitologiji, Herkul (Zeusov sin) je bio prisiljen da izvrši dvanaest teških zadataka. Između ostalog, trebao je svladati Hydru, opako zmijoliko čudovište s osam glava od kojih je jedna glava bila besmrtna. Hydra je bila ne samo zla i opaka, već je imala mogućnost samoobnavljanja, pa su je s pravom smatrali vječnom. Također u Grčkoj mitologiji susrećemo tifon koji je vodio bespoštednu bitku čak i s vrhovnim i najmoćnijim bogom Zeusom. U prvoj borbi uspio ga je teško raniti, no priskočio je u pomoć sin Hermes koji je Zeusu zacijelio rane. Zatim je Zeus krenuo u potjeru za tifonom i lovio ga kroz Trakiju, sve do Sicilije. Napokon ga je stigao i ubio. Pokopao ga je ispod vulkana Etne. U Velikoj Britaniji su također sačuvane mnoge legende o strašnim zmajevima. Jedna od tih legendi govori o bespoštednoj borbi Crvenog i Bijelog zmaja, koji su na kraju, zaskočeni na spavanju spaljeni u jednom velškom samostanu. Od tog dana, Crveni je zmaj postao simbolom rata i još se uvijek može vidjeti na velškim zastavama. Također imamo legendu koja kaže da je mladi plemić, nasljednik bogatog imanja, loveći ribe u rijeci, našao nevjerojatnu glistu od koje su ribe naprosto bježale. Želeći da je se riješi, bacio ju je u zdenac i otputovao na sedam godina u inozemstvo. On je i zaboravio na neobični doživljaj, međutim glista je za samo nekoliko mjeseci narasla do ogromnih dimenzija. Snažna i opaka, tijekom dana se sunčala, a noću je upadala u selo i nemilosrdno napastovala ljude i odnosila stoku. Svi pokušaji da se napokon čudovište ubije bili su propali, jer je „glista“ bila neuništiva. Jednom prilikom su je uspjeli nasjeckati na komadiće, no ona se nekim čudom ponovo sastavila i nastavila terorizirati selo. Kada se mladi princ vratio iz tuđine saznao je što se zbiva, te se obratio za pomoć najpoznatijoj vještici i ona oko njegova tijela načini čelični oklop s brojnim poput bodeža oštrim šiljcima. Tako opremljen mladi princ se uputio u borbu s nevjerojatnim čudovištem. Zmija je stalno pokušavala da se omota oko princa i da ga stisne u smrtni zagrljaj no smetali su je šiljci pa je nakon dugotrajne borbe i pokušavanja od mnogobrojnih ozljeda, na kraju iskrvarila, a njeno je tijelo odnijela rijeka. (baš mi nije jasno kako dok su je nasjeckali joj nije ništa bilo, a sad je iskrvarila, no to je samo legenda) Francuzi također imaju uzbudljive usmene predaje o zmajevima čija geneza zadire u najdrevniju prošlost. Godine 1554. formirane specijalne vojne jedinice, sačinjene od pripadnika lake nepobjedive konjice, Francuzi su im dali ime „dragoni“ i nosili su zastavu s likom zmaja“ To znamenje Francuzi su vjerojatno preuzeli iz istočnog dijela Rimskog carstva čiji je simbol bio – purpurni zmaj. Jedna zanimljiva francuska predaja iz srednjeg vijeka govori o tome kako ogromni krznom prekriveni zmaj, u narodnom nazivu „dlakava zvijer“, terorizira neko malo selo na jugu zemlje. Upadao je na seoske farme, proždirao stoku, odnosio djecu i mlade djevojke, spaljivao i uništavao ljetinu. Konačno, pošto je zmaj oteo voljenu djevojku, jedan mladić odlučio se suprotstaviti zmaju. Nakon duge borbe mladiću je pošlo za rukom i zmaju prepolovi rep. Srećom, baš je rep bio zmajevo slabo mjesto, pa je opaka zvijer napokon skončala. Evo neke od legendi, ima toga još, no i ovako je post dovoljno dugačak da mnogi nisu stigli do kraja. Stvarno sam skratila koliko sam mogla. Lijep pozdrav, a sad idem brzo čitat vaše blogove da vidim što sam propustila. Cmoka svima

- 07:32 - 40 komentara - Isprintaj - # - On/Off

četvrtak, 01.11.2007.

Zmajevi, jesu li kad zaista postojali?

Obećala sam ovaj post, no iskrsnule su neke druge stvari, nije da nemam inspiracije, samo nemam vremena. U očekivanju mojeg novog normalnog posta zabavite se malo ovom slikom. Slučajno sam je našla i dopala mi se, nadam se da vam ne bljeska previše . Onako usput samo pitam, vjerujete li da su zmajevi ikada postojali ili je to samo jedan od mitova? Sve vas pozdravljam i javim se za koji dan.

- 18:49 - 33 komentara - Isprintaj - # - On/Off

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.